Bajram, Božić, Hanuka

[arzuhal]

Maloprije postavih šaljivo pitanje, al' me doista ozbiljno zanima: da li ljudi obilježavaju i raduju se Bajramu, Božiću i Hanuki ili obilježavaju Baklavu, Kuhano Vino i Krofne? Ovi spomenuti vjerski blagdani su, prije svega, dani kada vjernici napajaju svoje duše i svoj duh, a ne stomake. Naravno da postoje neosporni razlozi za lijepe ručkove i večere, za gozbu, i naravno da je to tradicija koja ima svoje osnove i u samom razlogu blagdana...
Međutim, primarni, krajnji, suštinski razlog svakog od gorespomenutih blagdana je duhovne naravi koji oplemenjuje srčane krajolike a ne gastroenterološki trakt. A sva hapa koja dolazi sa njima je njihov ukras.
Koliko ima duhovnosti u našim blagdanima? Da li se tokom Kurban-bajrama razgovara i razmišlja o smislu žrtve? Koliko se tokom božićnih okupljanja priča o Isusu i njegovim porukama/poukama?
Koliko ljudi crpe ljepotu blagdana da budu bolji ljudi, osim što će nabacit koji gram?
I da li je i proslava Nove godine dokaz više za one kojima je prva asocijacija na Bajram - baklava, Božić - kuglof, kuhano vino, etc?

[piupiu]

Za mene su praznici ljubavi, radosti i (sa)milosti.

A ljubav, doduse i kao sto znamo, ulazi kroz stomak, ... .

[to sam ja]

Pa vjerovatno za prave vjernike je ovo prvo a posto ja ne spadam u tu skupinu ja sam pod br.2 bajram=baklava, bozic=kuhano vino,kolaci etc...preznajem...kriva sam

[RenaTTa]

Sve ti je to individualno. Od pojedinca do pojedinca, od toga koliko je liberalan ili konzervativan, ali mnogo toga se pripisuje i pri samom odgoju.
Ukoliko neko nije naucen od malenih nogu zbog cega se slavi odredjeni vjerski praznik i da to nisu samo baklava, kuhano vino, latkes ili rugelach onda tesko da ce i kasnije shvatiti bit i car nekog praznika. Sto se tice silnih kuhanja koje si spomenuo ja ti mogu reci vezano za jevrejsku tradiciju, cija kuhinja je manje vishe upravo tako rangirana da se za odredjene praznike spremaju odredjena jela, pa se tako za Pesah osim sto je propisan Seder (hebr. red, slijed) pravi dosta izvedenih jela od macesa i maces brasna, za novu godinu (Rosh Ha'Shanah) simbolika je u medu, jabukama i naru (vjeruje se da nar u sebi ima 613 bobica koliko i Bozjih zapovjedi u Tori), a za Hanuku se opet spremaju (ovisno od toga kog su porijekla Jevreji) latkes, rugelach, razne krofnice, pasirani dzem od jabuka ali sve se to stavlja u drugi plan. U prvom planu je ono sto se desilo, pa tako Hanuka predstavlja veseli praznik, sto nije slucaj sa ostalim (Pesah, Yom Kipur). Sve sto se u tim danima servira ne smije biti previshe raskosno, i ne samo tim danima, vec i obicnim danima, isto tako - kako to Kosher i nalazhe.
Sto se tice proslave Nove godine u jevrejstvu to je niz obicaja ali i mitzvot (vjerskih obaveza, izrichitih) koji treba da se ispune, pa tako period od Rosh Ha'Shane do Yom Kipura koji traje 10 dana predstavlja (poslije praznika Shabbata, naravno) najsvetiji period u toku godine, kada se trebaju pokopati ratne sjekire, izmiriti stari dugovi, darovati sirotinja, pomiriti se sa ljudima sa kojima smo se svadjali etc.
Na samu noc prije Yom Kipura za Jevreje (kako ashkenaze, tako i sefarde i sabre) pocinje 24-satni post i taj dan se provodi u vjeri i molitvama, a zavrsava vecernjom molitvom koja se zove Avdalah.
Danas, kao sto i sam kazes, mnogi (nebitno koje su vjeroispovijesti) miljama su udaljeni od samih temelja i simbolike praznika.
Na nama je da, koliko nam to vrijeme u kojem zivimo i sredina dopusta, pokusamo odrzati bar onu najosnovniju dozu te simbolike i prenositi je na druge, i kao sto sam kazes, pokazati da gore navadeni praznici nisu samo baklava ili kuhano vino, vec temelj i dokaz postojanja Jedinog koji te stvorio i cije posjtojanje velicas kroz djela ucinjena na dati praznik
Eto, toliko od mene

