NASTANAK I RAZVOJ LITERATURE HADISA

Rasprave o vjerskim temama.

Moderator: Bloo

pisko
Posts: 213
Joined: 31/03/2006 22:04

#176

Post by pisko » 05/01/2007 23:16

/Uporno pozivam na Boziju Objavu - i uporno mi se hadisima odgovara i na hadise poziva.

Jos niko nije pokusao da "pojasni" (jer mozda sam pogresno shvatila) kako jedna osoba da sakupi 300000 hadisa sa lancima prenosioca - kamiljom brzinom u 20 godina?...\

Hajmo redom sister – ovo je tema o hadisima, ali nejse – pozivas na Boziju Objavu sljedbenike Kur-ana Casnog? Posljednji Boziji poslanik to je vec ucinio i mi smo mu se odazvali.
Vac sam ti gore pribiljezio za hadisku matematiku i za nadahnuce.Pa ne mozes ovdje rezonovati kao automehanicar.Ovakvom logikom mogli bi se upitati i kako dodje Objava, otkud ona, pa sta mi to fantaziramo a pojavno i nauka nam proturjece?
Imajmo zato mjeru i tezimo ispravnom pristupu.



/Zasto tako ljutito reaguju vjernici kada znaju i sami da mnogi hadisi nisu istiniti i autenticni? - niko im ne govori da ne slijede ono sto misle da je Poslanik rekao - nego samo da ne prihvataju svaki zdravo za gotovo i da to ne namecu drugima kao "obavezna" pravila i zakone.

Koliko god ima mudrih prica i pripovjedaka - toliko ih ima i laznih i besmislenih i samo zato se trebamo cuvati i razumno gledati a ne prihvatati sve radi istinitosti polovine...

I kada slijedimo one logicne i pozitivne, opet ih ne mozemo uciniti izvorom vjerskih zakona, narocito ako su oprecni Bozijoj Objavi.\

Pogledaj, kada ovo radim ti mi ne mozes prebaciti zasto kombinujem i razmjestam recenice, ili pak izdvajam samo jednu iz cijelog teksta.Problem je sto tvoji tekstovi o hadisima nisu konzistentni i u njima se luta od potvrde do poricanja.Nije mi jasno cemu ova silna podebljanja - mozda da samu sebe ubjedis kako je tacno to sto namislis?
Evo, ja savrseno dobro znam da mnogi hadisi nisi istiniti i autenticni i tu nema sta da me ljuti, ali takodje ne dvojim u pouzdanost ispravnih hadisa, i kao sto sam ti na samom pocetku rekao ne dam da se po tome pljuje pa makar mi nikad nijedan hadis ne zatrebao.
Zar te ovakav stav asocira na bilo kakvo nametanje drugima.
Kad kazes cemu ljutnja kad znamo da ‘mnogi’ hadisi nisi istiniti i autenticni, samim tim potvrdjujes da ‘neki’ hadisi jesu istiniti i autenticni, a ako je to tako onda muslimani u ovoj prociscenoj predaji imaju jasno svjetlo koje im na najbolji i najispravniji nacin obasjava kur’ansku objavu.To se ne moze banalizovati i svoditi na price i pripovjedke.
Da bi jedan musliman bio ozbiljno shvacen njegovi stavovi moraju biti uravnotezeni a
njegovo izlaganje sazeto i jezgrovito.Kada to postignes, onda bi mogli mozda malo i o islamskom jedinstvu, ali na nekoj drugoj temi jer se ovdje ipak prica o hadisima.


User avatar
black
Posts: 15578
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#177

Post by black » 05/01/2007 23:36

Nakon Kur'ana, sunnet i hadis predstavljaju drugi temeljni fundament ili princip islama. Hadis je, također, i izvor islamske misli i gotovo svi aspekti te misli, poput teologije, nauke, filozofije te čak gramatike i lingvistike imaju korijene u hadisu kao i u Kur'anu. Ne postoji polje islamske misli u kojem hadis nije igrao značajnu ulogu, kao nadopuna ili objašnjenje Allahove Riječi sadržane u Kur'anu.Poslanikova kazivanja nadopunjuju značenje Časnog Kur'ana i bez njega mnogi ajeti ne bi bili u potpunosti razumljivi.

@KK jeli se slazes sa ovim?
(slazem se ja da mnogi hadisi nisu istiniti ali to sam i prije rekao)

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#178

Post by Razmjeran » 06/01/2007 01:54

Kao sto vecina mum'ina zna,Kur'an se nemoze "shvatiti"
bez nekog znanja o sunetu Bozijeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. tj Hadisa,kako ih vec zovemo...

Pitanje je glasilo sta bi i kako bi.....
Iskreno brinem se sam o sebi,o svojim djelima,o svom ponasanju,da ocistim svoj prag...
Smatram da danas ljudi vise "ispravljaju druge" nego sami sebe.Svi su ponesto procitali,naucili i savjetuju druge(gdje misle da grijese) a i sami to rade u nekoj drugoj verziji ili slicnoj...

Terminologija hadisa

Definicija mustalaha: Ulema kada govori o ovome kažu; to je grupa naučnih uslova za upoznavanje hadisa Poslanika r sa senedom i metnom, da bi hadisi na osnovu toga bili primljeni ili odbačeni. Ove uslove i ovu nauku ne posjeduje niko osim muslimani.

Tema ove nauke: To je traganje za hadisima Poslanika r sa senedom i metnom po vrijednosti da bi bili primljeni ili odbačeni.

Vrijednost ove nauke
Njena vrijednost je da ona ulazi u jednu od vodećih nauka koja ljudima pojašnjava vrijednost ove vjere i to je nauka koja utvrđuje ono što je rečeno.

Ova nauka je nastala sa početkom Poslanice Muhammeda r.

Kaže Allah U: ''O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete.''(Hudžurat, 6.ajet)

Ovaj ajet navodi muslimane da provjere sve što je rečeno i on je temelj ove nauke. Od Enesa t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Dao Allah U da lice čovjeka bude od onih koji su sretni, pa kada čuje moj govor da zapamti, zatim to isto prenese onako kako je čuo, a možda će onaj koji čuje bolje shvatiti od onoga koji ga je prenio.''

Stepeni razvoja ove nauke dok je došla do nas
1. Vrijeme ashaba. Oni su bili strogi u prenošenju hadisa Poslanika r nakon njegove smrti, a posebno u vrijeme dvojice halifa Ebu Bekra i Umera t. Oni bi kada bi im neko došao sa nekim hadisom, tražili još jednog svjedoka.

2. Vrijeme tabi'ina. Oni su bili strožiji od ashaba po pitanju seneda, gledali su i raspitivali se o prenosiocima hadisa. Muhammed

ibn Sirin kaže: ''Zaista je ova nauka vjera, pa neka svako gleda od koga uzima vjeru.'' Ova izreka je mes'ela na kojoj se zasniva pitanje naše vjere, a posebno u ovo vrijeme kada su se pojavile mnoge sekte. Muhammed ibn Sirin također je rekao: ''U vrijeme Poslanika r ljudi nisu gledali na sened, sve dok se nije pojavila fitna,'' pa kad se ona desila ljudi su počeli govoriti: ''Ko su ti ljudi koji prenose hadise.'' – pa se gledalo u njih, i ako su bili od ehli sunneta vel džemata uzimao se njihov hadis, a ako su bili novotari nije se od njih uzimao hadis.

3. Pisanje hadisa. Prvi koji je napisao knjigu o ovome je Šafija, rahimehullah, koja se zove ''Risala''. Ona govori o temeljima mustalaha i usuli fikhu. U početku su ove dvije nauke bile pomiješane dok se kasnije nisu odvojile.

4. Vrijeme odvajanja ove nauke od ostalih nauka i samo o tome govori. Prvi koji je pisao o ovome je imam Muhammed ibn Hasan ibn Hallad, koji je preselio 360 g.p.h. Napisao je knjigu koja se zove ''El muhaddis el-Fasil bejner-ravi vel vai''. Poslije njega je došao Ebu Abdullah el Hakem en-Nesaburi, preselio 405 g.p.h. napisao je knjigu 'Nauke hadisa'.

Bitni termini u ovoj nauci
1. El Hadis – u mustalahu je ono što je pripisano Allahovom Poslaniku r, od riječi, djela, fizičkih i moralnih osobina i odobravanja. Što se tiče riječi: ''Djela se cijene prema namjerama'', vezano za djela Poslanik r je u Ramazanu u zadnjoj trećini noći zatezao svoju odjeću i budio svoju rodbinu. Što se tiče prećutnog odobravanja; imamo situaciju da su ashabi zajedno putovali sa Poslanikom r, pa su neki postili, a neki mrsili, on je prešutio, dakle i jednima i drugima je odobrio. Što se tiče moralnih osobina, smatraju se hadisom, a fizičke osobine je to da je imao gustu bradu, srednjeg rasta, dakle njegov r izgled…

2. Haber. Uz termin hadis se koristi i termin haber. Ulema se podijelila po pitanju njegovog definisanja, pa jedni kažu;
a) da se pod njim podrazumijeva hadis,
b) drugi kažu da je haber suprotan hadisu tj. sve što je pripisano nekom drugom mimo Poslanika r.
c) treći kažu da je haber opširniji pojam od hadisa, te se pod njim podrazumijevaju stvari koje su pripisane Poslaniku r i nekom drugom. Ovo mišljenje je najispravnije, a Allah U najbolje zna.

3. Eser je ono što je pripisano ashabu ili tabi'inu od riječi i djela.
4. Isnad ili sened je pominjanje ljudi koji su prenijeli hadis, sve do početka metna ili do zadnjeg od njih.
5. El Metn; to su riječi koje dolaze nakon seneda ili isnada.
6. El Musnid; to je osoba koja prenosi hadis od onoga koji je izgovorio hadis.
7. El Musned; to je skup svih prenešenih hadisa od strane jednog ashaba.
8. Talibu-l-hadis( učenik hadisa ); je onaj koji izučava hadise sa aspekta rivajeta i značenja.
9. El Muhaddis; je osoba koja zna napamet 100 000 hadisa i više, uz poznavanje ljudi prenosioca, džerha, te'adila itd.
10. Hafiz; je osoba koja pamti najmanje 300 000 hadisa uz još detaljnije poznavanje prenosioca hadisa.
11. El Hakim; je osoba koja poznaje sve hadise uz poznavanje svega što je vezano za hadise.


Podjela hadisa po načinu dolaska do nas
Učenjaci su hadis sa aspekta dolaska do nas podijelili na dva dijela;
1. Mutevatir hadis
2. Ahad hadis

Mutevatir hadis
Mutevatir hadis u mustalahu znači; hadis kojeg prenosi mnogobrojna skupina od mnogobrojne skupine i nemoguće je da su se dogovorili da slažu.


Učenjaci postavljaju četiri uslova za mutevatir:
1. Da prenosi veća skupina.
2. Da velika skupina bude u svim generacijama (u svim karikama prenosilaca) do zapisivanja. Podrazumijeva se skupina koja broji više od 10 ljudi.
3. Da je nemoguće da su se dogovorili da slažu, tj. da nisu imali mogućnost dogovora.
4. Da oslonac bude osjetilni tj. da je on vidio ili čuo ( hadis ), a ne može biti da to neko snuje, pa kaže 30 ljudi sanjalo taj hadis. Ako se ovi uslovi ispune, hadis je mutevatir.

Propis ovog hadisa je da se na osnovu njega izgrađuje potpuno ubjeđenje, bez trunka sumnje. Također, mutevatir ne trpi da se gleda u sened zbog mnogobrojnosti prenosioca.

Mutevatir hadis se dijeli na dva dijela;
1. Mutevatir el-Lafzi (mutevatir u terminu), tj. hadis koji je prenešen mutevatirom, terminom onako kako ga je izgovorio Poslanik r. Hadis kojeg bilježe Buharija, Muslim, Tirmizi i Ibn Madže od Ebu Hurejre t da je Poslanik r rekao: ''Ko na mene slaže namjerno, neka pripremi sebi mjesto u vatri.''

Ovaj hadis prenosi više od 80 ashaba, a imam Nevevi kaže da 100 ashaba prenosi ovaj hadis, zatim je došla ogromna skupina tabi'ina, zatim tabi-tabi'ina, pa sve dok nije došao do nas identično prenesen, doslovice.

Primjer hadis o potiranju po mestvama prenosi 40 ashaba ili hadis o dizanju ruku u namazu prenosi više od 50 ashaba.

2. Mutevatir el-Ma'nevijj; to je hadis u kojem je značenje prenešeno tevaturom, a termin nije isti, primjer dizanje ruku prilikom dove, međutim, ono nije prenešeno doslovice. Najpoznatije knjige koje pišu o ovome su: ''El ezharu-l-mutenasire fi-l-ahbari-l-mutevatire'' od imama Sujutija. ''El mutenasir fi-l-hadisi-l-mutevatire'' od imama Kitanija.

Ahad hadisi
Ahad hadisi su hadisi koji nemaju uvjete mutevatir hadisa. Dijele se na tri skupine:
a) Mešhur
b) Aziz
c) Garib

1. Mešhur hadis; je onaj hadis koji ima tri ili više prenosioca u svim karikama seneda. Od Abdullaha ibn Amra ibn el Asa t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Allah znanje neće ukloniti uzimajući ga od Svojih robova, nego će ga uzeti uzimanjem učenjaka, pa ako nema učenjaka ljudi će za vođe uzeti neznalice, pa će biti pitani i davati fetve bez znanja, te će otići u zabludu i druge u nju odvoditi.'' (Buhari i Muslim)

Ponekad učenjaci proglase neki hadis mešhurom iako on u suštini terminološki nije mešhur ( mešhur znači opšte poznat ), taj hadis sa terminološkog aspekta može biti čak i mutevatir.

Primjeri ili vrste mešhur hadisa:
a) Mešhur kod učenjaka i kod običnih ljudi poput hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre t i drugi ashabi da je Poslanik r rekao: ''Musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su zaštićeni drugi muslimani''. Bilježe Buharija i Muslim

b) Hadis koji je mešhur među fakihima. Primjer tog hadisa je hadis u kojem kaže Poslanik r: ''Allahu najmrži halal je razvod braka''. Ovaj hadis je daif, a Hakimov rivajet glasi: ''Allah nije ohalalio ništa Njemu mrže od razvoda braka''. Ovaj rivajet je sahih u Mustedreku Hakima, a s'njim se slaže Zehebi.

c) Hadisi koji su mešhur kod muhaddisa; primjer hadis kojeg prenosi Enes ibn Malik t gdje kaže: ''Vidio sam Poslanika r kako čini kunut nakon ruk'ua mjesec dana sa plemenima Ri'l i Zekvan.

Najpoznatije knjige u kojima su skupljeni mešhur hadisi
''El mukasside-l-hasenete fi-l-ehadisi-l-muštehire ale-l-elsine'' od imama Sahavija. ''Rafi'i-l-il basi ani-l-ehadisi-l-muštehire in den nas'' od imama Adžulanija.

2. Aziz hadis; to je onaj hadis kojeg prenose dva ili tri prenosioca u svim karikama lanca. Primjer za to je hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim gdje kaže Poslanik r: ''Niko od vas neće biti pravi vjernik dok mu ja ne budem draži od roditelja, djeteta i svih ljudi zajedno.'' Aziz znači jak, dostojanstven, i on može biti sahih, hasen ili daif.

3. Garib hadis; znači usamljen, čudan. To je hadis kojeg prenosi samo jedan ravija, primjer tome je hadis kojeg prenosi Umer Ibn el-Hattab t da je Poslanik r rekao: ''Djela se cijene prema namjerama.'' Bilježe Buharija i Muslim

Kakav je propis za uzimanje ahad hadisa u akidi, fikhu i sl.?
Ima učenjaka koji ahad hadise ni u kom slučaju ne koriste, ni za fikh, niti za akidu. Druga kategorija učenjaka kaže da se ahad hadisi uzimaju za propise a ne i za akidu. Treći kažu da se uzima za sve s tim što se ovo odnosi na ahad sahih hadise. Ehli sunnet vel džemat uzima ahad predaje koje su sahih i za akidu i fikh. Imam Šafija je najviše pisao, govorio i odgovarao na ove stavove. Naveo je mnoštvo dokaza koji ukazuju na obavezu uzimanja ahad predaja u akidi, jedan od dokaza za to je da je Poslanik r poslao Mus'aba ibn Umejra t i druge ashabe pojedinačno raznim plemenima, koji su im onda prenosili akidu, fikh i sve ostalo.

Podjela hadisa na osnovu prihvatanja ili odbijanja
Hadis sa aspekta prihvatanja ili odbijanja učenjaci dijele na dva dijela:
a) Makbul sahih, tj. prihvaćen, ispravan.
b) Merdud daif, tj. odbijen, slab.

1. Makbul sahih; je onaj hadis kojeg je ulema uzela kao osnovu iz kojeg proizilaze radnje podijeljene na četiri dijela;
a) Sahih li zatihi, tj. ispravan, tačan sam po sebi.
b) Hasen li zatihi, tj. dobar sam po sebi.
c) Sahih li gajrihi, tj. ispravan, tačan na osnovu drugog.
d) Hasen li gajrihi, tj. dobar na osnovu drugog.

Sahih li zatihi je hadis sa senedom koji je spojen od prenosioca koji su adili i dabiti, svi od početka do kraja seneda bez šuzuza i illeta. I ovo je definicija sahih hadisa kod učenjaka, iz čega se izvode sljedeći šartovi sahih hadisa:

I) Adalet, tj. pravednost, a to je karakteristika koju čovjek ima u sebi, a koja ga nagoni na bogobojaznost, ozbiljnost, izbjegavanje grijeha poput širka i velikih grijeha i novotarija.

II) Dabt koji se dijeli na dvije vrste:
a) dabtu-s-sadri tj. dabt pamćenja je moć pamćenja od šejha onako kako je čuo bez dodavanja ili oduzimanja.
b) dabtu-l-kitabi tj. dabt pisanja, to je vođenje brige o preciznosti i dosljednosti zapisivanja onoga što se čuje od šejha.

III) Da svi prenosioci od prvog do zadnjeg bez prekida budu sa ovim osobinama.

IV) Da nema šuzuza, a to je da određeni ravija prenosi hadis (s tim da taj ravija ima adl i dabt), koji je kontradiktoran drugom hadisu kojeg prenosi ravija sa jačim adlom i dabtom. U tom slučaju ovaj prvi hadis proglašava se šuzuzom.

V) Da nema illeta (mahana). Illet može biti vidni i skriveni:

a) Vidni illet je npr. da ravija prenosi od svog predhodnika koji je umro pet godina prije njegova rođenja.
b) Skriveni illet je npr. da su savremenici, međutim jedan živi u Bosni a drugi u Egiptu i ne postoji pouzdan podatak da su se sreli.

Ako se ovih pet uvjeta nađe hadis biva sahih. Najpoznatije knjige koje su zabilježile sahih hadise su ''Sahihi'' Buharije i Muslima Kaže imam Nevevi u svom uvodu u šerh Muslimovog ''Sahiha'': ''Njih dvije su najvjerodostojnije knjige nakon Allahove U Knjige i tako ih je ummet prihvatio.'' U ove dvije knjige ne nalaze se svi sahih hadisi. Imam Buhari je znao 100 000 sahih hadisa od kojih je 7275 stavio u svoju zbirku, od kojih se 4000 ne ponavlja, znao je također 200 000 daif hadisa. Nakon njih ostalo je mnoštvo sahih hadisa koje nisu zabilježili, a koji su zabilježeni u mnoštvu drugih zbirki među kojima su najpoznatije ''Sahih'' Ibn Hibban, ''Sahih'' Ibn Huzejme,'' Mustedrek ale-s-sahihajn'' od imama Hakima.

''Mustedrek'' je zbirka hadisa koji imaju iste uvjete kao Buhari i Muslim, međutim, oni ih nisu spomenuli.

''Mustahredž'' je zbirka hadisa koju sAkupi učenjak sa svojim senedima, a hadisi su isti kao kod Buharije i Muslima u globalu.

Najpoznatiji među mustahredžima su: Ebu Bekra el Ismailija ale-s-sahihi Buhari, ''El Mustahredž '' Ebi Avvane ala Muslim i ''Mustahredž'' od Ebi Nu'ajma.

Stepeni sahih hadisa
1. Hadis oko kojeg se slažu Buharija i Muslim.
2. Hadis kojeg bilježi Buhari.
3. Hadis kojeg bilježi Muslim.
4. Hadis koji zadovoljava uslove Buharije i Muslima, ali ga oni nisu spomenuli.
5. Hadis koji ima uvjete Buharije, ali ga on nije spomenuo.
6. Hadis koji ima uvjete Muslima, ali ga on nije spomenuo.
7. Hadis koji zadovoljava uvjete sahiha, a nalazi se u drugim zbirkama.

Hasen li zatihi; dobar sam po sebi i ulema ga definiše ovako: ''Hasen hadis je onaj hadis koji ima spojen sened, čije su ravije adili sa slabim dabtom od istog ravije sve do kraja, bez šuzuza i illeta. Što se tiče hasen hadisa nisu napravljene posebne zbirke s'tim da se najviše hasen hadisa nalazi u Ebu Davudovom i Tirmizijevom ''Sunenu.''

Sahih li gajrihi; je ustvari hasen li zatihi s'tim da je došao putem više rivajeta koji su potvrdili jedan drugog i tako ga digli na stepen hadisa sahih li gajrihi.

Hasen li gajrihi; je onaj hadis čiji je sened daif, međutim, ima više puteva (rivajeta) kojima je došao, i razlog njegove slabosti nije to što je ravija lažac ili veliki griješnik. Ulema postavlja dva uvjeta da bi hadis bio hasen li gajrihi:
a) Da sam hadis ima više rivajeta koji su različiti.
b) Povod slabosti tih hadisa nije to što su ravije ili pak jedan od njih lažovi ili veliki griješnici, nego je neko u rivajetu nepoznat.

“Muhkem i Muhtelif”
Muhkem definicija:
Je onaj hadis (makbul) koji nema sličnog hadisa koji mu se suprotstavlja, oni se prihvataju i obaveza je da se po njima radi.

Muhtelif definicija:
Je makbul hadis koji ima drugi hadis koji mu se suprotstavlja, ali se među njima može objediniti.

Bilježi Muslim poznati hadis u kojem Poslanik, r kaže: ''Nema prenošenja bolesti niti sujevjerja.'' A u Buharijinom ''Sahihu'' se navodi hadis kontradiktoran ovome u kojem se kaže: ''Bježite od kuge kao što bježite od lava.''

Ako se nađe jedan hadis koji je muhtelif: Pokušavaju objediniti između ova dva hadisa, pa ako je moguće rade na osnovu oba. Ako nije moguće da se objedini među hadisima onda učenjaci; gledaju historiju izgovora ovih hadisa i ako je jedan izgovoren prije a drugi poslije, onda onaj poslije derogira onog koji je došao prije.

Ako ne poznaju historiju preferiraju hadis jedan nad drugim klasičnim metodama preferiranja ( terdžiha ). Imam Sujuti navodi 50 metoda preferiranja. Ako ni preferiranje nije moguće, onda se ne radi ni po jednom hadisu.

Najvažnije knjige koje se bave ovom problematikom
Knjiga koja se zove Ihtilafu-l-hadis od imama Šafije, druga knjiga Te’vil muhtelefe-l-hadis od imama ibn Kutejbe, El Asar el muhtelife od imama Tahavije.

“Nasih i Mensuh” (derogirajući i derogirani hadisi)

Definicija: Nasih i mensuh je podizanje propisa od strane Zakonodavca koji je dat prije i njegova zamjena od strane Zakonodavca kasnijim propisom.

Način raspoznavanja nasih i mensuh hadisa:
a) Posredstvom riječi Poslanika r primjer hadis kojeg bilježi imam Muslim od Burejde t da je rekao Poslanik r: ''Bio sam vam zabranio posjećivanje kaburova pa sam vam odobrio, jer vas oni podsjećaju na Ahiret.''
b) Posredstvom ashaba. Hadis Džabira ibn Abdullaha t kojeg bilježe ashabu sunen: ''Posljednja odluka Allahova Poslanika r po pitanju onoga što direktno dodirne vatra je da se ne mora abdestiti.''
c) Putem historijskog saznavanja hadisa koji su izrečeni prije ili poslije. Hadis kojeg bilježi Ebu Davud od Burejde ibn Evsa t da kaže Poslanik r: ''Ko učini hidžamu, omrsio se.''Hadis od Ibn Abbasa t kojeg bilježi Buharija u kojem kaže: ''Vidio sam Poslanika kako čini hidžamu dok je bio u ihramima i postač.'' Prvi hadis je rečen na oslobođenju Mekke, a drugi na Oprosnom hadždžu.

Idžma (konsenzus uleme), hadis kojeg bilježi Ebu Davud da je Poslanik r rekao: ''Ko pije alkohol izbičujte ga, pa ako to ponovi četiri puta ubijte ga.'' Kaže imam Nevevi ulema se složila da je ovaj hadis derogiran. Najpoznatije knjige Nasiha i Mensuha Knjiga od imama Ahmeda ''Nasih i Mensuh.''

El-hadisul-merdud – neprihvatljivi hadis
Kod učenjaka neprihvatljivi hadis je hadis čija tačnost nije prihvaćena, drugačije kazano: to je hadis kod kojeg se nisu ispunili uvjeti makbul-hadisa. Da bi neki hadis postao neprihvatljiv postoje dva uvjeta:

1) Mahana u senedu.
2) Mahana u raviji (metnu).

Učenjaci spominju mnogo vrsta neprihvatljivih hadisa, prva vrsta je:

Da'if hadis
Da'if hadis je onaj hadis kod kojeg se nisu ispunili uvjeti i svojstva hasen hadisa, odnosno ako jedan hadis izgubi bilo koji od uvjeta hasen hadisa postaje da'if hadisom.

Propis prenošenja da'if hadisa
Učenjaci su se podijelili na dvije skupine: jedni kažu da se neprihvatljivi hadis ne prenosi ni u kom slučaju, a drugi kažu da je dozvoljeno prenositi da'if hadise, ali zato postavljaju određene uvjete:

1) Da se taj hadis ne odnosi na akaidske stvari.
2) Da se taj hadis ne odnosi na propise i međuljudske odnose.
3) Da se spomene ocjena tog hadisa; ako je poznaje ili sened ako ne poznaje ocjenu.
4) Da ne tvrdiš 100 % da je to od Poslanika r, nego da se kaže; 'prenosi se'.

Propis rada po da'if hadisu
Učenjaci su se podijelili na tri mišljenja:

1) Da'if hadis se ne koristi ni u čemu. Oni kažu: sahih hadis je dovoljan. Najpoznatiji učenjaci sa ovim mišljenjem su: Jahja ibn Me'in (šejh imama Buharije), Ahmed ibn Hambel, imam Muslim. Isto ovo mišljenje imali su i drugi učenjaci.

2) Da se da'if hadis uzima za one oblasti za koje ne postoji drugi dokaz.

3) Po da'if hadisu se radi kod vrijednih djela, odnosno mustehaba i u poticaju i zastrašivanju – za ovo korištenje imam Ibn Hadžer el-Eskalani spominje sljedeće uvjete:

a) Da slabost hadisa ne bude jaka.
b) Da u sahih sunnetu ne postoji osnova za ono što donosi da'if hadis.
c) Da onaj ko prakticira ne vjeruje da je to od Poslanika r, niti da će zato dobiti nagradu kroz da'if hadis.

E Najispravnije mišljenje je prvo navedeno mišljenje.

Ovo drugo mišljenje je izgrađeno na osnovu učenjaka koji u osnovi nisu nikad prenosili da'if hadise, nego hasen li gajrihi, kao što prenosi Ibn Tejmijje da je rekao imam Ahmed: ''Da radim po da'if hadisu bolje mi je nego da radim po svom mišljenju.'' Ibn Tejmijje je protumačio da se to radi o hadisu hasen li gajrihi.

Treće mišljenje nam ne ostavlja prostora da se radi po da'if hadisu: uzimam da'if hadis i radim po njemu, ne vjerujem da je to sunnet, niti da ću dobiti nagradu, pa što onda da radim po njemu. Najvažnije knjige koje govore o ovome su: knjiga imama Ibn Hibbana Du'afa i imama Zehebija Ravna vaga u kritiziranju ljudi.

