623 godine od Bitke kod Bileće

[El_comadante]

a evo malo o istoriji Bosne:

Područje današnje Bosne i Hercegovine je naseljeno od doba Neolita. U brončano doba, neolitsko stanovništvo su zamijenili Iliri, narod koji je govorio zajednički indoeuropski jezik. Oni su Bosni dali trajno kulturno, etničko i političko obilježje. Oni se javljaju kao nosioci tehnike obrade metala u okviru halštatske kulture. Njihovu kompaktnost razbio je dolazak Slavena na ove prostore u 7. stoljeću poslije Krista. Bosnu su naseljavala najpoznatija i najjajča ilirska plemena. Jedno od njihovih glavnih središta nalazilo se na Glasincu nedaleko od Sarajeva. Treba napomenuti nekoliko ilirskih plemena na području današnje Bosne i Hercegovine. Dalmati, od kojih je nastala riječ Dalmacija, su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili Dezitijati. Istočnu Bosnu su naseljavali Autarijati. Liburni su živjeli u sjeverozapadnoj Bosni i bili su čuveni pljačkaši (u Hrvatskoj su se prostirali uz sjeverni dio priobalja). Sjevernu su Bosnu nastanjivali Mezeji. Ardani su živjeli južno od Liburna, a Antiari su živjeli još dalje prema jugu. Druga ilirska plemena koje treba pomenuti su Labodi i Daorsi. Migracije Kelta u četvrtom i trećem stoljeću prije Krista su izbacile mnoga ilirska plemena sa bivših područja. Ipak, neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su Skordisci, mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjeveroistočne Bosne. U Bosanskoj krajini su živjeli Japodi. Južnu dio Bosne i Hercegovinu nastanjivali su Ardijejci i Daorsi, koji su kovali i svoj vlastiti novac. Ostaci drevnog grada Daorsa, poznatog kao Daorson još uvijek se mogu vidjeti u Ošaniću kod Stoca. Iliri su naselili u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, prvobitno kao stočari, gdje u gradinama i tumulima ostavljaju bogate tragove svoje kulture: Glasinac, Sanski Most, Jezerine itd.

Brojna arheološka iskapanja širom Bosne govore da su se ilirska plemena po Bosni bavila poljoprivredom i to stočarstvom (uzgoj ovaca i koza), a plemena koja su živjela u ravničarskim krajevima ratarstvom. Primorski Iliri i oni koji su živjeli uz plovne rijeke bili su poznati u antičkom svijetu po brodogradnji i pomorstvu, a privredu su pretežno zasnivali na ribolovu.

Kako su Iliri bili vrsni ratnici, nosioci napredne kulture i tvorci novog društvenog poretka, to je dovelo do stvaranja prvih političkih organizacija na njihovom prostoru, iz kojih su potom nastale prve države (Ilirska kraljevina). To se dogodilo razvijanjem proizvodnih odnosa i trgovine sa susjedima koja potiče društvenu diferencijaciju među ilirskim plemenima zbog koje u 3. stoljeću prije Krista vojna demokracija plemenskih saveza prerasta u patrijarhalnu monarhiju. Privredni i politički uspon Ilira veže se za period od 10 do 1 st. prije Krista. Kako je Bosna bila izuzetno bogata zlatom, srebrom, bakrom, željezom itd., Iliri sa ovog područja stekli su znatnu prednost u odnosu na svoje susjede, pa je to razlog da se Bosna i Hercegovina smatra njihovom centralnom kulturnom i političkom zonom. Najpoznatija sjedišta ilirske kulture su bili u okolici Sarajeva, na Zlatištu i Soukbunaru, te kod Bihaća i Stoca.

Povijesni zapisi grčkih i rimskih povjesničara, kao i arheoloska nalazišta širom Bosne pružaju mnoštvo informacija o načinu na koji su Bosanski starosjedioci Iliri ratovali u pretpovijesno doba i kako su bili naoruzani. Radionice za izradu oružja su smještene većinom u Srednjoj i Zapadnoj Bosni, gdje se i nalaze bogata nalazišta bakra i željeza, a nalazile su se u sklopu naselja na gradinama. Bosanski starosjedioci Iliri su podizali svoja naselja na strmim uzvisinama koja su bila utvrđena bedemima, a ulaz je bio zaštićen kulama. Od rimskih povjesničara doznajemo, npr. o ilirskoj tvrdjavi Delminium, koja se nalazila na brdu iznad današnjeg Tomislavgrada (Duvna), a koje je sa velikom mukom, poslije duge borbe, bilo osvojeno od strane rimskih vojnika.

Tokom prvog milenija prije Krista za bosanskohercegovačke Ilire desila su se tri velika dogadjaja koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju prodor Rimljana. Od 7. st. pr.Kr. počinju kontakti sa Grcima čime se uspostavljaju obostrane kulturne i trgovačke veze. Te veze su se održavale preko njezinih raznih kolonija od kojih je većina bila na obali, a neke od njih su bili Apolonija, Drač i Narona na ušću Neretve. To je za Ilire imalo veliki značaj jer su ih Grci uveli u civilizacijske tokove. Kao posljedica uticaja grčke kulture, Iliri počinju kovati novac, počinju koristiti pismo, od njih preuzimaju savršeniji oblik društvene organizacije i druge tekovine visoke helenske kulture. Iz tog vremena potječu i prvi pisani podaci o zemlji u kojoj žive Iliri i njenim stanovnicima. Ipak prve tri stotine godina boravka Ilira na području Bosne ovijeno je tajnom, a da manja plemena u 7. stoljeću pr.Kr. pacificiraju Heleni zaključuje se po odsustvu oružja u grobovima. Istraživanja kod Trebinja gdje se u grobnicama Ilira nalaze materijali iz Grčke i drugih djelova svijeta dokazuju da je ilirska kultura prvenstveno trgovina bilo vrlo dobro razvijena. Ipak, druga ilirska plemena opstaju kao snažne vojne družine, koje su ratovale protiv Filipa i Aleksandra Makedonskog.

Drugi važan događaj za Ilire veže se za prodor Kelta iz današnje Francuske i sjeverne Italije. Njihov prodor na Balkan u 4. i 3. stoljeću prije Krista doveo je do velikog pomicanja tamošnjih ilirskih plemena. Iz srednje Bosne potisnuli su Autarijate koji su se uputili u istočnu Hercegovinu i današnju Crnu Goru. Od njih potječe naziv rijeke Tare. Pleme Ardijejaca, koje je naseljavalo gornji tok Neretve, pomiče se niz Neretvu i nastanjuju dijelove južne Hercegovine i dijelove primorja od ušća Neretve do Boke Kotorske. Tu su kasnije osnovali kraljevstvo koje je dugo predstavljalo bitan politički faktor na srednjem Jadranu.

Oko 230. prije Krista na području Crne Gore nastaje prva ilirska država pod kraljem Agronom. Vrlo se brzo stvaraju političke i trgovačke veze između Italije i Ilira u Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme kad je Rim pobijedio Kartagu i zagospodario Sredozemljem , ilirski gusari kraljice Teute, Agronove žene, pljačkaju po Jadranskom i Jonskom moru. Zbog toga i zbog rimske ekspanzonističke politike dolazi 229. pr.Kr. do prvog rata protiv Ilira.

Tada počinje novo razdoblje u povijesti Ilira čime je počeo stopedesetogodišnji sukob protiv Rimljana nakon kojeg Iliri bivaju pokoreni ( 1. st. pr.Kr.). To je predstavljalo veliku prekretnicu za Ilire u njihovom životu, a pod rimskom vlašću ostali su duže od 500 godina. Kroz to vrijeme dijelili su sudbinu s pokorenim narodima u Rimskom carstvu . Prvi sukobi Ilira i Rimskog carstva su se dogodili 229. pr.Kr. U Ilirskim ratovima koji su trajali do 219. pr.Kr., Iliri su izgubili dolinu Neretvu. Rimljani su se zatim utvrdili na ilirskoj obali Jadranskog mora. Rimski pisani izvori spominju da su ilirska plemena bila vrlo ratoborna. Već 171. pr.Kr. Japodi vode rat protiv Rima. Rimljani su ovim područjem zavladali tek 168. pr.Kr. nakon pobjede na kraljem Gencijem. U narednih 200 godina, brojne su bune i ustanci Ilira koji su pod rimskom upravom. Najveći otpor je pružalo pleme Dalmata u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koje je pokorio tek August posljednjih godina prije naše ere. Prema mnogim izvorima, i sam naziv Bosna potiče od ilirske riječi "Bosona", neki ovaj naziv dovode i u vezu sa imenom čuvenog vođe posljednjeg ilirskog oružanog otpora rimskom osvajaču, poznatog pod imenom Baton. Pored Ilira u Bosni u vrijeme najezde Rimljana, žive i Kelti, koji se s vremenom potpuno pomješaju sa Ilirima. U drugom i prvom stoljeću pr.Kr. Rimljani prodiru duboko u središnju Bosnu, gdje konstantno ratuju protiv ratobornih Ilira.

Najveća pobuna Ilira protiv Rimljana se dogodila 6. godine pr.Kr. i trajala je četiri godine. Veliki Ilirski ustanak (6. - 9.) zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu, a središte pobune je bilo u okolici Vareša i Vranduka, a vođe ove pobune su bili već navedeni Baton,iz plemena Dezidijata, te Pinez, kralj Breuka. Ova pobuna je prerasla u sveoći ilirski sukob protiv Rimljana, te je zabilježena izjava, koju je rimski car Oktavijan izrekao u rimskom Senatu, kada je rekao:"Pobunjenici kreću na Rim!".

