RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

Post Reply
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#251 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Dino je poslije otišao kod svog najmlađeg brata Dževada i uz pivo i mezu ovaj mu je rekao mnoge podatke. Ispričao mu je tko je po starosti između njih dvojice: Hasan, Fadila, Mustafa i Kerima. Znao je i njihove godine rođenja i smrti, za koga su se vjenčali, ali nije znao godišta onih koji su se brakom orodili s njihovom familijom. Zato je Dina, njegov rođo, tj. praamidža Dževad poslao kod svoje sestre Fadile koja je od djetinjstva sve živo zapisivala (recepte za jela, za prehladu itd.) pa i to. Dino je Dževada htio pitati i za njegovu djecu i unuke, ali se Dževad opravdao da nema više vremena, da mora ići jer ima nekog posla (Dino je znao da on žuri u kafanu igrati tavle) i da će mu Fadila sve reći…
Image
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#252 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Odlazak kod Fadile je Dinu donio mnoštvo podataka. Fadila ga je jedva dočekala, izljubila ga je kao da je njen rođeni sin. Ona je znala sve ono što Dževad nije znao ili nije stigao reći. Zadržao se kod nje više od četiri sata. Ispričala mu je mnoge obiteljske tajne („Mog sina ne voli moj brat Dževad jer mi je snaha Židovka, a i sam je imao ženu Srpkinju, a sad živi s onom škutoricom…“), jeo je tahan-halvu i pio bozu koju je ona pravila – i otišao je puna srca od nje… Zamolila ga je da joj ne zamjeri što ne zna podatke najmlađe generacija jer s nekima u obitelji ne priča (tako je to uvijek; postoje male porodične zavjere jednih protiv drugih zbog naslijeđa, poklona itd.) i uputila ga na njegove vršnjake iz te njihove „dinastije“…
Image
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#253 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Poslije svega je Dino telefonom nazvao svoju braću i sestru i pitao ih ostatak podataka koje mu nije znala reći Fadila. I tako je završio kartu: Image
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#254 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Kao što se vidi, svaka generacija je pisana u zasebnom redu – to treba činiti zbog preglednosti, pogotovo ako je više djece u jednoj generaciji.
Rodoslovna karta mora biti široka; neka bude dovoljno prostora između imena osoba i svih drugih podataka. Treba upisati isključivo one podatke koji se mogu provjeriti u dokumentima (matične knjige rođenih, vjenčanih, umrlih, katastar, gruntovnica itd.)
Iz karte se može vidjeti da su neki članovi ove fiktivne obitelji ubijeni u zadnjem ratu. Po godini smrti Hajre Bašić (i godini rođenja njenog sina Kemala) može se pretpostaviti da je umrla na porodu. Uočljivo je i to da su se neki članovi obitelji vjenčavali za pripadnike i drugih naroda; konkretno Srba i Židova. Također se vidi tko je od koga stariji, a ima nekoliko slučajeva da je žena starija od muža. Zatim, vidi se da Dževad nastavlja „praksu“ svoga oca, pa živi nevjenčano sa svojom partnericom. Osim toga, zbog vjenčavanja i umiranja, kroz samo četiri generacije održalo se porodično prezime tek u dva slučaja, ono koje je nosio najstariji član familije – Safet Hadžić. Dakle, može se zaključiti puno činjenica, tj. onoliko koliko je podataka navedeno.

Iznad dovršene karte u sredini treba napisati njen naziv.
Obično se piše ovako, tj. može biti i ovaj naziv:

PORODIČNO STABLO HADŽIĆA

Mnogi su ljudi ponosni na svoje porijeklo, na svoje prezime i zbog toga je dobro imati svoje obiteljsko stablo. Čujem od starih ljudi kako im se krv razvodnila zbog ovog ili onog uzroka. Treba i zato praviti rodoslovne karte, jer kako duhovito kažemo u Bosni „Krv nije boza.“ Rodoslovne karte treba praviti više zbog potomaka nego zbog predaka, neka znaju tko su im bili preci, neka uviđaju njihov izbor i greške, neka uče.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#255 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Danas bi se moglo dati nekoliko savjeta u vezi