Slabost hadisa prouzrokovana mahanom u senedu
To je situacija kad u senedu nedostaje jedan ili više ravija, bilo da to ravija namjerno ili nenamjerno uradi; s početka, u sredini ili na kraju seneda, radilo se o skrivenoj ili jasnoj mahani. Na osnovu ove definicije ulema je mahane u senedu podijelila na dvije vrste:

1) Jasna, vidljiva mahana; ovu vstu mahana poznaju muhaddisi i učenjaci koji se bave hadisom. Učenjaci iz ove vrste mahana navode četiri kategorije hadisa:

1.1. El-Mua'llek.
1.2. El-Mursel.
1.3. El-Mu'dal.
1.4. El-Munkati'a.

2) Skrivene mahane; ovu vrstu mahana poznaju samo oni učenjaci koji su duboko ušli u nauku mustalaha. Postoje dvije kategorije hadisa sa ovim mahanama:

2.1. El-Mudelles.
2.2. El-Mursel el-hafi.

Jasna i vidljiva mahana
1.1) Mua'llek je ona predaja kojoj nedostaje jedan ili više ravija sa početka seneda; svaki hadis kojem nedostaje prvi dio seneda je mua'llek. Mua'llek u Buharijinoj zbirci, gdje kaže da je Poslanik r pokrio svoja koljena kad je on ušao u prostoriju. Kod Muslima ima 13 mua'llek hadisa, dok kod Buharije ima više.

Stav prema mua'llek hadisu
Mua'llek je jedna od da'if vrsta hadisa i samim tim spada u kategoriju merdud hadisa. Mua'llek hadis je neprihvatljiv (merdud) zato što mu nedostaje prvi uvjet za ispravnost hadisa, a to je spojenost seneda.

Zavisi od toga kako je Buharija započeo ovaj hadis; kad kaže kale – rekao je, a kad kaže kile – rečeno je, ili kad kaže reva – ta osoba prenosi, ili ruje – preneseno je, imam Ibn Hadžer je od svih mua'lleka u Buharijevom Sahihu izanalazirao senede i donio zaključak da su sahih, i to iznio u knjizi koju je napisao pod imenom Muglak fil-mua'llek.

1.2) Mursel spada u onu grupu hadisa koji se odbijaju. To je hadis na čijem kraju seneda je ispao prenosilac, koji dolazi iza tabi'ina (generacija koja je vidjela ashabe, živjela s njima, prihvatila Islam, te su umrli kao muslimani). Dakle, nedostaje ravija na kraju seneda; što znači da nema ashaba u tom senedu. Ukoliko neki tabi'in, bio on mlad ili star, kaže: ''Rekao je Poslanik r to i to, ili uradio je Poslanik r to i to, ili učinjeno je u prisustvu Poslanika r to i to, tada se takva predaja smatra murselom.'' Ulema se razišla u pogledu uzimanja mursel hadisa za dokaz na tri mišljenja:

E Mursel hadis se nikako ne uzima za dokaz, ovo je govor većine muhaddisa, fakiha i učenjaka usulul-fikha. Dokaz za njihov stav jeste u tome da oni ne poznaju prenosica koji nedostaje, niti njegove osobine vezane za adl i dabt – za pouzdanost i mjerilo pamćenja.

E Mursel hadis se uzima za dokaz uz uvjet da se prenosi od tabi'ina koji je poznat po tome da ne prenosi hadise, osim od pouzdanih prenosioca – ravija. Ovo je govor imama Ebu Hanife, Ahmeda i Malika.

E Dozvoljeno je uzeti mursel hadis za dokaz, ali uz sljedeće uslove:

a) Da bude od velikih (poznatih) tabi'ina.
b) Da je poznat po tome da prenosi od pouzdanih ravija.
c) Da se ne razilazi u dotičnom hadisu od ostalih tabi'ina koji prenose taj hadis.
d) Da ima jednu od slijedeće tri osobine:

Da je taj isti hadis prenesen sa senedom, dakle da je čitav sened povezan; ime ashaba, ostalih ravija.
Da je isti hadis prenesen kao mursel, ali sa drugim prenosiocima.
Da se taj hadis prenosi od ashaba, ali sa drugim senedom.

Propis hadisa za kojeg je ulema uvjerena da je ravija koji nedostaje, između tabi'ina i Poslanika r, ashab – je sahih. Odgovor; svaki ashab ima adl, jer je Allah I za njih garantirao da neće slagati na Poslanika r. Što se tiče dabta; ono u šta nisu bili sigurni to ne bi ni prenosili, kao npr. ako bi zaboravili zbog starosti. Također, postoje mursel hadisi od ashaba koji su bili malodobni, te nisu ispunjavali uvjete, ali je sigurno da su oni svi sahih. Najpoznatije knjige o mursel hadisima su: Knjiga o murselima od Ebu Davuda i knjiga mursela Kitabul-merasil od Ibn Ebi Hatima.

1.3) Mu'adal hadis je onaj hadis u kome nedostaju dva ili više prenosioca jedan iza drugog, i s toga je mu'adal hadis koji ulazi u skupinu da'if hadisa, zbog prekida u senedu i nepoznavanja ravija koji nedostaju u senedu.

1.4) El-Munkati'a je onaj hadis koji nema povezan sened zbog nekog od razloga. U ovu vrstu hadisa ulaze mursel, mua'llek, mu'adal – zbog toga ga suvremeni učenjaci definiraju kako bi ga razlikovali od prije navedenih, govoreći da je munkati'a hadis – onaj hadis u kome nedostaje ravija, međutim, ne na početku, ni na kraju seneda, nego je nepoznati prenosilac nakon tabi'ina. Druga razlika koju su uvjetovali za munkati'a hadis jeste da u senedu nedostaju dva ili više prenosilaca koji nisu jedan iza drugih, dakle prekid mora biti prije tabi'ina, jer bi u tom slučaju bio mursel hadis, a isto tako moraju biti razbacani jedan od drugog, da ne bi bio mu'adal.

Skrivena mahana
2.1) El-Mudelles – to je hadis u kojem ravija sakrije neku mahanu hadisa da bi uljepšao hadis, kako bi ljudi kazali: kako on prenosi lijepe hadise.

Tedlis se dijeli na dvije vrste:
a) Tedlis u senedu hadisa čija je definicija da ravija prenosi hadis od svoga šejha koji nije čuo sa izrazom ili sa formom koja dovodi u sumnju da je ravija čuo od šejha taj hadis, dakle postoji posrednik (dvojica ili trojica) između ravije i šejha.

Podvrsta ove vrste jeste i tedlis-tesviju (tedlis izjednačavanja), koji se definira kao da ravija prenosi od svoga pouzdanog šejha, dok njegov šejh prenosi od slabog prenosioca, koji nije objedinio šartove (uvjete) za sahih hadis, a taj slabi prenosilac prenosi od drugog pouzdanog prenosioca, pa prvi prenosilac izostavi slabog prenosioca, što nas dovodi u sumnju, jer taj prenosilac želi hadis učiniti sahihom – ovo je jedna od najgorih vrsta tedlisa.

b) Tedlisuš-šujuh, ovo je hadis u kome ravija prenosi hadis od šejha, ali šejha ne naziva imenom pod kojim je poznat, nego mu daje novi nadimak, ili ime pod kojim je manje poznat, a sve to kako bi sakrio stanje svoga šejha.

Razlozi za skrivanje šejha su sljedeći:
Slabost šejha, tako da ravija skriva njegovu slabost dajući mu drugo ime. Nekada šejh ima puno učenika, pa ovaj ravija daje nepoznatije ime šejhu, kako bi se istakao kod ljudi kao čovjek koji prenosi hadis različitim putem. Nekada je šejh mlađi od ravije, pa ovim postupkom ravija skriva šejhov identitet. Ovo je najčešća vrsta tedlisuš-šujuha. Hadisi u kojima postoji tedlis su slabi. Imam Šu'be kaže: ''Tedlis je brat laži.'' Najvažnije knjige koje govore o tedlisu su: knjiga imama Hatiba el-Bagdadija Et-Tebjin fi esmail-mudellisin – objašnjenje imena mudellisa.

2.2) El-Murselul-hafi je hadis kojeg ravija prenosi od drugog ravije kojeg nije čuo, ni vidio sa izrazom koji nagovještava da jeste, npr.: ''rekao je…'' El-Murselul-hadis je da'if i ne uzima se kao dokaz. Greška se poznaje na dva načina: ili da ulema kaže, ili da čovjek prenosi da nije čuo to.

E Definicija El-Mu'anan-a – je hadis kada ravija prenosi od drugog ravije koristeći riječ an (što znači od)

E Definicija El-Mu'enen – je hadis kada ravija prenosi od drugog ravije koristeći riječ en – određena skupina uleme kaže da mu'anan i mu'enen ulaze u skupinu da'if hadisa, dok drugi kažu da ako ovi hadisi ispune sljedeće šartove, onda su sahih, i suprotno – ako ne ispune, onda nisu sahih. Ti šartovi su:

- Da ravija ne bude poznat po tedlisu, jer ako je poznat, tada hadis biva mudellesom.
- Da postoji mogućnost da su se ravije međusobno srele (sa ova dva uvjeta se zadovoljava imam Muslim).

- Buharija i Jahja ibn Ma'in stavljaju za uvjet da su se ravije morale sresti i da je to sigurno, da je to preneseno i zbog toga se radi ovoga šarta daje prednost Buhariji nad Muslimom.

- Određeni učenjaci (Buhari i Ahmed) traže da su ravije provele dugo vremena zajedno.

Merdud (koji se odbacuje) – ovo je skupina hadisa koja se odbacuje zbog ravije
Slabost kod ravije biva u njegovoj pravednosti, vjeri, preciznosti, učenju napamet (hifzu) i pažnji. Slabost ravije ima deset uzroka: pet uzroka su vezani za adalet (pravednost), a pet za dabt (preciznost). Što se tiče onih pet uzroka vezanih za adalet su sljedeći:

Laž – poništava adalet
Optužba za laž
Griješenje
Novotarija
Nepoznatost

Što se tiče razloga slabosti u dabtu su sljedeći:
Pravljenje velikih grešaka
Loš hifz
Nemarnost
Sklonost priviđanjima
Razilaženje od pouzdanih prenosilaca

Prva vrsta slabih hadisa – Hadis mewdu'a
Učenjaci definiraju mewdu'a hadis kao laž koja se pripisuje Poslaniku r, tako da se svaka laž koja se pripisuje Poslaniku r, u vidu predaje, naziva mewdu'a.

Položaj mewdu'a hadisa
Učenjaci ovu vrstu hadisa smatraju najgorom vrstom zato što je laž na Poslanika r. Imam Džuvejni, rahimehullah, kaže: ''Ko namjerno slaže na Poslanika r učinio je nevjerstvo.''

Propis prenošenja mewdu'a hadisa
Učenjaci kažu da onaj koji zna da je neki hadis mewdu'a ne smije prenositi taj hadis (haram), osim uz naglašavanje da je taj hadis mewdu'a i da ga Poslanik r nije izrekao. Kao dokaz za to uzimaju hadis kojeg bilježi imam Nevevi u tumačenju Muslimovog Sahiha: ''Ko bude o meni lažno govorio on je lažljivac.''

Kako se prave mewdu'a hadisi?
1) Da lažljivac svoje riječi proširi stavljajući im sened i govoreći da su to Poslanikove r riječi.
2) Da se govor nekog mudrog čovjeka ili nekog drugog iz njegovog naroda prenese uz dodavanje seneda koji će se pripisati Poslaniku r.

Kako učenjaci znaju da je hadis mewdu'a?
Učenjaci prepoznaju mewdu'a hadis na nekoliko načina:

1) Na osnovu priznavanja onoga koji je izmislio hadis, kao što je priznanje Ebu Ismeta Muhammeda ibn Ebi Merjema da je izmislio vrijednost učenja svake sure u Kur'anu i to pripisao Poslaniku r.

2) Da primijete kod čovjeka nešto slično priznanju; kao npr. ako čovjek prenosi od nekog šejha ono što drugi ljudi ne prenose, pa bude upitan kada se rodio – tada se na osnovu njegovog odgovora vidi da je taj šejh umro prije njegovog rođenja, – ili prenosi predaje koje ne prenose drugi očevici od tog šejha.

3) Da čovjek koji ima određenu osobinu prenosi hadis o vrijednosti te osobine; kao npr. šija prenosi hadis o vrijednosti ehlu bejta.

El-Munker
Munker hadis je onaj hadis čiji je ravija optužen za laž. – Kako ravija biva optužen za laž?
1) Ako ravija prenosi hadise koji se razilaze sa osnovnim pravilima oko kojih su ujedinjeni svi učenjaci – jedno od općih pravila kod učenjaka jeste: sve stvari su dozvoljene dok se ne dokaže da su zabranjene, pa npr. ravija prenese hadis koji glasi: sve stvari se zabranjene dok se ne dokaže da su dozvoljene. – U ovom slučaju se hadis suprotstavlja općem pravilu oko kojeg se svi učenjaci slažu.

2) Ako je ravija poznat u svome životu po laži, ali nije poznat po laganju ili prenošenju hadisa od Poslanika r.

3) Ako se ravija optužuje za laž i u isto vrijeme prenosi hadis koji se razilazi od predaje pouzdanijeg prenosioca – tada se ta predaja naziva munkerom i dolazi odmah nakon mewdu' hadisa.

El-Metruk
Metruk hadis učenjaci definiraju na dva načina:

1) Metruk hadis je onaj hadis kojeg prenosi ravija čije griješenje (misli se na greške u prenošenju hadisa) je poznato, kao i njegova nemarnost ili je optužen za činjenje velikih grijeha. Ovu definiciju navodi Ibn Hadžer i pripisuje je i drugima.

2) Također definicija od Ibn Hadžera: Metruk hadis je onaj hadis kojeg prenosi slab ravija, a njegova predaja se suprotstavlja predaji povjerljivog ravije.

Razlika između šaza i metruka
Šaz hadis je prihvatljiv zato što ga prenosi pouzdan prenosilac (iako se suprotstavlja pouzdanijem od sebe), dok metruk hadis prenosi slab prenosilac, tako da se on ne prihvata. Primjer metruk hadisa jeste da ravija prenosi neku predaju naslovljavajući je na Poslanika r – ali učenjaci pouzdano znaju da je to predaja nekog od ashaba, tabi'ina ili tabi-tabi'ina, tako da je očigledno da je ovaj hadis metruk.

El-Mu'allel
To je hadis kod kojeg se nađe velika mahana koja utječe na njegovu ispravnost, iako je hadis u svojoj vanjštini ispravan, dakle illeh – mahana mora biti skrivena, jer kada ne bi bila skrivena onda bi to bio jedan od hadisa koje smo prije naveli – i vanjština hadisa mora ukazivati na njegovu ispravnost, s toga takve mahane mogu prepoznati samo najveći učenjaci hadisa poput: Jahje ibn Me'ina, Buharije, Ahmeda, Ibn Hibbana itd., jer oni su imali veliko i “sveobuhvatno” (u ljudskom domenu) znanje o hadisu.

Kako se poznaje mahana?
1) Ako se ravija osami u prenošenju nekog hadisa.
2) Ako ravija u jednoj predaji pomiješa više hadisa ili izostavi neke njegove dijelove. Učenjaci otkrivaju mahane u hadisu tako što sakupe sve hadise koji govore o istoj temi i onda traže da li u hadisu, kod koga se traži mahana, ima nekih dodataka ili oduzimanja u odnosu na pouzdane predaje. Mahana se može nalaziti u metnu ili u senedu, i nju ne može poznati osim učenjak.

Da li svaka mahana utječe na odbijanje hadisa ili neprihvatanje?
Nekada mahana može biti u senedu, tako da se tekst hadisa odbija, dok nekada mahana može biti u senedu, ali da bude takva, da ne utječe na ispravnost seneda, tako da se metn-tekst može prihvatati. – Kao npr. da predaju prenosi Ibn Ubejd od Sevrija, pa on zamijeni Abdullaha ibn Dinara sa Amrom ibn Dinarom, ali su obojica povjerljivi. – Najvažnije knjige za mu'alle-l-hadis su: El-illel od Ibn Hibbana i knjiga Illelu-l-hadis od Ibn Kutejbe.

Razilaženje od poznatih prenosilaca
Prije smo govorili da se određeni hadisi odbijaju, jer su imali mahanu u tome što su se razilazili od predaja sa pouzdanijim prenosiocima. Stoga učenjaci na osnovu razilaženja od pouzdanijih prenosilaca imaju pet podjela takvih hadisa i to:

1) El-Mudredž
2) El-Makluub
3) El-Mezid fi Mutasil-il-Esaniid
4) El-Musahhaf
5) El-Mudtarib

Hadis biva El-Mudredž kada ravija doda nešto na sened hadisa čime se razilazi od pouzdanijeg prenosioca ili da ubaci dio ili čitavu mewkuf predaju u merfu' predaju (tj. da ih pomiješa).

Hadis biva El-Makluub kada se ravija raziđe od pouzdanijeg prenosioca pa izmjeni nešto u hadisu stavljajući ga prije ili poslije njegovog mjesta.

Hadis biva El-Mezid fi Mutasil-il-Esaniid kada ravija u senedu doda nekog prenosioca koga pouzdanije ravije ne navode.

El-Musahhaf hadis je onaj kod koga ravija ubaci različit izraz od onoga kojeg prenose pouzdanije ravije iako smisao ostaje isti a može i da se promijeni.

El-Mudtarib hadis je onaj kod koga ravija zamijeni jednog prenosioca u senedu sa nekim drugim ili prenese hadis u kome postoje indicije suprotnosti koje se međusobno ne mogu pomiriti (npr. da navede dvije rečenice, a jedna drugu negira).

El-Mudredž
Terminološka definicija mudredža: Po definiciji učenjaka, mudredž hadis je onaj hadis kod koga je nešto novo ubačeno u sened, a nije od njega. Stoga učenjaci dijele mudredž na dvije vrste:

1) Mudredž u senedu je npr. kada šejh iznosi sened hadisa a učenici zapisuju, pa u toku tog iznošenja kaže nešto što ne treba biti u senedu npr. da kaže drugim ljudima: ''uradite nešto'', a učenici to zapišu misleći da je to od seneda. Poznata je priča o Sabitu Zahidu koji je došao kod sudije Šurejka ibn Abdullaha, rahimehullah, dok je bio na jednom skupu koji je diktirao hadise svojim učenicima, pa je rekao: ''Pričao 'Ameš od Ebu Sufjana, a on od Džabira ibn Abdullaha t koji je rekao: ''Rekao je Poslanik r'', pa je ušutio čekajući da učenici završe sa pisanjem, pa je vidio Sabita kako sjedi među ljudima, pa je rekao: ''Ko mnogo čini namaz noću, njegovo lice će se uljepšati danju'', ciljajući tim riječima na Sabita zato što je on bio pobožan, pa je onda Sabit pomislio da je to hadis Poslanika r koji je poslije prenosio sa cijelim senedom.

2) Mudredž u metnu (tekstu hadisa) na početku hadisa biva kada prenosilac hadisa (npr. Ebu Hurejre t) prilikom prenošenja hadisa kaže nešto tumačeći sam hadis, pa onaj koji taj hadis prenosi od njega pomisli da je to dio hadisa, pa ga dalje prenosi ne praveći razliku između njih (teksta hadisa i komentara). Primjer je hadis koji se prenosi u formi govora Poslanika r: ''Uljepšajte abdest, teško petama od Vatre.'' Učenjaci kažu da u ovome hadisu postoji umetanje na početku teksta zato što se isti hadis bilježi kod Buharije od Ebu Hurejre t koji je rekao: ''Uljepšajte abdest, jer je zaista Ebu Kasim (tj. Poslanik r) rekao: »Teško petama od vatre.« Hatib El-Bagdadi, rahimehullah, kaže: ''Ovaj hadis svi prenose od Šu'be koji ga prenosi od Ebu Hurejre t.'' Međutim, od Šu'be se prenosi sa više puteva. Prvi rivajet koji smo naveli prenose dva prenosioca: Katan i Šebabe koji su pogriješili u prenošenju kada su rekli da su riječi uljepšajte abdest govor Poslanika r. Od Šu'be isti hadis prenosi i Adem koji je pouzdaniji od ove dvojice, a od njega taj hadis prenose također pouzdani prenosioci. On u toj predaji kaže da su riječi uljepšajte abdest ustvari riječi Ebu Hurejre t. Primjer za mudredž u sredini hadisa je hadis koji se prenosi od Ai'še, radijallahu anha: ''Poslanik r se osamljivao u pećini Hira gdje je jetehanes, a to je robovanje Allahu…'' Ove riječi a to je robovanje Allahu su ustvari umetnute od strane imama Zuhrija, rahimehullah, koji je tumačio značenje riječi jetehanes, a ravija ih je prenio kao da su to Ai'šine, radijallahu anha, riječi.

Također, dodavanje može biti na kraju hadiskog teksta. Primjer je hadis koji bilježi Buharija od Ebu Hurejre t da kaže: ''Rekao je Poslanik r: »Rob (u posjedu ljudi) ima dvije nagrade. Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, da nema džihada na Allahovom putu, hadždža i dobročinstva prema mojoj majci poželio bih da sam rob u posjedu ljudi.« Učenjaci kažu da je govor od riječi Tako mi Onoga … – u stvari govor Ebu Hurejre t iz dva razloga i to: što je tada Poslanikova r majka bila mrtva i stepen poslanstva se ne može naći uz stepen ropstva, tako da Poslanik r ne bi poželio da bude rob.

Razlozi koji tjeraju raviju da umeće u hadise:
1) Ravija nekada želi pojasniti šeri'atski propis. Primjer je hadis koji se prenosi od Ai'še, radijallahu anha, u kome je Zuhri, rahimehullah, protumačio riječ jetehanes, pa tako oni koji čuju hadis
od tog prenosioca u daljnjem prenošenju ne prave razliku između umetnutog dijela i hadisa.

2) Prenosilac nekada želi da uz prenošenje hadisa ujedno izvuče i šeri'atski propis iz njega. Primjer za to je hadis Ebu Hurejre t koji je iz riječi Poslanika r: ''Teško petama od Vatre.'' – ujedno izvukao i propis o potrebi uljepšavanja abdesta.

3) Nekada prenosilac želi da pojasni neku čudnu i nepoznatu riječ, pa se desi umetanje u tekst hadisa.

Kako učenjaci prepoznaju idradž (umetanje):
1) Ako se u drugom rivajetu koji je pouzdaniji prenosi da je određeni dio hadisa nešto drugo osim govora Poslanika r.

2) Otkrivanje umetanja od strane učenjaka koji su kompetentni za to otkrivanje. Primjer za ovo je hadis: ''Rob ima dvije nagrade …''

3) Priznavanje ravije da je umetnuo nešto u hadis. Primjer za to je govor imama Zuhrija koji je sam objasnio da riječ jetehanes znači obožavanje Allaha I.
4) Ako učenjaci vide da je ono što se prenosi u hadisu nemoguće da bude rečeno od strane Poslanika r.

Propis idradža (umetanja u hadis)
Učenjaci kažu da je namjerno umetanje u hadise onoga što nije od njih – zabranjeno, osim u slučaju da se želi pojasniti značenje neke riječi ili izvući šeri'atski propis. U većini slučajeva se umetanje desi nenamjerno, greškom.

El-Makluub
Učenjaci hadisa definiraju makluub kao hadis kod kojeg je došlo do zamjene nečega u senedu ili u metnu, tj. da je dio seneda ili metna naveden prije ili poslije onoga mjesta na kojem bi trebao biti. Na osnovu ove definicije učenjaci su podijelili makluub hadis na dvije vrste:

1) Makluub u senedu.
2) Makluub u metnu.
U prvom se desilo premještanje u senedu hadisa i ovakav makluub ima dva oblika:
Prvi oblik jeste kada se zamijeni položaj oca i sina u imenu ravije. Poznat je makluub hadis čiji bi ravija trebao biti Ka'b ibn Murre, ali se u tom makluub hadisu naziva Murre ibn Ka'b, tako da se desila izmjena između oca i sina.

Drugi oblik jeste kada se jedan ravija u hadisu zamijeni nekim drugim (svejedno bio poznat ili nepoznat), kako bi ljudi pomislili da on ima neki novi sened koji će zadiviti ljude. Jedan od poznatih ravija koji su činili iklab (znači prevrtanje) u hadisu jesu Hammad en-Nasibi. U Sahihu Muslima bilježi se poznati hadis od Ebu Hurejre t: ''Kada sretnete mušrike ne nazivajte im prvi selam.'' Svi pouzdani prenosioci ovaj hadis prenose od Suhejla ibn Ebi Saliha, a on od svog oca, a on od Ebu Hurejre t. – Pa je onda Hammad en-Nasibi izbacio Suhejla iz seneda i na njegovo mjesto stavio 'Ameša, tako da je sened onda izgledao: 'Ameš – Ebu Salih – Ebu Hurejre t. Također, u makluub hadisima se često umjesto Nafije (Ibn Omerov t sluga) stavlja Salim (Ibn Omerov t brat).

Makluub u metnu

Ovaj makluub ima dva oblika:
1) Kada se premještanje desi unaprijed ili unazad jednog dijela metna. Primjer za ovo jeste poznati hadis koji se nalazi u Muslimovom Sahihu koji se prenosi od Ebu Hurejre t, da je Poslanik r rekao: ''Sedmorica će biti u Allahovom hladu na Dan kada drugog hlada ne bude bilo… (na kraju hadisa) … čovjek koji udjeljuje, tako da njegova desnica ne zna šta je dala ljevica.'' Pouzdaniji prenosioci ovaj hadis prenose kao: ''… da njegova ljevica ne zna šta je dala desnica.'' Ovdje vidimo da se promjenilo mjesto spomena desne i lijeve ruke, ali pouzdanija je ona predaja: ''da ljevica ne zna šta daje desnica'', zato što je od sunneta da se dijeli desnicom.

2) Kada se metnovi dva hadisa zamijene, tako da svaki od njih dobije sened onog drugog – ovo su uradili stanovnici Bagdada Buhariji kada su željeli da mu naprave ispit njegovog znanja; odredili su deset ljudi i dali im po deset hadisa kojima su izmiješali senede i metnove. Ono što je čudno kod Buharije, rahimehullah, jeste to da nije samo prepoznao greške i ispravio ih, nego je nakon prvog slušanja pogrešno navedenih hadisa iste i naučio i ponovio ih prije ispravke i zato su ga stanovnici Bagdada (učenjaci u hadisu) proglasili emirom u hadisu.

Razlozi za činjenje iklaba u hadisu:
1) Ciljanje da se ljudi zadive nekim novim hadisom, pa da ga prenose od tog ravije kao novog.
2) Ispitivanje znanja i hifza muhaddisa.
3) Greška i zaborav ravije bez namjeravanja.

Zaključak: Propis makluub hadisa jeste da ako ravija nešto mijenja u hadisu, kako bi zadivio ljude, tada to nije dozvoljeno, ali ako je to radi ispitivanja znanja muhaddisa, tada je to dozvoljeno. Ako se to desi nenamjerno počiniocu se oprašta greška, ali se ona nakon spoznaje mora ispraviti.

El-mezid fi mutasili-l-esaniid
Definicija: On je hadis u kome se pojavljuje jedan ravija koji je višak, dok je sened tog hadisa u vanjštini povezan.
Primjer tog hadisa jeste predaja od Mubareka koji kaže: ''Pričao nam je Sufjan od Abdur-rahmana ibn Jezida da je rekao: ''Pričao nam je Busr ibn Ubejdullah da je rekao: ''Čuo sam Ebu Idrisa da je rekao, čuo sam Merseda, čuo sam i Ebu Vasile da kaže, čuo sam Poslanika r da je rekao: »Nemojte sjediti na kaburovima i nemojte klanjati prema njima.«

Uvjeti za uočavanje viška seneda u hadisu:
1. Da onaj koji ne prenosi višak u senedu bude precizniji u prenošenju od onoga koji prenosi.
2. U ispravnom senedu, na mjestu gdje je moguće da postoji umetnuti ravija, prenošenje mora biti sa izrazom koji ukazuje na direktno slušanje, kao što su: pričao mi je, slušao sam i rekao mi je itd. – ne smije biti – a to je da mora biti izraz da je prvi prenosilac čuo direktno drugog da kaže: pričao mi je ili rekao mi je taj i taj.
Najpoznatija knjiga koja govori o ovim stavovima se zove Et-temjiz fi mutasili-l-esaniid od Hatiba el-Bagdadija, rahimehullah.

El-mudtarib
Definicija: To je hadis koji se prenosi u više oblika od kojih je svaki ravan ostalim po snazi.

Uvjeti (šartovi) mudtarib hadisa:

1. Slučaj kada se rivajet dva hadisa toliko razlikuje da ih ne možemo nikako ujediniti.
2. Da je snaga u pouzdanosti ravija oba hadisa podjednaka.

Na koliko se vrsta dijeli mudtarib?

1. Mudtarib u senedu. Primjer mudtarib hadisa u senedu jeste hadis kojeg bilježe Darekutni, Tirimizi i drugi od Ebu Bekra t da je rekao Poslaniku r: ''Božji Poslaniče, vidim da sijediš.'' – pa mu je Poslanik r rekao: »Osijedjela me je sura Hud i njene sestre.«

Darekutni, rahimehullah, kaže da je ovo mudtarib u senedu, jer ovaj hadis nije prenesen drugim putem osim od Ebu Ishaka, a od njega se prenosi više od deset vrsta rivajeta tog hadisa. Nekada se prenosi kao mursel, a nekada kao od Ebu Bekra t, Aiše, radiallahu anha, nekada od Sa'da. Darekutni, rahimehullah, kaže da su svi ti prenosioci toliko pouzdani da nije moguće dati prednost jednim nad drugim.