Da bi ugušili pobunu, Rimljani su bili primorani angažirati 15 legija vojske, od ukupno 25 koliko su ih tada imali. Naposljetku i sam vođa pobune Baton biva zarobljen, a kada su ga pitali zašto je podigao pobunu, odgovorio: "Vi ste nam umjesto pastira poslali vukove...". Zadivljen njegovom mudrošću i hrabrošću, rimski car ga nije dao pogubiti, kako je to bilo uobičajeno, nego ga je zadržao u Rimu. Naime, dio je pobunjenika kraj Vranduka, svjesni da će izgubiti bitku protiv Rimljana, odlučuju se ne predati, nego su žene i djeca skakali u vatru zapaljenog grada, a muškarci su se međusobno izboli mačevima, naočigled zapanjenih i zadivljenih rimskih vojnika. Poslije ove pobune i dalje su postojali sukobi između Ilira i Rimljana širom Bosne, a zadnja je pobuna protiv rimskih osvajača bila ugušena 9. godine.

Tako za vrijeme cara Tiberija, sva ilirska područja konačno prelaze pod rimsku upravu. Rim je već tokom osvajanja na ovaj prostor doveo veliki broj vojnih jedinica. Za njima su došli trgovci, robovi, zanatlije i dr. Mnogi od njih su se ovdje nastanili, a o tome svjedoče brojni nadgrobni spomenici na kojima se skoro uvijek navodi etnička pripadnost umrlog. Tako saznajemo da su pored Ilira na ovom prostoru živjeli i Rimljani, Gali, Germani, Egipćani, Sirijci, Iranci i dr. Iliri su za vrijeme rimske okupacije uglavnom živjeli na selima i nisu se puno miješali sa došljacima. Mali broj Ilira je prihvatio rimsku civilizaciju. Cijelo područje Bosne biva čvrsto pod kontrolom Rimljana, koji potom uspostavljaju svoja naselja i mrežu puteva širom Bosne. Ovi putevi su bili potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno napredovanje, a i za prijevoz zlata, srebra i olova koji se vadili iz rudnika koje su Rimljani otvarali po cijeloj Bosni.

čitaj anese i vidi nam historije a sve prije dolaska tvojih slavena.

[crven_barjak]

a evo malo o istoriji Bosne:

Područje današnje Bosne i Hercegovine je naseljeno od doba Neolita. U brončano doba, neolitsko stanovništvo su zamijenili Iliri, narod koji je govorio zajednički indoeuropski jezik. Oni su Bosni dali trajno kulturno, etničko i političko obilježje. Oni se javljaju kao nosioci tehnike obrade metala u okviru halštatske kulture. Njihovu kompaktnost razbio je dolazak Slavena na ove prostore u 7. stoljeću poslije Krista. Bosnu su naseljavala najpoznatija i najjajča ilirska plemena. Jedno od njihovih glavnih središta nalazilo se na Glasincu nedaleko od Sarajeva. Treba napomenuti nekoliko ilirskih plemena na području današnje Bosne i Hercegovine. Dalmati, od kojih je nastala riječ Dalmacija, su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili Dezitijati. Istočnu Bosnu su naseljavali Autarijati. Liburni su živjeli u sjeverozapadnoj Bosni i bili su čuveni pljačkaši (u Hrvatskoj su se prostirali uz sjeverni dio priobalja). Sjevernu su Bosnu nastanjivali Mezeji. Ardani su živjeli južno od Liburna, a Antiari su živjeli još dalje prema jugu. Druga ilirska plemena koje treba pomenuti su Labodi i Daorsi. Migracije Kelta u četvrtom i trećem stoljeću prije Krista su izbacile mnoga ilirska plemena sa bivših područja. Ipak, neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su Skordisci, mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjeveroistočne Bosne. U Bosanskoj krajini su živjeli Japodi. Južnu dio Bosne i Hercegovinu nastanjivali su Ardijejci i Daorsi, koji su kovali i svoj vlastiti novac. Ostaci drevnog grada Daorsa, poznatog kao Daorson još uvijek se mogu vidjeti u Ošaniću kod Stoca. Iliri su naselili u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, prvobitno kao stočari, gdje u gradinama i tumulima ostavljaju bogate tragove svoje kulture: Glasinac, Sanski Most, Jezerine itd.

Brojna arheološka iskapanja širom Bosne govore da su se ilirska plemena po Bosni bavila poljoprivredom i to stočarstvom (uzgoj ovaca i koza), a plemena koja su živjela u ravničarskim krajevima ratarstvom. Primorski Iliri i oni koji su živjeli uz plovne rijeke bili su poznati u antičkom svijetu po brodogradnji i pomorstvu, a privredu su pretežno zasnivali na ribolovu.

Kako su Iliri bili vrsni ratnici, nosioci napredne kulture i tvorci novog društvenog poretka, to je dovelo do stvaranja prvih političkih organizacija na njihovom prostoru, iz kojih su potom nastale prve države (Ilirska kraljevina). To se dogodilo razvijanjem proizvodnih odnosa i trgovine sa susjedima koja potiče društvenu diferencijaciju među ilirskim plemenima zbog koje u 3. stoljeću prije Krista vojna demokracija plemenskih saveza prerasta u patrijarhalnu monarhiju. Privredni i politički uspon Ilira veže se za period od 10 do 1 st. prije Krista. Kako je Bosna bila izuzetno bogata zlatom, srebrom, bakrom, željezom itd., Iliri sa ovog područja stekli su znatnu prednost u odnosu na svoje susjede, pa je to razlog da se Bosna i Hercegovina smatra njihovom centralnom kulturnom i političkom zonom. Najpoznatija sjedišta ilirske kulture su bili u okolici Sarajeva, na Zlatištu i Soukbunaru, te kod Bihaća i Stoca.

Povijesni zapisi grčkih i rimskih povjesničara, kao i arheoloska nalazišta širom Bosne pružaju mnoštvo informacija o načinu na koji su Bosanski starosjedioci Iliri ratovali u pretpovijesno doba i kako su bili naoruzani. Radionice za izradu oružja su smještene većinom u Srednjoj i Zapadnoj Bosni, gdje se i nalaze bogata nalazišta bakra i željeza, a nalazile su se u sklopu naselja na gradinama. Bosanski starosjedioci Iliri su podizali svoja naselja na strmim uzvisinama koja su bila utvrđena bedemima, a ulaz je bio zaštićen kulama. Od rimskih povjesničara doznajemo, npr. o ilirskoj tvrdjavi Delminium, koja se nalazila na brdu iznad današnjeg Tomislavgrada (Duvna), a koje je sa velikom mukom, poslije duge borbe, bilo osvojeno od strane rimskih vojnika.

Tokom prvog milenija prije Krista za bosanskohercegovačke Ilire desila su se tri velika dogadjaja koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju prodor Rimljana. Od 7. st. pr.Kr. počinju kontakti sa Grcima čime se uspostavljaju obostrane kulturne i trgovačke veze. Te veze su se održavale preko njezinih raznih kolonija od kojih je većina bila na obali, a neke od njih su bili Apolonija, Drač i Narona na ušću Neretve. To je za Ilire imalo veliki značaj jer su ih Grci uveli u civilizacijske tokove. Kao posljedica uticaja grčke kulture, Iliri počinju kovati novac, počinju koristiti pismo, od njih preuzimaju savršeniji oblik društvene organizacije i druge tekovine visoke helenske kulture. Iz tog vremena potječu i prvi pisani podaci o zemlji u kojoj žive Iliri i njenim stanovnicima. Ipak prve tri stotine godina boravka Ilira na području Bosne ovijeno je tajnom, a da manja plemena u 7. stoljeću pr.Kr. pacificiraju Heleni zaključuje se po odsustvu oružja u grobovima. Istraživanja kod Trebinja gdje se u grobnicama Ilira nalaze materijali iz Grčke i drugih djelova svijeta dokazuju da je ilirska kultura prvenstveno trgovina bilo vrlo dobro razvijena. Ipak, druga ilirska plemena opstaju kao snažne vojne družine, koje su ratovale protiv Filipa i Aleksandra Makedonskog.

Drugi važan događaj za Ilire veže se za prodor Kelta iz današnje Francuske i sjeverne Italije. Njihov prodor na Balkan u 4. i 3. stoljeću prije Krista doveo je do velikog pomicanja tamošnjih ilirskih plemena. Iz srednje Bosne potisnuli su Autarijate koji su se uputili u istočnu Hercegovinu i današnju Crnu Goru. Od njih potječe naziv rijeke Tare. Pleme Ardijejaca, koje je naseljavalo gornji tok Neretve, pomiče se niz Neretvu i nastanjuju dijelove južne Hercegovine i dijelove primorja od ušća Neretve do Boke Kotorske. Tu su kasnije osnovali kraljevstvo koje je dugo predstavljalo bitan politički faktor na srednjem Jadranu.