[to sam ja]

Sve ti je to individualno. Od pojedinca do pojedinca, od toga koliko je liberalan ili konzervativan, ali mnogo toga se pripisuje i pri samom odgoju.
Ukoliko neko nije naucen od malenih nogu zbog cega se slavi odredjeni vjerski praznik i da to nisu samo baklava, kuhano vino, latkes ili rugelach onda tesko da ce i kasnije shvatiti bit i car nekog praznika. Sto se tice silnih kuhanja koje si spomenu ja ti mogu reci vezano za jevrejsku tradiciju, cija kuhinja je manje vishe upravo tako rangirana da se za odredjene praznike spremaju odredjena jela, pa se tako za Pesah osim sto je propisan Seder (hebr. red, slijed) pravi dosta izvedenih jela od macesa i maces brasna, za novu godinu (Rosh Ha'Shanah) simolika je u medu, jabukama i naru (vjeruje se da nar u sebi ima 613 bobica koliko i Bozjih zapovjedi u Tori), a za Hanuku se opet spremaju (ovisno od toga kog su porijekla Jevreji) latkes, rugelach, razne krofnice, pasirani dzem od jabuka ali sve se to stavlja u drugi plan. U prvom planu je ono sto se desilo, pa tako Hanuka predstavlja veseli praznik, sto nije slucaj sa ostalim (Pesah, Yom Kipur). Sve sto se u tim danima servira ne smije biti previshe raskosno, i ne samo tim danima, vec i obicnim danima, isto tako - kako to Kosher i nalazhe.

ahhhhhh

[Pasiflora]

Kada smo bili djeca (imam ogromnu porodicu) za blagdane cijela porodica je odlazila u crkvu na molitvu i pricest, a nakon toga kod (sada pokojne) bake na Uskrsnju pogacu i blagoslovljena jaja (koja se jedu prije bilo cega drugog) ili Bozicne fritule.
Odlaskom u crkvu i molitvom taj duhovni dio je bio zadovoljen. Ostali dio blagdana se odnosio na druzenje citave obitelji, obilazak bliskih prijatelja, svuda je mirisao tamjan i vrtile su se audio kasete sa Bozicnim pjesmama.
Tako je kod nas bilo oduvijek.
Sada je slicno s tim da je baka umrla, a porodica se okuplja u kuci moje mame
Znaci nije stvar u hrani (niko vise nicega nije zeljan) vec u tradiciji pojedinih porodica ili krajeva.

[arzuhal]