2. Mudtarib u metnu. Primjer je hadis kojeg bilježi Tirmizi, rahimehullah, od Fatime bint Kajs, radiallahu anha, koja je rekla da je Poslanik r bio upitan o zekatu, pa je Poslanik r rekao: ''U imetku postoje i druga prava osim zekata.''

Drugi hadis sa istim rivajetom od Fatime bilježi i Ibn Madže, rahimehullah: ''U imetku nema drugih prava osim zekata.''

Hafiz Iraki kaže da u ovome hadisu postoji toliki idtirab da ih nije moguće pomiriti bilo kakvim tumačenjem.

Kod koga se može desiti idtirab?
Idtirab se nekada može desiti kod samo jednog čovjeka, i to je u slučaju kad hadis prenosi u jednom obliku, a drugi put u potpuno drugom.

Drugi slučaj da se idtirab desi od strane više ljudi, pa da se oni sa svojim rivajetima međusobno suprotstave.

Najpoznatija knjiga o mudtarib-hadisu je El-mukterib fi bejani-l-mudtarib od Ibn Hadžera el-Askalanija, rahimehullah.

El-musahhaf
Definicija: To je hadis u kome je ravija promijenio neku riječ u hadisu i koja se razlikuje od riječi koju prenose pouzdanije ravije, svejedno u tekstu riječi ili u njenom značenju.
Učenjaci dijele musahhaf hadis na tri vrste, s obzirom na to gdje se izmjena dešava:

1. Na osnovu mjesta gdje se tashif dešava, tj. da li je u metnu ili u senedu. Podvrsta ove vrste:

a) Tashif u senedu – primjer za to: prenosi Šu'be od el-Avana ibn Meradžima, međutim, Ibn Ma'in, rahimehullah, je napravio tashif u ovom senedu, pa je rekao da Šu'be prenosi od Avana ibn Mu'aza.

b) Tashif u metnu – prenosi se od Zejda ibn Sabita t da je rekao da je Poslanik r uzeo mesdžid za mjesto boravka – ihtedžere, međutim, Ibn el-Haja je prenio ovaj hadis sa izrazom ihtedžeme – što znači da je činio hidžamu u mesdžidu.

2. S obzirom na mjesto nastanka – on se dijeli na dvije podvrste:

a) Slučaj kada tashif nastaje usljed greške čitanja. Primjer za ovo je hadis: ''Mersane ramadane fe esbea sitte min ševalun.'' – ''Ko posti ramazan i poprati šest dana ševala.'' – međutim, Ebu Bekr es-Sujuti je pročitao umjesto sitten šejen.

b) Slučaj kada ravija pogrešno čuje, npr. postoji ravija čije je ime Asir el-Ahvel pa se mnogim učenjacima činilo kada bi se njegovo ime izgovorilo da je on ustvari Vasli el-Ahdeb.

3. Tashif s obzirom na izgovor riječi i njeno značenje:
a) Tashif u izgovoru riječi – Prethodno navedeni primjeri dovoljno pojašnjavaju ovaj tashif.

b) Što se tiče tashifa u značenju on se dešava kada ravija ostavi isti izgovor riječi, međutim, razumijeva njeno značenje na pogrešan način, primjer za to je govor Ebu Musa'a el-Azenija koji je rekao: ''Mi smo narod koji ima veliku počast, a mi smo iz Anze, prema nama je klanjao Poslanik r.'' – ciljajući pri tome na sahih-hadis koji glasi: ''Poslanik je klanjao prema Anzi.''

Ako ravija upadne u tashif manji broj puta tada to neće naškoditi njegovoj pouzdanosti, ali ako je to gotovo redovna pojava tada će se smatrati slabim. Učenjaci kažu da se tashif često pojavljivao kod određenih ljudi upravo radi toga što su svoje znanje uzimali iz knjiga, a ne pred šejhovima. Najpoznatija djela o tashifu napisana su od Darekutnija.

Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kad si nam već na pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje » Ali Imran 8.

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#179

Post by KOGOD KADGOD » 06/01/2007 02:41

pisko wrote:/Uporno pozivam na Boziju Objavu - i uporno mi se hadisima odgovara i na hadise poziva.

Jos niko nije pokusao da "pojasni" (jer mozda sam pogresno shvatila) kako jedna osoba da sakupi 300000 hadisa sa lancima prenosioca - kamiljom brzinom u 20 godina?...\

Hajmo redom sister – ovo je tema o hadisima, ali nejse – pozivas na Boziju Objavu sljedbenike Kur-ana Casnog? Posljednji Boziji poslanik to je vec ucinio i mi smo mu se odazvali.
Vac sam ti gore pribiljezio za hadisku matematiku i za nadahnuce.Pa ne mozes ovdje rezonovati kao automehanicar.Ovakvom logikom mogli bi se upitati i kako dodje Objava, otkud ona, pa sta mi to fantaziramo a pojavno i nauka nam proturjece?
Imajmo zato mjeru i tezimo ispravnom pristupu.



/Zasto tako ljutito reaguju vjernici kada znaju i sami da mnogi hadisi nisu istiniti i autenticni? - niko im ne govori da ne slijede ono sto misle da je Poslanik rekao - nego samo da ne prihvataju svaki zdravo za gotovo i da to ne namecu drugima kao "obavezna" pravila i zakone.

Koliko god ima mudrih prica i pripovjedaka - toliko ih ima i laznih i besmislenih i samo zato se trebamo cuvati i razumno gledati a ne prihvatati sve radi istinitosti polovine...

I kada slijedimo one logicne i pozitivne, opet ih ne mozemo uciniti izvorom vjerskih zakona, narocito ako su oprecni Bozijoj Objavi.\

Pogledaj, kada ovo radim ti mi ne mozes prebaciti zasto kombinujem i razmjestam recenice, ili pak izdvajam samo jednu iz cijelog teksta.Problem je sto tvoji tekstovi o hadisima nisu konzistentni i u njima se luta od potvrde do poricanja.Nije mi jasno cemu ova silna podebljanja - mozda da samu sebe ubjedis kako je tacno to sto namislis?
Evo, ja savrseno dobro znam da mnogi hadisi nisi istiniti i autenticni i tu nema sta da me ljuti, ali takodje ne dvojim u pouzdanost ispravnih hadisa, i kao sto sam ti na samom pocetku rekao ne dam da se po tome pljuje pa makar mi nikad nijedan hadis ne zatrebao.
Zar te ovakav stav asocira na bilo kakvo nametanje drugima.
Kad kazes cemu ljutnja kad znamo da ‘mnogi’ hadisi nisi istiniti i autenticni, samim tim potvrdjujes da ‘neki’ hadisi jesu istiniti i autenticni, a ako je to tako onda muslimani u ovoj prociscenoj predaji imaju jasno svjetlo koje im na najbolji i najispravniji nacin obasjava kur’ansku objavu.To se ne moze banalizovati i svoditi na price i pripovjedke.
Da bi jedan musliman bio ozbiljno shvacen njegovi stavovi moraju biti uravnotezeni a
njegovo izlaganje sazeto i jezgrovito.Kada to postignes, onda bi mogli mozda malo i o islamskom jedinstvu, ali na nekoj drugoj temi jer se ovdje ipak prica o hadisima.
Ne moze se reci da idem od "potvrdjivanja" do "poricanja" jer, da se malo obratilo paznje, NIKAD nisam poricala hadise, to bi bilo nerealno, nego stojim iza stava da se ne trebaju koristiti kao OSNOV vjerskih zakona i pravila, do sad sam ovo ponovila ne znam ni smam koliko puta - a obavezno mi se uzvrati sa "ti porices hadise" ili "ti kazes da su svi hadisi neistiniti" (a taj je cak otisao u krajnost da poziva prokletstvo na vjernike) i slicno...

Imas PRIMJER samo radi abdesta koliko su se podijelili muslimani - a samo na osnovu hadisa - pa zar ti to ne znaci nista? Zar tako "treba" da bude? Jos je to samo JEDAN primjer. Zar je TO "sunnet"?

Uglavnom, nije mi dato nikakvo misljenje na moje pitanje. KAKO bi vi ujedinili sve muslimane???

Podebljanja su da malo istaknu sta je vaznije nista drugo, ne koristim usklicnike kao neki sto se obavezno "deru" na mene...

pokusajte ostati na pitanju jer tema jeste HADISI ali bas zato sto RAZJEDINJUJU - pa je logicno da se nadjemo na pitanju kako izbjeci RAZJEDINJAVANJE?

Sta ti mislis?

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#180

Post by KOGOD KADGOD » 06/01/2007 03:18

Razmjeran wrote:Kao sto vecina mum'ina zna,Kur'an se nemoze "shvatiti"
bez nekog znanja o sunetu Bozijeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. tj Hadisa,kako ih vec zovemo...

Pitanje je glasilo sta bi i kako bi.....
Iskreno brinem se sam o sebi,o svojim djelima,o svom ponasanju,da ocistim svoj prag...
Smatram da danas ljudi vise "ispravljaju druge" nego sami sebe.Svi su ponesto procitali,naucili i savjetuju druge(gdje misle da grijese) a i sami to rade u nekoj drugoj verziji ili slicnoj...

Terminologija hadisa

Definicija mustalaha: Ulema kada govori o ovome kažu; to je grupa naučnih uslova za upoznavanje hadisa Poslanika r sa senedom i metnom, da bi hadisi na osnovu toga bili primljeni ili odbačeni. Ove uslove i ovu nauku ne posjeduje niko osim muslimani.

Tema ove nauke: To je traganje za hadisima Poslanika r sa senedom i metnom po vrijednosti da bi bili primljeni ili odbačeni.

Vrijednost ove nauke
Njena vrijednost je da ona ulazi u jednu od vodećih nauka koja ljudima pojašnjava vrijednost ove vjere i to je nauka koja utvrđuje ono što je rečeno.

Ova nauka je nastala sa početkom Poslanice Muhammeda r.

Kaže Allah U: ''O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete.''(Hudžurat, 6.ajet)

Ovaj ajet navodi muslimane da provjere sve što je rečeno i on je temelj ove nauke. Od Enesa t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Dao Allah U da lice čovjeka bude od onih koji su sretni, pa kada čuje moj govor da zapamti, zatim to isto prenese onako kako je čuo, a možda će onaj koji čuje bolje shvatiti od onoga koji ga je prenio.''

Stepeni razvoja ove nauke dok je došla do nas
1. Vrijeme ashaba. Oni su bili strogi u prenošenju hadisa Poslanika r nakon njegove smrti, a posebno u vrijeme dvojice halifa Ebu Bekra i Umera t. Oni bi kada bi im neko došao sa nekim hadisom, tražili još jednog svjedoka.

2. Vrijeme tabi'ina. Oni su bili strožiji od ashaba po pitanju seneda, gledali su i raspitivali se o prenosiocima hadisa. Muhammed

ibn Sirin kaže: ''Zaista je ova nauka vjera, pa neka svako gleda od koga uzima vjeru.'' Ova izreka je mes'ela na kojoj se zasniva pitanje naše vjere, a posebno u ovo vrijeme kada su se pojavile mnoge sekte. Muhammed ibn Sirin također je rekao: ''U vrijeme Poslanika r ljudi nisu gledali na sened, sve dok se nije pojavila fitna,'' pa kad se ona desila ljudi su počeli govoriti: ''Ko su ti ljudi koji prenose hadise.'' – pa se gledalo u njih, i ako su bili od ehli sunneta vel džemata uzimao se njihov hadis, a ako su bili novotari nije se od njih uzimao hadis.

3. Pisanje hadisa. Prvi koji je napisao knjigu o ovome je Šafija, rahimehullah, koja se zove ''Risala''. Ona govori o temeljima mustalaha i usuli fikhu. U početku su ove dvije nauke bile pomiješane dok se kasnije nisu odvojile.

4. Vrijeme odvajanja ove nauke od ostalih nauka i samo o tome govori. Prvi koji je pisao o ovome je imam Muhammed ibn Hasan ibn Hallad, koji je preselio 360 g.p.h. Napisao je knjigu koja se zove ''El muhaddis el-Fasil bejner-ravi vel vai''. Poslije njega je došao Ebu Abdullah el Hakem en-Nesaburi, preselio 405 g.p.h. napisao je knjigu 'Nauke hadisa'.

Bitni termini u ovoj nauci
1. El Hadis – u mustalahu je ono što je pripisano Allahovom Poslaniku r, od riječi, djela, fizičkih i moralnih osobina i odobravanja. Što se tiče riječi: ''Djela se cijene prema namjerama'', vezano za djela Poslanik r je u Ramazanu u zadnjoj trećini noći zatezao svoju odjeću i budio svoju rodbinu. Što se tiče prećutnog odobravanja; imamo situaciju da su ashabi zajedno putovali sa Poslanikom r, pa su neki postili, a neki mrsili, on je prešutio, dakle i jednima i drugima je odobrio. Što se tiče moralnih osobina, smatraju se hadisom, a fizičke osobine je to da je imao gustu bradu, srednjeg rasta, dakle njegov r izgled…

2. Haber. Uz termin hadis se koristi i termin haber. Ulema se podijelila po pitanju njegovog definisanja, pa jedni kažu;
a) da se pod njim podrazumijeva hadis,
b) drugi kažu da je haber suprotan hadisu tj. sve što je pripisano nekom drugom mimo Poslanika r.
c) treći kažu da je haber opširniji pojam od hadisa, te se pod njim podrazumijevaju stvari koje su pripisane Poslaniku r i nekom drugom. Ovo mišljenje je najispravnije, a Allah U najbolje zna.

3. Eser je ono što je pripisano ashabu ili tabi'inu od riječi i djela.
4. Isnad ili sened je pominjanje ljudi koji su prenijeli hadis, sve do početka metna ili do zadnjeg od njih.
5. El Metn; to su riječi koje dolaze nakon seneda ili isnada.
6. El Musnid; to je osoba koja prenosi hadis od onoga koji je izgovorio hadis.
7. El Musned; to je skup svih prenešenih hadisa od strane jednog ashaba.
8. Talibu-l-hadis( učenik hadisa ); je onaj koji izučava hadise sa aspekta rivajeta i značenja.
9. El Muhaddis; je osoba koja zna napamet 100 000 hadisa i više, uz poznavanje ljudi prenosioca, džerha, te'adila itd.
10. Hafiz; je osoba koja pamti najmanje 300 000 hadisa uz još detaljnije poznavanje prenosioca hadisa.
11. El Hakim; je osoba koja poznaje sve hadise uz poznavanje svega što je vezano za hadise.


Podjela hadisa po načinu dolaska do nas
Učenjaci su hadis sa aspekta dolaska do nas podijelili na dva dijela;
1. Mutevatir hadis
2. Ahad hadis

Mutevatir hadis
Mutevatir hadis u mustalahu znači; hadis kojeg prenosi mnogobrojna skupina od mnogobrojne skupine i nemoguće je da su se dogovorili da slažu.


Učenjaci postavljaju četiri uslova za mutevatir:
1. Da prenosi veća skupina.
2. Da velika skupina bude u svim generacijama (u svim karikama prenosilaca) do zapisivanja. Podrazumijeva se skupina koja broji više od 10 ljudi.
3. Da je nemoguće da su se dogovorili da slažu, tj. da nisu imali mogućnost dogovora.
4. Da oslonac bude osjetilni tj. da je on vidio ili čuo ( hadis ), a ne može biti da to neko snuje, pa kaže 30 ljudi sanjalo taj hadis. Ako se ovi uslovi ispune, hadis je mutevatir.

Propis ovog hadisa je da se na osnovu njega izgrađuje potpuno ubjeđenje, bez trunka sumnje. Također, mutevatir ne trpi da se gleda u sened zbog mnogobrojnosti prenosioca.

Mutevatir hadis se dijeli na dva dijela;
1. Mutevatir el-Lafzi (mutevatir u terminu), tj. hadis koji je prenešen mutevatirom, terminom onako kako ga je izgovorio Poslanik r. Hadis kojeg bilježe Buharija, Muslim, Tirmizi i Ibn Madže od Ebu Hurejre t da je Poslanik r rekao: ''Ko na mene slaže namjerno, neka pripremi sebi mjesto u vatri.''

Ovaj hadis prenosi više od 80 ashaba, a imam Nevevi kaže da 100 ashaba prenosi ovaj hadis, zatim je došla ogromna skupina tabi'ina, zatim tabi-tabi'ina, pa sve dok nije došao do nas identično prenesen, doslovice.

Primjer hadis o potiranju po mestvama prenosi 40 ashaba ili hadis o dizanju ruku u namazu prenosi više od 50 ashaba.

2. Mutevatir el-Ma'nevijj; to je hadis u kojem je značenje prenešeno tevaturom, a termin nije isti, primjer dizanje ruku prilikom dove, međutim, ono nije prenešeno doslovice. Najpoznatije knjige koje pišu o ovome su: ''El ezharu-l-mutenasire fi-l-ahbari-l-mutevatire'' od imama Sujutija. ''El mutenasir fi-l-hadisi-l-mutevatire'' od imama Kitanija.

Ahad hadisi
Ahad hadisi su hadisi koji nemaju uvjete mutevatir hadisa. Dijele se na tri skupine:
a) Mešhur
b) Aziz
c) Garib

1. Mešhur hadis; je onaj hadis koji ima tri ili više prenosioca u svim karikama seneda. Od Abdullaha ibn Amra ibn el Asa t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Allah znanje neće ukloniti uzimajući ga od Svojih robova, nego će ga uzeti uzimanjem učenjaka, pa ako nema učenjaka ljudi će za vođe uzeti neznalice, pa će biti pitani i davati fetve bez znanja, te će otići u zabludu i druge u nju odvoditi.'' (Buhari i Muslim)

Ponekad učenjaci proglase neki hadis mešhurom iako on u suštini terminološki nije mešhur ( mešhur znači opšte poznat ), taj hadis sa terminološkog aspekta može biti čak i mutevatir.

Primjeri ili vrste mešhur hadisa:
a) Mešhur kod učenjaka i kod običnih ljudi poput hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre t i drugi ashabi da je Poslanik r rekao: ''Musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su zaštićeni drugi muslimani''. Bilježe Buharija i Muslim

b) Hadis koji je mešhur među fakihima. Primjer tog hadisa je hadis u kojem kaže Poslanik r: ''Allahu najmrži halal je razvod braka''. Ovaj hadis je daif, a Hakimov rivajet glasi: ''Allah nije ohalalio ništa Njemu mrže od razvoda braka''. Ovaj rivajet je sahih u Mustedreku Hakima, a s'njim se slaže Zehebi.

c) Hadisi koji su mešhur kod muhaddisa; primjer hadis kojeg prenosi Enes ibn Malik t gdje kaže: ''Vidio sam Poslanika r kako čini kunut nakon ruk'ua mjesec dana sa plemenima Ri'l i Zekvan.

Najpoznatije knjige u kojima su skupljeni mešhur hadisi
''El mukasside-l-hasenete fi-l-ehadisi-l-muštehire ale-l-elsine'' od imama Sahavija. ''Rafi'i-l-il basi ani-l-ehadisi-l-muštehire in den nas'' od imama Adžulanija.

2. Aziz hadis; to je onaj hadis kojeg prenose dva ili tri prenosioca u svim karikama lanca. Primjer za to je hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim gdje kaže Poslanik r: ''Niko od vas neće biti pravi vjernik dok mu ja ne budem draži od roditelja, djeteta i svih ljudi zajedno.'' Aziz znači jak, dostojanstven, i on može biti sahih, hasen ili daif.

3. Garib hadis; znači usamljen, čudan. To je hadis kojeg prenosi samo jedan ravija, primjer tome je hadis kojeg prenosi Umer Ibn el-Hattab t da je Poslanik r rekao: ''Djela se cijene prema namjerama.'' Bilježe Buharija i Muslim

Kakav je propis za uzimanje ahad hadisa u akidi, fikhu i sl.?
Ima učenjaka koji ahad hadise ni u kom slučaju ne koriste, ni za fikh, niti za akidu. Druga kategorija učenjaka kaže da se ahad hadisi uzimaju za propise a ne i za akidu. Treći kažu da se uzima za sve s tim što se ovo odnosi na ahad sahih hadise. Ehli sunnet vel džemat uzima ahad predaje koje su sahih i za akidu i fikh. Imam Šafija je najviše pisao, govorio i odgovarao na ove stavove. Naveo je mnoštvo dokaza koji ukazuju na obavezu uzimanja ahad predaja u akidi, jedan od dokaza za to je da je Poslanik r poslao Mus'aba ibn Umejra t i druge ashabe pojedinačno raznim plemenima, koji su im onda prenosili akidu, fikh i sve ostalo.

Podjela hadisa na osnovu prihvatanja ili odbijanja
Hadis sa aspekta prihvatanja ili odbijanja učenjaci dijele na dva dijela:
a) Makbul sahih, tj. prihvaćen, ispravan.
b) Merdud daif, tj. odbijen, slab.

1. Makbul sahih; je onaj hadis kojeg je ulema uzela kao osnovu iz kojeg proizilaze radnje podijeljene na četiri dijela;
a) Sahih li zatihi, tj. ispravan, tačan sam po sebi.
b) Hasen li zatihi, tj. dobar sam po sebi.
c) Sahih li gajrihi, tj. ispravan, tačan na osnovu drugog.
d) Hasen li gajrihi, tj. dobar na osnovu drugog.

Sahih li zatihi je hadis sa senedom koji je spojen od prenosioca koji su adili i dabiti, svi od početka do kraja seneda bez šuzuza i illeta. I ovo je definicija sahih hadisa kod učenjaka, iz čega se izvode sljedeći šartovi sahih hadisa:

I) Adalet, tj. pravednost, a to je karakteristika koju čovjek ima u sebi, a koja ga nagoni na bogobojaznost, ozbiljnost, izbjegavanje grijeha poput širka i velikih grijeha i novotarija.

II) Dabt koji se dijeli na dvije vrste:
a) dabtu-s-sadri tj. dabt pamćenja je moć pamćenja od šejha onako kako je čuo bez dodavanja ili oduzimanja.
b) dabtu-l-kitabi tj. dabt pisanja, to je vođenje brige o preciznosti i dosljednosti zapisivanja onoga što se čuje od šejha.

III) Da svi prenosioci od prvog do zadnjeg bez prekida budu sa ovim osobinama.

IV) Da nema šuzuza, a to je da određeni ravija prenosi hadis (s tim da taj ravija ima adl i dabt), koji je kontradiktoran drugom hadisu kojeg prenosi ravija sa jačim adlom i dabtom. U tom slučaju ovaj prvi hadis proglašava se šuzuzom.

V) Da nema illeta (mahana). Illet može biti vidni i skriveni:

a) Vidni illet je npr. da ravija prenosi od svog predhodnika koji je umro pet godina prije njegova rođenja.
b) Skriveni illet je npr. da su savremenici, međutim jedan živi u Bosni a drugi u Egiptu i ne postoji pouzdan podatak da su se sreli.

Ako se ovih pet uvjeta nađe hadis biva sahih. Najpoznatije knjige koje su zabilježile sahih hadise su ''Sahihi'' Buharije i Muslima Kaže imam Nevevi u svom uvodu u šerh Muslimovog ''Sahiha'': ''Njih dvije su najvjerodostojnije knjige nakon Allahove U Knjige i tako ih je ummet prihvatio.'' U ove dvije knjige ne nalaze se svi sahih hadisi. Imam Buhari je znao 100 000 sahih hadisa od kojih je 7275 stavio u svoju zbirku, od kojih se 4000 ne ponavlja, znao je također 200 000 daif hadisa. Nakon njih ostalo je mnoštvo sahih hadisa koje nisu zabilježili, a koji su zabilježeni u mnoštvu drugih zbirki među kojima su najpoznatije ''Sahih'' Ibn Hibban, ''Sahih'' Ibn Huzejme,'' Mustedrek ale-s-sahihajn'' od imama Hakima.

''Mustedrek'' je zbirka hadisa koji imaju iste uvjete kao Buhari i Muslim, međutim, oni ih nisu spomenuli.

''Mustahredž'' je zbirka hadisa koju sAkupi učenjak sa svojim senedima, a hadisi su isti kao kod Buharije i Muslima u globalu.

Najpoznatiji među mustahredžima su: Ebu Bekra el Ismailija ale-s-sahihi Buhari, ''El Mustahredž '' Ebi Avvane ala Muslim i ''Mustahredž'' od Ebi Nu'ajma.

Stepeni sahih hadisa
1. Hadis oko kojeg se slažu Buharija i Muslim.
2. Hadis kojeg bilježi Buhari.
3. Hadis kojeg bilježi Muslim.
4. Hadis koji zadovoljava uslove Buharije i Muslima, ali ga oni nisu spomenuli.
5. Hadis koji ima uvjete Buharije, ali ga on nije spomenuo.
6. Hadis koji ima uvjete Muslima, ali ga on nije spomenuo.
7. Hadis koji zadovoljava uvjete sahiha, a nalazi se u drugim zbirkama.

Hasen li zatihi; dobar sam po sebi i ulema ga definiše ovako: ''Hasen hadis je onaj hadis koji ima spojen sened, čije su ravije adili sa slabim dabtom od istog ravije sve do kraja, bez šuzuza i illeta. Što se tiče hasen hadisa nisu napravljene posebne zbirke s'tim da se najviše hasen hadisa nalazi u Ebu Davudovom i Tirmizijevom ''Sunenu.''

Sahih li gajrihi; je ustvari hasen li zatihi s'tim da je došao putem više rivajeta koji su potvrdili jedan drugog i tako ga digli na stepen hadisa sahih li gajrihi.

Hasen li gajrihi; je onaj hadis čiji je sened daif, međutim, ima više puteva (rivajeta) kojima je došao, i razlog njegove slabosti nije to što je ravija lažac ili veliki griješnik. Ulema postavlja dva uvjeta da bi hadis bio hasen li gajrihi:
a) Da sam hadis ima više rivajeta koji su različiti.
b) Povod slabosti tih hadisa nije to što su ravije ili pak jedan od njih lažovi ili veliki griješnici, nego je neko u rivajetu nepoznat.

“Muhkem i Muhtelif”
Muhkem definicija:
Je onaj hadis (makbul) koji nema sličnog hadisa koji mu se suprotstavlja, oni se prihvataju i obaveza je da se po njima radi.

Muhtelif definicija:
Je makbul hadis koji ima drugi hadis koji mu se suprotstavlja, ali se među njima može objediniti.

Bilježi Muslim poznati hadis u kojem Poslanik, r kaže: ''Nema prenošenja bolesti niti sujevjerja.'' A u Buharijinom ''Sahihu'' se navodi hadis kontradiktoran ovome u kojem se kaže: ''Bježite od kuge kao što bježite od lava.''

Ako se nađe jedan hadis koji je muhtelif: Pokušavaju objediniti između ova dva hadisa, pa ako je moguće rade na osnovu oba. Ako nije moguće da se objedini među hadisima onda učenjaci; gledaju historiju izgovora ovih hadisa i ako je jedan izgovoren prije a drugi poslije, onda onaj poslije derogira onog koji je došao prije.

Ako ne poznaju historiju preferiraju hadis jedan nad drugim klasičnim metodama preferiranja ( terdžiha ). Imam Sujuti navodi 50 metoda preferiranja. Ako ni preferiranje nije moguće, onda se ne radi ni po jednom hadisu.

Najvažnije knjige koje se bave ovom problematikom
Knjiga koja se zove Ihtilafu-l-hadis od imama Šafije, druga knjiga Te’vil muhtelefe-l-hadis od imama ibn Kutejbe, El Asar el muhtelife od imama Tahavije.

“Nasih i Mensuh” (derogirajući i derogirani hadisi)

Definicija: Nasih i mensuh je podizanje propisa od strane Zakonodavca koji je dat prije i njegova zamjena od strane Zakonodavca kasnijim propisom.

Način raspoznavanja nasih i mensuh hadisa:
a) Posredstvom riječi Poslanika r primjer hadis kojeg bilježi imam Muslim od Burejde t da je rekao Poslanik r: ''Bio sam vam zabranio posjećivanje kaburova pa sam vam odobrio, jer vas oni podsjećaju na Ahiret.''
b) Posredstvom ashaba. Hadis Džabira ibn Abdullaha t kojeg bilježe ashabu sunen: ''Posljednja odluka Allahova Poslanika r po pitanju onoga što direktno dodirne vatra je da se ne mora abdestiti.''
c) Putem historijskog saznavanja hadisa koji su izrečeni prije ili poslije. Hadis kojeg bilježi Ebu Davud od Burejde ibn Evsa t da kaže Poslanik r: ''Ko učini hidžamu, omrsio se.''Hadis od Ibn Abbasa t kojeg bilježi Buharija u kojem kaže: ''Vidio sam Poslanika kako čini hidžamu dok je bio u ihramima i postač.'' Prvi hadis je rečen na oslobođenju Mekke, a drugi na Oprosnom hadždžu.