Oko 230. prije Krista na području Crne Gore nastaje prva ilirska država pod kraljem Agronom. Vrlo se brzo stvaraju političke i trgovačke veze između Italije i Ilira u Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme kad je Rim pobijedio Kartagu i zagospodario Sredozemljem , ilirski gusari kraljice Teute, Agronove žene, pljačkaju po Jadranskom i Jonskom moru. Zbog toga i zbog rimske ekspanzonističke politike dolazi 229. pr.Kr. do prvog rata protiv Ilira.

Tada počinje novo razdoblje u povijesti Ilira čime je počeo stopedesetogodišnji sukob protiv Rimljana nakon kojeg Iliri bivaju pokoreni ( 1. st. pr.Kr.). To je predstavljalo veliku prekretnicu za Ilire u njihovom životu, a pod rimskom vlašću ostali su duže od 500 godina. Kroz to vrijeme dijelili su sudbinu s pokorenim narodima u Rimskom carstvu . Prvi sukobi Ilira i Rimskog carstva su se dogodili 229. pr.Kr. U Ilirskim ratovima koji su trajali do 219. pr.Kr., Iliri su izgubili dolinu Neretvu. Rimljani su se zatim utvrdili na ilirskoj obali Jadranskog mora. Rimski pisani izvori spominju da su ilirska plemena bila vrlo ratoborna. Već 171. pr.Kr. Japodi vode rat protiv Rima. Rimljani su ovim područjem zavladali tek 168. pr.Kr. nakon pobjede na kraljem Gencijem. U narednih 200 godina, brojne su bune i ustanci Ilira koji su pod rimskom upravom. Najveći otpor je pružalo pleme Dalmata u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koje je pokorio tek August posljednjih godina prije naše ere. Prema mnogim izvorima, i sam naziv Bosna potiče od ilirske riječi "Bosona", neki ovaj naziv dovode i u vezu sa imenom čuvenog vođe posljednjeg ilirskog oružanog otpora rimskom osvajaču, poznatog pod imenom Baton. Pored Ilira u Bosni u vrijeme najezde Rimljana, žive i Kelti, koji se s vremenom potpuno pomješaju sa Ilirima. U drugom i prvom stoljeću pr.Kr. Rimljani prodiru duboko u središnju Bosnu, gdje konstantno ratuju protiv ratobornih Ilira.

Najveća pobuna Ilira protiv Rimljana se dogodila 6. godine pr.Kr. i trajala je četiri godine. Veliki Ilirski ustanak (6. - 9.) zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu, a središte pobune je bilo u okolici Vareša i Vranduka, a vođe ove pobune su bili već navedeni Baton,iz plemena Dezidijata, te Pinez, kralj Breuka. Ova pobuna je prerasla u sveoći ilirski sukob protiv Rimljana, te je zabilježena izjava, koju je rimski car Oktavijan izrekao u rimskom Senatu, kada je rekao:"Pobunjenici kreću na Rim!".

Da bi ugušili pobunu, Rimljani su bili primorani angažirati 15 legija vojske, od ukupno 25 koliko su ih tada imali. Naposljetku i sam vođa pobune Baton biva zarobljen, a kada su ga pitali zašto je podigao pobunu, odgovorio: "Vi ste nam umjesto pastira poslali vukove...". Zadivljen njegovom mudrošću i hrabrošću, rimski car ga nije dao pogubiti, kako je to bilo uobičajeno, nego ga je zadržao u Rimu. Naime, dio je pobunjenika kraj Vranduka, svjesni da će izgubiti bitku protiv Rimljana, odlučuju se ne predati, nego su žene i djeca skakali u vatru zapaljenog grada, a muškarci su se međusobno izboli mačevima, naočigled zapanjenih i zadivljenih rimskih vojnika. Poslije ove pobune i dalje su postojali sukobi između Ilira i Rimljana širom Bosne, a zadnja je pobuna protiv rimskih osvajača bila ugušena 9. godine.

Tako za vrijeme cara Tiberija, sva ilirska područja konačno prelaze pod rimsku upravu. Rim je već tokom osvajanja na ovaj prostor doveo veliki broj vojnih jedinica. Za njima su došli trgovci, robovi, zanatlije i dr. Mnogi od njih su se ovdje nastanili, a o tome svjedoče brojni nadgrobni spomenici na kojima se skoro uvijek navodi etnička pripadnost umrlog. Tako saznajemo da su pored Ilira na ovom prostoru živjeli i Rimljani, Gali, Germani, Egipćani, Sirijci, Iranci i dr. Iliri su za vrijeme rimske okupacije uglavnom živjeli na selima i nisu se puno miješali sa došljacima. Mali broj Ilira je prihvatio rimsku civilizaciju. Cijelo područje Bosne biva čvrsto pod kontrolom Rimljana, koji potom uspostavljaju svoja naselja i mrežu puteva širom Bosne. Ovi putevi su bili potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno napredovanje, a i za prijevoz zlata, srebra i olova koji se vadili iz rudnika koje su Rimljani otvarali po cijeloj Bosni.

čitaj anese i vidi nam historije a sve prije dolaska tvojih slavena.

Svaka cast El_comandante!!

[vade_mecum]

nesto nisam primjetio da su Grci organizovazi 2491. godisnjicu od bitke u termopilskom klancu, a ovi omladinci i omladinke mi malo tuknu na (neo)nacizam...cisto zbog koreografija

[Medhmed_Alagic]

Tokom prvog milenija prije Krista za bosanskohercegovačke Ilire desila su se tri velika dogadjaja koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju prodor Rimljana. Od 7. st. pr.Kr. počinju kontakti sa Grcima....

Treba samo shvatiti da Bosne i Hercegovine nema tada kada su zivijeli "Iliri" = Romani na ovim podrucijama. Bosansko Hercegovacki "Iliri" dakle ne postoje. Mozemo samo pricati o Ilirima koji su mozda zivijeli na podruciju BiH ali nema niti jedan pisani izvor o "Bosansko Hercegovackim Ilirima". Niti ima uopste ikakvog pisanog izvora o tome da su se Iliri smatrali Ilirima.

Sva ta historija o Ilirima je produkt "Ilirskog pokreta" koji je stvoren od strane Bosanskih franjevaca i Hrvatskih ali i Srpskih intelektualaca u 18. vijeku kako bi se suprostavili "Madjarizaciji" i kako bi stvorili jednu ideologiju koja bila jaca od Madjarske. Znaci pismen covijek kada krene da istraziva "historiju Ilira" moze nalietiti na "romanticke bajke" a onda se pismen covijek zapita:"A gdje su izvori na kojim je bazirana ova historija?" I onda trazi i trazi i zakljuci da izvora nema.

"Iliri" se u jedinim izvorima koji su ostalu nazivaju "Rimljanima". To Romanizirano stanovnistvo je zivijelo na podruciju danasnje Srbije, Albanije, Hrvatske, Dalmacije, Crne Gore, Grcke, Makedonije, BiH itd. I svi su oni bili Romani. Znaci sve te zemlje mogu svojatati "Ilire" bas kao sto ih mozemo i mi svojatati. Ali svi drugi narodi velicaju historiju svojih NARODA jedino Bosnjaci velicaju historiju svoje zemlje jer su najveci komunisti.

U krapini je nadjen pra- covijek koji je zivio tu prije 200.000 godina. Jeli to znaci da historija Hrvatske pocinje prije 200.000 godina? Ili historija Hrvatske pocinje sa dolaskom Hrvata i osnivanje Hrvatske kraljevine?

Jedino Albanci imaju argumente da govore kako su oni porijeklom i etnicki Iliri jer se u njihovom jeziku nalazi oko 30 rijeci koji su u Rimljanskim izvorima sacuvane za vrijeme "Ilira"= Rima.

[pojedinac]

Bosanska kultura i tradicija je mješavina našeg kompletnog istorijskog naslijeđa. To uključuje i islamsku tradiciju koja je poslije dvadeset generacija očeva koji su sunetili svoju djecu postala i te kako naša.

[Penicilin]

Tokom prvog milenija prije Krista za bosanskohercegovačke Ilire desila su se tri velika dogadjaja koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju prodor Rimljana. Od 7. st. pr.Kr. počinju kontakti sa Grcima....

Treba samo shvatiti da Bosne i Hercegovine nema tada kada su zivijeli "Iliri" = Romani na ovim podrucijama. Bosansko Hercegovacki "Iliri" dakle ne postoje. Mozemo samo pricati o Ilirima koji su mozda zivijeli na podruciju BiH ali nema niti jedan pisani izvor o "Bosansko Hercegovackim Ilirima". Niti ima uopste ikakvog pisanog izvora o tome da su se Iliri smatrali Ilirima.

Sva ta historija o Ilirima je produkt "Ilirskog pokreta" koji je stvoren od strane Bosanskih franjevaca i Hrvatskih ali i Srpskih intelektualaca u 18. vijeku kako bi se suprostavili "Madjarizaciji" i kako bi stvorili jednu ideologiju koja bila jaca od Madjarske. Znaci pismen covijek kada krene da istraziva "historiju Ilira" moze nalietiti na "romanticke bajke" a onda se pismen covijek zapita:"A gdje su izvori na kojim je bazirana ova historija?" I onda trazi i trazi i zakljuci da izvora nema.