KAKO NAPRAVITI UZLAZNO RODOSLOVNO STABLO SVOJIH PREDAKA


Zbog lakšeg razumijevanja: silazno rodoslovno stablo prikazuje poredak od najstarijeg poznatog pretka do najmlađeg, dakle:
Čukundjed > pradjed > djed > otac > sin (ili kći).
A uzlano rodoslovno stablo prikazuje od najmlađeg potomka prema najstarijem poznatom pretku. Na dnu se nalazi najmlađi potomak, a iznad njega po generacijama idu:
Sin (ili kći) > otac i mati > djed i baka po ocu, djed i baka po majci, pradjed i prabaka po ocu, pradjed i prabaka po majci, čukundjed po ocu te čukundjed po majci itd. – dokle god se pretci poznaju.
Uzlazni rodoslov je malo kompliciraniji. Malo više… Treba puno podataka. Treba znati barem imena i prezimena svih predaka i sa očeve i sa majčine strane – i to nekoliko koljena uzlazno: otac, djed, pradjed, čukundjed.
Ovako to izgleda kao shema gdje koji predak ide po generacijama:

Image
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#256 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

A ovako izgleda kao u slučaju Dina Hadžića čiji je razvoj rodoslovne karte prikan ranije:
Uočava se koliko malo ima podataka na njoj. Uglavnom se znaju oni podaci koji su obrađeni u silaznom rodoslovu. Od 30 PREDAKA U SAMO 4 GENERACIJA, ZNA SE SAMO 10 IMENA. Svi ostali su N. N., dakle nepoznati. To znači da svakom Dini Hadžiću valja tragati za dvadeset imena svojih predaka ako želi koliko-toliko kompletirati svoju uzlaznu rodoslovnu kartu. Muka…

Image
Last edited by Benjaminsky on 07/09/2022 10:39, edited 1 time in total.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#257 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Nekad uzlazne rodoslovne karte izgledaju i ovako. OVAKVA FORMA JE LAKŠA KAD SE PIŠE NA KOMPU. Ovakva shema je poželjna kod kraljevskih rodoslovnih karata jer se vrlo brzo uoče dvije stvari: 1. tko su mu među precima bili kraljevi i kraljice, 2. je li bilo incestnih brakova.

Image

Image

(OVE DVIJE GORNJE KARTE SU IZ MOJE KNJIGE U RUKOPISU "KINGS & QUEENS", PA JE ZATO SVE NA ENLESKOM.)


Image

Primjećuje se kako ni ovdje nema svih poznatih potomaka. Ovdje ih nedostaje „samo“ 10, što i nije čudo jer su oni živjeli do XV. stoljeća. Uzrok nedostatka imena, tj. izvora je taj što nismo bili dovoljno pismeni.
Stari Rimljani su zapisivali sve, čak i imena svojih robova. Julije Cezar je izvodio svoje porijeklo od božice Venere. A u srednjem vijeku su hrvatski plemići Frankopani falsificirali dokaze da potječu od antičkih rimskih Frangipana. Doduše, to je učinio i Petar Ohmučević. Izmislio je sve što mu je potrebno samo da dobije pravo na plemićki grb i sve što ide uz to. Mora da je bio Hercegovac ;-)
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#258 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Razmislimo malo o našim precima. Pogledajmo generacije iznad nas:

I. majka i otac: 2
II. baka i djed: 4
III. pradjedovi: 8
IV. prapradjedovi: 16
V. čukundjedovi: 32
VI. pračukudjedovi: 64
VII. generacija: 128
VIII. generacija: 256
IX. generacija: 512
X. generacija: 1024
XI. generacija: 2048
XII. generacija: 4094 predaka.

Ako se računa da jedna generacija sa 20 godina već pravi drugu generaciju, u 100 godina je to 5 generacija. Znači, svi ovi gore navedeni preci, njih 4094. živjeli su u 300-tinjak godina prije našeg rođenja.
(Primjećujete da je ovo ona geometrijska progresija kao u legendarnoj priči o nastanku šaha.)

Idemo dalje: XIX. generacija naših predaka ima

524.288

– dakle, otprilike kao cijelo stanovništvo SARAJEVA.

A već XXII. generacija je broj stanovnika naše domovine u 1981. godini kada je BiH imala

4.194.304 stanovnika.

Imajte na umu da u ovaj broj nisu ubrajani bratići i sestrići, amidžići i dajdžići, i ostali usputni rođaci, nego samo roditelji i roditelji roditelja u lozi koja neminovno vodi do svakoga od nas.

Idemo dalje; u XXX. generaciji broj predaka je preko jedne milijarde:

1.073.741.824,

a ako se vratimo unatrag šezdeset četiri generacije, u doba antičkog Rima, broj predaka je približno jedan milion biliona, što je nekoliko hiljada puta više od ukupnog broja ljudi koji su ikada živjeli na našoj planeti.