Idžma (konsenzus uleme), hadis kojeg bilježi Ebu Davud da je Poslanik r rekao: ''Ko pije alkohol izbičujte ga, pa ako to ponovi četiri puta ubijte ga.'' Kaže imam Nevevi ulema se složila da je ovaj hadis derogiran. Najpoznatije knjige Nasiha i Mensuha Knjiga od imama Ahmeda ''Nasih i Mensuh.''

El-hadisul-merdud – neprihvatljivi hadis
Kod učenjaka neprihvatljivi hadis je hadis čija tačnost nije prihvaćena, drugačije kazano: to je hadis kod kojeg se nisu ispunili uvjeti makbul-hadisa. Da bi neki hadis postao neprihvatljiv postoje dva uvjeta:

1) Mahana u senedu.
2) Mahana u raviji (metnu).

Učenjaci spominju mnogo vrsta neprihvatljivih hadisa, prva vrsta je:

Da'if hadis
Da'if hadis je onaj hadis kod kojeg se nisu ispunili uvjeti i svojstva hasen hadisa, odnosno ako jedan hadis izgubi bilo koji od uvjeta hasen hadisa postaje da'if hadisom.

Propis prenošenja da'if hadisa
Učenjaci su se podijelili na dvije skupine: jedni kažu da se neprihvatljivi hadis ne prenosi ni u kom slučaju, a drugi kažu da je dozvoljeno prenositi da'if hadise, ali zato postavljaju određene uvjete:

1) Da se taj hadis ne odnosi na akaidske stvari.
2) Da se taj hadis ne odnosi na propise i međuljudske odnose.
3) Da se spomene ocjena tog hadisa; ako je poznaje ili sened ako ne poznaje ocjenu.
4) Da ne tvrdiš 100 % da je to od Poslanika r, nego da se kaže; 'prenosi se'.

Propis rada po da'if hadisu
Učenjaci su se podijelili na tri mišljenja:

1) Da'if hadis se ne koristi ni u čemu. Oni kažu: sahih hadis je dovoljan. Najpoznatiji učenjaci sa ovim mišljenjem su: Jahja ibn Me'in (šejh imama Buharije), Ahmed ibn Hambel, imam Muslim. Isto ovo mišljenje imali su i drugi učenjaci.

2) Da se da'if hadis uzima za one oblasti za koje ne postoji drugi dokaz.

3) Po da'if hadisu se radi kod vrijednih djela, odnosno mustehaba i u poticaju i zastrašivanju – za ovo korištenje imam Ibn Hadžer el-Eskalani spominje sljedeće uvjete:

a) Da slabost hadisa ne bude jaka.
b) Da u sahih sunnetu ne postoji osnova za ono što donosi da'if hadis.
c) Da onaj ko prakticira ne vjeruje da je to od Poslanika r, niti da će zato dobiti nagradu kroz da'if hadis.

E Najispravnije mišljenje je prvo navedeno mišljenje.

Ovo drugo mišljenje je izgrađeno na osnovu učenjaka koji u osnovi nisu nikad prenosili da'if hadise, nego hasen li gajrihi, kao što prenosi Ibn Tejmijje da je rekao imam Ahmed: ''Da radim po da'if hadisu bolje mi je nego da radim po svom mišljenju.'' Ibn Tejmijje je protumačio da se to radi o hadisu hasen li gajrihi.

Treće mišljenje nam ne ostavlja prostora da se radi po da'if hadisu: uzimam da'if hadis i radim po njemu, ne vjerujem da je to sunnet, niti da ću dobiti nagradu, pa što onda da radim po njemu. Najvažnije knjige koje govore o ovome su: knjiga imama Ibn Hibbana Du'afa i imama Zehebija Ravna vaga u kritiziranju ljudi.

Slabost hadisa prouzrokovana mahanom u senedu
To je situacija kad u senedu nedostaje jedan ili više ravija, bilo da to ravija namjerno ili nenamjerno uradi; s početka, u sredini ili na kraju seneda, radilo se o skrivenoj ili jasnoj mahani. Na osnovu ove definicije ulema je mahane u senedu podijelila na dvije vrste:

1) Jasna, vidljiva mahana; ovu vstu mahana poznaju muhaddisi i učenjaci koji se bave hadisom. Učenjaci iz ove vrste mahana navode četiri kategorije hadisa:

1.1. El-Mua'llek.
1.2. El-Mursel.
1.3. El-Mu'dal.
1.4. El-Munkati'a.

2) Skrivene mahane; ovu vrstu mahana poznaju samo oni učenjaci koji su duboko ušli u nauku mustalaha. Postoje dvije kategorije hadisa sa ovim mahanama:

2.1. El-Mudelles.
2.2. El-Mursel el-hafi.

Jasna i vidljiva mahana
1.1) Mua'llek je ona predaja kojoj nedostaje jedan ili više ravija sa početka seneda; svaki hadis kojem nedostaje prvi dio seneda je mua'llek. Mua'llek u Buharijinoj zbirci, gdje kaže da je Poslanik r pokrio svoja koljena kad je on ušao u prostoriju. Kod Muslima ima 13 mua'llek hadisa, dok kod Buharije ima više.

Stav prema mua'llek hadisu
Mua'llek je jedna od da'if vrsta hadisa i samim tim spada u kategoriju merdud hadisa. Mua'llek hadis je neprihvatljiv (merdud) zato što mu nedostaje prvi uvjet za ispravnost hadisa, a to je spojenost seneda.

Zavisi od toga kako je Buharija započeo ovaj hadis; kad kaže kale – rekao je, a kad kaže kile – rečeno je, ili kad kaže reva – ta osoba prenosi, ili ruje – preneseno je, imam Ibn Hadžer je od svih mua'lleka u Buharijevom Sahihu izanalazirao senede i donio zaključak da su sahih, i to iznio u knjizi koju je napisao pod imenom Muglak fil-mua'llek.

1.2) Mursel spada u onu grupu hadisa koji se odbijaju. To je hadis na čijem kraju seneda je ispao prenosilac, koji dolazi iza tabi'ina (generacija koja je vidjela ashabe, živjela s njima, prihvatila Islam, te su umrli kao muslimani). Dakle, nedostaje ravija na kraju seneda; što znači da nema ashaba u tom senedu. Ukoliko neki tabi'in, bio on mlad ili star, kaže: ''Rekao je Poslanik r to i to, ili uradio je Poslanik r to i to, ili učinjeno je u prisustvu Poslanika r to i to, tada se takva predaja smatra murselom.'' Ulema se razišla u pogledu uzimanja mursel hadisa za dokaz na tri mišljenja:

E Mursel hadis se nikako ne uzima za dokaz, ovo je govor većine muhaddisa, fakiha i učenjaka usulul-fikha. Dokaz za njihov stav jeste u tome da oni ne poznaju prenosica koji nedostaje, niti njegove osobine vezane za adl i dabt – za pouzdanost i mjerilo pamćenja.

E Mursel hadis se uzima za dokaz uz uvjet da se prenosi od tabi'ina koji je poznat po tome da ne prenosi hadise, osim od pouzdanih prenosioca – ravija. Ovo je govor imama Ebu Hanife, Ahmeda i Malika.

E Dozvoljeno je uzeti mursel hadis za dokaz, ali uz sljedeće uslove:

a) Da bude od velikih (poznatih) tabi'ina.
b) Da je poznat po tome da prenosi od pouzdanih ravija.
c) Da se ne razilazi u dotičnom hadisu od ostalih tabi'ina koji prenose taj hadis.
d) Da ima jednu od slijedeće tri osobine:

Da je taj isti hadis prenesen sa senedom, dakle da je čitav sened povezan; ime ashaba, ostalih ravija.
Da je isti hadis prenesen kao mursel, ali sa drugim prenosiocima.
Da se taj hadis prenosi od ashaba, ali sa drugim senedom.

Propis hadisa za kojeg je ulema uvjerena da je ravija koji nedostaje, između tabi'ina i Poslanika r, ashab – je sahih. Odgovor; svaki ashab ima adl, jer je Allah I za njih garantirao da neće slagati na Poslanika r. Što se tiče dabta; ono u šta nisu bili sigurni to ne bi ni prenosili, kao npr. ako bi zaboravili zbog starosti. Također, postoje mursel hadisi od ashaba koji su bili malodobni, te nisu ispunjavali uvjete, ali je sigurno da su oni svi sahih. Najpoznatije knjige o mursel hadisima su: Knjiga o murselima od Ebu Davuda i knjiga mursela Kitabul-merasil od Ibn Ebi Hatima.

1.3) Mu'adal hadis je onaj hadis u kome nedostaju dva ili više prenosioca jedan iza drugog, i s toga je mu'adal hadis koji ulazi u skupinu da'if hadisa, zbog prekida u senedu i nepoznavanja ravija koji nedostaju u senedu.

1.4) El-Munkati'a je onaj hadis koji nema povezan sened zbog nekog od razloga. U ovu vrstu hadisa ulaze mursel, mua'llek, mu'adal – zbog toga ga suvremeni učenjaci definiraju kako bi ga razlikovali od prije navedenih, govoreći da je munkati'a hadis – onaj hadis u kome nedostaje ravija, međutim, ne na početku, ni na kraju seneda, nego je nepoznati prenosilac nakon tabi'ina. Druga razlika koju su uvjetovali za munkati'a hadis jeste da u senedu nedostaju dva ili više prenosilaca koji nisu jedan iza drugih, dakle prekid mora biti prije tabi'ina, jer bi u tom slučaju bio mursel hadis, a isto tako moraju biti razbacani jedan od drugog, da ne bi bio mu'adal.

Skrivena mahana
2.1) El-Mudelles – to je hadis u kojem ravija sakrije neku mahanu hadisa da bi uljepšao hadis, kako bi ljudi kazali: kako on prenosi lijepe hadise.

Tedlis se dijeli na dvije vrste:
a) Tedlis u senedu hadisa čija je definicija da ravija prenosi hadis od svoga šejha koji nije čuo sa izrazom ili sa formom koja dovodi u sumnju da je ravija čuo od šejha taj hadis, dakle postoji posrednik (dvojica ili trojica) između ravije i šejha.

Podvrsta ove vrste jeste i tedlis-tesviju (tedlis izjednačavanja), koji se definira kao da ravija prenosi od svoga pouzdanog šejha, dok njegov šejh prenosi od slabog prenosioca, koji nije objedinio šartove (uvjete) za sahih hadis, a taj slabi prenosilac prenosi od drugog pouzdanog prenosioca, pa prvi prenosilac izostavi slabog prenosioca, što nas dovodi u sumnju, jer taj prenosilac želi hadis učiniti sahihom – ovo je jedna od najgorih vrsta tedlisa.

b) Tedlisuš-šujuh, ovo je hadis u kome ravija prenosi hadis od šejha, ali šejha ne naziva imenom pod kojim je poznat, nego mu daje novi nadimak, ili ime pod kojim je manje poznat, a sve to kako bi sakrio stanje svoga šejha.

Razlozi za skrivanje šejha su sljedeći:
Slabost šejha, tako da ravija skriva njegovu slabost dajući mu drugo ime. Nekada šejh ima puno učenika, pa ovaj ravija daje nepoznatije ime šejhu, kako bi se istakao kod ljudi kao čovjek koji prenosi hadis različitim putem. Nekada je šejh mlađi od ravije, pa ovim postupkom ravija skriva šejhov identitet. Ovo je najčešća vrsta tedlisuš-šujuha. Hadisi u kojima postoji tedlis su slabi. Imam Šu'be kaže: ''Tedlis je brat laži.'' Najvažnije knjige koje govore o tedlisu su: knjiga imama Hatiba el-Bagdadija Et-Tebjin fi esmail-mudellisin – objašnjenje imena mudellisa.

2.2) El-Murselul-hafi je hadis kojeg ravija prenosi od drugog ravije kojeg nije čuo, ni vidio sa izrazom koji nagovještava da jeste, npr.: ''rekao je…'' El-Murselul-hadis je da'if i ne uzima se kao dokaz. Greška se poznaje na dva načina: ili da ulema kaže, ili da čovjek prenosi da nije čuo to.

E Definicija El-Mu'anan-a – je hadis kada ravija prenosi od drugog ravije koristeći riječ an (što znači od)

E Definicija El-Mu'enen – je hadis kada ravija prenosi od drugog ravije koristeći riječ en – određena skupina uleme kaže da mu'anan i mu'enen ulaze u skupinu da'if hadisa, dok drugi kažu da ako ovi hadisi ispune sljedeće šartove, onda su sahih, i suprotno – ako ne ispune, onda nisu sahih. Ti šartovi su:

- Da ravija ne bude poznat po tedlisu, jer ako je poznat, tada hadis biva mudellesom.
- Da postoji mogućnost da su se ravije međusobno srele (sa ova dva uvjeta se zadovoljava imam Muslim).

- Buharija i Jahja ibn Ma'in stavljaju za uvjet da su se ravije morale sresti i da je to sigurno, da je to preneseno i zbog toga se radi ovoga šarta daje prednost Buhariji nad Muslimom.

- Određeni učenjaci (Buhari i Ahmed) traže da su ravije provele dugo vremena zajedno.

Merdud (koji se odbacuje) – ovo je skupina hadisa koja se odbacuje zbog ravije
Slabost kod ravije biva u njegovoj pravednosti, vjeri, preciznosti, učenju napamet (hifzu) i pažnji. Slabost ravije ima deset uzroka: pet uzroka su vezani za adalet (pravednost), a pet za dabt (preciznost). Što se tiče onih pet uzroka vezanih za adalet su sljedeći:

Laž – poništava adalet
Optužba za laž
Griješenje
Novotarija
Nepoznatost

Što se tiče razloga slabosti u dabtu su sljedeći:
Pravljenje velikih grešaka
Loš hifz
Nemarnost
Sklonost priviđanjima
Razilaženje od pouzdanih prenosilaca

Prva vrsta slabih hadisa – Hadis mewdu'a
Učenjaci definiraju mewdu'a hadis kao laž koja se pripisuje Poslaniku r, tako da se svaka laž koja se pripisuje Poslaniku r, u vidu predaje, naziva mewdu'a.

Položaj mewdu'a hadisa
Učenjaci ovu vrstu hadisa smatraju najgorom vrstom zato što je laž na Poslanika r. Imam Džuvejni, rahimehullah, kaže: ''Ko namjerno slaže na Poslanika r učinio je nevjerstvo.''

Propis prenošenja mewdu'a hadisa
Učenjaci kažu da onaj koji zna da je neki hadis mewdu'a ne smije prenositi taj hadis (haram), osim uz naglašavanje da je taj hadis mewdu'a i da ga Poslanik r nije izrekao. Kao dokaz za to uzimaju hadis kojeg bilježi imam Nevevi u tumačenju Muslimovog Sahiha: ''Ko bude o meni lažno govorio on je lažljivac.''

Kako se prave mewdu'a hadisi?
1) Da lažljivac svoje riječi proširi stavljajući im sened i govoreći da su to Poslanikove r riječi.
2) Da se govor nekog mudrog čovjeka ili nekog drugog iz njegovog naroda prenese uz dodavanje seneda koji će se pripisati Poslaniku r.

Kako učenjaci znaju da je hadis mewdu'a?
Učenjaci prepoznaju mewdu'a hadis na nekoliko načina:

1) Na osnovu priznavanja onoga koji je izmislio hadis, kao što je priznanje Ebu Ismeta Muhammeda ibn Ebi Merjema da je izmislio vrijednost učenja svake sure u Kur'anu i to pripisao Poslaniku r.

2) Da primijete kod čovjeka nešto slično priznanju; kao npr. ako čovjek prenosi od nekog šejha ono što drugi ljudi ne prenose, pa bude upitan kada se rodio – tada se na osnovu njegovog odgovora vidi da je taj šejh umro prije njegovog rođenja, – ili prenosi predaje koje ne prenose drugi očevici od tog šejha.

3) Da čovjek koji ima određenu osobinu prenosi hadis o vrijednosti te osobine; kao npr. šija prenosi hadis o vrijednosti ehlu bejta.

El-Munker
Munker hadis je onaj hadis čiji je ravija optužen za laž. – Kako ravija biva optužen za laž?
1) Ako ravija prenosi hadise koji se razilaze sa osnovnim pravilima oko kojih su ujedinjeni svi učenjaci – jedno od općih pravila kod učenjaka jeste: sve stvari su dozvoljene dok se ne dokaže da su zabranjene, pa npr. ravija prenese hadis koji glasi: sve stvari se zabranjene dok se ne dokaže da su dozvoljene. – U ovom slučaju se hadis suprotstavlja općem pravilu oko kojeg se svi učenjaci slažu.

2) Ako je ravija poznat u svome životu po laži, ali nije poznat po laganju ili prenošenju hadisa od Poslanika r.

3) Ako se ravija optužuje za laž i u isto vrijeme prenosi hadis koji se razilazi od predaje pouzdanijeg prenosioca – tada se ta predaja naziva munkerom i dolazi odmah nakon mewdu' hadisa.

El-Metruk
Metruk hadis učenjaci definiraju na dva načina:

1) Metruk hadis je onaj hadis kojeg prenosi ravija čije griješenje (misli se na greške u prenošenju hadisa) je poznato, kao i njegova nemarnost ili je optužen za činjenje velikih grijeha. Ovu definiciju navodi Ibn Hadžer i pripisuje je i drugima.

2) Također definicija od Ibn Hadžera: Metruk hadis je onaj hadis kojeg prenosi slab ravija, a njegova predaja se suprotstavlja predaji povjerljivog ravije.

Razlika između šaza i metruka
Šaz hadis je prihvatljiv zato što ga prenosi pouzdan prenosilac (iako se suprotstavlja pouzdanijem od sebe), dok metruk hadis prenosi slab prenosilac, tako da se on ne prihvata. Primjer metruk hadisa jeste da ravija prenosi neku predaju naslovljavajući je na Poslanika r – ali učenjaci pouzdano znaju da je to predaja nekog od ashaba, tabi'ina ili tabi-tabi'ina, tako da je očigledno da je ovaj hadis metruk.

El-Mu'allel
To je hadis kod kojeg se nađe velika mahana koja utječe na njegovu ispravnost, iako je hadis u svojoj vanjštini ispravan, dakle illeh – mahana mora biti skrivena, jer kada ne bi bila skrivena onda bi to bio jedan od hadisa koje smo prije naveli – i vanjština hadisa mora ukazivati na njegovu ispravnost, s toga takve mahane mogu prepoznati samo najveći učenjaci hadisa poput: Jahje ibn Me'ina, Buharije, Ahmeda, Ibn Hibbana itd., jer oni su imali veliko i “sveobuhvatno” (u ljudskom domenu) znanje o hadisu.

Kako se poznaje mahana?
1) Ako se ravija osami u prenošenju nekog hadisa.
2) Ako ravija u jednoj predaji pomiješa više hadisa ili izostavi neke njegove dijelove. Učenjaci otkrivaju mahane u hadisu tako što sakupe sve hadise koji govore o istoj temi i onda traže da li u hadisu, kod koga se traži mahana, ima nekih dodataka ili oduzimanja u odnosu na pouzdane predaje. Mahana se može nalaziti u metnu ili u senedu, i nju ne može poznati osim učenjak.

Da li svaka mahana utječe na odbijanje hadisa ili neprihvatanje?
Nekada mahana može biti u senedu, tako da se tekst hadisa odbija, dok nekada mahana može biti u senedu, ali da bude takva, da ne utječe na ispravnost seneda, tako da se metn-tekst može prihvatati. – Kao npr. da predaju prenosi Ibn Ubejd od Sevrija, pa on zamijeni Abdullaha ibn Dinara sa Amrom ibn Dinarom, ali su obojica povjerljivi. – Najvažnije knjige za mu'alle-l-hadis su: El-illel od Ibn Hibbana i knjiga Illelu-l-hadis od Ibn Kutejbe.

Razilaženje od poznatih prenosilaca
Prije smo govorili da se određeni hadisi odbijaju, jer su imali mahanu u tome što su se razilazili od predaja sa pouzdanijim prenosiocima. Stoga učenjaci na osnovu razilaženja od pouzdanijih prenosilaca imaju pet podjela takvih hadisa i to:

1) El-Mudredž
2) El-Makluub
3) El-Mezid fi Mutasil-il-Esaniid
4) El-Musahhaf
5) El-Mudtarib

Hadis biva El-Mudredž kada ravija doda nešto na sened hadisa čime se razilazi od pouzdanijeg prenosioca ili da ubaci dio ili čitavu mewkuf predaju u merfu' predaju (tj. da ih pomiješa).

Hadis biva El-Makluub kada se ravija raziđe od pouzdanijeg prenosioca pa izmjeni nešto u hadisu stavljajući ga prije ili poslije njegovog mjesta.

Hadis biva El-Mezid fi Mutasil-il-Esaniid kada ravija u senedu doda nekog prenosioca koga pouzdanije ravije ne navode.

El-Musahhaf hadis je onaj kod koga ravija ubaci različit izraz od onoga kojeg prenose pouzdanije ravije iako smisao ostaje isti a može i da se promijeni.

El-Mudtarib hadis je onaj kod koga ravija zamijeni jednog prenosioca u senedu sa nekim drugim ili prenese hadis u kome postoje indicije suprotnosti koje se međusobno ne mogu pomiriti (npr. da navede dvije rečenice, a jedna drugu negira).

El-Mudredž
Terminološka definicija mudredža: Po definiciji učenjaka, mudredž hadis je onaj hadis kod koga je nešto novo ubačeno u sened, a nije od njega. Stoga učenjaci dijele mudredž na dvije vrste:

1) Mudredž u senedu je npr. kada šejh iznosi sened hadisa a učenici zapisuju, pa u toku tog iznošenja kaže nešto što ne treba biti u senedu npr. da kaže drugim ljudima: ''uradite nešto'', a učenici to zapišu misleći da je to od seneda. Poznata je priča o Sabitu Zahidu koji je došao kod sudije Šurejka ibn Abdullaha, rahimehullah, dok je bio na jednom skupu koji je diktirao hadise svojim učenicima, pa je rekao: ''Pričao 'Ameš od Ebu Sufjana, a on od Džabira ibn Abdullaha t koji je rekao: ''Rekao je Poslanik r'', pa je ušutio čekajući da učenici završe sa pisanjem, pa je vidio Sabita kako sjedi među ljudima, pa je rekao: ''Ko mnogo čini namaz noću, njegovo lice će se uljepšati danju'', ciljajući tim riječima na Sabita zato što je on bio pobožan, pa je onda Sabit pomislio da je to hadis Poslanika r koji je poslije prenosio sa cijelim senedom.

2) Mudredž u metnu (tekstu hadisa) na početku hadisa biva kada prenosilac hadisa (npr. Ebu Hurejre t) prilikom prenošenja hadisa kaže nešto tumačeći sam hadis, pa onaj koji taj hadis prenosi od njega pomisli da je to dio hadisa, pa ga dalje prenosi ne praveći razliku između njih (teksta hadisa i komentara). Primjer je hadis koji se prenosi u formi govora Poslanika r: ''Uljepšajte abdest, teško petama od Vatre.'' Učenjaci kažu da u ovome hadisu postoji umetanje na početku teksta zato što se isti hadis bilježi kod Buharije od Ebu Hurejre t koji je rekao: ''Uljepšajte abdest, jer je zaista Ebu Kasim (tj. Poslanik r) rekao: »Teško petama od vatre.« Hatib El-Bagdadi, rahimehullah, kaže: ''Ovaj hadis svi prenose od Šu'be koji ga prenosi od Ebu Hurejre t.'' Međutim, od Šu'be se prenosi sa više puteva. Prvi rivajet koji smo naveli prenose dva prenosioca: Katan i Šebabe koji su pogriješili u prenošenju kada su rekli da su riječi uljepšajte abdest govor Poslanika r. Od Šu'be isti hadis prenosi i Adem koji je pouzdaniji od ove dvojice, a od njega taj hadis prenose također pouzdani prenosioci. On u toj predaji kaže da su riječi uljepšajte abdest ustvari riječi Ebu Hurejre t. Primjer za mudredž u sredini hadisa je hadis koji se prenosi od Ai'še, radijallahu anha: ''Poslanik r se osamljivao u pećini Hira gdje je jetehanes, a to je robovanje Allahu…'' Ove riječi a to je robovanje Allahu su ustvari umetnute od strane imama Zuhrija, rahimehullah, koji je tumačio značenje riječi jetehanes, a ravija ih je prenio kao da su to Ai'šine, radijallahu anha, riječi.

Također, dodavanje može biti na kraju hadiskog teksta. Primjer je hadis koji bilježi Buharija od Ebu Hurejre t da kaže: ''Rekao je Poslanik r: »Rob (u posjedu ljudi) ima dvije nagrade. Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, da nema džihada na Allahovom putu, hadždža i dobročinstva prema mojoj majci poželio bih da sam rob u posjedu ljudi.« Učenjaci kažu da je govor od riječi Tako mi Onoga … – u stvari govor Ebu Hurejre t iz dva razloga i to: što je tada Poslanikova r majka bila mrtva i stepen poslanstva se ne može naći uz stepen ropstva, tako da Poslanik r ne bi poželio da bude rob.

Razlozi koji tjeraju raviju da umeće u hadise:
1) Ravija nekada želi pojasniti šeri'atski propis. Primjer je hadis koji se prenosi od Ai'še, radijallahu anha, u kome je Zuhri, rahimehullah, protumačio riječ jetehanes, pa tako oni koji čuju hadis
od tog prenosioca u daljnjem prenošenju ne prave razliku između umetnutog dijela i hadisa.

2) Prenosilac nekada želi da uz prenošenje hadisa ujedno izvuče i šeri'atski propis iz njega. Primjer za to je hadis Ebu Hurejre t koji je iz riječi Poslanika r: ''Teško petama od Vatre.'' – ujedno izvukao i propis o potrebi uljepšavanja abdesta.

3) Nekada prenosilac želi da pojasni neku čudnu i nepoznatu riječ, pa se desi umetanje u tekst hadisa.

Kako učenjaci prepoznaju idradž (umetanje):
1) Ako se u drugom rivajetu koji je pouzdaniji prenosi da je određeni dio hadisa nešto drugo osim govora Poslanika r.

2) Otkrivanje umetanja od strane učenjaka koji su kompetentni za to otkrivanje. Primjer za ovo je hadis: ''Rob ima dvije nagrade …''

3) Priznavanje ravije da je umetnuo nešto u hadis. Primjer za to je govor imama Zuhrija koji je sam objasnio da riječ jetehanes znači obožavanje Allaha I.
4) Ako učenjaci vide da je ono što se prenosi u hadisu nemoguće da bude rečeno od strane Poslanika r.

Propis idradža (umetanja u hadis)
Učenjaci kažu da je namjerno umetanje u hadise onoga što nije od njih – zabranjeno, osim u slučaju da se želi pojasniti značenje neke riječi ili izvući šeri'atski propis. U većini slučajeva se umetanje desi nenamjerno, greškom.

El-Makluub
Učenjaci hadisa definiraju makluub kao hadis kod kojeg je došlo do zamjene nečega u senedu ili u metnu, tj. da je dio seneda ili metna naveden prije ili poslije onoga mjesta na kojem bi trebao biti. Na osnovu ove definicije učenjaci su podijelili makluub hadis na dvije vrste:

1) Makluub u senedu.
2) Makluub u metnu.
U prvom se desilo premještanje u senedu hadisa i ovakav makluub ima dva oblika:
Prvi oblik jeste kada se zamijeni položaj oca i sina u imenu ravije. Poznat je makluub hadis čiji bi ravija trebao biti Ka'b ibn Murre, ali se u tom makluub hadisu naziva Murre ibn Ka'b, tako da se desila izmjena između oca i sina.

Drugi oblik jeste kada se jedan ravija u hadisu zamijeni nekim drugim (svejedno bio poznat ili nepoznat), kako bi ljudi pomislili da on ima neki novi sened koji će zadiviti ljude. Jedan od poznatih ravija koji su činili iklab (znači prevrtanje) u hadisu jesu Hammad en-Nasibi. U Sahihu Muslima bilježi se poznati hadis od Ebu Hurejre t: ''Kada sretnete mušrike ne nazivajte im prvi selam.'' Svi pouzdani prenosioci ovaj hadis prenose od Suhejla ibn Ebi Saliha, a on od svog oca, a on od Ebu Hurejre t. – Pa je onda Hammad en-Nasibi izbacio Suhejla iz seneda i na njegovo mjesto stavio 'Ameša, tako da je sened onda izgledao: 'Ameš – Ebu Salih – Ebu Hurejre t. Također, u makluub hadisima se često umjesto Nafije (Ibn Omerov t sluga) stavlja Salim (Ibn Omerov t brat).