"Iliri" se u jedinim izvorima koji su ostalu nazivaju "Rimljanima". To Romanizirano stanovnistvo je zivijelo na podruciju danasnje Srbije, Albanije, Hrvatske, Dalmacije, Crne Gore, Grcke, Makedonije, BiH itd. I svi su oni bili Romani. Znaci sve te zemlje mogu svojatati "Ilire" bas kao sto ih mozemo i mi svojatati. Ali svi drugi narodi velicaju historiju svojih NARODA jedino Bosnjaci velicaju historiju svoje zemlje jer su najveci komunisti.

U krapini je nadjen pra- covijek koji je zivio tu prije 200.000 godina. Jeli to znaci da historija Hrvatske pocinje prije 200.000 godina? Ili historija Hrvatske pocinje sa dolaskom Hrvata i osnivanje Hrvatske kraljevine?

Jedino Albanci imaju argumente da govore kako su oni porijeklom i etnicki Iliri jer se u njihovom jeziku nalazi oko 30 rijeci koji su u Rimljanskim izvorima sacuvane za vrijeme "Ilira"= Rima.

Ma šta napriča. Čuj svi drugi narodi veličaju historiju svojih naroda a ne svoje zemlje. Ok kad kažeš svi drugi narodi misliš na Srbe i koga još? Balkanski narodi se malo više furaju na ovaj princip iz razloga što se teritorije država i naroda ne poklapaju ali Balkan je zapravo poprilična iznimka u evropskom poretku. Po tom principu historija Njemaca bi trebala uključivati i Austriju i Švicarsku što je naravno potpuno besmisleno. Upravo večina evropskih država drži se historije prostora svoji država i slave kao dio svoje nacionalne historije određene periode koji nemaju nikakve veze sa modernim državama. Kakve veze Gali imaju sa Francuzima, Rimljani sa Italijanima ili Heleni sa Gracima? Vjerovatno manje nego što Iliri imaju veze sa Bošnjacima.

Još apsurdnija je teza da historiju Ilira koji su živjeli na prostoru Bosne ne trebamo smatrati svojom zato što tada nije postojala bosanska država a Iliri nisu imali bosanski identitet. To je isto kao kad bi rekao da se Grci trebaju odreći antičke historije zato što Grčka tada nije postojala kao država a stari helenski narodi nisu imali grčki identitet već makedonski, spartanski, atinski ili šta već. Njemačka se valjda treba odreći istorije Svetog rimskog carstva jer tada to nije bila Njemačka. Fakat o čemu pričamo?

Bošnjaci i Bosanci su neodvojivi od zemlje Bosne prema tome sve što se u prošlosti dešavalo na tlu ove zemlje je naša historija. Isto bi se moglo reći i za sve građane BiH odnosno Srbe i Hrvate ali ideologije tih naroda u BiH se vežu sa historije Srba i Hrvata kao naroda i uglavnom se ne pronalaze u historiji Bosne već susjednih država. Međutim zaključiti da bi se svi trebali pridržavati etničkih historija je zaista jedna od većih besmislica koje sam ovdje čuo. Za mene je historija moje zemlje jedna kompletna cjelina i upravo je ta bošnjačka ideologija i dovela do toga da se zanemarila kompletna istorija naše zemlje prije osmanlija jer bošnjaci se kao narod formiraju nakon primanja islama odnosno tokom osmanskog perioda. Na taj način je naš osjećaj identiteta i svijesti o prošlosti ostao osakaćen i uskraćen za predivne perioda antike i srednjeg vijeka koji večini drugih naroda predstavlja važan stub njihove kolektivne svijesti i nacionalnog identiteta.

[Woody]

@Penicilin:

Prvo:

Upravo večina evropskih država drži se historije prostora svoji država i slave kao dio svoje nacionalne historije određene periode koji nemaju nikakve veze sa modernim državama

Ovo ti ne stoji. Većina evropskih naroda se ne drži historije prostora svojih država, nego se drži prostora koji su vezani za svoju naciju. Primjer: Ričard Lavlje Srce (Lionheart) se slavi u anglosaksonskom miljeu kao junak koji je svoja junaštva doživjeo u Palestini, daleko od svoje rodne zemlje. I niko im ne može utuviti u glavu da je on bio jedan najobičniji krstaš i plajčkaš. Isto važi i za španskog El Cida koji je čistio svoju zemlju od "muslimanskih nevjernika", a koji su, vidi čuda, na tim prostorima živjeli vijekovima prije El Cida. Opet, on je za Špance junak. Takvih primjera u Evropi imaš napretek.

Dalje:

Kakve veze Gali imaju sa Francuzima, Rimljani sa Italijanima ili Heleni sa Gracima?

Pa upravo se oni kunu u te koje si naveo. Katolički Francuzi na svakom koraku ističu svoje pagansko galsko porijeklo, katolički talijani baštine ostavštinu rimske imperije i dan danas. Grci bi te ubili kada bi im počeo prosipati teoriju da oni nisu potomci paganskih Helena, i vjeruj me zajmili bi te svojim pravoslavnim krstom preko leđa, čim bi im to pomenuo. Rusi i dan danas s ponosom ističu da je kolijevka ruske kulture i začetak ruske nacije lociran u ukrajinskom Kijevu.

Zaključak: nacionalna historija nije povezana sa prostorom matične države. Nacionalna historija se veže na nacionalne mitove, predanja i tradiciju, a to nema nikakve veze sa političkom kartom svijeta.

Ali se slažem:

Na taj način je naš osjećaj identiteta i svijesti o prošlosti ostao osakaćen i uskraćen za predivne perioda antike i srednjeg vijeka koji večini drugih naroda predstavlja važan stub njihove kolektivne svijesti i nacionalnog identiteta.

[zonbirile]

@Penicilin:

Prvo:

Upravo večina evropskih država drži se historije prostora svoji država i slave kao dio svoje nacionalne historije određene periode koji nemaju nikakve veze sa modernim državama

Ovo ti ne stoji. Većina evropskih naroda se ne drži historije prostora svojih država, nego se drži prostora koji su vezani za svoju naciju. Primjer: Ričard Lavlje Srce (Lionheart) se slavi u anglosaksonskom miljeu kao junak koji je svoja junaštva doživjeo u Palestini, daleko od svoje rodne zemlje. I niko im ne može utuviti u glavu da je on bio jedan najobičniji krstaš i plajčkaš. Isto važi i za španskog El Cida koji je čistio svoju zemlju od "muslimanskih nevjernika", a koji su, vidi čuda, na tim prostorima živjeli vijekovima prije El Cida. Opet, on je za Špance junak. Takvih primjera u Evropi imaš napretek.

Dalje:

Kakve veze Gali imaju sa Francuzima, Rimljani sa Italijanima ili Heleni sa Gracima?

Pa upravo se oni kunu u te koje si naveo. Katolički Francuzi na svakom koraku ističu svoje pagansko galsko porijeklo, katolički talijani baštine ostavštinu rimske imperije i dan danas. Grci bi te ubili kada bi im počeo prosipati teoriju da oni nisu potomci paganskih Helena, i vjeruj me zajmili bi te svojim pravoslavnim krstom preko leđa, čim bi im to pomenuo. Rusi i dan danas s ponosom ističu da je kolijevka ruske kulture i začetak ruske nacije lociran u ukrajinskom Kijevu.

Zaključak: nacionalna historija nije povezana sa prostorom matične države. Nacionalna historija se veže na nacionalne mitove, predanja i tradiciju, a to nema nikakve veze sa političkom kartom svijeta.

Ali se slažem:

Na taj način je naš osjećaj identiteta i svijesti o prošlosti ostao osakaćen i uskraćen za predivne perioda antike i srednjeg vijeka koji večini drugih naroda predstavlja važan stub njihove kolektivne svijesti i nacionalnog identiteta.

---------------------------------------------------------------------
e moj woody, uporan si, ali ne ide.probaj možda sa hazarima i aka jevrejima,možda lakše shvate.

[Gothic princess]

Katolički Francuzi na svakom koraku ističu svoje pagansko galsko porijeklo, katolički talijani baštine ostavštinu rimske imperije i dan danas. Grci bi te ubili kada bi im počeo prosipati teoriju da oni nisu potomci paganskih Helena, i vjeruj me zajmili bi te svojim pravoslavnim krstom preko leđa, čim bi im to pomenuo. Rusi i dan danas s ponosom ističu da je kolijevka ruske kulture i začetak ruske nacije lociran u ukrajinskom Kijevu.

+1
Samo mi odbacujemo svoju istoriju i svoje porijeklo.

[Penicilin]

@Woody
Suština onoga što sam htio reći je da su u Evropi pojmovi nacije i države praktično jedna cjelina tako da nema ni osnove za nedoumice tipa - nacija ili država. Historije nacionalnih država Evrope zato se baziraju na prilično ujednačenom principu koji uključuje veličanje države i nacionalnih heroja, bitaka i simbola dokle unazad seže historija moderne države. Zatim nacionalna historija dalje obuhvata unazad sve što se dešavalo na tom prostoru što naravno uključuje srednjevijekovnu historiju kao i antički period. Obzirom da se u tim periodima nacionalne i etničke granice ne poklapaju uglavnom se poštuje teritorijalni princip modernih država ali i neki drugi principi.

Britanci naravno Ričarda smatraju svojom historijskom ličnošću zato što je pripadao engleskoj kraljevskoj dinastiji i što je bio kralj Engleske iako se njego dvor nalazio u današnjoj Francuskoj čiji je dobar dio također bio pod njegovom vlašću. Iako je Ričard govorio francuski i rijetko je uopšte dolazio na ostrvo jer mu navodno nije ogovarala klima on je po svemu engleski kralj isto kao što je i Tvrtko bosanski kralj bez obzira što je vladao dobrim djelom Srbije, Crne Gore i Dalmacije.