Oni pedantniji će uočiti da ovdje nešto nije u redu s matematikom. Odgovor je, možda će vas zanimati, da naša loza nije čista. Ne bismo mogli biti ovdje bez malo incesta – zapravo, poprilično mnogo incesta – iako na genetski diskretnoj udaljenosti. S toliko miliona predaka u našem porijeklu bilo je mnogo prilika kada je naš rođak s majčine strane obitelji stvorio potomke s nekom udaljenom rođakinjom s očeve strane. Zapravo, ako smo sada, danas, u vezi s nekim iz svoje rase i iz svoje zemlje, veliki su izgledi da smo na nekoj razini u srodstvu. I zaista, ako malo pogledamo oko sebe, u autobusu, parku, kafiću ili na bilo kojem mjestu, vrlo je vjerojatno da ste u srodstvu s većinom ljudi koje vidite. Kada nam se netko hvali da vuče porijeklo od Mehmed-paše Sokolovića, Williama I. Osvajača ili čak Karla I. Velikog, slobodno možemo reći: „I ja sam njegov potomak.“ U najdoslovnijem smislu svi smo mi rodbina. Također smo i sablasno slični. Usporedimo svoje gene s bilo kojim drugim ljudskim bićem i geni će u prosjeku biti 99,9 % jednaki. To je ono što nas čini vrstom. Sićušne razlike u onih preostalih 0,1 % je ono što čini našu individualnost, psihu i tijelo s naslijeđem („Jao, ista je mama!“… „Nije, vidiš da je pljunuta moja punica!“).
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#259 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

I ONDA SE MOŽEMO ZAPITATI:

Odakle su svi ti naši preci došli, od čega su živjeli, koliko su ratova preživjeli i koliko ih je poginulo pošto su napravili djecu, koje su sve osobine nama prenijeli, koliko su bili agresivni, mirni, radišni, dobri, lijeni, jesu li bili svadljivi li su bili altruisti..?
Kojem su se bogu klanjali, kojeg su boga usvojili?
Koju su vjeru odbacili, a koju su novu prihvatili?
Koliko je svatko od njih imao u sebi ima snage da preživi?
Mi postojimo samo zahvaljujući svemu što je svaki od njih prošao, proživio.
I onda se možemo pitati šta smo sve naslijedili od njih, tko smo mi?

Treba imati na umu da su našom Bosnom, a i Hercegovinom i njenim susjednim zemljama projahali (a neki i ostali) i ostavili svoj trag u njoj (pokušaj kronološkog popisa):

Kelti,
Iliri,
Grci,
Rimljani,
Sasi,
Huni,
Goti,
Vandali,
Ostrogoti,
Vizigoti,
Langobardi,
Avari,
Franci,
Vlasi,
Ugri,
Kumani,
Normani,
Englezi,
Francuzi,
Nijemci,
Talijani,
križari (iz svih navedenih kršćanskih država),
Tatari,
Turci Osmanlije,
Čerkezi,
Egipćani,
Perzijanci,
Arapi,
Austrijanci.

I još ima ohoho njih...
A mi danas slovimo kao Slaveni.

SLOBODNO DOPUNITE OVAJ POPIS NARODA KOJI SU PROJAHALI BOSNOM, KOJI SU SILOVALI NAŠU DOMOVINU I OSTAVILI SVOJ GENETSKI TRAG U NAMA.

Jedan matematičar je izračunao da

na svakog živog na ovoj planeti dolazi 80 mrtvih.

Ne znam koliko na planeti ima živih, ali umnoženo sa 80 daje vjerojatno velik broj. Predviđa se da će 2024. živjeti 8.000.000.000 stanovnika X 80 = 640.000.000.000 (šest stotina i četrdeset milijardi).

Pa se dalje možemo pitati, ako je tako malo naroda koji su projahali Bosnom, a inače ima oko 200 i nešto naroda u svijetu kako ih je bilo toliko u prošlosti…? I otkad je onaj matematičar računao ljude…

Može li netko demantirati ove brojke...?
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#260 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Sad kad je umrla britanska kraljica Elizabeta II. - kralj je postao njen najstariji sin Charles III. Zašto je taj broj (III.)? Pa zato jer su već bila dva kralja s istim imenom iz dinastije Stuart.

Image

A najveća većina ljudi na svijetu ne zna za ovo što sam otkrio prije nekoliko godina:

Image
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#261 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Da, neki izvlače porijeklo kraljice Elizabete II. od poslanika Muhameda, ali to još nije egzaktno dokazano.
User avatar
stubrijez
Posts: 1070
Joined: 09/11/2012 11:12

#262 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by stubrijez »

... bas me interesuje u kojem pravcu ce se tema razviti. JBT ne kontam ko ima vremena za ove fantazije, bas fascinantno. Pratim...
Vidite ba ljudi ovo: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

A najveća većina ljudi na svijetu ne zna za ovo što sam otkrio prije nekoliko godina
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#263 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

stubrijez wrote: 12/09/2022 00:26 ... bas me interesuje u kojem pravcu ce se tema razviti. JBT ne kontam ko ima vremena za ove fantazije, bas fascinantno. Pratim...
Vidite ba ljudi ovo: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