Makluub u metnu

Ovaj makluub ima dva oblika:
1) Kada se premještanje desi unaprijed ili unazad jednog dijela metna. Primjer za ovo jeste poznati hadis koji se nalazi u Muslimovom Sahihu koji se prenosi od Ebu Hurejre t, da je Poslanik r rekao: ''Sedmorica će biti u Allahovom hladu na Dan kada drugog hlada ne bude bilo… (na kraju hadisa) … čovjek koji udjeljuje, tako da njegova desnica ne zna šta je dala ljevica.'' Pouzdaniji prenosioci ovaj hadis prenose kao: ''… da njegova ljevica ne zna šta je dala desnica.'' Ovdje vidimo da se promjenilo mjesto spomena desne i lijeve ruke, ali pouzdanija je ona predaja: ''da ljevica ne zna šta daje desnica'', zato što je od sunneta da se dijeli desnicom.

2) Kada se metnovi dva hadisa zamijene, tako da svaki od njih dobije sened onog drugog – ovo su uradili stanovnici Bagdada Buhariji kada su željeli da mu naprave ispit njegovog znanja; odredili su deset ljudi i dali im po deset hadisa kojima su izmiješali senede i metnove. Ono što je čudno kod Buharije, rahimehullah, jeste to da nije samo prepoznao greške i ispravio ih, nego je nakon prvog slušanja pogrešno navedenih hadisa iste i naučio i ponovio ih prije ispravke i zato su ga stanovnici Bagdada (učenjaci u hadisu) proglasili emirom u hadisu.

Razlozi za činjenje iklaba u hadisu:
1) Ciljanje da se ljudi zadive nekim novim hadisom, pa da ga prenose od tog ravije kao novog.
2) Ispitivanje znanja i hifza muhaddisa.
3) Greška i zaborav ravije bez namjeravanja.

Zaključak: Propis makluub hadisa jeste da ako ravija nešto mijenja u hadisu, kako bi zadivio ljude, tada to nije dozvoljeno, ali ako je to radi ispitivanja znanja muhaddisa, tada je to dozvoljeno. Ako se to desi nenamjerno počiniocu se oprašta greška, ali se ona nakon spoznaje mora ispraviti.

El-mezid fi mutasili-l-esaniid
Definicija: On je hadis u kome se pojavljuje jedan ravija koji je višak, dok je sened tog hadisa u vanjštini povezan.
Primjer tog hadisa jeste predaja od Mubareka koji kaže: ''Pričao nam je Sufjan od Abdur-rahmana ibn Jezida da je rekao: ''Pričao nam je Busr ibn Ubejdullah da je rekao: ''Čuo sam Ebu Idrisa da je rekao, čuo sam Merseda, čuo sam i Ebu Vasile da kaže, čuo sam Poslanika r da je rekao: »Nemojte sjediti na kaburovima i nemojte klanjati prema njima.«

Uvjeti za uočavanje viška seneda u hadisu:
1. Da onaj koji ne prenosi višak u senedu bude precizniji u prenošenju od onoga koji prenosi.
2. U ispravnom senedu, na mjestu gdje je moguće da postoji umetnuti ravija, prenošenje mora biti sa izrazom koji ukazuje na direktno slušanje, kao što su: pričao mi je, slušao sam i rekao mi je itd. – ne smije biti – a to je da mora biti izraz da je prvi prenosilac čuo direktno drugog da kaže: pričao mi je ili rekao mi je taj i taj.
Najpoznatija knjiga koja govori o ovim stavovima se zove Et-temjiz fi mutasili-l-esaniid od Hatiba el-Bagdadija, rahimehullah.

El-mudtarib
Definicija: To je hadis koji se prenosi u više oblika od kojih je svaki ravan ostalim po snazi.

Uvjeti (šartovi) mudtarib hadisa:

1. Slučaj kada se rivajet dva hadisa toliko razlikuje da ih ne možemo nikako ujediniti.
2. Da je snaga u pouzdanosti ravija oba hadisa podjednaka.

Na koliko se vrsta dijeli mudtarib?

1. Mudtarib u senedu. Primjer mudtarib hadisa u senedu jeste hadis kojeg bilježe Darekutni, Tirimizi i drugi od Ebu Bekra t da je rekao Poslaniku r: ''Božji Poslaniče, vidim da sijediš.'' – pa mu je Poslanik r rekao: »Osijedjela me je sura Hud i njene sestre.«

Darekutni, rahimehullah, kaže da je ovo mudtarib u senedu, jer ovaj hadis nije prenesen drugim putem osim od Ebu Ishaka, a od njega se prenosi više od deset vrsta rivajeta tog hadisa. Nekada se prenosi kao mursel, a nekada kao od Ebu Bekra t, Aiše, radiallahu anha, nekada od Sa'da. Darekutni, rahimehullah, kaže da su svi ti prenosioci toliko pouzdani da nije moguće dati prednost jednim nad drugim.

2. Mudtarib u metnu. Primjer je hadis kojeg bilježi Tirmizi, rahimehullah, od Fatime bint Kajs, radiallahu anha, koja je rekla da je Poslanik r bio upitan o zekatu, pa je Poslanik r rekao: ''U imetku postoje i druga prava osim zekata.''

Drugi hadis sa istim rivajetom od Fatime bilježi i Ibn Madže, rahimehullah: ''U imetku nema drugih prava osim zekata.''

Hafiz Iraki kaže da u ovome hadisu postoji toliki idtirab da ih nije moguće pomiriti bilo kakvim tumačenjem.

Kod koga se može desiti idtirab?
Idtirab se nekada može desiti kod samo jednog čovjeka, i to je u slučaju kad hadis prenosi u jednom obliku, a drugi put u potpuno drugom.

Drugi slučaj da se idtirab desi od strane više ljudi, pa da se oni sa svojim rivajetima međusobno suprotstave.

Najpoznatija knjiga o mudtarib-hadisu je El-mukterib fi bejani-l-mudtarib od Ibn Hadžera el-Askalanija, rahimehullah.

El-musahhaf
Definicija: To je hadis u kome je ravija promijenio neku riječ u hadisu i koja se razlikuje od riječi koju prenose pouzdanije ravije, svejedno u tekstu riječi ili u njenom značenju.
Učenjaci dijele musahhaf hadis na tri vrste, s obzirom na to gdje se izmjena dešava:

1. Na osnovu mjesta gdje se tashif dešava, tj. da li je u metnu ili u senedu. Podvrsta ove vrste:

a) Tashif u senedu – primjer za to: prenosi Šu'be od el-Avana ibn Meradžima, međutim, Ibn Ma'in, rahimehullah, je napravio tashif u ovom senedu, pa je rekao da Šu'be prenosi od Avana ibn Mu'aza.

b) Tashif u metnu – prenosi se od Zejda ibn Sabita t da je rekao da je Poslanik r uzeo mesdžid za mjesto boravka – ihtedžere, međutim, Ibn el-Haja je prenio ovaj hadis sa izrazom ihtedžeme – što znači da je činio hidžamu u mesdžidu.

2. S obzirom na mjesto nastanka – on se dijeli na dvije podvrste:

a) Slučaj kada tashif nastaje usljed greške čitanja. Primjer za ovo je hadis: ''Mersane ramadane fe esbea sitte min ševalun.'' – ''Ko posti ramazan i poprati šest dana ševala.'' – međutim, Ebu Bekr es-Sujuti je pročitao umjesto sitten šejen.

b) Slučaj kada ravija pogrešno čuje, npr. postoji ravija čije je ime Asir el-Ahvel pa se mnogim učenjacima činilo kada bi se njegovo ime izgovorilo da je on ustvari Vasli el-Ahdeb.

3. Tashif s obzirom na izgovor riječi i njeno značenje:
a) Tashif u izgovoru riječi – Prethodno navedeni primjeri dovoljno pojašnjavaju ovaj tashif.

b) Što se tiče tashifa u značenju on se dešava kada ravija ostavi isti izgovor riječi, međutim, razumijeva njeno značenje na pogrešan način, primjer za to je govor Ebu Musa'a el-Azenija koji je rekao: ''Mi smo narod koji ima veliku počast, a mi smo iz Anze, prema nama je klanjao Poslanik r.'' – ciljajući pri tome na sahih-hadis koji glasi: ''Poslanik je klanjao prema Anzi.''

Ako ravija upadne u tashif manji broj puta tada to neće naškoditi njegovoj pouzdanosti, ali ako je to gotovo redovna pojava tada će se smatrati slabim. Učenjaci kažu da se tashif često pojavljivao kod određenih ljudi upravo radi toga što su svoje znanje uzimali iz knjiga, a ne pred šejhovima. Najpoznatija djela o tashifu napisana su od Darekutnija.

Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kad si nam već na pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje » Ali Imran 8.
I sta si, PONAVLJANJEM ovog posta, tj. citata, POSTIGAO?

Sta si time "dokazao" (ako si ga iole procitao) osim ono sto sam VEC toliko puta ponovila samo ukratko i svojim rijecima?

Ima li ista ovdje veze sa onim sto je navedeno u mom postu? Rekao si da ces "naci vremena" da nam "objasnis" o hadisima - tj. da ces naci tekst koji svi mozemo naci i koji se na svakoj medresi uci - i kada si ga kopirao - samo si ga "pljusnuo" ovdje, ponovio sto je vec receno, i samo OSNAZIO vaznost problema i stete nanesene koristenjem hadisa kao izvora vjerskih zakona i pravila...
O ovome znamo svi koji smo iole sudirali tradicionalni Islam.

Mozemo klasificirati hadise kako god hocemo (u tome i jeste svrha KLERGIJE da religiju sto vise iskomplikuju i udalje od prosjecnog vjernika) - to ne rjesava problem - a pitala sam da se procita U CJELOSTI moj post prije nego se zaleti u komentare, ali, kao i obicno, to se ne cini...

To ne rjsava problem, ako si uopste dosao do tog dijela posta - kako se moglo dozvoliti da dodje do takve PODJELE da se oko Ka'be izgradilo cetiri stanice za svaki mezheb po jedna - a nisam pomenula da, tada, SHI'IJE nisu imali uopste PRISTUP Ka'bi jer su smatrani kjafirima!?...
Samo oko HADISA o abdestu!?...

Pitanje je bilo KAKO bi po tvom misljenju mogli da se UJEDINE muslimani?

Do sad nikood vas nije dao jasan odgovor tj. svoje misljenje.

Kakvo je TVOJE misljenje? opet pitam - kako bi ti predlozio da se ujedine muslimani - posto nam je izricito receno u Qur'anu da je ne razdjeljujemo - a svi kazete da vjerujete u Qur'an i da ima prednost nad hadisima, neosporno.

Ako smatras da moje misljenje (kao i misljenje miliona vjernika po cijelom svijetu, samo sto kod nas se to krije od strane uleme "k'o guja noge") NIJE ispravno - DAJ MI BOLJI PRIJEDLOG, BOLJE RJESENJE uz argumente - kao sto sam LIJEPO i sa POSTOVANJEM zamolila vase prijedloge kako bi se rijesio ovaj problem, ako je iko imao sabura (strpljenja) sto se slabo pokazuje, da do kraja procita.

Iz postovanja prema vasem trudu i trudu svakog ko iznese svoje misljenje - ja ne odgovaram dok ne procitam cijeli post - osim ako je CITAT nekog drugog jer je ovo forum za razmjenu NASIH misljenja a ne citiranje drugih "kao nase misljenje".

Citat se treba propratiti SVOJIM komentarom ako nista, jer se misljenja razmjenjuju izmedju NAS a ne tamo nekog ko i ne zna da se njegove rijeci ovdje navode, dakle izmedju TVOG shvatanja citata i misljenja drugih o tvom shvatanju - to je FORUM.

Molim, samo JEDAN odgovor na samo JEDNO pitanje gore-navedeno.

Da li je "eskivaza" zato sto nemate ideja ili sto skretanjem na druge teme sebi dajete malo vremena da "skontate" (sto je dobro, ali nije potrebno "ispunjavati" trane citatima) ili se jednostavno plasite da bi neizbjezno dosli do istog zakljucka kao i svi mi koji smo pokusali, i pokusaamo, da nadjemo nacin da svaka sekta i mezheb bude slozan u OSNOVI a da se periferne razlike ne smatraju vjerskim "zakonima"? - iskren covjek iskreno kaze sta misli...

Uzmite vrijeme - razmislite pa dajte neki prijedlog...

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#181

Post by KOGOD KADGOD » 06/01/2007 03:28

Razmjeran wrote:Kao sto vecina mum'ina zna,Kur'an se nemoze "shvatiti"
bez nekog znanja o sunetu Bozijeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. tj Hadisa,kako ih vec zovemo...

Pitanje je glasilo sta bi i kako bi.....
Iskreno brinem se sam o sebi,o svojim djelima,o svom ponasanju,da ocistim svoj prag...
Smatram da danas ljudi vise "ispravljaju druge" nego sami sebe.Svi su ponesto procitali,naucili i savjetuju druge(gdje misle da grijese) a i sami to rade u nekoj drugoj verziji ili slicnoj...

Terminologija hadisa

Definicija mustalaha: Ulema kada govori o ovome kažu; to je grupa naučnih uslova za upoznavanje hadisa Poslanika r sa senedom i metnom, da bi hadisi na osnovu toga bili primljeni ili odbačeni. Ove uslove i ovu nauku ne posjeduje niko osim muslimani.

Tema ove nauke: To je traganje za hadisima Poslanika r sa senedom i metnom po vrijednosti da bi bili primljeni ili odbačeni.

Vrijednost ove nauke
Njena vrijednost je da ona ulazi u jednu od vodećih nauka koja ljudima pojašnjava vrijednost ove vjere i to je nauka koja utvrđuje ono što je rečeno.

Ova nauka je nastala sa početkom Poslanice Muhammeda r.

Kaže Allah U: ''O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete.''(Hudžurat, 6.ajet)

Ovaj ajet navodi muslimane da provjere sve što je rečeno i on je temelj ove nauke. Od Enesa t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Dao Allah U da lice čovjeka bude od onih koji su sretni, pa kada čuje moj govor da zapamti, zatim to isto prenese onako kako je čuo, a možda će onaj koji čuje bolje shvatiti od onoga koji ga je prenio.''

Stepeni razvoja ove nauke dok je došla do nas
1. Vrijeme ashaba. Oni su bili strogi u prenošenju hadisa Poslanika r nakon njegove smrti, a posebno u vrijeme dvojice halifa Ebu Bekra i Umera t. Oni bi kada bi im neko došao sa nekim hadisom, tražili još jednog svjedoka.

2. Vrijeme tabi'ina. Oni su bili strožiji od ashaba po pitanju seneda, gledali su i raspitivali se o prenosiocima hadisa. Muhammed

ibn Sirin kaže: ''Zaista je ova nauka vjera, pa neka svako gleda od koga uzima vjeru.'' Ova izreka je mes'ela na kojoj se zasniva pitanje naše vjere, a posebno u ovo vrijeme kada su se pojavile mnoge sekte. Muhammed ibn Sirin također je rekao: ''U vrijeme Poslanika r ljudi nisu gledali na sened, sve dok se nije pojavila fitna,'' pa kad se ona desila ljudi su počeli govoriti: ''Ko su ti ljudi koji prenose hadise.'' – pa se gledalo u njih, i ako su bili od ehli sunneta vel džemata uzimao se njihov hadis, a ako su bili novotari nije se od njih uzimao hadis.

3. Pisanje hadisa. Prvi koji je napisao knjigu o ovome je Šafija, rahimehullah, koja se zove ''Risala''. Ona govori o temeljima mustalaha i usuli fikhu. U početku su ove dvije nauke bile pomiješane dok se kasnije nisu odvojile.

4. Vrijeme odvajanja ove nauke od ostalih nauka i samo o tome govori. Prvi koji je pisao o ovome je imam Muhammed ibn Hasan ibn Hallad, koji je preselio 360 g.p.h. Napisao je knjigu koja se zove ''El muhaddis el-Fasil bejner-ravi vel vai''. Poslije njega je došao Ebu Abdullah el Hakem en-Nesaburi, preselio 405 g.p.h. napisao je knjigu 'Nauke hadisa'.

Bitni termini u ovoj nauci
1. El Hadis – u mustalahu je ono što je pripisano Allahovom Poslaniku r, od riječi, djela, fizičkih i moralnih osobina i odobravanja. Što se tiče riječi: ''Djela se cijene prema namjerama'', vezano za djela Poslanik r je u Ramazanu u zadnjoj trećini noći zatezao svoju odjeću i budio svoju rodbinu. Što se tiče prećutnog odobravanja; imamo situaciju da su ashabi zajedno putovali sa Poslanikom r, pa su neki postili, a neki mrsili, on je prešutio, dakle i jednima i drugima je odobrio. Što se tiče moralnih osobina, smatraju se hadisom, a fizičke osobine je to da je imao gustu bradu, srednjeg rasta, dakle njegov r izgled…

2. Haber. Uz termin hadis se koristi i termin haber. Ulema se podijelila po pitanju njegovog definisanja, pa jedni kažu;
a) da se pod njim podrazumijeva hadis,
b) drugi kažu da je haber suprotan hadisu tj. sve što je pripisano nekom drugom mimo Poslanika r.
c) treći kažu da je haber opširniji pojam od hadisa, te se pod njim podrazumijevaju stvari koje su pripisane Poslaniku r i nekom drugom. Ovo mišljenje je najispravnije, a Allah U najbolje zna.

3. Eser je ono što je pripisano ashabu ili tabi'inu od riječi i djela.
4. Isnad ili sened je pominjanje ljudi koji su prenijeli hadis, sve do početka metna ili do zadnjeg od njih.
5. El Metn; to su riječi koje dolaze nakon seneda ili isnada.
6. El Musnid; to je osoba koja prenosi hadis od onoga koji je izgovorio hadis.
7. El Musned; to je skup svih prenešenih hadisa od strane jednog ashaba.
8. Talibu-l-hadis( učenik hadisa ); je onaj koji izučava hadise sa aspekta rivajeta i značenja.
9. El Muhaddis; je osoba koja zna napamet 100 000 hadisa i više, uz poznavanje ljudi prenosioca, džerha, te'adila itd.
10. Hafiz; je osoba koja pamti najmanje 300 000 hadisa uz još detaljnije poznavanje prenosioca hadisa.
11. El Hakim; je osoba koja poznaje sve hadise uz poznavanje svega što je vezano za hadise.


Podjela hadisa po načinu dolaska do nas
Učenjaci su hadis sa aspekta dolaska do nas podijelili na dva dijela;
1. Mutevatir hadis
2. Ahad hadis

Mutevatir hadis
Mutevatir hadis u mustalahu znači; hadis kojeg prenosi mnogobrojna skupina od mnogobrojne skupine i nemoguće je da su se dogovorili da slažu.


Učenjaci postavljaju četiri uslova za mutevatir:
1. Da prenosi veća skupina.
2. Da velika skupina bude u svim generacijama (u svim karikama prenosilaca) do zapisivanja. Podrazumijeva se skupina koja broji više od 10 ljudi.
3. Da je nemoguće da su se dogovorili da slažu, tj. da nisu imali mogućnost dogovora.
4. Da oslonac bude osjetilni tj. da je on vidio ili čuo ( hadis ), a ne može biti da to neko snuje, pa kaže 30 ljudi sanjalo taj hadis. Ako se ovi uslovi ispune, hadis je mutevatir.

Propis ovog hadisa je da se na osnovu njega izgrađuje potpuno ubjeđenje, bez trunka sumnje. Također, mutevatir ne trpi da se gleda u sened zbog mnogobrojnosti prenosioca.

Mutevatir hadis se dijeli na dva dijela;
1. Mutevatir el-Lafzi (mutevatir u terminu), tj. hadis koji je prenešen mutevatirom, terminom onako kako ga je izgovorio Poslanik r. Hadis kojeg bilježe Buharija, Muslim, Tirmizi i Ibn Madže od Ebu Hurejre t da je Poslanik r rekao: ''Ko na mene slaže namjerno, neka pripremi sebi mjesto u vatri.''

Ovaj hadis prenosi više od 80 ashaba, a imam Nevevi kaže da 100 ashaba prenosi ovaj hadis, zatim je došla ogromna skupina tabi'ina, zatim tabi-tabi'ina, pa sve dok nije došao do nas identično prenesen, doslovice.

Primjer hadis o potiranju po mestvama prenosi 40 ashaba ili hadis o dizanju ruku u namazu prenosi više od 50 ashaba.

2. Mutevatir el-Ma'nevijj; to je hadis u kojem je značenje prenešeno tevaturom, a termin nije isti, primjer dizanje ruku prilikom dove, međutim, ono nije prenešeno doslovice. Najpoznatije knjige koje pišu o ovome su: ''El ezharu-l-mutenasire fi-l-ahbari-l-mutevatire'' od imama Sujutija. ''El mutenasir fi-l-hadisi-l-mutevatire'' od imama Kitanija.

Ahad hadisi
Ahad hadisi su hadisi koji nemaju uvjete mutevatir hadisa. Dijele se na tri skupine:
a) Mešhur
b) Aziz
c) Garib

1. Mešhur hadis; je onaj hadis koji ima tri ili više prenosioca u svim karikama seneda. Od Abdullaha ibn Amra ibn el Asa t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Allah znanje neće ukloniti uzimajući ga od Svojih robova, nego će ga uzeti uzimanjem učenjaka, pa ako nema učenjaka ljudi će za vođe uzeti neznalice, pa će biti pitani i davati fetve bez znanja, te će otići u zabludu i druge u nju odvoditi.'' (Buhari i Muslim)

Ponekad učenjaci proglase neki hadis mešhurom iako on u suštini terminološki nije mešhur ( mešhur znači opšte poznat ), taj hadis sa terminološkog aspekta može biti čak i mutevatir.

Primjeri ili vrste mešhur hadisa:
a) Mešhur kod učenjaka i kod običnih ljudi poput hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre t i drugi ashabi da je Poslanik r rekao: ''Musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su zaštićeni drugi muslimani''. Bilježe Buharija i Muslim

b) Hadis koji je mešhur među fakihima. Primjer tog hadisa je hadis u kojem kaže Poslanik r: ''Allahu najmrži halal je razvod braka''. Ovaj hadis je daif, a Hakimov rivajet glasi: ''Allah nije ohalalio ništa Njemu mrže od razvoda braka''. Ovaj rivajet je sahih u Mustedreku Hakima, a s'njim se slaže Zehebi.

c) Hadisi koji su mešhur kod muhaddisa; primjer hadis kojeg prenosi Enes ibn Malik t gdje kaže: ''Vidio sam Poslanika r kako čini kunut nakon ruk'ua mjesec dana sa plemenima Ri'l i Zekvan.

Najpoznatije knjige u kojima su skupljeni mešhur hadisi
''El mukasside-l-hasenete fi-l-ehadisi-l-muštehire ale-l-elsine'' od imama Sahavija. ''Rafi'i-l-il basi ani-l-ehadisi-l-muštehire in den nas'' od imama Adžulanija.

2. Aziz hadis; to je onaj hadis kojeg prenose dva ili tri prenosioca u svim karikama lanca. Primjer za to je hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim gdje kaže Poslanik r: ''Niko od vas neće biti pravi vjernik dok mu ja ne budem draži od roditelja, djeteta i svih ljudi zajedno.'' Aziz znači jak, dostojanstven, i on može biti sahih, hasen ili daif.

3. Garib hadis; znači usamljen, čudan. To je hadis kojeg prenosi samo jedan ravija, primjer tome je hadis kojeg prenosi Umer Ibn el-Hattab t da je Poslanik r rekao: ''Djela se cijene prema namjerama.'' Bilježe Buharija i Muslim

Kakav je propis za uzimanje ahad hadisa u akidi, fikhu i sl.?
Ima učenjaka koji ahad hadise ni u kom slučaju ne koriste, ni za fikh, niti za akidu. Druga kategorija učenjaka kaže da se ahad hadisi uzimaju za propise a ne i za akidu. Treći kažu da se uzima za sve s tim što se ovo odnosi na ahad sahih hadise. Ehli sunnet vel džemat uzima ahad predaje koje su sahih i za akidu i fikh. Imam Šafija je najviše pisao, govorio i odgovarao na ove stavove. Naveo je mnoštvo dokaza koji ukazuju na obavezu uzimanja ahad predaja u akidi, jedan od dokaza za to je da je Poslanik r poslao Mus'aba ibn Umejra t i druge ashabe pojedinačno raznim plemenima, koji su im onda prenosili akidu, fikh i sve ostalo.

Podjela hadisa na osnovu prihvatanja ili odbijanja
Hadis sa aspekta prihvatanja ili odbijanja učenjaci dijele na dva dijela:
a) Makbul sahih, tj. prihvaćen, ispravan.
b) Merdud daif, tj. odbijen, slab.

1. Makbul sahih; je onaj hadis kojeg je ulema uzela kao osnovu iz kojeg proizilaze radnje podijeljene na četiri dijela;
a) Sahih li zatihi, tj. ispravan, tačan sam po sebi.
b) Hasen li zatihi, tj. dobar sam po sebi.
c) Sahih li gajrihi, tj. ispravan, tačan na osnovu drugog.
d) Hasen li gajrihi, tj. dobar na osnovu drugog.

Sahih li zatihi je hadis sa senedom koji je spojen od prenosioca koji su adili i dabiti, svi od početka do kraja seneda bez šuzuza i illeta. I ovo je definicija sahih hadisa kod učenjaka, iz čega se izvode sljedeći šartovi sahih hadisa:

I) Adalet, tj. pravednost, a to je karakteristika koju čovjek ima u sebi, a koja ga nagoni na bogobojaznost, ozbiljnost, izbjegavanje grijeha poput širka i velikih grijeha i novotarija.

II) Dabt koji se dijeli na dvije vrste:
a) dabtu-s-sadri tj. dabt pamćenja je moć pamćenja od šejha onako kako je čuo bez dodavanja ili oduzimanja.
b) dabtu-l-kitabi tj. dabt pisanja, to je vođenje brige o preciznosti i dosljednosti zapisivanja onoga što se čuje od šejha.

III) Da svi prenosioci od prvog do zadnjeg bez prekida budu sa ovim osobinama.

IV) Da nema šuzuza, a to je da određeni ravija prenosi hadis (s tim da taj ravija ima adl i dabt), koji je kontradiktoran drugom hadisu kojeg prenosi ravija sa jačim adlom i dabtom. U tom slučaju ovaj prvi hadis proglašava se šuzuzom.

V) Da nema illeta (mahana). Illet može biti vidni i skriveni:

a) Vidni illet je npr. da ravija prenosi od svog predhodnika koji je umro pet godina prije njegova rođenja.
b) Skriveni illet je npr. da su savremenici, međutim jedan živi u Bosni a drugi u Egiptu i ne postoji pouzdan podatak da su se sreli.

Ako se ovih pet uvjeta nađe hadis biva sahih. Najpoznatije knjige koje su zabilježile sahih hadise su ''Sahihi'' Buharije i Muslima Kaže imam Nevevi u svom uvodu u šerh Muslimovog ''Sahiha'': ''Njih dvije su najvjerodostojnije knjige nakon Allahove U Knjige i tako ih je ummet prihvatio.'' U ove dvije knjige ne nalaze se svi sahih hadisi. Imam Buhari je znao 100 000 sahih hadisa od kojih je 7275 stavio u svoju zbirku, od kojih se 4000 ne ponavlja, znao je također 200 000 daif hadisa. Nakon njih ostalo je mnoštvo sahih hadisa koje nisu zabilježili, a koji su zabilježeni u mnoštvu drugih zbirki među kojima su najpoznatije ''Sahih'' Ibn Hibban, ''Sahih'' Ibn Huzejme,'' Mustedrek ale-s-sahihajn'' od imama Hakima.

''Mustedrek'' je zbirka hadisa koji imaju iste uvjete kao Buhari i Muslim, međutim, oni ih nisu spomenuli.

''Mustahredž'' je zbirka hadisa koju sAkupi učenjak sa svojim senedima, a hadisi su isti kao kod Buharije i Muslima u globalu.

Najpoznatiji među mustahredžima su: Ebu Bekra el Ismailija ale-s-sahihi Buhari, ''El Mustahredž '' Ebi Avvane ala Muslim i ''Mustahredž'' od Ebi Nu'ajma.

Stepeni sahih hadisa
1. Hadis oko kojeg se slažu Buharija i Muslim.
2. Hadis kojeg bilježi Buhari.
3. Hadis kojeg bilježi Muslim.
4. Hadis koji zadovoljava uslove Buharije i Muslima, ali ga oni nisu spomenuli.
5. Hadis koji ima uvjete Buharije, ali ga on nije spomenuo.
6. Hadis koji ima uvjete Muslima, ali ga on nije spomenuo.
7. Hadis koji zadovoljava uvjete sahiha, a nalazi se u drugim zbirkama.