Kada su u pitanju Gali, Rimljani i Heleni mislim da sa si me pogrešno razumio. Moj komentar je bio odgovor na tezu da Ilirska plemena nisu imala bosanski identitet te da ih prema tome ne trebamo osjećati dijelom nacionalne historije. Dakle isto kao što Francuzi slave Gale koji nisu imali pojma o francuskoj državi sa kraja 18. vijeka tako isto i mi treba da se odnosimo prema ilirskom naslijeđu u Bosni koje je zaista slavno i živopisno.

Evo ova bitka kod Bileće iz 1388 zaista budi osjećanje nacionalnog ponosa međutim koliko god ova bitka bila malo poznata još manje se recimo zna o četvorogodišnjem ratu "bosanskih Ilira" protiv Rimljana iz 6. godine p.n.e. koju je vodio Baton vođa plemena Dezitijata koji su nastanjivali srednju Bosnu. Centar pobune koja je prerasla u sveopšti ilirski bunt protiv Rimljana bio je oko Vareša i Vranduka. Rimski car Oktavijan je nakon izbijanja pobune naredio da se sve raspoložive trupe prebace iz Germanije u Bosnu a nakon što je ishod vojnih operacija stvorio paniku u samom Rimu prvi put nakon poraza od Hanibala kod Kane u Drugom punskom ratu. Nakon što je Oktavijan pred rimskim Senatom rekao: "Pobunjenici kreću na Rim" angažovane su dodatne trupe iz drugih provincija tako da je rimska vojska na kraju morala angažovati 15 legija vojske (oko 100.000 legionara), od ukupno 25 koliko su ih tada imali.

Ilirski otpor ugušen je nakon grčevitih gerilskih borbi po bosanskim planinama ali je na kraju i sam Boton bio zarobljen. Oktavijan je navodno iz poštovanja prema Batonovoj hrabrosti, odlučio da ga ne pogubi kako je to bio običaj već je kao što je to učinio Cezar sa galskim vođom Vercingetorixom doveo Batona Rim. Navodno je dio pobunjenika kraj Vranduka, svjestan da će izgubiti bitku protiv Rimljana, odlučuje da se ne preda, već žene i djeca skaču u vatru zapaljenog grada, a muškarci su se međusobno izboli mačevima. Značajo je još napomenuti i to da izvor ove priče nisu nikakve nacional-romantičarske fantazije ilirskog pokreta iz 19. vijeka već navodi iz rimskih anala.

Mislim možda nije baš ko bitka kod Alesije ili kao bitka kod Termopila ali jebi me ako smo mi normalni što ovu priču ne zna svako djete u ovoj zemlji.

[crven_barjak]

Penicilin,

svaka cast za ovaj i predhodni post.
Drago mi je da se neko sjetio Ilirskih ratova i Velikog Ustanka Ilira protiv Rimskog Carstva pocetom nove ere.
Kao sto kazes, obrukao sam se kada mi je taj dio Bosanske istorije ispricao jedan pukovnik americkih snaga u BiH, covjek nije mogao vjerovati da mi ne obiljezavamo niti se sjecamo tih dogadjaja. U vojnoj istoriji svijeta, iako postoji veoma malo podataka o tome, Ilirski ustanak predvodjen Baton-om je znacajan dogadjaj koji je taj obiljezio vremenski period, kada je Evropa u pitanju. Poseban akcent se stavlja (naravno, to su utisci samih rimskih istoricara, koji su pratili vojne pohode rimskih legija na okupiranim podrucjima) na vjesto vodjenu i veoma krvavu gerilsku borbu u bosanskim planinama, u kojim su rimske legije pretrpjele velike gubitke. Zbog velikih gubitaka i neprekidnih borbi, moral rimskih vojnika je bio dosta nizak, i izgledalo je da je ustanak nemoguce ugusiti, jer su ustanici preuzeli incijativu. Opet, izdaja od strane vodje plemena Breuki, kojem je Rim ponudio titulu kralja i koji je pred vlastitim narodom pogubljen od strane Baton-a, kumovala je porazu ustanika, kojih je u jednom trenutku, po navodima rimskih istoricara, bilo preko 200,000.
Po prvi puta, od sukoba sa Hanibalom, Rim je podigao tako velike snage, da bi se ugusio otpor tako male zajednice kakvi su bili Iliri u srednjoj i sjevernoj Bosni.
Najvelicanstveniji je bio prizor koji su Rimljani kasnije isticali u pisanim tragovima, u tadasnjem utvrdjenom gradu Ardubi (moguce danasnji Vranduk). Masovna samoubistva i medjusobna ubijanja ilirskih boraca, kao i ilirskih zena koje su se sa vlastitom djecom bacale sa zidina u vatre oko utvrdjenog grada, kako ne bi zivi pali u ruke okupatorima, bilo je nesto sto se u danasnje vrijeme moze mjeriti samo sa slicnim slucajem koji se desio u rimskom carstvu, a to je hebrejski grad Massada, u kojem su rimski legionari iskusili slican prizor onom cemu su bili svjedoci tokom zadnjih dana opsade Ardube.
Po meni, jos jedna svijetla strana nase istorije iz tog vremena, iako znamo tako malo o tom periodu (jer su Rimljani po osvajanju nasih prostora s razlogom izbrisali sve sto se moglo izbrisati iz istorije o Ilirima), a pogotovo zato sto se Iliri i njihova borba za slobodu ne moze asocirati sa bilo kojim krscanskim ili otomanskim uticajem, sto naravno samo po sebi uzrokuje duboke podjele u nasoj zemlji.

Svaka casna borba, u kojoj je bosanski narod vodio bitke protiv stranog okupatora, treba i mora biti zapamcena i obiljezena.

[Penicilin]

Penicilin,

svaka cast za ovaj i predhodni post.
Drago mi je da se neko sjetio Ilirskih ratova i Velikog Ustanka Ilira protiv Rimskog Carstva pocetom nove ere.
Kao sto kazes, obrukao sam se kada mi je taj dio Bosanske istorije ispricao jedan pukovnik americkih snaga u BiH, covjek nije mogao vjerovati da mi ne obiljezavamo niti se sjecamo tih dogadjaja. U vojnoj istoriji svijeta, iako postoji veoma malo podataka o tome, Ilirski ustanak predvodjen Baton-om je znacajan dogadjaj koji je taj obiljezio vremenski period, kada je Evropa u pitanju. Poseban akcent se stavlja (naravno, to su utisci samih rimskih istoricara, koji su pratili vojne pohode rimskih legija na okupiranim podrucjima) na vjesto vodjenu i veoma krvavu gerilsku borbu u bosanskim planinama, u kojim su rimske legije pretrpjele velike gubitke. Zbog velikih gubitaka i neprekidnih borbi, moral rimskih vojnika je bio dosta nizak, i izgledalo je da je ustanak nemoguce ugusiti, jer su ustanici preuzeli incijativu. Opet, izdaja od strane vodje plemena Breuki, kojem je Rim ponudio titulu kralja i koji je pred vlastitim narodom pogubljen od strane Baton-a, kumovala je porazu ustanika, kojih je u jednom trenutku, po navodima rimskih istoricara, bilo preko 200,000.
Po prvi puta, od sukoba sa Hanibalom, Rim je podigao tako velike snage, da bi se ugusio otpor tako male zajednice kakvi su bili Iliri u srednjoj i sjevernoj Bosni.
Najvelicanstveniji je bio prizor koji su Rimljani kasnije isticali u pisanim tragovima, u tadasnjem utvrdjenom gradu Ardubi (moguce danasnji Vranduk). Masovna samoubistva i medjusobna ubijanja ilirskih boraca, kao i ilirskih zena koje su se sa vlastitom djecom bacale sa zidina u vatre oko utvrdjenog grada, kako ne bi zivi pali u ruke okupatorima, bilo je nesto sto se u danasnje vrijeme moze mjeriti samo sa slicnim slucajem koji se desio u rimskom carstvu, a to je hebrejski grad Massada, u kojem su rimski legionari iskusili slican prizor onom cemu su bili svjedoci tokom zadnjih dana opsade Ardube.
Po meni, jos jedna svijetla strana nase istorije iz tog vremena, iako znamo tako malo o tom periodu (jer su Rimljani po osvajanju nasih prostora s razlogom izbrisali sve sto se moglo izbrisati iz istorije o Ilirima), a pogotovo zato sto se Iliri i njihova borba za slobodu ne moze asocirati sa bilo kojim krscanskim ili otomanskim uticajem, sto naravno samo po sebi uzrokuje duboke podjele u nasoj zemlji.

Svaka casna borba, u kojoj je bosanski narod vodio bitke protiv stranog okupatora, treba i mora biti zapamcena i obiljezena.