A najveća većina ljudi na svijetu ne zna za ovo što sam otkrio prije nekoliko godina
Upravo zbog toga što najveća većina ljudi kod nas, mislim na Bosnu, ne zna za genealogiju, želim da se počnu zanimati za svoje obitelji, svoje pretke i prošlost svojih porodica. U Europi, u tzv. velikim nacijama; Francuzi, Englezi, Nijemci, Rusi, Španjolci, Talijani i te kako dobro znaju šta je genealogija i već stoljećima, a neki i preko jednog milenija se bave rodoslovljima. S druge strane i Hrvati i Srbi nam bježe, a ni to me ne čudi.

S ovim se može baviti samo onaj tko ima strast za to i tko ima veliku motivaciju. Ja slučajno imam oboje u sebi i zato idem dalje...

Nažalost raja je stidljiva, zapravo i ne zna šta bi pitala pa zato nema puno postova. Zapravo ljudi me više pitaju privatno preko mog maila: [email protected]
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#264 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Jedna od interesantnijih biografija u mojoj genealoškoj knjizi ZNAMENITI RIMLJANI je život Agripine Mlađe, kćerke omiljenog rimskog generala Germanika. Ona je bila unuka prvog cara Rima Augusta, sestra cara Kaligule, žena cara Klaudija i majka cara Nerona. Njen život, definiran današnjim rječnikom, bio je vrlo turbulentan. Zato sam morao priložiti čak tri rodoslovne karte da se lakše povežu kombinacije njenih predaka.
Evo natuknice o njoj iz spomenute knjige:
Agripina Mlađa / Julija Agripina / Agripinila – (lat. Agrippina Minor / Iulia Agrippina / Agrippinilla – Mala Agripina), a nakon 50. god. n. e. i kao Julija Augusta Agripina (lat. Iulia Augusta Agrippina). Rođena je 15. god. n. e. Oppidum Ubiorumu (tadašnja Germanija) – ubijena 59. god. n. e. u Baija (kod Napulja).

Image

Agripina je bila kći vojskovođe Germanika i Agripine Starije, koja je kći vojskovođe Marka Vipsanija Agripe i Augustove kćeri Julije Starije. Imala je tri brata: Nerona Cezara, Druza Cezara i budućeg cara Kaligulu te dvije sestre Juliju Druzilu i Juliju Livilu. Dva najstarija brata i majka pali su kao žrtve intriga pretorijanskog prefekta Sejana.
S trinaest godina (28. god. n. e.) morala se udati po naredbi cara Tiberija za svog rođaka s očeve strane Gneja Domicija Ahenobarba i u tom je braku rodila sina, budućeg cara Nerona. Istovremeno njen je brat Kaligula održavao incestne veze sa svim sestrama. Posebno je favorizirao Juliju Druzilu, ali poslije njene smrti njegov odnos prema ostale dvije sestre se izmijenio i u to vrijeme je po suvremenicima navodno počeo ludjeti. Agripina i Livila su 39. godine sklopile zavjeru protiv Kaligule s Markom Emilijem Lepidom koja je bila poznata kao „Zavjera tri bodeža“. Cilj je bio da se Lepid dovede na prijestolje Carstva, tim više što su navodno Kaliguline sestre bile Lepidove ljubavnice. Ali Lepid je uhapšen i izveden pred sud na kome ga je Kaligula optužio za preljubu. Car je kao dokazni materijal pokazao i pisma u kojima su urotnici pisali kako će ubiti cara. Lepid je osuđen na smrt, a Livila i Agripina na progonstvo na Poncinske otoke. Kaligula je rasprodao njihovo pokućstvo, nakit, robove i oslobođenike. U januaru 40. god. Agripinin suprug Ahenobarb je umro od edema, a mali sin Neron je lišen naslijeđa i poslan da živi s očevom sestrom Domicijom Lepidom Mlađom.
Ipak, godinu dana kasnije 24. I. 41. Kaligula, njegova supruga Milonija Cezonija i kći Julija Druzila pobijeni su u zavjeri, a novi car je postao Agripinin stric Klaudije. Po dolasku na prijestolje, Klaudije je naredio da se Agripina i Livila vrate iz progonstva. Livila se vratila svom suprugu, a Agripina svom otuđenom sinu Neronu. Budući da joj je prvi muž umro, Agripina se beskrupulozno pokušala približi vojskovođi Galbi (budućem caru), ali on nije pokazivao interes za nju budući da je bio vjeran ženi Emiliji Lepidi, a jednom prilikom Galbina punica je pred velikom grupom rimskih matrona javno ukorila Agripinu i opalila joj šamar.
Car Klaudije je Neronu vratio njegovo nasljedstvo i uredio je da se Krisp Gaj Salustije Pasijen razvede od Domicije Lepide Starije i oženi Agripinom Mlađom. Krisp je bio poznat, utjecajan, prepreden i moćan čovjek koji je dva puta bio konzul. Međutim, taj Agripinin drugi suprug Krisp umro je 47. god., ali se već na sprovodu pročulo da ga je Agripina otrovala kako bi se dočepala njegovog bogatstva. Tad je postala ljubavnica utjecajnog dvorskog oslobođenika (bivšeg roba cara Klaudija) Palasa. Već poznate kalkulacije oslobođenika za četvrtu ženu cara Klaudija su poznate, a neki povjesničari to tumače ne spajanjem dva krila dinastije u jedno, već želju Senata da mogući brak cara Klaudija i Agripine Mlađe najzad izmiri Julijevce i Klaudijevce čiji je korijen sukoba ležao još u periodu nakon Germanikove smrti, kada je njegova udovica Agripina Starija pokušala okrenuti situaciju protiv cara Tiberija.