Hasen li zatihi; dobar sam po sebi i ulema ga definiše ovako: ''Hasen hadis je onaj hadis koji ima spojen sened, čije su ravije adili sa slabim dabtom od istog ravije sve do kraja, bez šuzuza i illeta. Što se tiče hasen hadisa nisu napravljene posebne zbirke s'tim da se najviše hasen hadisa nalazi u Ebu Davudovom i Tirmizijevom ''Sunenu.''

Sahih li gajrihi; je ustvari hasen li zatihi s'tim da je došao putem više rivajeta koji su potvrdili jedan drugog i tako ga digli na stepen hadisa sahih li gajrihi.

Hasen li gajrihi; je onaj hadis čiji je sened daif, međutim, ima više puteva (rivajeta) kojima je došao, i razlog njegove slabosti nije to što je ravija lažac ili veliki griješnik. Ulema postavlja dva uvjeta da bi hadis bio hasen li gajrihi:
a) Da sam hadis ima više rivajeta koji su različiti.
b) Povod slabosti tih hadisa nije to što su ravije ili pak jedan od njih lažovi ili veliki griješnici, nego je neko u rivajetu nepoznat.

“Muhkem i Muhtelif”
Muhkem definicija:
Je onaj hadis (makbul) koji nema sličnog hadisa koji mu se suprotstavlja, oni se prihvataju i obaveza je da se po njima radi.

Muhtelif definicija:
Je makbul hadis koji ima drugi hadis koji mu se suprotstavlja, ali se među njima može objediniti.

Bilježi Muslim poznati hadis u kojem Poslanik, r kaže: ''Nema prenošenja bolesti niti sujevjerja.'' A u Buharijinom ''Sahihu'' se navodi hadis kontradiktoran ovome u kojem se kaže: ''Bježite od kuge kao što bježite od lava.''

Ako se nađe jedan hadis koji je muhtelif: Pokušavaju objediniti između ova dva hadisa, pa ako je moguće rade na osnovu oba. Ako nije moguće da se objedini među hadisima onda učenjaci; gledaju historiju izgovora ovih hadisa i ako je jedan izgovoren prije a drugi poslije, onda onaj poslije derogira onog koji je došao prije.

Ako ne poznaju historiju preferiraju hadis jedan nad drugim klasičnim metodama preferiranja ( terdžiha ). Imam Sujuti navodi 50 metoda preferiranja. Ako ni preferiranje nije moguće, onda se ne radi ni po jednom hadisu.

Najvažnije knjige koje se bave ovom problematikom
Knjiga koja se zove Ihtilafu-l-hadis od imama Šafije, druga knjiga Te’vil muhtelefe-l-hadis od imama ibn Kutejbe, El Asar el muhtelife od imama Tahavije.

“Nasih i Mensuh” (derogirajući i derogirani hadisi)

Definicija: Nasih i mensuh je podizanje propisa od strane Zakonodavca koji je dat prije i njegova zamjena od strane Zakonodavca kasnijim propisom.

Način raspoznavanja nasih i mensuh hadisa:
a) Posredstvom riječi Poslanika r primjer hadis kojeg bilježi imam Muslim od Burejde t da je rekao Poslanik r: ''Bio sam vam zabranio posjećivanje kaburova pa sam vam odobrio, jer vas oni podsjećaju na Ahiret.''
b) Posredstvom ashaba. Hadis Džabira ibn Abdullaha t kojeg bilježe ashabu sunen: ''Posljednja odluka Allahova Poslanika r po pitanju onoga što direktno dodirne vatra je da se ne mora abdestiti.''
c) Putem historijskog saznavanja hadisa koji su izrečeni prije ili poslije. Hadis kojeg bilježi Ebu Davud od Burejde ibn Evsa t da kaže Poslanik r: ''Ko učini hidžamu, omrsio se.''Hadis od Ibn Abbasa t kojeg bilježi Buharija u kojem kaže: ''Vidio sam Poslanika kako čini hidžamu dok je bio u ihramima i postač.'' Prvi hadis je rečen na oslobođenju Mekke, a drugi na Oprosnom hadždžu.

Idžma (konsenzus uleme), hadis kojeg bilježi Ebu Davud da je Poslanik r rekao: ''Ko pije alkohol izbičujte ga, pa ako to ponovi četiri puta ubijte ga.'' Kaže imam Nevevi ulema se složila da je ovaj hadis derogiran. Najpoznatije knjige Nasiha i Mensuha Knjiga od imama Ahmeda ''Nasih i Mensuh.''

El-hadisul-merdud – neprihvatljivi hadis
Kod učenjaka neprihvatljivi hadis je hadis čija tačnost nije prihvaćena, drugačije kazano: to je hadis kod kojeg se nisu ispunili uvjeti makbul-hadisa. Da bi neki hadis postao neprihvatljiv postoje dva uvjeta:

1) Mahana u senedu.
2) Mahana u raviji (metnu).

Učenjaci spominju mnogo vrsta neprihvatljivih hadisa, prva vrsta je:

Da'if hadis
Da'if hadis je onaj hadis kod kojeg se nisu ispunili uvjeti i svojstva hasen hadisa, odnosno ako jedan hadis izgubi bilo koji od uvjeta hasen hadisa postaje da'if hadisom.

Propis prenošenja da'if hadisa
Učenjaci su se podijelili na dvije skupine: jedni kažu da se neprihvatljivi hadis ne prenosi ni u kom slučaju, a drugi kažu da je dozvoljeno prenositi da'if hadise, ali zato postavljaju određene uvjete:

1) Da se taj hadis ne odnosi na akaidske stvari.
2) Da se taj hadis ne odnosi na propise i međuljudske odnose.
3) Da se spomene ocjena tog hadisa; ako je poznaje ili sened ako ne poznaje ocjenu.
4) Da ne tvrdiš 100 % da je to od Poslanika r, nego da se kaže; 'prenosi se'.

Propis rada po da'if hadisu
Učenjaci su se podijelili na tri mišljenja:

1) Da'if hadis se ne koristi ni u čemu. Oni kažu: sahih hadis je dovoljan. Najpoznatiji učenjaci sa ovim mišljenjem su: Jahja ibn Me'in (šejh imama Buharije), Ahmed ibn Hambel, imam Muslim. Isto ovo mišljenje imali su i drugi učenjaci.

2) Da se da'if hadis uzima za one oblasti za koje ne postoji drugi dokaz.

3) Po da'if hadisu se radi kod vrijednih djela, odnosno mustehaba i u poticaju i zastrašivanju – za ovo korištenje imam Ibn Hadžer el-Eskalani spominje sljedeće uvjete:

a) Da slabost hadisa ne bude jaka.
b) Da u sahih sunnetu ne postoji osnova za ono što donosi da'if hadis.
c) Da onaj ko prakticira ne vjeruje da je to od Poslanika r, niti da će zato dobiti nagradu kroz da'if hadis.

E Najispravnije mišljenje je prvo navedeno mišljenje.

Ovo drugo mišljenje je izgrađeno na osnovu učenjaka koji u osnovi nisu nikad prenosili da'if hadise, nego hasen li gajrihi, kao što prenosi Ibn Tejmijje da je rekao imam Ahmed: ''Da radim po da'if hadisu bolje mi je nego da radim po svom mišljenju.'' Ibn Tejmijje je protumačio da se to radi o hadisu hasen li gajrihi.

Treće mišljenje nam ne ostavlja prostora da se radi po da'if hadisu: uzimam da'if hadis i radim po njemu, ne vjerujem da je to sunnet, niti da ću dobiti nagradu, pa što onda da radim po njemu. Najvažnije knjige koje govore o ovome su: knjiga imama Ibn Hibbana Du'afa i imama Zehebija Ravna vaga u kritiziranju ljudi.

Slabost hadisa prouzrokovana mahanom u senedu
To je situacija kad u senedu nedostaje jedan ili više ravija, bilo da to ravija namjerno ili nenamjerno uradi; s početka, u sredini ili na kraju seneda, radilo se o skrivenoj ili jasnoj mahani. Na osnovu ove definicije ulema je mahane u senedu podijelila na dvije vrste:

1) Jasna, vidljiva mahana; ovu vstu mahana poznaju muhaddisi i učenjaci koji se bave hadisom. Učenjaci iz ove vrste mahana navode četiri kategorije hadisa:

1.1. El-Mua'llek.
1.2. El-Mursel.
1.3. El-Mu'dal.
1.4. El-Munkati'a.

2) Skrivene mahane; ovu vrstu mahana poznaju samo oni učenjaci koji su duboko ušli u nauku mustalaha. Postoje dvije kategorije hadisa sa ovim mahanama:

2.1. El-Mudelles.
2.2. El-Mursel el-hafi.

Jasna i vidljiva mahana
1.1) Mua'llek je ona predaja kojoj nedostaje jedan ili više ravija sa početka seneda; svaki hadis kojem nedostaje prvi dio seneda je mua'llek. Mua'llek u Buharijinoj zbirci, gdje kaže da je Poslanik r pokrio svoja koljena kad je on ušao u prostoriju. Kod Muslima ima 13 mua'llek hadisa, dok kod Buharije ima više.

Stav prema mua'llek hadisu
Mua'llek je jedna od da'if vrsta hadisa i samim tim spada u kategoriju merdud hadisa. Mua'llek hadis je neprihvatljiv (merdud) zato što mu nedostaje prvi uvjet za ispravnost hadisa, a to je spojenost seneda.

Zavisi od toga kako je Buharija započeo ovaj hadis; kad kaže kale – rekao je, a kad kaže kile – rečeno je, ili kad kaže reva – ta osoba prenosi, ili ruje – preneseno je, imam Ibn Hadžer je od svih mua'lleka u Buharijevom Sahihu izanalazirao senede i donio zaključak da su sahih, i to iznio u knjizi koju je napisao pod imenom Muglak fil-mua'llek.

1.2) Mursel spada u onu grupu hadisa koji se odbijaju. To je hadis na čijem kraju seneda je ispao prenosilac, koji dolazi iza tabi'ina (generacija koja je vidjela ashabe, živjela s njima, prihvatila Islam, te su umrli kao muslimani). Dakle, nedostaje ravija na kraju seneda; što znači da nema ashaba u tom senedu. Ukoliko neki tabi'in, bio on mlad ili star, kaže: ''Rekao je Poslanik r to i to, ili uradio je Poslanik r to i to, ili učinjeno je u prisustvu Poslanika r to i to, tada se takva predaja smatra murselom.'' Ulema se razišla u pogledu uzimanja mursel hadisa za dokaz na tri mišljenja:

E Mursel hadis se nikako ne uzima za dokaz, ovo je govor većine muhaddisa, fakiha i učenjaka usulul-fikha. Dokaz za njihov stav jeste u tome da oni ne poznaju prenosica koji nedostaje, niti njegove osobine vezane za adl i dabt – za pouzdanost i mjerilo pamćenja.

E Mursel hadis se uzima za dokaz uz uvjet da se prenosi od tabi'ina koji je poznat po tome da ne prenosi hadise, osim od pouzdanih prenosioca – ravija. Ovo je govor imama Ebu Hanife, Ahmeda i Malika.

E Dozvoljeno je uzeti mursel hadis za dokaz, ali uz sljedeće uslove:

a) Da bude od velikih (poznatih) tabi'ina.
b) Da je poznat po tome da prenosi od pouzdanih ravija.
c) Da se ne razilazi u dotičnom hadisu od ostalih tabi'ina koji prenose taj hadis.
d) Da ima jednu od slijedeće tri osobine:

Da je taj isti hadis prenesen sa senedom, dakle da je čitav sened povezan; ime ashaba, ostalih ravija.
Da je isti hadis prenesen kao mursel, ali sa drugim prenosiocima.
Da se taj hadis prenosi od ashaba, ali sa drugim senedom.

Propis hadisa za kojeg je ulema uvjerena da je ravija koji nedostaje, između tabi'ina i Poslanika r, ashab – je sahih. Odgovor; svaki ashab ima adl, jer je Allah I za njih garantirao da neće slagati na Poslanika r. Što se tiče dabta; ono u šta nisu bili sigurni to ne bi ni prenosili, kao npr. ako bi zaboravili zbog starosti. Također, postoje mursel hadisi od ashaba koji su bili malodobni, te nisu ispunjavali uvjete, ali je sigurno da su oni svi sahih. Najpoznatije knjige o mursel hadisima su: Knjiga o murselima od Ebu Davuda i knjiga mursela Kitabul-merasil od Ibn Ebi Hatima.

1.3) Mu'adal hadis je onaj hadis u kome nedostaju dva ili više prenosioca jedan iza drugog, i s toga je mu'adal hadis koji ulazi u skupinu da'if hadisa, zbog prekida u senedu i nepoznavanja ravija koji nedostaju u senedu.

1.4) El-Munkati'a je onaj hadis koji nema povezan sened zbog nekog od razloga. U ovu vrstu hadisa ulaze mursel, mua'llek, mu'adal – zbog toga ga suvremeni učenjaci definiraju kako bi ga razlikovali od prije navedenih, govoreći da je munkati'a hadis – onaj hadis u kome nedostaje ravija, međutim, ne na početku, ni na kraju seneda, nego je nepoznati prenosilac nakon tabi'ina. Druga razlika koju su uvjetovali za munkati'a hadis jeste da u senedu nedostaju dva ili više prenosilaca koji nisu jedan iza drugih, dakle prekid mora biti prije tabi'ina, jer bi u tom slučaju bio mursel hadis, a isto tako moraju biti razbacani jedan od drugog, da ne bi bio mu'adal.

Skrivena mahana
2.1) El-Mudelles – to je hadis u kojem ravija sakrije neku mahanu hadisa da bi uljepšao hadis, kako bi ljudi kazali: kako on prenosi lijepe hadise.

Tedlis se dijeli na dvije vrste:
a) Tedlis u senedu hadisa čija je definicija da ravija prenosi hadis od svoga šejha koji nije čuo sa izrazom ili sa formom koja dovodi u sumnju da je ravija čuo od šejha taj hadis, dakle postoji posrednik (dvojica ili trojica) između ravije i šejha.

Podvrsta ove vrste jeste i tedlis-tesviju (tedlis izjednačavanja), koji se definira kao da ravija prenosi od svoga pouzdanog šejha, dok njegov šejh prenosi od slabog prenosioca, koji nije objedinio šartove (uvjete) za sahih hadis, a taj slabi prenosilac prenosi od drugog pouzdanog prenosioca, pa prvi prenosilac izostavi slabog prenosioca, što nas dovodi u sumnju, jer taj prenosilac želi hadis učiniti sahihom – ovo je jedna od najgorih vrsta tedlisa.

b) Tedlisuš-šujuh, ovo je hadis u kome ravija prenosi hadis od šejha, ali šejha ne naziva imenom pod kojim je poznat, nego mu daje novi nadimak, ili ime pod kojim je manje poznat, a sve to kako bi sakrio stanje svoga šejha.

Razlozi za skrivanje šejha su sljedeći:
Slabost šejha, tako da ravija skriva njegovu slabost dajući mu drugo ime. Nekada šejh ima puno učenika, pa ovaj ravija daje nepoznatije ime šejhu, kako bi se istakao kod ljudi kao čovjek koji prenosi hadis različitim putem. Nekada je šejh mlađi od ravije, pa ovim postupkom ravija skriva šejhov identitet. Ovo je najčešća vrsta tedlisuš-šujuha. Hadisi u kojima postoji tedlis su slabi. Imam Šu'be kaže: ''Tedlis je brat laži.'' Najvažnije knjige koje govore o tedlisu su: knjiga imama Hatiba el-Bagdadija Et-Tebjin fi esmail-mudellisin – objašnjenje imena mudellisa.

2.2) El-Murselul-hafi je hadis kojeg ravija prenosi od drugog ravije kojeg nije čuo, ni vidio sa izrazom koji nagovještava da jeste, npr.: ''rekao je…'' El-Murselul-hadis je da'if i ne uzima se kao dokaz. Greška se poznaje na dva načina: ili da ulema kaže, ili da čovjek prenosi da nije čuo to.

E Definicija El-Mu'anan-a – je hadis kada ravija prenosi od drugog ravije koristeći riječ an (što znači od)

E Definicija El-Mu'enen – je hadis kada ravija prenosi od drugog ravije koristeći riječ en – određena skupina uleme kaže da mu'anan i mu'enen ulaze u skupinu da'if hadisa, dok drugi kažu da ako ovi hadisi ispune sljedeće šartove, onda su sahih, i suprotno – ako ne ispune, onda nisu sahih. Ti šartovi su:

- Da ravija ne bude poznat po tedlisu, jer ako je poznat, tada hadis biva mudellesom.
- Da postoji mogućnost da su se ravije međusobno srele (sa ova dva uvjeta se zadovoljava imam Muslim).

- Buharija i Jahja ibn Ma'in stavljaju za uvjet da su se ravije morale sresti i da je to sigurno, da je to preneseno i zbog toga se radi ovoga šarta daje prednost Buhariji nad Muslimom.

- Određeni učenjaci (Buhari i Ahmed) traže da su ravije provele dugo vremena zajedno.

Merdud (koji se odbacuje) – ovo je skupina hadisa koja se odbacuje zbog ravije
Slabost kod ravije biva u njegovoj pravednosti, vjeri, preciznosti, učenju napamet (hifzu) i pažnji. Slabost ravije ima deset uzroka: pet uzroka su vezani za adalet (pravednost), a pet za dabt (preciznost). Što se tiče onih pet uzroka vezanih za adalet su sljedeći:

Laž – poništava adalet
Optužba za laž
Griješenje
Novotarija
Nepoznatost

Što se tiče razloga slabosti u dabtu su sljedeći:
Pravljenje velikih grešaka
Loš hifz
Nemarnost
Sklonost priviđanjima
Razilaženje od pouzdanih prenosilaca

Prva vrsta slabih hadisa – Hadis mewdu'a
Učenjaci definiraju mewdu'a hadis kao laž koja se pripisuje Poslaniku r, tako da se svaka laž koja se pripisuje Poslaniku r, u vidu predaje, naziva mewdu'a.

Položaj mewdu'a hadisa
Učenjaci ovu vrstu hadisa smatraju najgorom vrstom zato što je laž na Poslanika r. Imam Džuvejni, rahimehullah, kaže: ''Ko namjerno slaže na Poslanika r učinio je nevjerstvo.''

Propis prenošenja mewdu'a hadisa
Učenjaci kažu da onaj koji zna da je neki hadis mewdu'a ne smije prenositi taj hadis (haram), osim uz naglašavanje da je taj hadis mewdu'a i da ga Poslanik r nije izrekao. Kao dokaz za to uzimaju hadis kojeg bilježi imam Nevevi u tumačenju Muslimovog Sahiha: ''Ko bude o meni lažno govorio on je lažljivac.''

Kako se prave mewdu'a hadisi?
1) Da lažljivac svoje riječi proširi stavljajući im sened i govoreći da su to Poslanikove r riječi.
2) Da se govor nekog mudrog čovjeka ili nekog drugog iz njegovog naroda prenese uz dodavanje seneda koji će se pripisati Poslaniku r.

Kako učenjaci znaju da je hadis mewdu'a?
Učenjaci prepoznaju mewdu'a hadis na nekoliko načina:

1) Na osnovu priznavanja onoga koji je izmislio hadis, kao što je priznanje Ebu Ismeta Muhammeda ibn Ebi Merjema da je izmislio vrijednost učenja svake sure u Kur'anu i to pripisao Poslaniku r.

2) Da primijete kod čovjeka nešto slično priznanju; kao npr. ako čovjek prenosi od nekog šejha ono što drugi ljudi ne prenose, pa bude upitan kada se rodio – tada se na osnovu njegovog odgovora vidi da je taj šejh umro prije njegovog rođenja, – ili prenosi predaje koje ne prenose drugi očevici od tog šejha.

3) Da čovjek koji ima određenu osobinu prenosi hadis o vrijednosti te osobine; kao npr. šija prenosi hadis o vrijednosti ehlu bejta.

El-Munker
Munker hadis je onaj hadis čiji je ravija optužen za laž. – Kako ravija biva optužen za laž?
1) Ako ravija prenosi hadise koji se razilaze sa osnovnim pravilima oko kojih su ujedinjeni svi učenjaci – jedno od općih pravila kod učenjaka jeste: sve stvari su dozvoljene dok se ne dokaže da su zabranjene, pa npr. ravija prenese hadis koji glasi: sve stvari se zabranjene dok se ne dokaže da su dozvoljene. – U ovom slučaju se hadis suprotstavlja općem pravilu oko kojeg se svi učenjaci slažu.

2) Ako je ravija poznat u svome životu po laži, ali nije poznat po laganju ili prenošenju hadisa od Poslanika r.

3) Ako se ravija optužuje za laž i u isto vrijeme prenosi hadis koji se razilazi od predaje pouzdanijeg prenosioca – tada se ta predaja naziva munkerom i dolazi odmah nakon mewdu' hadisa.

El-Metruk
Metruk hadis učenjaci definiraju na dva načina:

1) Metruk hadis je onaj hadis kojeg prenosi ravija čije griješenje (misli se na greške u prenošenju hadisa) je poznato, kao i njegova nemarnost ili je optužen za činjenje velikih grijeha. Ovu definiciju navodi Ibn Hadžer i pripisuje je i drugima.

2) Također definicija od Ibn Hadžera: Metruk hadis je onaj hadis kojeg prenosi slab ravija, a njegova predaja se suprotstavlja predaji povjerljivog ravije.

Razlika između šaza i metruka
Šaz hadis je prihvatljiv zato što ga prenosi pouzdan prenosilac (iako se suprotstavlja pouzdanijem od sebe), dok metruk hadis prenosi slab prenosilac, tako da se on ne prihvata. Primjer metruk hadisa jeste da ravija prenosi neku predaju naslovljavajući je na Poslanika r – ali učenjaci pouzdano znaju da je to predaja nekog od ashaba, tabi'ina ili tabi-tabi'ina, tako da je očigledno da je ovaj hadis metruk.

El-Mu'allel
To je hadis kod kojeg se nađe velika mahana koja utječe na njegovu ispravnost, iako je hadis u svojoj vanjštini ispravan, dakle illeh – mahana mora biti skrivena, jer kada ne bi bila skrivena onda bi to bio jedan od hadisa koje smo prije naveli – i vanjština hadisa mora ukazivati na njegovu ispravnost, s toga takve mahane mogu prepoznati samo najveći učenjaci hadisa poput: Jahje ibn Me'ina, Buharije, Ahmeda, Ibn Hibbana itd., jer oni su imali veliko i “sveobuhvatno” (u ljudskom domenu) znanje o hadisu.

Kako se poznaje mahana?
1) Ako se ravija osami u prenošenju nekog hadisa.
2) Ako ravija u jednoj predaji pomiješa više hadisa ili izostavi neke njegove dijelove. Učenjaci otkrivaju mahane u hadisu tako što sakupe sve hadise koji govore o istoj temi i onda traže da li u hadisu, kod koga se traži mahana, ima nekih dodataka ili oduzimanja u odnosu na pouzdane predaje. Mahana se može nalaziti u metnu ili u senedu, i nju ne može poznati osim učenjak.

Da li svaka mahana utječe na odbijanje hadisa ili neprihvatanje?
Nekada mahana može biti u senedu, tako da se tekst hadisa odbija, dok nekada mahana može biti u senedu, ali da bude takva, da ne utječe na ispravnost seneda, tako da se metn-tekst može prihvatati. – Kao npr. da predaju prenosi Ibn Ubejd od Sevrija, pa on zamijeni Abdullaha ibn Dinara sa Amrom ibn Dinarom, ali su obojica povjerljivi. – Najvažnije knjige za mu'alle-l-hadis su: El-illel od Ibn Hibbana i knjiga Illelu-l-hadis od Ibn Kutejbe.

Razilaženje od poznatih prenosilaca
Prije smo govorili da se određeni hadisi odbijaju, jer su imali mahanu u tome što su se razilazili od predaja sa pouzdanijim prenosiocima. Stoga učenjaci na osnovu razilaženja od pouzdanijih prenosilaca imaju pet podjela takvih hadisa i to:

1) El-Mudredž
2) El-Makluub
3) El-Mezid fi Mutasil-il-Esaniid
4) El-Musahhaf
5) El-Mudtarib

Hadis biva El-Mudredž kada ravija doda nešto na sened hadisa čime se razilazi od pouzdanijeg prenosioca ili da ubaci dio ili čitavu mewkuf predaju u merfu' predaju (tj. da ih pomiješa).

Hadis biva El-Makluub kada se ravija raziđe od pouzdanijeg prenosioca pa izmjeni nešto u hadisu stavljajući ga prije ili poslije njegovog mjesta.

Hadis biva El-Mezid fi Mutasil-il-Esaniid kada ravija u senedu doda nekog prenosioca koga pouzdanije ravije ne navode.

El-Musahhaf hadis je onaj kod koga ravija ubaci različit izraz od onoga kojeg prenose pouzdanije ravije iako smisao ostaje isti a može i da se promijeni.

El-Mudtarib hadis je onaj kod koga ravija zamijeni jednog prenosioca u senedu sa nekim drugim ili prenese hadis u kome postoje indicije suprotnosti koje se međusobno ne mogu pomiriti (npr. da navede dvije rečenice, a jedna drugu negira).

El-Mudredž
Terminološka definicija mudredža: Po definiciji učenjaka, mudredž hadis je onaj hadis kod koga je nešto novo ubačeno u sened, a nije od njega. Stoga učenjaci dijele mudredž na dvije vrste:

1) Mudredž u senedu je npr. kada šejh iznosi sened hadisa a učenici zapisuju, pa u toku tog iznošenja kaže nešto što ne treba biti u senedu npr. da kaže drugim ljudima: ''uradite nešto'', a učenici to zapišu misleći da je to od seneda. Poznata je priča o Sabitu Zahidu koji je došao kod sudije Šurejka ibn Abdullaha, rahimehullah, dok je bio na jednom skupu koji je diktirao hadise svojim učenicima, pa je rekao: ''Pričao 'Ameš od Ebu Sufjana, a on od Džabira ibn Abdullaha t koji je rekao: ''Rekao je Poslanik r'', pa je ušutio čekajući da učenici završe sa pisanjem, pa je vidio Sabita kako sjedi među ljudima, pa je rekao: ''Ko mnogo čini namaz noću, njegovo lice će se uljepšati danju'', ciljajući tim riječima na Sabita zato što je on bio pobožan, pa je onda Sabit pomislio da je to hadis Poslanika r koji je poslije prenosio sa cijelim senedom.

2) Mudredž u metnu (tekstu hadisa) na početku hadisa biva kada prenosilac hadisa (npr. Ebu Hurejre t) prilikom prenošenja hadisa kaže nešto tumačeći sam hadis, pa onaj koji taj hadis prenosi od njega pomisli da je to dio hadisa, pa ga dalje prenosi ne praveći razliku između njih (teksta hadisa i komentara). Primjer je hadis koji se prenosi u formi govora Poslanika r: ''Uljepšajte abdest, teško petama od Vatre.'' Učenjaci kažu da u ovome hadisu postoji umetanje na početku teksta zato što se isti hadis bilježi kod Buharije od Ebu Hurejre t koji je rekao: ''Uljepšajte abdest, jer je zaista Ebu Kasim (tj. Poslanik r) rekao: »Teško petama od vatre.« Hatib El-Bagdadi, rahimehullah, kaže: ''Ovaj hadis svi prenose od Šu'be koji ga prenosi od Ebu Hurejre t.'' Međutim, od Šu'be se prenosi sa više puteva. Prvi rivajet koji smo naveli prenose dva prenosioca: Katan i Šebabe koji su pogriješili u prenošenju kada su rekli da su riječi uljepšajte abdest govor Poslanika r. Od Šu'be isti hadis prenosi i Adem koji je pouzdaniji od ove dvojice, a od njega taj hadis prenose također pouzdani prenosioci. On u toj predaji kaže da su riječi uljepšajte abdest ustvari riječi Ebu Hurejre t. Primjer za mudredž u sredini hadisa je hadis koji se prenosi od Ai'še, radijallahu anha: ''Poslanik r se osamljivao u pećini Hira gdje je jetehanes, a to je robovanje Allahu…'' Ove riječi a to je robovanje Allahu su ustvari umetnute od strane imama Zuhrija, rahimehullah, koji je tumačio značenje riječi jetehanes, a ravija ih je prenio kao da su to Ai'šine, radijallahu anha, riječi.

Također, dodavanje može biti na kraju hadiskog teksta. Primjer je hadis koji bilježi Buharija od Ebu Hurejre t da kaže: ''Rekao je Poslanik r: »Rob (u posjedu ljudi) ima dvije nagrade. Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, da nema džihada na Allahovom putu, hadždža i dobročinstva prema mojoj majci poželio bih da sam rob u posjedu ljudi.« Učenjaci kažu da je govor od riječi Tako mi Onoga … – u stvari govor Ebu Hurejre t iz dva razloga i to: što je tada Poslanikova r majka bila mrtva i stepen poslanstva se ne može naći uz stepen ropstva, tako da Poslanik r ne bi poželio da bude rob.