Da ali stvar je u tome da smo svi mi zbog preovladavajuće ideje o slavenstvu pottpuno isključili osjećanja prema bilo čemu što ima veze sa Ilirima. Kompletna historijografija kako bivše Jugosavvije tako i svijetska je do ne davno bila usaglašena o tome da su Iliri fizički nestali sa ovih prostora a da su ih u kompletu zamjenili Slaveni. Što je najapsurdnije cijela ova teorija zasnovana je samo na osnovu jedne rečenice iz DAI u kojoj se kaže da su dolazeći Slaveni pobili i protjerali postojeće stanovništvo Romane odnosno Ilire. Imajući u vidu da je slavenski jezik u potpunosti preovladao te da su ostaci ilirske kulture relativno malo prisutni u nasljedstvu naroda bivše Jugoslavije opšteprihvaćeno je stanovište da su Albanci potomci Ilira obzirom da je albanski jezik baziran na romaniziranom staro balkanskom jeziku različitom od slavenskog. Tako je naša emocionalna historijska veza sa Ilirima pokidana dok su Albanci prisvojili kompletnu ilirsku tradiciju i historiju kao svoju. Dakle šta se mi imamo sjećati nekakvog Batona "albanca" kad imamo pametnijeg posla da se poistovjećujemo sa našom braćom Poljacima i sa njima i Rusima njegujemo panslavenstvo Također možeš misliti koliko je tek ilirska priča zanimljiva ovim velikim muslimanima koje ne interesuje ni šta je bilo u 14. vijeka a kamo li šta je bilo u 6. godini prije Krista

Elem tek sa odjekom rezultata genetskih istraživanja počelo se pomalo razmišljati i o tim Ilirima naročito imajući u vidu mogućnost da najveći dio današnjih Bosanca i Hercegovaca zapravo vuče porijeklo od ovih prastanovnika Evrope i Balkana. Siguran sam da će ukoliko vremenom ova genetska istraživanja postanu dokazana ilirska historija i tradicija dobiti mjesto koje u svakom slučaju zaslužuje. Međutim ostaje da se vidi na šta će svbe to izaći obzirom da imamo jake državne projekte koji pokušavaju da opet izmanipulišu nauku i iskoriste je za političke potrebe. Hrvatska danas pokušava da uspostavi teoriju da je I2 haplogrupa autohtono hrvatska i to pokušavajući je povezati sa hrvatskim plemenima koja su se doselila u 7. vijeku. Hrvatskoj politici naravno ne odgovara ilirska teorija jer prema njoj ispada da je hrvatstvo prvenstveno plod ideologije a ne porijekla. Obzirom da iz hravatsk0og angažmana stoje i ozbiljni ljudi i ozbiljne pare vrlo je moguće da će oni naći načina da opet zamute sliku kao što se mnogo puta dešavalo sa našim historijama ranije.

[Medhmed_Alagic]

Iliri su stvoreni od strane "Ilirskog pokreta". Googlajte : "Ilirski pokret". Ilirski pokret je stvoren od strane srpskih i Hrvatskih intelektualaca iz 17. 18. i 19. vijeka i spada pod "Yuznoslavenski romantizam". To je dakle period romantizma kojeg je svaka zemlja u evropi prosla.

Ilirskom pokretu je bio glavni "politicki cilj" suprostavljanje protiv "Madjarizacije" Juznih Slavena. Franjevci Bosne Srebrene u 17, vijeku dodaju i grb "Bosnae" u Fojnicki grbovnik:



To znaci izmisljaju ga u svrhi "Ilirizma" jer svaka Juzno slavenska zemlja je imala mjesec i zvijezdu u svojoj heraldici ili su neki plemici te zemlje to imali. Pogledjte zastavu Hrvatske i iznad zastave se nalazi mjesec i zvijezda! Tako franjevci Bosne Srebrene izmisljaju (porecd cijele historije o Ilirima) i "Grb Bosne" i zapisivaju kako je:"Eto Bosna srce Ilirije."

Ali ljudi to je Romantizam! Mailujte Fojnicki samostan i pitajte franjevce dali je ovo tacno sto vam ja pisem. I prestanite praviti budale od sebe jer ispast ce da su vicevi o Muji i Sulji tacni!

[crven_barjak]

Penicilin,

svaka cast za ovaj i predhodni post.
Drago mi je da se neko sjetio Ilirskih ratova i Velikog Ustanka Ilira protiv Rimskog Carstva pocetom nove ere.
Kao sto kazes, obrukao sam se kada mi je taj dio Bosanske istorije ispricao jedan pukovnik americkih snaga u BiH, covjek nije mogao vjerovati da mi ne obiljezavamo niti se sjecamo tih dogadjaja. U vojnoj istoriji svijeta, iako postoji veoma malo podataka o tome, Ilirski ustanak predvodjen Baton-om je znacajan dogadjaj koji je taj obiljezio vremenski period, kada je Evropa u pitanju. Poseban akcent se stavlja (naravno, to su utisci samih rimskih istoricara, koji su pratili vojne pohode rimskih legija na okupiranim podrucjima) na vjesto vodjenu i veoma krvavu gerilsku borbu u bosanskim planinama, u kojim su rimske legije pretrpjele velike gubitke. Zbog velikih gubitaka i neprekidnih borbi, moral rimskih vojnika je bio dosta nizak, i izgledalo je da je ustanak nemoguce ugusiti, jer su ustanici preuzeli incijativu. Opet, izdaja od strane vodje plemena Breuki, kojem je Rim ponudio titulu kralja i koji je pred vlastitim narodom pogubljen od strane Baton-a, kumovala je porazu ustanika, kojih je u jednom trenutku, po navodima rimskih istoricara, bilo preko 200,000.
Po prvi puta, od sukoba sa Hanibalom, Rim je podigao tako velike snage, da bi se ugusio otpor tako male zajednice kakvi su bili Iliri u srednjoj i sjevernoj Bosni.
Najvelicanstveniji je bio prizor koji su Rimljani kasnije isticali u pisanim tragovima, u tadasnjem utvrdjenom gradu Ardubi (moguce danasnji Vranduk). Masovna samoubistva i medjusobna ubijanja ilirskih boraca, kao i ilirskih zena koje su se sa vlastitom djecom bacale sa zidina u vatre oko utvrdjenog grada, kako ne bi zivi pali u ruke okupatorima, bilo je nesto sto se u danasnje vrijeme moze mjeriti samo sa slicnim slucajem koji se desio u rimskom carstvu, a to je hebrejski grad Massada, u kojem su rimski legionari iskusili slican prizor onom cemu su bili svjedoci tokom zadnjih dana opsade Ardube.
Po meni, jos jedna svijetla strana nase istorije iz tog vremena, iako znamo tako malo o tom periodu (jer su Rimljani po osvajanju nasih prostora s razlogom izbrisali sve sto se moglo izbrisati iz istorije o Ilirima), a pogotovo zato sto se Iliri i njihova borba za slobodu ne moze asocirati sa bilo kojim krscanskim ili otomanskim uticajem, sto naravno samo po sebi uzrokuje duboke podjele u nasoj zemlji.

Svaka casna borba, u kojoj je bosanski narod vodio bitke protiv stranog okupatora, treba i mora biti zapamcena i obiljezena.

Da ali stvar je u tome da smo svi mi zbog preovladavajuće ideje o slavenstvu pottpuno isključili osjećanja prema bilo čemu što ima veze sa Ilirima. Kompletna historijografija kako bivše Jugosavvije tako i svijetska je do ne davno bila usaglašena o tome da su Iliri fizički nestali sa ovih prostora a da su ih u kompletu zamjenili Slaveni. Što je najapsurdnije cijela ova teorija zasnovana je samo na osnovu jedne rečenice iz DAI u kojoj se kaže da su dolazeći Slaveni pobili i protjerali postojeće stanovništvo Romane odnosno Ilire. Imajući u vidu da je slavenski jezik u potpunosti preovladao te da su ostaci ilirske kulture relativno malo prisutni u nasljedstvu naroda bivše Jugoslavije opšteprihvaćeno je stanovište da su Albanci potomci Ilira obzirom da je albanski jezik baziran na romaniziranom staro balkanskom jeziku različitom od slavenskog. Tako je naša emocionalna historijska veza sa Ilirima pokidana dok su Albanci prisvojili kompletnu ilirsku tradiciju i historiju kao svoju. Dakle šta se mi imamo sjećati nekakvog Batona "albanca" kad imamo pametnijeg posla da se poistovjećujemo sa našom braćom Poljacima i sa njima i Rusima njegujemo panslavenstvo Također možeš misliti koliko je tek ilirska priča zanimljiva ovim velikim muslimanima koje ne interesuje ni šta je bilo u 14. vijeka a kamo li šta je bilo u 6. godini prije Krista

Elem tek sa odjekom rezultata genetskih istraživanja počelo se pomalo razmišljati i o tim Ilirima naročito imajući u vidu mogućnost da najveći dio današnjih Bosanca i Hercegovaca zapravo vuče porijeklo od ovih prastanovnika Evrope i Balkana. Siguran sam da će ukoliko vremenom ova genetska istraživanja postanu dokazana ilirska historija i tradicija dobiti mjesto koje u svakom slučaju zaslužuje. Međutim ostaje da se vidi na šta će svbe to izaći obzirom da imamo jake državne projekte koji pokušavaju da opet izmanipulišu nauku i iskoriste je za političke potrebe. Hrvatska danas pokušava da uspostavi teoriju da je I2 haplogrupa autohtono hrvatska i to pokušavajući je povezati sa hrvatskim plemenima koja su se doselila u 7. vijeku. Hrvatskoj politici naravno ne odgovara ilirska teorija jer prema njoj ispada da je hrvatstvo prvenstveno plod ideologije a ne porijekla. Obzirom da iz hravatsk0og angažmana stoje i ozbiljni ljudi i ozbiljne pare vrlo je moguće da će oni naći načina da opet zamute sliku kao što se mnogo puta dešavalo sa našim historijama ranije.