Image

Klaudije i Agripina su se vjenčali 49. godine na opće nezadovoljstvo i dvora i naroda. Ali brak je bio i dio Agripininog vlastoljubivog plana da svoga sina Nerona dovede na prijestolje. Brzo je uklonila svoju rivalku Loliju Paulinu koja je bila jedna od kandidatkinja za suprugu cara. Optužena je za magiju i naređeno joj je da se ubije. Pred Agripininu udaje za Klaudija, careva kći Oktavija je bila zaručena s Lucijem Junijem Silanom, ali su zaruke raskinute zahvaljujući Agripininoj spletki s konzulom Vitelijem koji je optužio Silana da je u incestu sa sestrom Junijom Kalvinom. Klaudije je raskinuo zaruke i natjerao Silana da se odrekne svih funkcija da bi na dan Agripinine udaje za cara, Silan izvršio samoubojstvo, a Junija Kalvina je 49. god. protjerana iz Italije. Silanova tragedija je produbljena 54. godine, kad je bez Neronovog znanja, Agripina naredila ubojstvo Silanovog starijeg brata Marka Junija Silana da bi bila sigurna da joj se on neće osvetiti zbog smrti svoga brata.
Vjenčanjem 49. god. za Klaudija, Agirpina je postala najmoćnija žena na svijetu i usput, maćeha Klaudijevoj deci iz prethodnih brakova. S dvora je uklonila sve za koje je sumnjala da su bili privrženi bivšoj pokojnoj carici Valeriji Mesalini, a prva je bila Neronova tetka, a Mesalinina majka – Domicija Lepida Mlađa. Ambiciozna, nemilosrdna, nasilna i bahata uspjela je da joj Senat 50. god. dodijeli titulu auguste (Uzvišene) koju nikada ranije ni jedna žena nije uživala za života svog supruga ili sina. Iste je godine Klaudije iskazao počast Agripini time što je na mjestu Oppiduma Ubioruma osnovao rimsku koloniju i dao joj ime Colonia Claudia Ara Agrippinensis ili Agrippinensium (kasniji Köln) budući da je Agripina rođena u tom mjestu (oppidum – lat. utvrđeni grad). A iste joj je godine uspjelo izvesti smjenu komande pretorijanske (careve) garde; umjesto Rufrija Krispina, za prefekta je postavljen Sekst Afranije Bur. Kao vrlo uspješan manipulator, Agripina je uvjerila Klaudija da adoptira njenog sina koji je usvojenjem 50. god. dobio ime Neron Klaudije Cezar Druz Germanik i time je priznat za prijestolonasljednika Carstva. Neron je tada zaručen s Klaudijevom kćerkom Klaudijom Oktavijom, dok je Agripina uredila da poznati stoik, filozof Seneka bude opozvan iz izgnanstva kako bi odgajao Nerona. Agripina je koristila sve raspoložive poteze kako bi Klaudijevog sina Britanika otuđila od oca i kako bi ga lišila nasljedstva. Zato je 51. god. naredila pogubljenje Britanikovog odgajatelja Sosibija jer joj se ovaj javno suprotstavio i pritom nije krio bijes zbog Neronove adopcije.
Kad su se Neron i Klaudija Oktavija vjenčali 53. god. Klaudije se pokajao zbog tog braka i usvajanja Nerona. Agripina je vidjela da Klaudije počinje pripremati Britanika za nasljednika i odlučila ga je eliminirati te ga je otrovala pečurkama koje je osobito volio, a u čemu joj je pomogao carev pregustator Halot.
Poslije trovanja cara Klaudija 54. god., prvih mjeseci Neronove vladavine Agripina je uspijevala kontrolirati njegove političke poteze jer je napravila namjesništvo s prefektom Burom i Senekom. Kao svećenica kulta deificiranog Klaudija (carevi su poslije smrti proglašavani bogovima), dozvoljeno joj je da posjećuje senatske sjednice, ali, ipak iza zavjese. Kad je Neron započeo vezu s oslobođenicom Klaudijom Aktom, koju nije odobravala, postepeno je gubila kontrolu nad sinom, pa je počela favorizirati Britanika s namjerom da njega proglasi carem, ali je sin bio brži: Britanik je 55. god. na jednoj gozbi otrovan.
Tada je počela borba za vlast između majke i sina koji su ranije po nekim izvorima imali čak i incestnu vezu. Za početak ju je sin krajem 55. god. izbacio iz palače, lišio svih počasti i ovlaštenja, ukinuo njene gardijske odrede i otpustio Palanta, čime je Agripina izgubila skoro sav autoritet. Neron je odlučio ubiti majku 59. god. upravo kada je Agripina odlučila zavjerom dovesti na prijestolje Gaja Rubelija Plauta, praunuka cara Tiberija. Pokušao ju je tri puta otrovati, ali je ona svaki put na vrijeme uspjela uzeti protuotrov. Zatim je pokušao ubiti mehaničkim baldahinom iznad njenog kreveta. I taj pokušaj je propao pa je car naručio takav brod na kome se kabina trebala urušiti ili se sav brod trebao potopiti. Naredio je da se napravi takav rasklopiv brod i mada je sumnjala da se nešto sprema, Agripina je ipak isplovila s tim brodom. Pri putovanju umalo je nije ubio dio gornje palube kada je pao na nju. Kako brod nije potonuo, po naredbi ga je potopila posada. Kada se plan izjalovio i kada je Neron saznao da je njegova majka preživjela brodolom te živa doplivala do kopna u Baiu, Neron je naredio da Agripinu ubiju, a da se cijeli slučaj prikaže kao samoubojstvo.
A tko želi vidjeti i uzlaznu kartu Agripine Mlađe, evo je:

