Forum Klix.ba

Pitanje:

Interesuje me kakav je status Forex trgovanja u Islamu tj. da li je dozvoljeno po islamu učestvovati u trgovini novcem gdje se profit ostvaruje kupujući ili prodajući novčane valute npr. EUR/USD. Budući da danas mnogi svjetski brokeri omogućuju pojedincu da putem njihovih online platformi sa jako malim novčanim ulogom mogu početi kako oni nazivaju forex trgovinu, radi se o tome da vi zarađujete ukoliko pravilno predvidite kretanje vrijednosti valute, trguje se na sličan način kao i na našim berzama samo što se kupuje ili prodaje novac, rizik je velik.

Odgovor:

Budući da se u spomenutom obliku trgovine radi o fiktivnom trgovanju, bez primopredaje, uz veliki rizik i svojevrsnu kocku, smatramo da nije dozvoljeno upuštati se u takve trgovinske špekulacije.

Prof. dr. Enes Ljevaković fetva-i-emin - rijaset.ba

http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=139

Prekonoćna kamata (rollover, swap)

Na otvorene pozicije pripisuje se dnevna kamata koja može biti pozitivna ili negativna, zavisno o uspostavljanju margina i pozicija na tržištu. Ako ne želite zaraditi ili platiti kamate na Vaše pozicije, jednostavno proverite da li su sve pozicije zatvorene krajem dana na tržištu, zavisno o brokeru, najčešće u 22.00 sata po našem vremenu.

Kako svaka trgovina uključuje posuđivanje jedne valute da bi kupili drugu, zaračunavanje prekonoćne kamate je deo FOREX trgovanja. Ako trgovac kupuje valutu s višom kamatnom stopom od one koju ''posuđuje'', zarada će biti pozitivna (npr. USD/JPY) – trgovac će zaraditi po toj osnovi. Svaki broker ima različite kamate koje dodeljuje, pa se za detalje treba raspitati direktno kod brokera.

forexsrbija.rs/prekonocna-kamata

statix wrote:Zar kupovina dionica ne podrazumijeva spekulacije, i samim time, zar je bitno cime se bavi firma cije dionice kupujes?

Pošto je u Islamu šerijatski status o nečemu dio ispravne predodžbe o istom neophodno je da se navede šta se podrazumijeva pod forex-om.

Forex predstavlja trgovinu sa valutama, tj prodaju jedne a kupovinu druge valute i može biti putem savremenih sredstava elektronskog komuniciranja (telefona, faxa, telefaksa, interneta) ili putem bankovnih transakcija (čekova, bankovnih kartica i slično).

Uzimajući u obzir spomenuto dozvoljeno je vršiti trgovinu sa valutama ako se ispune sljedeći šartovi:

Prvi šart – da preuzimanje valuta bude iz ruke u ruku, svejedno bilo to u stvarnom smislu poput preuzimanja iz ruke u ruku, ili ulazilo u PROPIS preuzimanja iz ruke u ruku poput kupovine valuta putem banke ili trenutne trgovine valutama na berzi.

Poznato je da prilikom kupovine valuta putem banke proces preuzimanja i predavanja valute se ne dešava u istom trenutku, nego čitav proces se može odvijati u toku 48 sati a pored toga se ova prodaja naziva trenutačnom kupoprodajom. Ovo je općepoznato i prihvaćeno u međunarodnom sistemu trenutačne kupoprodaje. Ponekad ovaj proces preuzimanja i predavanja se odvija u toku 96 sati, a to je u slučaju kada se kupoprodaja desi na kraju sedmice, tj. na dane vikenda.

Ovaj način preuzimanja i predavanja valuta iako se ne dešava bukvalno iz ruke u ruku je šerijatski ispravan po stavu većine savremenih učenjaka, fikhskih kolegija i šerijatskih komisija, jer je svako preuzimanje i predavanje među robom shodno prirodi kupoprodaje te robe.

Dokaz da preuzimanje valuta mora biti iz ruke u ruku u stvarnom ili propisnom smislu je hadis kojeg bilježi Muslim od 'Ubadete ibn Es-Samita, radijallahu anhu, a u kojem je došlo: "Zlato za zlato, srebro za srebro, pšenica za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule, sol za sol, isto za isto, iz ruke u ruku; a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku".

Argument iz hadisa su riječi "a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku".

Drugi šart – da kupoprodajni ugovor ne sadrži u sebi uvjet izbora odustajanja od kupoprodaje ili vremenskog odgađanja preuzimanja jedne od valuta, jer se time narušava gore spomenuti šart preuzimanja i predavanja iz ruke u ruku u stvarnom ili propisnom smislu.

Treći šart – da proces trgovine sa valutama nema namjeru držanja monopola nad određenom valutom jer je u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu došlo: "Ne čini monopol osim onaj ko čini grešku".

Četvrti šart – da se kupoprodaja među valutama ne čini na ročnim tržištima i berzama, tj. na berzama gdje preuzimanje i predavanje nije trenutačno nego na odgodu.

Uglavnom, svi ovi šartovi, izuzev zabrane činjenja monopola, se vraćaju na jedno a to je da kupoprodaja među različitim valutama bude iz ruke u ruku u bukvalnom ili propisnom smislu kao što je gore pojašnjeno. Ve billahi tevfik.