U pravu si Penicilin,

i svakom normalnom je jasno da se istorija uvijek kreirala ili rekonstruisala (gdje je to bilo moguce) kako bi odgovarala trenutnim i buducim interesima onih koji su bili u stanju uraditi to.
Pogotovo na Balkanu, i pogotovo kad je Bosna u pitanju, istorija je uvijek bila bitan (cesto i kljucan) faktor u opravdavanju politickih, vojnih i svjedoci smo i genocidnih poduhvata. Tako je vec vijekovima.
Istorija Ilira i njihova borba na ovim prostorima ostala je zabiljezena skoro iskljucivo u spisima rimskih osvajaca, a znamo koliko je njima u interesu bilo glorificirati bilo koga osim njihovog im carstva, a tek pogotovo nekog ko je svojom pobunom uzdrmao prijestolnicu i uzrokovao gubitke od kojih se carstvo oporavljalo godinama. Baton Desitiates je rijetki, ako ne i jedini pobunjenik u rimskim provincijama koji je po zarobljavanju postedjen, i koji je ostatak svog zivota proveo kao relativno slobodan gradjanin u sred tog istog carstva. Treba se zapitati zasto.
Iliri, pogotovo Veliki Ilirski Ustanak, koji se desio u sred (doslovce) Bosne je ostao zauvijek upisan velikim slovima u svjetskoj istoriji, jedino u toj istoj Bosni, u sred te iste Bosne, taj istorijski dogadjaj se dozivljava (ako se uopste i podrazumjeva kao "nas") kao nesto sto se desilo u "pradavna" vremena, u kojem su bili ukljucene "neki drugi narodi" i sto se nas ne tice. Jadno je to...uistinu jadno...I nije ni cudo sto nam se spocitava mnogo toga, kada je u pitanju drzava, nacija, itd.

Jos jednom, svaka cast druze, i pisi cesce.

[Medhmed_Alagic]

Kakav Ilirski ustanak u sred Bosne? Onaj ustanak kojeg su Franjevci Hrvatski i VBosanski izmislili? To je romantizam! Nadji mi neki izvor o tom ustanku? Znaci izvor nije neki Franjevac koji je pisao u 18. Vijeku o "ustanku Ilira u sred Bosne" vec je izvor neki dokumenat iz 200. godine posle hrista koji pise o takvom ustanku.

Mi nemamo dokumenata iz 7. vijeka koji se ticu BALKANA vise od 3 ili 4! A ti pricas o "ustanku Ilira iz xx vijeka. Zemljo otvori se!

Evo uzmi citaj Envera Imamovica i njegove gluposti o Bogomilima. Pa onda trazi u izvorima gdje se spominju ti Bogomili. Neces ih naci pa taman trazio 10000 godina! Spominju se samo "krstjani Crkve Bosanske". Uzmi knjigu onog ratnog historicara Aljinog Zeljka XXX koji je pisao iz Zagreba o "Bosnjackoj historiji" i nacices na ovo:

"A Bosnjacko pleme je naselilo Bosnu u 6. vijeku i pricalo je Bosnjackim jezikom."

Izvori! Izvori nas zanimaju djeco!

[Penicilin]

Kakav Ilirski ustanak u sred Bosne? Onaj ustanak kojeg su Franjevci Hrvatski i VBosanski izmislili? To je romantizam! Nadji mi neki izvor o tom ustanku? Znaci izvor nije neki Franjevac koji je pisao u 18. Vijeku o "ustanku Ilira u sred Bosne" vec je izvor neki dokumenat iz 200. godine posle hrista koji pise o takvom ustanku.

Mi nemamo dokumenata iz 7. vijeka koji se ticu BALKANA vise od 3 ili 4! A ti pricas o "ustanku Ilira iz xx vijeka. Zemljo otvori se!

Evo uzmi citaj Envera Imamovica i njegove gluposti o Bogomilima. Pa onda trazi u izvorima gdje se spominju ti Bogomili. Neces ih naci pa taman trazio 10000 godina! Spominju se samo "krstjani Crkve Bosanske". Uzmi knjigu onog ratnog historicara Aljinog Zeljka XXX koji je pisao iz Zagreba o "Bosnjackoj historiji" i nacices na ovo:

"A Bosnjacko pleme je naselilo Bosnu u 6. vijeku i pricalo je Bosnjackim jezikom."

Izvori! Izvori nas zanimaju djeco!

Drago mi je da se lijepo zabavljaš. Smiješno je raspravljati sa nekim ko misli da su rimljani bili nepismeni ali evo da ne bi ostalo nedorečeno nabrojaću ti nekoliko originalnih izvora čija autentičnost nije ni jedne sekunde upitna.

- jedan od ranijih primarnih izvora je Historija Rima od Velej Paterkula koji je bio suvremenik Oktavijana i pisao 20tih godina n.e. Opis velikog ilirskog ustanka nalazi se u drugom tomu knjige poglavlja 110-116
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/R ... s/2D*.html

- slijedeći kapitalni primarni izvor je Historija Rima od Kasije Diona pisanu oko 200. godine n. e. u 80 tomova na grčkom. U knjizi 55 poglavlja 29-34 opisuje se veliki ilirski ustanak.
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/R ... o/55*.html

Mislim da nema potrebe da idemo dalje ali ti samo reci ako nešto još treba tata

Pročitaj malo i pozdravi mi franjevce romantičare

[zonbirile]

zašto se vraćati tako daleko,kada imamo čistu,jasnu granicu.Bosna prije prodora Osmanlija i poslije.

[Medhmed_Alagic]

@Penicilin

Sa tom pricom o Ilirima samo tupis Bosanski nacionalizam i nacionalnu svijest? Nie li ti jasno da "Ilire" mogu svojatati svi narodi balkana. Znaci:

Rumuni, Srbi, Albanci, Bugari, Hrvati, Italijani, Sloveni, Madjari, Crno Gorci.

Svugdje u evropi vazi izreka:"Jezik cini jedan narod narodom." Ti ne pricas Ilirskim jezikom nego Bosanskim. Cak i kada su se nasi pradjedovi pod silom Osmanlija morali da uvedu Turski jezik; cak i tada su pricali bosanski jezikom u svojim kucama. I niko od Bosnjaka danas ne prica Turskim jezikom iako su Osmanlije tu bile 500 godina.

Ne govorimo mi dzaba Slavenskim jezikom! Nisu se dzaba presveti ocevi Bosnjastva zvali "Ninoslav, Sebislav, Vladislav, Tvrtko i nisu oni dzaba pisali slavenskim pismom i jezikom!

I naravno ako smo mi Iliri a ne Bosnjaci- Slaveni; onda su I Englezi isto tako Kelti a ne Angeli; onda su Francuzi isto tako Huni a ne Franci; Njemci su Huni a ne Germani; Turci su Anadolijanci i Grci a ne Turci i naravno onda su i svi drugi Balkanski narodi isto Iliri po potpuno istom receptu.

Zato prestani lupati o Ilirima. Ta prica ide samo u korist Islamistima koji zele da "Bosnjastvo" bude nacija poput svih drugih Arpaskih nacija i koriste "Bogomile, Ilire itd." da bi tupili Bosnjacki nacionalizam.

[El_comadante]

@mehmed alagic

to je uredu što ti pričaš sa mene ali je problem što ti priča ide od Slavena kao da sa njia sve polazi a zaboravljamo da su ovde živili i iliri. dakle po tvom ispada da prije dolasaka slavena nije bilo ništa značajno i da to trebamo zaboraviti. e to je problem jer zašto mi sada trebamo zaboraviti ilire? nema razloga a to sa imenima je glupost šta ima veze kako se ko zvao

[Medhmed_Alagic]

@El_comadante,

Ko kaze da trebamo Ilire zaboraviti? Iliri su dio balkanske historije. "Iliri" se trebaju izucavati u kontextu histografije na teritoriju svih zemalja gdje su oni zivijeli (Od Slovenije do Turske).

Ali temelji Bosnjastva i Bosnjackog NARODA su Bosanski sveti kraljevi, vojvode, princeze, Djedovi i Gostovi Crkve Bosanske, srednovijekovne bitke Bosanske, Bosancica, Steci i Bosanska DRZAVA Rusak i kraljevstvo:

POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1427 GODINE - RADOSLAV PAVLOVIĆ

31.decembra 1427

Budući va velikoj slavi i gospoctvi mojih prijeroditelja plemenito naše,i potom za našu službu milosti i gradove i župe i zemlje koje primismo od Kraljevstva Bosanskoga,nam`dano i zapisano u naše plemenito va rusazi i Državi Bosanskoj,i Kraljevstvom i vsijem rusagom Bosanskim nam` potvrđeno i ustanovićeno...

POVELJA DUBROVCANIMA IZ 1405 GODINE - KRALJ TVRTKO II

(24. juna 1405)

U ovu nepravedni rat, Uchinih s gospodinom Hercegom i po svijetu s vlasteli Bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome: Kto godi je Bošnjanin ali Kraljstva Bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovcaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a moze Dubrovcanin tozi istinom pokazati - da se ima Dubrovcaninu vratiti i platiti.