Image

Napomena: Svi likovi spomenuti u ovom napisu su obrađeni u knjizi ZNAMENITI RIMLJANI jer je jedino tako (uvrštavanjem svih biografija) moguće pohvatati konce tko je tko – da se može shvatiti svi odnosi između likova u dinastiji Julijevaca-Klaudijevaca.
Uzgred; ovo je naslovna stranica knjige pa ako je nađete u svojoj gradskoj biblioteci moći ćete uroniti u beskrajni labirint bračnih (interesnih) odnosa antičkog Rima.

Image
User avatar
hilmija frlj
Posts: 957
Joined: 09/12/2019 16:33
Location: Iz boja u boj, do konačne pobjede, do slobodne Bosne i Hercegovine

#265 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by hilmija frlj »

Moze li se preko Vas saznati rodoslovnik neke porodice u BiH?
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#266 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

hilmija frlj wrote: 12/09/2022 08:41 Moze li se preko Vas saznati rodoslovnik neke porodice u BiH?
Nažalost niti sam u BiH, niti imam uvid u katastar ili matične knjige BiH pa nisam u mogućnosti istrživati taj segment rodoslovlja. U ovoj temi sam objasnio na stranicama 10. i 11. kako pojedinac može tražiti svoje porijeklo, tj. podatke o svojim precima pa pogledajte to, možda vam pomogne.
Znači prvo otiđite u mjesto gdje bi mogle biti matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih - od vaših roditelja. Onda, saznajte gdje su njihovi roditelji rođeni, vjenčani i umrli - pa otiđite u tu općinu i raspitajte se. Isto to učinite ukoliko su vaši roditelji i njihovi imali neku zemlju. Zemljišne knjige još više znaju reći o precima jer u njima je zapisano komoj je sve djeci neki djed ili pradjed ostavio svoju zemlju. Moraju vam dati knjige jer su one opće dobro. Ne dajte se zbuniti niti da odustanete.
Želim da uspijete.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#267 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

Fotke na naslovnoj strani su slike careva na kovanicama: gore August, prvi red Tiberije i Kaligula, drugi red: Klaudije i Neron, dolje G. J. Cezar.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#268 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