Razlozi koji tjeraju raviju da umeće u hadise:
1) Ravija nekada želi pojasniti šeri'atski propis. Primjer je hadis koji se prenosi od Ai'še, radijallahu anha, u kome je Zuhri, rahimehullah, protumačio riječ jetehanes, pa tako oni koji čuju hadis
od tog prenosioca u daljnjem prenošenju ne prave razliku između umetnutog dijela i hadisa.

2) Prenosilac nekada želi da uz prenošenje hadisa ujedno izvuče i šeri'atski propis iz njega. Primjer za to je hadis Ebu Hurejre t koji je iz riječi Poslanika r: ''Teško petama od Vatre.'' – ujedno izvukao i propis o potrebi uljepšavanja abdesta.

3) Nekada prenosilac želi da pojasni neku čudnu i nepoznatu riječ, pa se desi umetanje u tekst hadisa.

Kako učenjaci prepoznaju idradž (umetanje):
1) Ako se u drugom rivajetu koji je pouzdaniji prenosi da je određeni dio hadisa nešto drugo osim govora Poslanika r.

2) Otkrivanje umetanja od strane učenjaka koji su kompetentni za to otkrivanje. Primjer za ovo je hadis: ''Rob ima dvije nagrade …''

3) Priznavanje ravije da je umetnuo nešto u hadis. Primjer za to je govor imama Zuhrija koji je sam objasnio da riječ jetehanes znači obožavanje Allaha I.
4) Ako učenjaci vide da je ono što se prenosi u hadisu nemoguće da bude rečeno od strane Poslanika r.

Propis idradža (umetanja u hadis)
Učenjaci kažu da je namjerno umetanje u hadise onoga što nije od njih – zabranjeno, osim u slučaju da se želi pojasniti značenje neke riječi ili izvući šeri'atski propis. U većini slučajeva se umetanje desi nenamjerno, greškom.

El-Makluub
Učenjaci hadisa definiraju makluub kao hadis kod kojeg je došlo do zamjene nečega u senedu ili u metnu, tj. da je dio seneda ili metna naveden prije ili poslije onoga mjesta na kojem bi trebao biti. Na osnovu ove definicije učenjaci su podijelili makluub hadis na dvije vrste:

1) Makluub u senedu.
2) Makluub u metnu.
U prvom se desilo premještanje u senedu hadisa i ovakav makluub ima dva oblika:
Prvi oblik jeste kada se zamijeni položaj oca i sina u imenu ravije. Poznat je makluub hadis čiji bi ravija trebao biti Ka'b ibn Murre, ali se u tom makluub hadisu naziva Murre ibn Ka'b, tako da se desila izmjena između oca i sina.

Drugi oblik jeste kada se jedan ravija u hadisu zamijeni nekim drugim (svejedno bio poznat ili nepoznat), kako bi ljudi pomislili da on ima neki novi sened koji će zadiviti ljude. Jedan od poznatih ravija koji su činili iklab (znači prevrtanje) u hadisu jesu Hammad en-Nasibi. U Sahihu Muslima bilježi se poznati hadis od Ebu Hurejre t: ''Kada sretnete mušrike ne nazivajte im prvi selam.'' Svi pouzdani prenosioci ovaj hadis prenose od Suhejla ibn Ebi Saliha, a on od svog oca, a on od Ebu Hurejre t. – Pa je onda Hammad en-Nasibi izbacio Suhejla iz seneda i na njegovo mjesto stavio 'Ameša, tako da je sened onda izgledao: 'Ameš – Ebu Salih – Ebu Hurejre t. Također, u makluub hadisima se često umjesto Nafije (Ibn Omerov t sluga) stavlja Salim (Ibn Omerov t brat).

Makluub u metnu

Ovaj makluub ima dva oblika:
1) Kada se premještanje desi unaprijed ili unazad jednog dijela metna. Primjer za ovo jeste poznati hadis koji se nalazi u Muslimovom Sahihu koji se prenosi od Ebu Hurejre t, da je Poslanik r rekao: ''Sedmorica će biti u Allahovom hladu na Dan kada drugog hlada ne bude bilo… (na kraju hadisa) … čovjek koji udjeljuje, tako da njegova desnica ne zna šta je dala ljevica.'' Pouzdaniji prenosioci ovaj hadis prenose kao: ''… da njegova ljevica ne zna šta je dala desnica.'' Ovdje vidimo da se promjenilo mjesto spomena desne i lijeve ruke, ali pouzdanija je ona predaja: ''da ljevica ne zna šta daje desnica'', zato što je od sunneta da se dijeli desnicom.

2) Kada se metnovi dva hadisa zamijene, tako da svaki od njih dobije sened onog drugog – ovo su uradili stanovnici Bagdada Buhariji kada su željeli da mu naprave ispit njegovog znanja; odredili su deset ljudi i dali im po deset hadisa kojima su izmiješali senede i metnove. Ono što je čudno kod Buharije, rahimehullah, jeste to da nije samo prepoznao greške i ispravio ih, nego je nakon prvog slušanja pogrešno navedenih hadisa iste i naučio i ponovio ih prije ispravke i zato su ga stanovnici Bagdada (učenjaci u hadisu) proglasili emirom u hadisu.

Razlozi za činjenje iklaba u hadisu:
1) Ciljanje da se ljudi zadive nekim novim hadisom, pa da ga prenose od tog ravije kao novog.
2) Ispitivanje znanja i hifza muhaddisa.
3) Greška i zaborav ravije bez namjeravanja.

Zaključak: Propis makluub hadisa jeste da ako ravija nešto mijenja u hadisu, kako bi zadivio ljude, tada to nije dozvoljeno, ali ako je to radi ispitivanja znanja muhaddisa, tada je to dozvoljeno. Ako se to desi nenamjerno počiniocu se oprašta greška, ali se ona nakon spoznaje mora ispraviti.

El-mezid fi mutasili-l-esaniid
Definicija: On je hadis u kome se pojavljuje jedan ravija koji je višak, dok je sened tog hadisa u vanjštini povezan.
Primjer tog hadisa jeste predaja od Mubareka koji kaže: ''Pričao nam je Sufjan od Abdur-rahmana ibn Jezida da je rekao: ''Pričao nam je Busr ibn Ubejdullah da je rekao: ''Čuo sam Ebu Idrisa da je rekao, čuo sam Merseda, čuo sam i Ebu Vasile da kaže, čuo sam Poslanika r da je rekao: »Nemojte sjediti na kaburovima i nemojte klanjati prema njima.«

Uvjeti za uočavanje viška seneda u hadisu:
1. Da onaj koji ne prenosi višak u senedu bude precizniji u prenošenju od onoga koji prenosi.
2. U ispravnom senedu, na mjestu gdje je moguće da postoji umetnuti ravija, prenošenje mora biti sa izrazom koji ukazuje na direktno slušanje, kao što su: pričao mi je, slušao sam i rekao mi je itd. – ne smije biti – a to je da mora biti izraz da je prvi prenosilac čuo direktno drugog da kaže: pričao mi je ili rekao mi je taj i taj.
Najpoznatija knjiga koja govori o ovim stavovima se zove Et-temjiz fi mutasili-l-esaniid od Hatiba el-Bagdadija, rahimehullah.

El-mudtarib
Definicija: To je hadis koji se prenosi u više oblika od kojih je svaki ravan ostalim po snazi.

Uvjeti (šartovi) mudtarib hadisa:

1. Slučaj kada se rivajet dva hadisa toliko razlikuje da ih ne možemo nikako ujediniti.
2. Da je snaga u pouzdanosti ravija oba hadisa podjednaka.

Na koliko se vrsta dijeli mudtarib?

1. Mudtarib u senedu. Primjer mudtarib hadisa u senedu jeste hadis kojeg bilježe Darekutni, Tirimizi i drugi od Ebu Bekra t da je rekao Poslaniku r: ''Božji Poslaniče, vidim da sijediš.'' – pa mu je Poslanik r rekao: »Osijedjela me je sura Hud i njene sestre.«

Darekutni, rahimehullah, kaže da je ovo mudtarib u senedu, jer ovaj hadis nije prenesen drugim putem osim od Ebu Ishaka, a od njega se prenosi više od deset vrsta rivajeta tog hadisa. Nekada se prenosi kao mursel, a nekada kao od Ebu Bekra t, Aiše, radiallahu anha, nekada od Sa'da. Darekutni, rahimehullah, kaže da su svi ti prenosioci toliko pouzdani da nije moguće dati prednost jednim nad drugim.

2. Mudtarib u metnu. Primjer je hadis kojeg bilježi Tirmizi, rahimehullah, od Fatime bint Kajs, radiallahu anha, koja je rekla da je Poslanik r bio upitan o zekatu, pa je Poslanik r rekao: ''U imetku postoje i druga prava osim zekata.''

Drugi hadis sa istim rivajetom od Fatime bilježi i Ibn Madže, rahimehullah: ''U imetku nema drugih prava osim zekata.''

Hafiz Iraki kaže da u ovome hadisu postoji toliki idtirab da ih nije moguće pomiriti bilo kakvim tumačenjem.

Kod koga se može desiti idtirab?
Idtirab se nekada može desiti kod samo jednog čovjeka, i to je u slučaju kad hadis prenosi u jednom obliku, a drugi put u potpuno drugom.

Drugi slučaj da se idtirab desi od strane više ljudi, pa da se oni sa svojim rivajetima međusobno suprotstave.

Najpoznatija knjiga o mudtarib-hadisu je El-mukterib fi bejani-l-mudtarib od Ibn Hadžera el-Askalanija, rahimehullah.

El-musahhaf
Definicija: To je hadis u kome je ravija promijenio neku riječ u hadisu i koja se razlikuje od riječi koju prenose pouzdanije ravije, svejedno u tekstu riječi ili u njenom značenju.
Učenjaci dijele musahhaf hadis na tri vrste, s obzirom na to gdje se izmjena dešava:

1. Na osnovu mjesta gdje se tashif dešava, tj. da li je u metnu ili u senedu. Podvrsta ove vrste:

a) Tashif u senedu – primjer za to: prenosi Šu'be od el-Avana ibn Meradžima, međutim, Ibn Ma'in, rahimehullah, je napravio tashif u ovom senedu, pa je rekao da Šu'be prenosi od Avana ibn Mu'aza.

b) Tashif u metnu – prenosi se od Zejda ibn Sabita t da je rekao da je Poslanik r uzeo mesdžid za mjesto boravka – ihtedžere, međutim, Ibn el-Haja je prenio ovaj hadis sa izrazom ihtedžeme – što znači da je činio hidžamu u mesdžidu.

2. S obzirom na mjesto nastanka – on se dijeli na dvije podvrste:

a) Slučaj kada tashif nastaje usljed greške čitanja. Primjer za ovo je hadis: ''Mersane ramadane fe esbea sitte min ševalun.'' – ''Ko posti ramazan i poprati šest dana ševala.'' – međutim, Ebu Bekr es-Sujuti je pročitao umjesto sitten šejen.

b) Slučaj kada ravija pogrešno čuje, npr. postoji ravija čije je ime Asir el-Ahvel pa se mnogim učenjacima činilo kada bi se njegovo ime izgovorilo da je on ustvari Vasli el-Ahdeb.

3. Tashif s obzirom na izgovor riječi i njeno značenje:
a) Tashif u izgovoru riječi – Prethodno navedeni primjeri dovoljno pojašnjavaju ovaj tashif.

b) Što se tiče tashifa u značenju on se dešava kada ravija ostavi isti izgovor riječi, međutim, razumijeva njeno značenje na pogrešan način, primjer za to je govor Ebu Musa'a el-Azenija koji je rekao: ''Mi smo narod koji ima veliku počast, a mi smo iz Anze, prema nama je klanjao Poslanik r.'' – ciljajući pri tome na sahih-hadis koji glasi: ''Poslanik je klanjao prema Anzi.''

Ako ravija upadne u tashif manji broj puta tada to neće naškoditi njegovoj pouzdanosti, ali ako je to gotovo redovna pojava tada će se smatrati slabim. Učenjaci kažu da se tashif često pojavljivao kod određenih ljudi upravo radi toga što su svoje znanje uzimali iz knjiga, a ne pred šejhovima. Najpoznatija djela o tashifu napisana su od Darekutnija.

Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kad si nam već na pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje » Ali Imran 8.
P.S.

Iz jedne stranice prevoda Qur'ana ima vise koristi od svega ovog naklapanja o hadisima i formiranja "nauke" o njima - koliko je ucenjaka provelo zivote ganjajuci ovakve stvari - a sto neizbjezno ODVLACI od Qur'ana, bolje da su studirali ekologiju, geologiju, astronimiju, biologiju, fiziku, matematiku itd. - tim znanjem se shvata Qur'an mnogo bolje nego hadisima.

HADISI mogu biti od koristi da se upoznamo sa HISTORIJSKIM okolnostima odredjene objave nekog ajeta (kao o Ajisi i Hafsi i Poslanikovom odlukom da ne jede med - pa je ajet obajvljen tim povodom ali i za generalno shvatnje na dubljim nivoima i prikladno drugim vremenima), ili o tome ad je koji ajet hronoloski objavljen- sto je fakticki nemoguce upratiti a sto nije ni vazno jer je Muhammed ajete smjestao tamo gdje mu je naredjneo da ih smjeti, pa imamo mekkanske ajete u medinskim surama i obratno).

HISTORIJSKA vrijednost - DA,
IZVOR vjerskih zakona i pravila - NE.

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#182

Post by Razmjeran » 06/01/2007 10:32

Ovo je tema o Hadisima koliko ja citam i vidim,a nisi tema ti,da razmisljam i dajem odgovore...

Pitas kako bi ujedinio muslimane,ono sto je u "Lewhi masfuhu"za nas je tajna i ja ih sigurno nebi ujedinio bez Bozije odredbe...

Neznam cemu vodi uloga nastavnice...
Ali ovakav pristup i iznosenje tvojih,mojih i drugih principa 100% nebi ujedinilo muslimane..

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#183

Post by Razmjeran » 06/01/2007 10:52

Iz jedne stranice prevoda Qur'ana ima vise koristi od svega ovog naklapanja o hadisima i formiranja "nauke" o njima - koliko je ucenjaka provelo zivote ganjajuci ovakve stvari - a sto neizbjezno ODVLACI od Qur'ana, bolje da su studirali ekologiju, geologiju, astronimiju, biologiju, fiziku, matematiku itd. - tim znanjem se shvata Qur'an mnogo bolje nego hadisima.

HADISI mogu biti od koristi da se upoznamo sa HISTORIJSKIM okolnostima odredjene objave nekog ajeta (kao o Ajisi i Hafsi i Poslanikovom odlukom da ne jede med - pa je ajet obajvljen tim povodom ali i za generalno shvatnje na dubljim nivoima i prikladno drugim vremenima), ili o tome ad je koji ajet hronoloski objavljen- sto je fakticki nemoguce upratiti a sto nije ni vazno jer je Muhammed ajete smjestao tamo gdje mu je naredjneo da ih smjeti, pa imamo mekkanske ajete u medinskim surama i obratno).

HISTORIJSKA vrijednost - DA,
IZVOR vjerskih zakona i pravila - NE


Da ti Bog oprosti to sto si rekla da Hadis odvlaci od Kur'ana,tj da Sunet Bozijeg Poslanika odvlaci od Farza tj Kur'ana..
Boze me ti sacuvaj,ovakvih,neobrazovanih i zadrti osoba.Zar kroz Hadise nismo naucili klanjat?Kako je i ko ucio prvi ezan i kako?Kako se uzima abdest?
Kur'an je sveta knjiga,bila sada je i ostace Amin!
Ali ovo sto si ti iznijela gore,je ociti grijeh i potvora da Hadisi odvlace od Kur'ana...

Onda opaska evo citam te neko vrijeme,i nisam vidio da si u spomeni Bozijeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s.
stavila ovo "a.s. i s.a.v.s" u mnogo mnogo postovo,mozda cak nijednom sto je obaveza jednog muslimana najnizeg stepena,tj onoga koji osnovne stvari zna.SubhanAllah

I ti dosla ovde da unosis fitnu?
Hadisi odvlace od Kur'ana?

Nauci se posle spomena Bozijeg poslanika da doneses salavat na njega,jer je on taj ciji ce "Sefat" biti primljen...
Hadis kaze upravo o takvim osobama,da su skrte one osobe koje u spomenu Muhammeda a.s. nedonesu salavat na njega...
Izmedju mene i tebe je ovim tvojim zadnjim postom zavrsen razgovor,jer u svom zivotu veceg ispada i vece lazi nisam vidio da Hadis odvaja od Kur'ana i to naglaseno velikim slovima...

User avatar
mrki62
Posts: 493
Joined: 23/12/2006 21:44
Location: sLOVEnija

#184

Post by mrki62 » 06/01/2007 14:40

Razmjeran wrote: Izmedju mene i tebe je ovim tvojim zadnjim postom zavrsen razgovor,jer u svom zivotu veceg ispada i vece lazi nisam vidio da Hadis odvaja od Kur'ana i to naglaseno velikim slovima...
Čekaj malo , jel to ako neko drugačije od tvog mišljenja automatski postaje lažov ?
Hadisi, šta su hadisi nego baš to - odvajanja od Musafa !
Pusti ti klanjanje i abdest.
Hadisi ne samo da odvajaju od Musafa, već odvajaju - razdvajaju islam , što je najgore.
Svako piše hadise po svoje i nikad ne zaboravi da su u većini slučajeva mnogi hadisi cenzurisani .
Sve je zavisilo kad su pisani i ko je tad bio na vlasti.
De, kad toliko zagovaraš hadise - napiši podatke kad su hadisi pisani - koliko godina poslije Pejgamberove smrti - koliko godina i koliko ih je napisano a koliko ih je napisano za vrijeme njegovog života .
Hadise ne čitaj na slijepo , već kad su napisani , gdje su napisani i pod čijom vlašću.
Jer moraš znati da su S. Arabija i Iran susjedske zemlje a tumači se islam svako na svoj način . i tako ti je u čitavom svijetu . Koliko je sekta u islamu , zapital se ti kad ?

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#185

Post by Razmjeran » 06/01/2007 20:04

mrki62 wrote: Čekaj malo , jel to ako neko drugačije od tvog mišljenja automatski postaje lažov ?
Hadisi, šta su hadisi nego baš to - odvajanja od Musafa !
Pusti ti klanjanje i abdest.
Hadisi ne samo da odvajaju od Musafa, već odvajaju - razdvajaju islam , što je najgore.
Svako piše hadise po svoje i nikad ne zaboravi da su u većini slučajeva mnogi hadisi cenzurisani .
Sve je zavisilo kad su pisani i ko je tad bio na vlasti.
De, kad toliko zagovaraš hadise - napiši podatke kad su hadisi pisani - koliko godina poslije Pejgamberove smrti - koliko godina i koliko ih je napisano a koliko ih je napisano za vrijeme njegovog života .
Hadise ne čitaj na slijepo , već kad su napisani , gdje su napisani i pod čijom vlašću.
Jer moraš znati da su S. Arabija i Iran susjedske zemlje a tumači se islam svako na svoj način . i tako ti je u čitavom svijetu . Koliko je sekta u islamu , zapital se ti kad ?
mrki62 reko ti je pisko.Prije nego das komentar,procitas komentare prethodne,pa salji komentare...Posto i ti tvrdis kao i ona rezervacije su sa "lijeve strane" :D

User avatar
mrki62
Posts: 493
Joined: 23/12/2006 21:44
Location: sLOVEnija

#186

Post by mrki62 » 06/01/2007 21:13

Razmjeran wrote:
mrki62 wrote: Čekaj malo , jel to ako neko drugačije od tvog mišljenja automatski postaje lažov ?
Hadisi, šta su hadisi nego baš to - odvajanja od Musafa !
Pusti ti klanjanje i abdest.
Hadisi ne samo da odvajaju od Musafa, već odvajaju - razdvajaju islam , što je najgore.
Svako piše hadise po svoje i nikad ne zaboravi da su u većini slučajeva mnogi hadisi cenzurisani .
Sve je zavisilo kad su pisani i ko je tad bio na vlasti.
De, kad toliko zagovaraš hadise - napiši podatke kad su hadisi pisani - koliko godina poslije Pejgamberove smrti - koliko godina i koliko ih je napisano a koliko ih je napisano za vrijeme njegovog života .
Hadise ne čitaj na slijepo , već kad su napisani , gdje su napisani i pod čijom vlašću.
Jer moraš znati da su S. Arabija i Iran susjedske zemlje a tumači se islam svako na svoj način . i tako ti je u čitavom svijetu . Koliko je sekta u islamu , zapital se ti kad ?
mrki62 reko ti je pisko.Prije nego das komentar,procitas komentare prethodne,pa salji komentare...Posto i ti tvrdis kao i ona rezervacije su sa "lijeve strane" :D
Vjerovatno bi mogao i na Googlu šta naći , no to nije to .
Ti se vadiš na tvog predhodnika i ne odgovori mi ništa na moj post , vjerovatno je to uvjetovano s nekim od hadisa , ili ,..... ?

User avatar
mrki62
Posts: 493
Joined: 23/12/2006 21:44
Location: sLOVEnija

#187

Post by mrki62 » 06/01/2007 22:37

Razmjeran wrote:Zar je potrebno odgovoriti nakon tvoje potvrde,tj isti rjeci od sestre iznad,kojoj sam rekao da sam zavrsio diskusiju sa njom ili cu morati evo i tebi reci isto,zavrsena diskusija :D
Moj post nikakve veze nema ni sa kim .
Čekaj malo , jel to ako neko drugačije od tvog mišljenja automatski postaje lažov ?
Hadisi, šta su hadisi nego baš to - odvajanja od Musafa !
Pusti ti klanjanje i abdest.
Hadisi ne samo da odvajaju od Musafa, već odvajaju - razdvajaju islam , što je najgore.
Svako piše hadise po svoje i nikad ne zaboravi da su u većini slučajeva mnogi hadisi cenzurisani .
Sve je zavisilo kad su pisani i ko je tad bio na vlasti.
De, kad toliko zagovaraš hadise - napiši podatke kad su hadisi pisani - koliko godina poslije Pejgamberove smrti - koliko godina i koliko ih je napisano a koliko ih je napisano za vrijeme njegovog života .
Hadise ne čitaj na slijepo , već kad su napisani , gdje su napisani i pod čijom vlašću.
Jer moraš znati da su S. Arabija i Iran susjedske zemlje a tumači se islam svako na svoj način . i tako ti je u čitavom svijetu . Koliko je sekta u islamu , zapital se ti kad ?
Eto ponavljam , meni nije teško , ili zagovaraš hadise napamet ?
Hadisi su cenzurisani u ono vrijeme i pisani su onako kako se kome prohtjelo - tadašnjem vladaru .
Pa i mezhebi su nastali zbog hadisa - ili se ja varam :-)

User avatar
njonjica
Posts: 3956
Joined: 05/06/2006 02:45
Location: Seher
Contact:

#188

Post by njonjica » 07/01/2007 00:23

zena wrote: Njonjice, mene bi vise zabrinjavao odnos prema islamu u kojem se Rijec Bozija moze "mijenjati" ...jer se nekome ne uklapa...u matematicki racun..
Zamisli ti mene @zeno....
Evo rovim i kopam po mislima i srcu i trazim taj strah (ti rece zabrinutost)zbog pokusaja mijenjanja Knjige...
Ja ga ne nadjoh, @zeno; a razlozi su sljedeci:
Svi koji vjeruju, nalaze da je Kur'an knjiga savrsena...cemu briga?
Zar se savrsenost moze okrnjiti? Knjiga Storitelja savrsenog...
Svijet je pun i ateista, i postovaoca crne magije, jos postoje i woodoo svestenici...Pa i pored njih, da li je Savrseni ostao okrnjen (Bog nek mi oprosti) makar za jednu misao ili djelo? Da li bi uopste MOGAO BITI ometen u svom postojanju? Znas odgovor kao i svi oni koji vjeruju.
Matematika je apstraktna nauka, a ipak je majka mnogo "stvari" bez kojih bi nam zivot bio tezi. Ali u svetosti, matematika je sekundarna vrijednost.
Dakle Knjiga je savrsena...pa ko sam ja uostalom, da brinem o tome. Savrsenstvo je ipak nedostizna moc nama obicnim smrtnicima.
Nismo svi isti (Bogu hvala) jer u nasem sarenilu je ljepota stvorenog. Isto kao sto @Razmjeran pise Hadis a ja pisem Islam....svako svoje prioritete ima.
Pozz

Sarafcina
Posts: 2260
Joined: 19/09/2005 00:59

#189

Post by Sarafcina » 07/01/2007 04:33

"Izmisljala ajet o zenama i muskarcima"? ili logicno izvela znacenje koje je namjeravano?

Primjer:
"Svaki golub je ptica i ima sposobnost letenja".
Sta se sve logicno moze zakljuciti iz te konstatacije?

- da je golub ptica a ne cetvoronozac ili gmizavac
- da svaka ptica NIJE golub
- da golubova ima vise vrsta (jer rijec "svaki" ukazuje na vise od jednog)
- da je golub "ptica" zato sto "ima sposobnost" da leti, sto ne znaci, ako je povrijedjen i ne moze letjeti - da vise "nije ptica" (jer ima "mogucnost" pod uslovom da je u dobrom stanju)
- da sve sto ima sposobnost letenja nije neophodno ptica
- da svaka ptica nije sposobna da leti mada se ipak smatra pticom jer letenje nije JEDINI kriterij ITD...

Dakle, dovoljno je reci jednu kostataciju i nije POTREBNO dodavati ono sto se LOGICNO moze zakljuciti na osnovu te jedne konstatacije.

E bas mi je drago sto si dala ovako lijep primjer.
Sa onim ajetom si lijepo pokazala da blage veze nemas o logici i logicnom zakljucivanju, a sada cemo akoBogda i zavrsiti sa tom tvojom "logikom"


Kao prvo nemas definicije ptice. OK, mi znamo sta je ptica (kolibri, jel neko rekao kolibri? ;), ali je red da se prvo definisu pojmovi (zbog kolibrija, ako bas hoces).

Tada se ne bi mozda desilo da te pitam o kojoj klasifikaciji pricamo, jer ja ne znam sta su to cetveronosci.

Code: Select all

- da je golub ptica a ne cetvoronozac ili gmizavac 
Ili treba da ti kazem da ti ovaj zakljucak nije validan, jer nije zakljucak nego ponavljanje hipoteze i glupiranje sa nekim prethodnim znanjima.
Ili da kazem, golub je ptica, a ne pismonosa. :)


Code: Select all

- da svaka ptica NIJE golub
bravo. 100% ispravno. Ali znas zasto ti primjer ne valja? Jer to nije logican zakljucak, nego tvoje prethodno ne/znanje (ili jos bolje tvoja percepcija, posto ti imas znak jednakosti izmedju toga) o pojmovima o kojima pricas. Ako upotrijebimo sinonime, logika bi trebala i dalje da radi zar ne.
Svaki dinja je pipun. Ali i svaki pipun je dinja.
Nije do logike, nego je do tebe.

Code: Select all

- da golubova ima vise vrsta (jer rijec "svaki" ukazuje na vise od jednog)

mozda pod uslovom da si ti definisala rijec ptica, a i to opet ovisi po cemu si napravila grupisanje. Jer ako ja iskoristim istu konstrukciju recenice za drugu premisu, ti mi reci mozes li izvesti slican zakljucak.
Svaki ramazan je prilika za sevap.
Jel to ima vise vrsta ramazana?



O ovom narednom se moze napisati vise stvari zasto je neispravno, kao zakljucak. Osnovna greska je to sto (kao i u ajetu) u premisama letenje i ptice nisu povezane (osim u tvom ne/znanju odnosno tvojoj percepciji). Npr. Moja golf je dizelas i ima "sposobnost" da ne pali od prve. (Zbog losih grijaca ili loseg akumulatora ;))

Code: Select all

- da je golub "ptica" zato sto "ima sposobnost" da leti, sto ne znaci, ako je povrijedjen i ne moze letjeti - da vise "nije ptica" (jer ima "mogucnost" pod uslovom da je u dobrom stanju)
medjutim interesantno je da u slijedeca dva zakljucka ti potpuno kontradiktiras ovom gornjem, a zakljucak bi valjda lggicno trebao da bude ispravan.

Jer ako ti je
"golub "ptica" zato sto "ima sposobnost" da leti",
kako onda moze
"- da sve sto ima sposobnost letenja nije neophodno ptica"
i jos kazes da "- da svaka ptica nije sposobna da leti mada se ipak smatra pticom jer letenje nije JEDINI kriterij ITD..."