Sve ti je to individualno. Od pojedinca do pojedinca, od toga koliko je liberalan ili konzervativan, ali mnogo toga se pripisuje i pri samom odgoju.
Ukoliko neko nije naucen od malenih nogu zbog cega se slavi odredjeni vjerski praznik i da to nisu samo baklava, kuhano vino, latkes ili rugelach onda tesko da ce i kasnije shvatiti bit i car nekog praznika. Sto se tice silnih kuhanja koje si spomenuo ja ti mogu reci vezano za jevrejsku tradiciju, cija kuhinja je manje vishe upravo tako rangirana da se za odredjene praznike spremaju odredjena jela, pa se tako za Pesah osim sto je propisan Seder (hebr. red, slijed) pravi dosta izvedenih jela od macesa i maces brasna, za novu godinu (Rosh Ha'Shanah) simbolika je u medu, jabukama i naru (vjeruje se da nar u sebi ima 613 bobica koliko i Bozjih zapovjedi u Tori), a za Hanuku se opet spremaju (ovisno od toga kog su porijekla Jevreji) latkes, rugelach, razne krofnice, pasirani dzem od jabuka ali sve se to stavlja u drugi plan. U prvom planu je ono sto se desilo, pa tako Hanuka predstavlja veseli praznik, sto nije slucaj sa ostalim (Pesah, Yom Kipur). Sve sto se u tim danima servira ne smije biti previshe raskosno, i ne samo tim danima, vec i obicnim danima, isto tako - kako to Kosher i nalazhe.
Sto se tice proslave Nove godine u jevrejstvu to je niz obicaja ali i mitzvot (vjerskih obaveza, izrichitih) koji treba da se ispune, pa tako period od Rosh Ha'Shane do Yom Kipura koji traje 10 dana predstavlja (poslije praznika Shabbata, naravno) najsvetiji period u toku godine, kada se trebaju pokopati ratne sjekire, izmiriti stari dugovi, darovati sirotinja, pomiriti se sa ljudima sa kojima smo se svadjali etc.
Na samu noc prije Yom Kipura za Jevreje (kako ashkenaze, tako i sefarde i sabre) pocinje 24-satni post i taj dan se provodi u vjeri i molitvama, a zavrsava vecernjom molitvom koja se zove Avdalah.
Danas, kao sto i sam kazes, mnogi (nebitno koje su vjeroispovijesti) miljama su udaljeni od samih temelja i simbolike praznika.
Na nama je da, koliko nam to vrijeme u kojem zivimo i sredina dopusta, pokusamo odrzati bar onu najosnovniju dozu te simbolike i prenositi je na druge, i kao sto sam kazes, pokazati da gore navadeni praznici nisu samo baklava ili kuhano vino, vec temelj i dokaz postojanja Jedinog koji te stvorio i cije posjtojanje velicas kroz djela ucinjena na dati praznik
Eto, toliko od mene

I prelijepo od tebe

[arzuhal]

Kada smo bili djeca (imam ogromnu porodicu) za blagdane cijela porodica je odlazila u crkvu na molitvu i pricest, a nakon toga kod (sada pokojne) bake na Uskrsnju pogacu i blagoslovljena jaja (koja se jedu prije bilo cega drugog) ili Bozicne fritule.
Odlaskom u crkvu i molitvom taj duhovni dio je bio zadovoljen. Ostali dio blagdana se odnosio na druzenje citave obitelji, obilazak bliskih prijatelja, svuda je mirisao tamjan i vrtile su se audio kasete sa Bozicnim pjesmama.
Tako je kod nas bilo oduvijek.
Sada je slicno s tim da je baka umrla, a porodica se okuplja u kuci moje mame
Znaci nije stvar u hrani (niko vise nicega nije zeljan) vec u tradiciji pojedinih porodica ili krajeva.

Slažem se.
Vjeruj, za mene je i okupljanje porodice u današnji vakat čin duhovnosti. Poslije ramazana pitam jednog:
"Prođe ramazan?"
"Šuti, neka je.."
"Što, bolan? Ne možeš više?"
"Ama poželio sam i kafu po danu popit. Samo je nani žao što prođe. Kaže kako joj je drago bilo što je ramazan unio malo reda u život: sva se porodica okupljala u vrijeme iftara i svi zajedno jeli u isto vrijeme..."
Na postavljanje ovih pitanja me podstaklo postiranje baklava, krofni, etc.
Jedan mi prijatelj veli kako mu omrzlo obilazit rodbinu za Božić jer nimalo nije sklon hrani ("A tetka ne vadi varjaču iz šerpe i samo iznosi...a meni zlo više..") i kako je skonto da se o ama baš svemu priča al nekako niko da se sjeti Isusa, a njegov rođendan!