P T O L E M E J I

PTOLEMEJSKA dinastija (uz Seleukide) su najvažnija dinastija iz epohe helenizma, a to je period od smrti jednog od najvećih osvajača u povijesti, Aleksandra III. Velikog, do smrti kraljice Kleopatre VII. U doba dinastije Ptolemeja osnovana je za vrijeme njenog prvog kralja, zapravo faraona Egipta Ptolemeja I. Aleksandrijska biblioteka koja je bila svjetski centar znanosti i umjetnosti budući da su u njoj radili zaista najveći umovi toga doba. Ta epoha je ustvari prva renesansa u povijesti koja je zadužila svojim znanjem cijelu svijet. Kod nas se relativno malo zna o Ptolemejima, a sasvim mali postotak ljudi zna da je među njihovim kraljicama bilo najviše onih koje su se zvale Kleopatra. Kad se kaže to ime obično se pomisli na onu Kleopatru koja je bila ljubavnica Cezaru i supruga Antoniju, a skoro nitko ne zna da je ona bila sedma i zadnja kraljica Egipta po redu koja je imala to ime. Da bi upoznali nadasve burne živote tih kraljica stavit ću natuknice iz svoje knjige ZNAMENITI GRCI, jer Ptolemeji su bili Heleni, a grčki (koine-grčki) se govorio cijelim Mediteranom kao što se danas govori engleski u svijetu, ili španjolski u Latinskoj Americi. Zbog te činjenice su znanost i umjetnost bili pristupačni svim narodima Sredozemlja. Budući da ima puno sličnih imena (Ptolemej, Antioh, Seleuk, Kleopatra) potrebna je malo bolja koncentracija pri čitanju.)
SVE GODINE U TEKSTU SU PRIJE NOVE ERE, A SVA OBITELJSKA STABLA SU VRLO POJEDNOSTAVLJENA.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#269 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA I. SIRIJKA. – (Κλεοπάτρα A' Σύρα) *219. ⌂176. Bila je kći seleukidskog cara Antioha III. Velikog (*242. ⌂187.) i Laodike III. (*240. ⌂191.), a žena faraona Ptolemeja V. Epifana (*209. ⌂180.). Antioh III. Veliki je 197. god. osvojio nekoliko gradova Male Azije koje su držali Ptolemeji. U svojoj vizionarskoj dugoročnoj politici Rimljani su podržavali Egipat zbog dvije berbe žita godišnje i prilikom pregovora s Antiohom III. u Lizimahiji 196., su tražili od Antioha III. da vrati Egiptu zauzete teritorije. Kao odgovor na te zahtjeve Antioh se pravdao da je u prijateljskim odnosima s Egiptom i da je spreman sklopiti mir s Ptolemejima, te je naglasio da će se njegova kćerka Kleopatra udati za Ptolemeja V. Epifana. Antioh III. je vjenčanjem nastojao osigurati savez pred mogući sukob s Rimljanima. Kleopatra se 193 god. u Rafiji vjenčala za Ptolemeja V. Kleopatru su na ptolemejskom dvoru u Aleksandriji nazivali Sirijka budući da se smatralo da je u miraz Egiptu donijela Koile Siriju (današnji Libanon i Sirija). Nakon vjenčanja uvedena je u egipatski faraonski kult, pa je faraonski par poštovan kao Teoi Epifanes (Pojavni bogovi, tj. oni koji se mogu vidjeti). Dobila je i počasni naziv sestre Ptolemeja V. Epifana. Na čuvenom Kamenu iz Rosete iz 185. god. zabilježene su odluke svećeničkoga sinoda iz Memfisa, kojim su potvrđene sve počasne titule, koje su prethodno dali Kleopatri I. i Ptolemeju V. Imenovana je 187. god. za prvoga ministra u ptolemejskoj vladi.
Image
God. 186. Ptolemej V. uspio ugušiti pobunu Hugronafora i obnoviti ptolemejsku vlast u Gornjem Egiptu, koji je bio odcijepljen od 207. god. Po egipatskim običajima Kleopatra I. je dobila titulu adelfe (sestre) Ptolemeja V. Svećenički sinod u Memfisu joj je 185. god. predao sve dužnosti koje je Ptolemej V. dobio 195. god. Njezin utjecaj na državne poslove vidio se i u tome što je muža nagovorila da, usprkos započetih priprema, odustane od rata protiv njezinog brata Seleuka IV. Filopatora. Kada je 180. njezin muž umro, Kleopatra I. sama je preuzela sve vladarske dužnosti. Bila je prva ptolemejska kraljica, koja je bila samostalni vladar Egipta. Na tada kovanim drahmama za nju se koristi izraz Tea Epifanes i ime joj se navodi prije imena sina. S Ptolemejem V. imala je troje djece, koji su jedno vrijeme vladali Egiptom: Kleopatru II. (*189. ⌂116.), Ptolemeja VI. Filometora (*186. ⌂145.) i Ptolemeja VIII. Fiskona (*182. ⌂116.).