POVELJA BANA KULINA DUBROVACKOJ REPUBLICI:

(29. augusta 1189. godine)

U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijatelj'biti vam'od'selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ...

ISPRAVA RAJKOVICIMA IZ 1366 GODINE - KRALJ TVRTKO

Az rab Bozji i svetoga Grgure, a zovom gospodin Ban Tvrtko, po milosti Bozjoj gospodin mnogim Zemljam Bosanskim,gospodin Bosanski,i srbski,i solski,i podrinski i mnogim stranam Bosanskim. Pravi gospodin Ban Tvrtko: kada se bjehmo svadili, tada nas Stjepan Rajkovic umiri i da nam nas grad Bobovac, a neda ga dati Ugrom.

Historija naseg naroda pocinje sa spomenom Bosne i Bosnjana, Bosanaca, Bosanskih zemalja, Bosanskih strana itd. A Iliri su dio nase historije kao sto su Kelti dio Engleske historije, Huni dio Francuske historije i Grci dio Turske historije. Ko to ne shvata ili je po- glup ili zeli slabo Bosnjastvo pa izmislja toplu vodu da bi negirao naciju. I da bi se od Bosnjastva pravila Islamska skupina ljudi pod Imenom "Bosnjak".

[El_comadante]

@El_comadante,

Ko kaze da trebamo Ilire zaboraviti? Iliri su dio balkanske historije. "Iliri" se trebaju izucavati u kontextu histografije na teritoriju svih zemalja gdje su oni zivijeli (Od Slovenije do Turske).

Ali temelji Bosnjastva i Bosnjackog NARODA su Bosanski sveti kraljevi, vojvode, princeze, Djedovi i Gostovi Crkve Bosanske, srednovijekovne bitke Bosanske, Bosancica, Steci i Bosanska DRZAVA Rusak i kraljevstvo:

POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1427 GODINE - RADOSLAV PAVLOVIĆ

31.decembra 1427

Budući va velikoj slavi i gospoctvi mojih prijeroditelja plemenito naše,i potom za našu službu milosti i gradove i župe i zemlje koje primismo od Kraljevstva Bosanskoga,nam`dano i zapisano u naše plemenito va rusazi i Državi Bosanskoj,i Kraljevstvom i vsijem rusagom Bosanskim nam` potvrđeno i ustanovićeno...

POVELJA DUBROVCANIMA IZ 1405 GODINE - KRALJ TVRTKO II

(24. juna 1405)

U ovu nepravedni rat, Uchinih s gospodinom Hercegom i po svijetu s vlasteli Bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome: Kto godi je Bošnjanin ali Kraljstva Bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovcaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a moze Dubrovcanin tozi istinom pokazati - da se ima Dubrovcaninu vratiti i platiti.

POVELJA BANA KULINA DUBROVACKOJ REPUBLICI:

(29. augusta 1189. godine)

U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijatelj'biti vam'od'selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ...

ISPRAVA RAJKOVICIMA IZ 1366 GODINE - KRALJ TVRTKO

Az rab Bozji i svetoga Grgure, a zovom gospodin Ban Tvrtko, po milosti Bozjoj gospodin mnogim Zemljam Bosanskim,gospodin Bosanski,i srbski,i solski,i podrinski i mnogim stranam Bosanskim. Pravi gospodin Ban Tvrtko: kada se bjehmo svadili, tada nas Stjepan Rajkovic umiri i da nam nas grad Bobovac, a neda ga dati Ugrom.

Historija naseg naroda pocinje sa spomenom Bosne i Bosnjana, Bosanaca, Bosanskih zemalja, Bosanskih strana itd. A Iliri su dio nase historije kao sto su Kelti dio Engleske historije, Huni dio Francuske historije i Grci dio Turske historije. Ko to ne shvata ili je po- glup ili zeli slabo Bosnjastvo pa izmislja toplu vodu da bi negirao naciju. I da bi se od Bosnjastva pravila Islamska skupina ljudi pod Imenom "Bosnjak".

ja bih prije rekao da historija državnosti BiH počnje sa spomenom Bosne kao kraljevine i države a da je historija naroda bosanskog mnogo dalja i šira.

[pojedinac]

Svugdje u evropi vazi izreka:"Jezik cini jedan narod narodom." Ti ne pricas Ilirskim jezikom nego Bosanskim. Cak i kada su se nasi pradjedovi pod silom Osmanlija morali da uvedu Turski jezik; cak i tada su pricali bosanski jezikom u svojim kucama. I niko od Bosnjaka danas ne prica Turskim jezikom iako su Osmanlije tu bile 500 godina.
Ne govorimo mi dzaba Slavenskim jezikom!

Historija naseg naroda pocinje sa spomenom Bosne i Bosnjana, Bosanaca, Bosanskih zemalja, Bosanskih strana itd. A Iliri su dio nase historije kao sto su Kelti dio Engleske historije, Huni dio Francuske historije i Grci dio Turske historije. Ko to ne shvata ili je po- glup ili zeli slabo Bosnjastvo pa izmislja toplu vodu da bi negirao naciju. I da bi se od Bosnjastva pravila Islamska skupina ljudi pod Imenom "Bosnjak".

Po mom mišljenju, stalno se namjerno brkaju različite stvari a to su narod i moderna nacija odn. država.
Narod čine pojedinci, koji mogu mijenjati jezik, vjeru, kulturu itd. ali ne mogu mijenjati svoje stvarno [genetsko] porijeklo. Ostaje na modernoj nauci da utvrdi stvarno porijeklo večinskog dijela Bošnjaka.

zašto se vraćati tako daleko,kada imamo čistu,jasnu granicu.Bosna prije prodora Osmanlija i poslije.

Zar bošnjake zbog te, kako ti kažeš jasne granice, Bosne prije prodora Osmanlija i poslije nisu konstantno ubijali i proganjali sve do posljednjeg rata. Nisu to činili ni zbog čega drugog nego isključivo zbog vjere.

Zato se treba vratiti tako daleko jer tu počinje problem svih tih progona do dana današnjeg.
Od tada gospodari ovog svijeta pod izrekom “Zavadi pa vladaj” na direktan i indirektan način sve su činili i dan danas to čine samo sa jednim ciljem da nas istrijebe.

Nie li ti jasno da "Ilire" mogu svojatati svi narodi balkana. Znaci:

Rumuni, Srbi, Albanci, Bugari, Hrvati, Italijani, Sloveni, Madjari, Crno Gorci.

Da, ali sve pobrojane, sada moderne, nacije izuzev večinskog dijela Albanaca, davno primiše kršćanstvo i tu počinje problem.

Bošnjani primiše kršćanstvo pod prisilom [Kulin Ban].


Zar se ne mogu, gledajući sa današnje tačke gledišta, postavljati pitanja poput:
- zar nije interesantno da se centar Ilirskog ustanka predvođenog Baton-om podudara sa današnjim
večinskim prebivalištem Bošnjaka
- zar nije interesantan čin prihvatanja svih drugih vjerovanja osim vjere mrskog neprijatelja počev od Ilira, Bošnjana pa do današnjih Bošnjaka
- ko to prvi izdade vjeru pradjedovsku

[zonbirile]

zašto se vraćati tako daleko,kada imamo čistu,jasnu granicu.Bosna prije prodora Osmanlija i poslije.

Zar bošnjake zbog te, kako ti kažeš jasne granice, Bosne prije prodora Osmanlija i poslije nisu konstantno ubijali i proganjali sve do posljednjeg rata. Nisu to činili ni zbog čega drugog nego isključivo zbog vjere.

Zato se treba vratiti tako daleko jer tu počinje problem svih tih progona do dana današnjeg.
Od tada gospodari ovog svijeta pod izrekom “Zavadi pa vladaj” na direktan i indirektan način sve su činili i dan danas to čine samo sa jednim ciljem da nas istrijebe.
-----------------------------------------
očito ne znaš pojmove bošnjak i Bošnjak od septembra 93g.

[pojedinac]

zašto se vraćati tako daleko,kada imamo čistu,jasnu granicu.Bosna prije prodora Osmanlija i poslije.

Zar bošnjake zbog te, kako ti kažeš jasne granice, Bosne prije prodora Osmanlija i poslije nisu konstantno ubijali i proganjali sve do posljednjeg rata. Nisu to činili ni zbog čega drugog nego isključivo zbog vjere.

Zato se treba vratiti tako daleko jer tu počinje problem svih tih progona do dana današnjeg.
Od tada gospodari ovog svijeta pod izrekom “Zavadi pa vladaj” na direktan i indirektan način sve su činili i dan danas to čine samo sa jednim ciljem da nas istrijebe.

-----------------------------------------
očito ne znaš pojmove bošnjak i Bošnjak od septembra 93g.

Ma, kakve pojmove spominješ kad je samo u posljednjem ratu do 93-će najveći dio nedužnog bošnjačkog naroda pobijen, poklan, silovan, protjeran i u pojam ubijen. Na žalost to nije bio prvi put a ako se ponovo pruži prilika moglo bi da se i nastavi, sve do potpunog istrebljenja.

A, sve zbog neke fiktivne mržnje koja potiče od neprihvatanja kršćanstva u samom začetku kad ga i okolina “prihvati”.

[zonbirile]

hajde saberi se pa pročitaj ponovo šta pišeš.Moraš hladne glave sjesti za kompjuter,pokušaj staviti pod vodu,uradi nešto