[Pasiflora]

Samo je nani žao što prođe. Kaže kako joj je drago bilo što je ramazan unio malo reda u život: sva se porodica okupljala u vrijeme iftara i svi zajedno jeli u isto vrijeme..."
Jedan mi prijatelj veli kako mu omrzlo obilazit rodbinu za Božić jer nimalo nije sklon hrani ("A tetka ne vadi varjaču iz šerpe i samo iznosi...a meni zlo više..") i kako je skonto da se o ama baš svemu priča al nekako niko da se sjeti Isusa, a njegov rođendan!

Mislim da je naglasak na boldiranome. Vjerovatno nanu i tetke obilazi vrlo rijetko. Obje su se obradovale sto su ga vidjele i (iz njihove prespektive) najbolji naci da to pokazu je da ga nahrane
Kada je covjek mlad te stvari mu nisu narocito bitne, ali kada dodje u neke godine - svaki susret sa porodicom ga cini sretnim.

[mamba]

Ono što nekoga oplemenjuje i napaja mu dušu je krajnje individualno. Za mnoge ljude vjera nema nikakve veze s tim. Ja recimo svoju duhovnost crpim iz skroz drugih izvora. I u nekoj religijsko-filozofskoj klasifikaciji mogla bih se svrstati pod tipom tradicionalnog ateiste. Ne vjeruje u Boga, ali vjerujem u tradiciju. Tako iako sam ateista dragi su mi svi praznici koje si naveo, upravo zbog dragih ljudi koji se tada skupe i tople atmosfere koja zavlada u tim periodima, upravo zbog dobre hrane i pića kojima se tada gostimo. Ljudi su opušteniji, sretniji i zadovoljniji jer se ne radi. Dragi su mi zbog osmjeha djece kada pale sviječice za Hanuku i jedu slatkiše, zbog paketica koje nadju pod borom za Božić i zbog Bajram banke, pa i za Uskrs kada dobijaju jaja...Ja lično više smisla vidim u razmjenjivanju stvarnih osjećanja, događaja i iskustava za stolom sa okupljenim dragim ljudima i dobrom klopom, od razmijenjivanja teoloških poruka. Neko je u vječitoj potrazi za transcedentalnim, dok opet neko više uživa u čarima ovih prizemnih zemaljskih radosti. Kada se ustanovi ko je stariji koka ili jaje, onda će se valjda vjernici i nevjernici naći na istom duhovnom putu...

[to sam ja]

Ono što nekoga oplemenjuje i napaja mu dušu je krajnje individualno. Za mnoge ljude vjera nema nikakve veze s tim. Ja recimo svoju duhovnost crpim iz skroz drugih izvora. I u nekoj religijsko-filozofskoj klasifikaciji mogla bih se svrstati pod tipom tradicionalnog ateiste. Ne vjeruje u Boga, ali vjerujem u tradiciju. Tako iako sam ateista dragi su mi svi praznici koje si naveo, upravo zbog dragih ljudi koji se tada skupe i tople atmosfere koja zavlada u tim periodima, upravo zbog dobre hrane i pića kojima se tada gostimo. Ljudi su opušteniji, sretniji i zadovoljniji jer se ne radi. Dragi su mi zbog osmjeha djece kada pale sviječice za Hanuku i jedu slatkiše, zbog paketica koje nadju pod borom za Božić i zbog Bajram banke, pa i za Uskrs kada dobijaju jaja...Ja lično više smisla vidim u razmjenjivanju stvarnih osjećanja, događaja i iskustava za stolom sa okupljenim dragim ljudima i dobrom klopom, od razmijenjivanja teoloških poruka. Neko je u vječitoj potrazi za transcedentalnim, dok opet neko više uživa u čarima ovih prizemnih zemaljskih radosti. Kada se ustanovi ko je stariji koka ili jaje, onda će se valjda vjernici i nevjernici naći na istom duhovnom putu...

ista sam

[arzuhal]

Za mene su praznici ljubavi, radosti i (sa)milosti.

A ljubav, doduse i kao sto znamo, ulazi kroz stomak, ... .

Za mene su punjenici ljubavi, radosti...