Ono sto si ti mogla da zakljucis iz svojih premisa je da postoje ptice koje mogu letjeti. da golubovi ne lete cijelo vrijeme, da golub ima sve osobine ptica (pod uslovom da je premisa tacna) ali ne znas da li sve ptice imaju osobine goluba (moze i ne mora biti tacno, jer nam nisi rekla sta su to ptice, a goluba si ko fol definisala preko ptica)

ovo je to tvoje mahnitanje o kojem ja pricam jer u svom povezivanju premisa, percepcije ti vise ne znas ni odakle pocinjes ni sta pricas.
Jer, po tebi, ti niti znas sta je ptica (jel leti ili ne leti) ni otkud golub tu.

Svaka patka je ptica i ima sposobnost plivanja i letenja
Svaki pingvin je ptica i ima sposobnost plivanja
Svaki golub je ptica i ima sposobnost letenja

hajde sad probaj zakljucivati sa tom logikom koju prodajes. KGKG to sto ti prodajes nije logika nego presipanje iz supljeg u prazno. I krajnje vrijeme je da prestanes.

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#190

Post by KOGOD KADGOD » 07/01/2007 07:32

Sarafcina wrote:
"Izmisljala ajet o zenama i muskarcima"? ili logicno izvela znacenje koje je namjeravano?

Primjer:
"Svaki golub je ptica i ima sposobnost letenja".
Sta se sve logicno moze zakljuciti iz te konstatacije?

- da je golub ptica a ne cetvoronozac ili gmizavac
- da svaka ptica NIJE golub
- da golubova ima vise vrsta (jer rijec "svaki" ukazuje na vise od jednog)
- da je golub "ptica" zato sto "ima sposobnost" da leti, sto ne znaci, ako je povrijedjen i ne moze letjeti - da vise "nije ptica" (jer ima "mogucnost" pod uslovom da je u dobrom stanju)
- da sve sto ima sposobnost letenja nije neophodno ptica
- da svaka ptica nije sposobna da leti mada se ipak smatra pticom jer letenje nije JEDINI kriterij ITD...

Dakle, dovoljno je reci jednu kostataciju i nije POTREBNO dodavati ono sto se LOGICNO moze zakljuciti na osnovu te jedne konstatacije.

E bas mi je drago sto si dala ovako lijep primjer.
Sa onim ajetom si lijepo pokazala da blage veze nemas o logici i logicnom zakljucivanju, a sada cemo akoBogda i zavrsiti sa tom tvojom "logikom"


Kao prvo nemas definicije ptice. OK, mi znamo sta je ptica (kolibri, jel neko rekao kolibri? ;), ali je red da se prvo definisu pojmovi (zbog kolibrija, ako bas hoces).

Tada se ne bi mozda desilo da te pitam o kojoj klasifikaciji pricamo, jer ja ne znam sta su to cetveronosci.

Code: Select all

- da je golub ptica a ne cetvoronozac ili gmizavac 
Ili treba da ti kazem da ti ovaj zakljucak nije validan, jer nije zakljucak nego ponavljanje hipoteze i glupiranje sa nekim prethodnim znanjima.
Ili da kazem, golub je ptica, a ne pismonosa. :)


Code: Select all

- da svaka ptica NIJE golub
bravo. 100% ispravno. Ali znas zasto ti primjer ne valja? Jer to nije logican zakljucak, nego tvoje prethodno ne/znanje (ili jos bolje tvoja percepcija, posto ti imas znak jednakosti izmedju toga) o pojmovima o kojima pricas. Ako upotrijebimo sinonime, logika bi trebala i dalje da radi zar ne.
Svaki dinja je pipun. Ali i svaki pipun je dinja.
Nije do logike, nego je do tebe.

Code: Select all

- da golubova ima vise vrsta (jer rijec "svaki" ukazuje na vise od jednog)

mozda pod uslovom da si ti definisala rijec ptica, a i to opet ovisi po cemu si napravila grupisanje. Jer ako ja iskoristim istu konstrukciju recenice za drugu premisu, ti mi reci mozes li izvesti slican zakljucak.
Svaki ramazan je prilika za sevap.
Jel to ima vise vrsta ramazana?



O ovom narednom se moze napisati vise stvari zasto je neispravno, kao zakljucak. Osnovna greska je to sto (kao i u ajetu) u premisama letenje i ptice nisu povezane (osim u tvom ne/znanju odnosno tvojoj percepciji). Npr. Moja golf je dizelas i ima "sposobnost" da ne pali od prve. (Zbog losih grijaca ili loseg akumulatora ;))

Code: Select all

- da je golub "ptica" zato sto "ima sposobnost" da leti, sto ne znaci, ako je povrijedjen i ne moze letjeti - da vise "nije ptica" (jer ima "mogucnost" pod uslovom da je u dobrom stanju)
medjutim interesantno je da u slijedeca dva zakljucka ti potpuno kontradiktiras ovom gornjem, a zakljucak bi valjda lggicno trebao da bude ispravan.

Jer ako ti je
"golub "ptica" zato sto "ima sposobnost" da leti",
kako onda moze
"- da sve sto ima sposobnost letenja nije neophodno ptica"
i jos kazes da "- da svaka ptica nije sposobna da leti mada se ipak smatra pticom jer letenje nije JEDINI kriterij ITD..."

Ono sto si ti mogla da zakljucis iz svojih premisa je da postoje ptice koje mogu letjeti. da golubovi ne lete cijelo vrijeme, da golub ima sve osobine ptica (pod uslovom da je premisa tacna) ali ne znas da li sve ptice imaju osobine goluba (moze i ne mora biti tacno, jer nam nisi rekla sta su to ptice, a goluba si ko fol definisala preko ptica)

ovo je to tvoje mahnitanje o kojem ja pricam jer u svom povezivanju premisa, percepcije ti vise ne znas ni odakle pocinjes ni sta pricas.
Jer, po tebi, ti niti znas sta je ptica (jel leti ili ne leti) ni otkud golub tu.

Svaka patka je ptica i ima sposobnost plivanja i letenja
Svaki pingvin je ptica i ima sposobnost plivanja
Svaki golub je ptica i ima sposobnost letenja

hajde sad probaj zakljucivati sa tom logikom koju prodajes. KGKG to sto ti prodajes nije logika nego presipanje iz supljeg u prazno. I krajnje vrijeme je da prestanes.
je li se neki prave "spori" ili su zaista "spori"? mislim da je prvo u nedostatku pametnijih argumenata (to dodje k'o kompliment)...

ovaj primjer je bio samo to - primjer da se iz jedne premise moze ivuci vise zakljucaka i da nije neophodno navoditi sve druge premise jer se mogu zakljuciti na jedan ili drugi nacin, nije bitno.

kao i obicno, "uhvati" se za ono sto nije BIT ni SRZ posta, ali posto se, ocito, nema ARGUMENATA za stvarne premise vezane za temu :lol: "kaci" se za periferan i djelimican primjer (koji su ljudi dovoljno inteligentni da shvate bez navodjenja SVIH mogucih zakljucaka) - pateticno... i tipicno za iste osobe koje se ocajnicki pokusavaju ukljuciti u diskusiju koja je iznad njihovog shvatanja i iznad njihove VOLJE i zelje da shvate jer su previse samoljubivi da bi priznali istinu makar im se smijao cijeli forum (po broju ucitavanja, ne bih sebi dozvolila ni da napisem gluposti, ni da vjrijedjam ikog a posto Bog zna misli i srca ne pada mi na pamet ni da pomislim nesto ruzno).

Nije mi bio cilj da trosim vrijeme na potpuno "analiziranje" sta je "ptica" niti navoditi sve moguce zakljucke iz premise samo neke kao usputni PRIMJER, - za one koji nisu upuceni, ovo je "nastavak" prijasnje diskusije o necemu drugom, ako vas zanima - pogledajte moj komentar na ajet da su "muskarci jedan stepen iznad zena zato sto na njih trose imetke svoje". (za one koji nisu upuceni kako, jednostavno kliknite na moj nadimak, i "pretrage" upisite par kljucnih rijeci kao "muskarci" "stepen" "zene" i dobicete sve moje komentare u kojim se pominju ti termini pa lahko naci na sta se misli) - ova se osoba na to pozivala kada je zapocela temu bez pojasnjenja o cemu se radi, izvinjavam se, trebala sam sama pojasniti kad vec on nije. Tu cete naci zasto se obracamo na LOGIKU u ovom postu.

Nemam namjeru traciti vrijeme na gluposti, za koje neki ocito imaju vremena i radije bi njih raspravljali nego SUSTINU teme o kojoj se radi i pri kojoj se naveo jedan veoma banalan primjer samo komparacije radi.

Nedostojno daljnjeg odgovora i vremena.

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#191

Post by KOGOD KADGOD » 07/01/2007 08:55

CITAT:@KGKG

Molim da navedete SVOJE misljenje sa svojim ARGUMENTIMA i podrskom iz Qur'ana, naucnim argumentima sociologije i psihologije - molim BEZ hadisa (jer njih mozemo svi izvlaciti iz rukava i ima ih za podrsku bilo cega).


- KAKO BISTE VI UJEDINILI MUSLIMANE kada bi vam neko dao priliku i duznost (koja nam je svima data u Qur'anu)?

Nije vazno da li su nasa misljenja "mala" ili"beznacajna" jer MI smo dio cjeline i ako se mozemo sloziti MI - mozemo promjeniti i svijet, makar ne dozivjeli da vidimo tu promjenu.

Eto, samo jedno pitanje za sve nas koji citamo vase postove, ne samo koji se ukljucujemo nego za mnogo vise onih koji UCITAVAJU a njihov broj nije mali.
Cijenimo duboko vasa misljenja, i kada ste tako zustro protivni stavu da se slozimo oko Qur'ana - ponudite nam bolje i efikasnije rjesenje.

Zaista nam je stalo samo da prestane ovo razjedinjenje i sektasenje, i bilo ciji prijedlog je na razmatranje svih koji citaju da sami oforme svoje misljenje u vezi sa tim. Hvala velika, i neka vas Uzviseni, Mudri i Pravedni Bog uputi u vasem izlaganju i nagradi za vas trud, amin.


STA JE "LOSE" SA OVAKO ULJUDNIM PITANJEM?

Da li sam ga postavila kao "nastavnica" ili "naredila" da se "mora" odgovoriti?

Pitala sam vase cijenjeno misljenje o tome zato sto je SVRHA teme o "postanku i razvoju hadisa" bas to da se pokaze GLAVNI i cesto JEDINI razlog RAZDORA medju muslimanima i NJEDINSTVENOSTImedju nama.

Tema NIJE bila STA su hadisi i njihove klasifikacije - to vec i "ptice na granama" znaju - nego KAKO UTICU NA UMMET - VISE POZITIVNO ILI VISE NEGATIVNO.

Neosporno je da ima mnogo mudrih izreka o iskrenosti u vjeri, o ljubavi, bratstvu, samilosti, dobrocinstvu itd. u predajama pripisanim Poslaniku i te su mudrosti univerzalne i primjenljive, i POZITIVNO uticu na UMMET - i u tu svrhu i treba da se koriste, kao i bolje shvatanje historijskih okolnosti, razloga i okolnosti objave nekih ajeta.

S druge strane, predaje na osnovu kojih su se "izgradili" VJERSKI zakoni i pravila - mnogi OPRECNI zakonima jasno izrazenim u Objavi - kao i pravila koja nisu Objavom istaknuta kao vjerski vazna - su NEGATIVNO uticali i uticu na sav UMMET, i negativnost uticaja je pred nama svima OCITA i bolna.

Ako je nesto vise NEGATIVNO nego POZITIVNO, to znaci da se treba ispitati da li, i kako, mozemo naci nacin da taj NEGATIVAN uticaj izbjegnemo - a u slucaju neispravnog koristenja hadisa, taj negativan uticaj RAZARA TEMELJE UJEDINJENJA UMMETA do te mjere da se otvoreno IGNORISE Bozija Rijec da se NE DOPUSTA RAZDVAJANJE.

Iznoseci premise o tome kao i zasto hadisi razjedinjuju muslimane (a vec sam istakla da ovo nije "moja ideja" nego stav miliona muslimana svijeta i stav star koliko i pocetak primjene hadisa kao osnov vjerskih zakona i pravila) - dosli smo do jedinog PRAKTICNOG NACINA da se ujedine muslimani.

Taj nacin je da se SLOZIMO DA SE SAMO QUR'AN (kao i nesto iz prijasnjih Objava u koje vjerujemo) UZIMA KAO OSNOV VJERSKIH ZAKONA I PRAVILA a da price i pripovjedanje (ne samo od Posljednje Objave, vec i one nastale nakon prijasnjih Objava, na arapskom "hadis", budu historijski izvor informacije o stanju i zivotu ranijih zajednica, o greskama i dobrim odlukama koje su cinili itd. - iz cega izvlacimo pouku i bolje shvatanje svijesti ljudi toga doba.
S tim da se svakodnevni zivot, kako jesti, sjediti, hodati, spavati, oblaciti, itd. bude prepusten svakome na volju i da se prihvati cinjenica da u razlicitm zemljama postoje razliciti obicaji i kulture koje su ljudi slobodni da odrzavaju dokle god ne krse osnovne zakone i pravila navedena u Bozijoj Objavi - naravno samo za one koji vjeruju u Objavu. Da su slobodni slijediti price, predaje, mudrosti i obicaje pripisane Muhammedu, bilo kojem drugom Bozijem Poslaniku ili Vijesniku, mudrim ljudima i slicno bez nametanja toga drugima i bez vjerovanja da se tako nesto "obavezno" ili da oni koji ne slijede isto imaju "manju" vrijednost kao vjernici.

Takodje, pracenje historijskog razvoja Islama (pokorenja Bogu) i vjere u svom najsavrsenijem obliku od Posljednje Objave do danas, i pracenje naucnih saznanja i dostignuca, kao i koristenje teksta Objave u kojem nas Bog upucuje u kom pravcu treba da istrazujemo da bismo brze i efikasnije iskoristili sve blagoslove i otkirili sve vise iz mora Njegovog neiscrpnog znanja, za dobro i napredak covjecanstva.


Muhammed je, za razliku od ostalih Poslanika i Vijesnika (Boziji mir i blagoslov bio sa svima njima), poslan - sa Bozijom Objavom i Uputom o usavrsenom VJEROVANJU - cijelom covjecanstvu, i duznost njegovih sljedbenika je velika prema covjecanstvu - a tu duznost ne mogu ispuniti i odrzati ako se sami ne mogu ujediniti i pokazati primjerom ISTINSKU usavrsenu vjeru koja je progresivna u svim aspektima zivota. Bogu nije potrebno ni nase vjerovanje ni nase pokorenje - On je iz Ljubavi i Milosti nama dao Uputu, i On je zadovoljan kada Njegovi vjerni podanici sluze i doprinose NAPRETKU COVJECANSTVA.

Ovaj stav / prijedlog / nacin / misljenje je naisao na zustro protivljenje nekih koji hadise smatraju mnogo vaznijim i daju im mnogo visi status, makar po cijenu vladanja protvnog Qur'anu i Bozijoj Volji.

Ponudilo se i pozvalo ove "protivnike" navedenog stava da, postujuci njihovo misljenje, IZNESU SVOJ "BOLJI" I EFIKASNIJI PRIJEDLOG KAKO BI ONI UJEDINILI MUSLIMANE, NA KAKAV NACIN, KOJIM METODOM, KAKVIM PRISTUPOM, sa odgovarajucim argumentima, da bismo zajedno mogli naci ZAJEDNICKI nacin da postignemo ono sto je UMMET iz pocetka bio - JEDAN UMMET. SVE I JEDAN SU "ESKIVIRALI" DA IZNESU SVOJE MISLJENJE SKRETANJEM SA TEME.

Zasto?

-Nemaju ideje i argumente?(pokazali su da se znaju svadjati i vrijedjati za "odbranu" svojih stavova a koje niko i ne "napada").

-Ne zele ujedinjenje muslimana?

-Ne prihvataju da je Bozija Rijec dovoljna?
"Kada bi sva mora bila mastilo, da se ispisu Rijeci Gospodara tvoga,- mora bi se isusila ali se Rijeci Gospodara tvoga ne bi iscrpile".Qur'an...

- Ili se jednostavno plase da ce, ako malo dublje razmisle i prouce cinjenice - doci do istog zakljucka i stava koji pokusavamo iznijeti od pocetka ove teme?... - ali, izgleda da bi radije mijenjali i skretali s teme, izvrtali rijeci i izjave dok je daha u njima i prsta im na testaturi - nego da priznaju da nisu pravu...
U tome se OGLEDA iskrenost vjernika.

Kada bi nam ovi cijenjeni forumasi, koji su tako zustro "PROTIV" a ne nude nikakve alternative, mogli ponuditi neku drugu, bolju ideju, prakticniju sa jacim argumentima - ja bih prva prihvatila da priznam ako je taj prijednog bolji i prakticniji i podrzala taj stav, jer nije vazno KO je u pravu nego STA je ispravno.

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#192

Post by KOGOD KADGOD » 07/01/2007 09:40

Interesantno je da se tako olahko preslo preko primjera o cinjenicama i ekstremizmu MEZHEBA (koji je danas malo stisan, pod naletom vehabizma)...

Da li nekomentarisanje na te i slicne primjere znaci da je tako nesto "normalno" i "prihvatljivo" i da AJET o izbjegavanju PODJELE vjernika nema ama bas nikakvog uticaja ne razum ovih ljudi?!...

Grozna i uzasavajuca je sama pomisao da se na ovakve razdore i razjedinjenja gleda sa "smirenoscu" i da se ne vidi ocito protivljenje Bozijoj Rijeci.

Originalni UMMET (skup vjernika) je bio sastavljen od razlicitih, individualnih, jedinki koji imaju pravo na SLOBODU izbora da vjeruju ili ne, da se pokore Bozijoj Volji ili ne, da zive kako smatraju da je najbolje (a svaka zemlja ima osnovne zakone koji stite prava svih zitelja).

Dokazano je da su SLOBODNI ljudi, sa neogranicenim i necenzurisanim pristupom informaciji - instinktivno naklonjeni izboru BOLJEG i ispravnijeg puta nego obratno. Ljudi koji NISU SLOBODNI i kojima se NAMECE nesto, makar to nesto bilo DOBRO za njih instinktivno osjecaju otpor i odbojnost prema nametnutom jer im je oduzeta sloboda izbora a time potcjenjivana njihova sposobnost da razluce dobro od losega.

Jedno je sigurno, mada je manje ocito, i cak mnogi od vjerskih "profesionalnih" radnika nisu svjesni sta se iz kulisa desava...

NIJE U INTERESU drugih religija da muslimani budu ujedinjeni [medju prvima sto su sirili kontradiktorne price (hadise) da bi razdijelili muslimane - bili su jevrejski "ubaceni elementi" i licemjeri (munafici).
Pod krinkom "poboznih vjernika" jednoj strani su navodili hadis koji odgovara njima dok bi drugoj strani "sapnuli" obratan hadis - i u haosu nastalom nakon smrti Poslanika (Boziji blagoslov i mir njemu i svim Bozijim Poslanicima) - nije se moglo provjeravati ko je sta rekao.
Situacija je bila krajnje "naelektrisana" i napeta, hiljade i hiljade ljudi ophrvani tugom sto Boziji Poslanik nije vise medju njima, zbunjeni neslaganjem koje je sve zesce i glasnije dolazilo iz centra medinskog zivota i zajednice - medinske dzamije - pretstavljali su "savrseno plodno" tlo za razbijanje muslimana koji su se, slijedeci Boziju Objavu, uspjeli ujediniti, cak i izmedju plemena koja su stoljecima ranije ratovali i mrzili se (npr.'Aws i Khazradz).

NIJE, na zalost, U INTERESU danasnjoj ulemi ni SUNNI ni SHI'JA, da se ujedine muslmani i ujedine razni mezhebi koji postoje u obadvije sekte - jer RADI TIH RAZLIKA "ULEMA" I "POTREBA" ZA NJIMA - I POSTOJI...

Politicka podrska, debelih novcanika i ekstremno darezljiva prema onima koji ih podrzavaju - stoljecima je koristila, i dan-danas koristi, taj uticaj koji "ucenjaci" uzivaju kod svojih dzematlija a te iste dzematlije su im ukazale povjerenje koje oni "debelo" zloupotrebljavaju i koriste...

Ali, UMMET smo MI, i Bog je iz Svoje Milosti omogucio nacin da se informacija ucini pristupacnom skoro svima, a ne kao prije sa mimbera su mogli cuti samo ono sto "ulema" smatra za podobnim, i knjige mogli naci samo one koje "ulema" smatra za podobnim (ukljucujuci PREVODE Qur'ana) dok se sve ostalo cenzurisalo i narod drzan "u mraku" o svemu sto nije odgovaralo interesu rijaseta ili uleme koju finansira odredjena politicka stranka ili odredjena muslimanska zemlja sa interesima u BiH (kao i drugim muslimansko-populisanim zemljama).

Isto je i sa vjernicima drugih religija - ne moze se vise sakriti (mada je samo mali dio jos dostigao u javnost kao i u tradicionalnom "islamu") ono sto se stoljecima u vatikanskim bibliotekama krilo o poslanstvu Isusa, o detaljima kada i kako je izmisljeno "sveto trojstvo" itd. - hriscani sve vise upoznaju i dolaze u dodir sa informacijom koja je ranije cenzurisana i radi koje su platili zivotima mnogi (kao i u tradicionalnom "islamu").
Sve vise vjernici PITAJU i zahtijevaju ODGOVORE na pitanja koja su im prije bila "zabranjena" jer im je receno da je "smrtni grijeh" pitati i sumnjati, - sve vise shvataju da im ne treba NIKO izmedju vjernika i Boga - shvataju da su stoljecima obmanjivani...
Vrijeme je doslo, hvala Bogu, kada su ljudi sve pismeniji i obrazovaniji, kada sve manji broj dopusta da se njima i njihovom iskrenscu manipulise...

Istina uvijek PREVLADA, prije ili kasnije ali PREVLADA - to je Bozije obecanje iskrenim vjernicima a Bozija Rijec je Istina i Bog je Utjelovljenje Istine.

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#193

Post by Razmjeran » 07/01/2007 10:25

Muhammed s.a.w.s ili a.s.

User avatar
dizZaster
Posts: 589
Joined: 23/09/2005 11:19
Location: Sarajevo

#194

Post by dizZaster » 07/01/2007 11:40

Razmjeran wrote:Muhammed s.a.w.s ili a.s.
. – sallallahu alejhi we sellem: "Neka je Allahova milost i mir na njega", izraz poštovanja kojeg treba izgovoriti pri spominjanju imena Božijeg poslanika Muhammeda saws.

"KOGOD KADGOD" ne vrijedi sa tobom diskutovati dok ne naučiš ovu rečenicu napamet.

Sarafcina
Posts: 2260
Joined: 19/09/2005 00:59

#195

Post by Sarafcina » 07/01/2007 12:13

KGKG wrote:ovaj primjer je bio samo to - primjer da se iz jedne premise moze ivuci vise zakljucaka i da nije neophodno navoditi sve druge premise jer se mogu zakljuciti na jedan ili drugi nacin, nije bitno.


logicki zakljucci moraju biti ispravni, a ako ti nisi u stanju izvuci ispravne zakljuccke iz primjera koje bi trebala da razumijes, kako onda uopste da pricamo o necemu sto ti ni u snovima ne mozes da shvatis?



"muskarci jedan stepen iznad zena zato sto na njih trose imetke svoje"


Jesi li ti stvarno glupa ili se samo pravis pa i dalje insistiras da ovakvo nesto uopste pise?
@danas ti je dala analogiju (sa psom) i ako to nisi u stanju da shvatis ti zaista trebas da konacno upises prvi srednje i izvuces tricu iz matematike...
Last edited by Sarafcina on 07/01/2007 12:18, edited 1 time in total.

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#196

Post by KOGOD KADGOD » 07/01/2007 12:29

dizZaster wrote:
Razmjeran wrote:Muhammed s.a.w.s ili a.s.
. – sallallahu alejhi we sellem: "Neka je Allahova milost i mir na njega", izraz poštovanja kojeg treba izgovoriti pri spominjanju imena Božijeg poslanika Muhammeda saws.

"KOGOD KADGOD" ne vrijedi sa tobom diskutovati dok ne naučiš ovu rečenicu napamet.
zasto mislis da je ne znam?...

sta se kaze kada kihnes?

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#197

Post by Razmjeran » 07/01/2007 12:46

Jerhamu kellahu
odgovori se :Jehdi kumullahu ve juslihu balekum
Ili Jagfirulahu li ve leke
Ali to nije tema danasnje emisije :D molim Dragog Allaha dz.s. da poveca znanje onim koji su na pravom putu,Amin! a i da "uputi" one koji lutaju,Amin!

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#198

Post by KOGOD KADGOD » 07/01/2007 12:52

Vidite kako IZBJEGAVAJU da pomognu ujedinjenje muslimana?

Sta se dalje moze reci?

Nece sa mnom dalje "razgovarati" dok ne kazem ono sto se treba reci za SVE Poslanike a ne samo za jednog - kojeg izdizu iznad ostalih protivno Bozijoj Rijece da SVE Posanike vjerujemo i ne izdizemo jednog iznad drugih kao to rade sa Isusom, i Izraaom itd... Kao da me je briga hoce li "razgovarati" ili ne - data im je prilika da IZNESU BOLJE RJESENJE - profulali su je, KOGA je briga sta misle i sta hoce i s kim ce "pricat" ili ne - kada su otvoreno za razjedinjenje, sektasenje i grupisanje - hvala vam ako prestanete da "razgovarate" jer se od vas do sad NISTA korisno nije ni dobilo.
Mir Boziji s vama i produzite dalje, niko vas ne tjera da ciate a kamoli komentarisete na moje postove :D

Bilo kakav IZGOVOR samo da PROMJENE temu i IZBJEGNU da se pridruze u UJEDINJENJU muslimana - jer im odgovara ovo prepucavanje (a bas su ta DVA ajeta dodana od strane idealizatora Muhammeda (kao i oni prije njih) tj. zadnja dva ajeta sure Tewbah "... donosite salawat na Poslanika... etc" a sto je DIREKTNO OPRECNO "mi ne pravimo razliku izmedju Njegovih Vjesnika" (laa nufferiqu bejne ahadimi-rusulih), stoga su stoljecima bili objekat razlike u misljenjima kako sunni tako shi'ja uleme.

A evo, jos ce me "uciti" jezik koji oni i ne govore osim razbacivanja (nabubanim) arapskim terminima koje i arapski hriscani-kopti koriste - a ja namjerno koristim prevedena znacenja ili ekvivalente drugih izraza koji njima nisu ni poznati, jer se obracam citaocima koji ne znaju mozda znacenje tih termina :roll: :) - ovo je strana za SVE religije i sve vjernike a ne samo "muslimane" tj "pokorenike"

USPUT:
Salallahu alejhi we sellem (Boziji BLAGOSLOV ("milost" bi bilo "rahmetullahi") i Mir sa njim)
- kad vec hocete da se "poducavamo" :)

KOGOD KADGOD
Posts: 789
Joined: 17/11/2006 02:53

#199

Post by KOGOD KADGOD » 07/01/2007 12:57

Razmjeran wrote:Jerhamu kellahu
odgovori se :Jehdi kumullahu ve juslihu balekum
Ili Jagfirulahu li ve leke
Ali to nije tema danasnje emisije :D molim Dragog Allaha dz.s. da poveca znanje onim koji su na pravom putu,Amin! a i da "uputi" one koji lutaju,Amin!
:lol: :lol:

kad se vec volis razbacvati "modernim" islamskim terminima po kojima se danas "procjenjuje" jecina necijeg "imana" (da Bog Oprosti), evo ti "po redu"

onaj koji kihne: "elhamdulillah"
onaj koji ga cuje: "jarkhamukallah"
onaj sto je kihnuo njemu odgovori : "jahdikumullahu we juslihu balekum"

de mi sad, na brzaka, reci STA znaci sve ovo?

pa nije ni tema da mene ucis "salawat" pa opet jesi :)

hajde, kad vec znas

Razmjeran
Posts: 115
Joined: 15/12/2006 18:37

#200

Post by Razmjeran » 07/01/2007 13:06

buahahah nisam znao da moram hronoloski poredati,onako kako ti kazes uciteljice.A sama sebe si demantovala,jer koliko se sjecam upravo to sto sam i ja a i ti napisali je iz Hadisa...Sjedi jedan...

Tvoj citat evo ti "po redu"

onaj koji kihne: "elhamdulillah"
onaj koji ga cuje: "jarkhamukallah"
onaj sto je kihnuo njemu odgovori : "jahdikumullahu we juslihu balekum"


de mi sad, na brzaka, reci STA znaci sve ovo?


Posto si malo korigovala mene,evo i ja cu tebe
Image
Last edited by Razmjeran on 07/01/2007 13:44, edited 2 times in total.

Post Reply