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#270 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA II. – (Κλεοπάτρα B') *185. ⌂116. Kćerka je faraona Ptolemeja V. Epifana (*209. ⌂180.) i Kleopatre I. Sirijke (*219. ⌂176.), koja je kćerka seleukidskom cara Antioha III. Velikog (*242. ⌂187.). Njezina braća su Ptolemej VI. Filometor (*186. ⌂145.) i Ptolemej VIII. Fiskon (*182. ⌂116.). Kada je umro njezin otac Ptolemej V. Epifan, vlast je kao regentica preuzela njezina majka Kleopatra I. koja je vladala u ime Ptolemeja VI. Filometora. A kad je umrla i majka, regenti su postali vrlo utjecajni dvorski ministri Lenej i Eulej. Kleopatra II. se udala za starijeg brata Ptolemeja VI. Filometora i time je postala kraljica. To je učinjeno kako bi se ojačala faraonska obitelj i spriječilo da Kleopatra II. postane mamac nekom kralju izvan din. Ptolemeja. Kleopatra II. je bez sumnje bila vrlo moćna i utjecajna da bi dopustila mužu da vlada sam. Oboje su uvedeni u din. kult i nazivani su Theoi Philometor, (bogovi, koji vole majku). God. 170. je izbio Šesti sirijski rat. Seleukidski car Antioh IV. (*212. ⌂164.) osvojio je veći dio Egipta i čak je zarobio Ptolemeja VI. Budući da je Egipat time ostao bez faraona, u Aleksandriji su izbili nemiri, narod je svrgao ministre Euleja i Leneja i za novoga faraona imenovan je Ptolemej VIII. Fiskon. Egipat je time dobio dva brata faraona jer se Ptolemej VI. uspio vratiti u zemlju. Tada je njihova sestra Kleopatra II. nagovorila braću da vladaju zajedno. Međutim, Ptolemej VI. otkazao je poslušnost Antiohu IV. i došlo je opet do novog napada. Poraz je spriječila rimska diplomacija te je Antioh IV. morao prekinuti okupaciju Egipta. Ali zato je među braćom izbila nesuglasica. Utjecajni dvorjanin i vojskovođa Dionizije Petoserapis pokušao je iskoristiti popularnost mlađega Ptolemeja VIII. Fiskona, pa je među Egipćanima raširio laž da Ptolemej VI. Filometor planira zbaciti mlađega brata. Narod se pobunio, ali su se braća pojavila skupa na balkonu palače i narod Aleksandrije se smirio. Spletkaroš Dionizije je na to pobunio vojsku te je Ptolemej VI. otišao smirivati stanje u Eleuziji. Za to je vrijeme mlađi brat Ptolemej VIII. Fiskon prigrabio svu vlast pa je Ptolemej VI. pobjegao na otok Cipar. Poslije toga je neko vrijeme bio u Rimu i Senat Republike mu je dao podršku. U međuvremenu je izbila pobuna protiv Ptolemeja VIII., a kad se Ptolemej VI. vratio u Egipat, oni su opet ipak podijelili vlast: stariji je brat dobio Egipat i Cipar, a mlađi brat Kirenaiku. Kleopatra II. je tada zavladala sa suprugom i bratom Ptolemejem VI. koji je tada pomagao seleukidskom caru Demetriju II. Nikatoru (*161. ⌂139.) da se domogne trona. U vrijeme bitke, u kojoj je Ptolemej VI. pobijedio, pao je s konja i poslije tri dana je umro. Kleopatra II. je postala regentica njihovom sinu Ptolemeja VII. U svemu tome svoju je šansu vidio Ptolemej VIII. koji je s vojskom došao u Aleksandriju i predložio sestri vjenčanje. Kleopatra II. se tada udala i za drugog brata i dobili su sina Ptolemeja Memfita (*143. ⌂130.). Ali, Ptolemej VIII. zaveo je i Kleopatru III., koja je bila kćerka njegove sestre i pokojnog brata. Čak se s Kleopatrom III. i oženio, a ipak se nije rastao od Kleopatre II. Na dvoru je nastala ludnica, kaos. Skoro svakodnevni sukob između dvije Kleopatre, majke i kćerke, kuhao se preko deset god. sve dok nisu izbili veliki nemiri u Aleksandriji. Građani su se pobunili protiv Ptolemeja VIII. Fiskona i potpalili su faraonovu palaču. To je prepalo Ptolemeja VIII. i on je bio prisiljen napustiti Egipat i pobjeći na Cipar s nećakom Kleopatrom III. Kleopatra II. je tada Egiptom zavladala samostalno.
Image
Poslije nekog vremena Ptolemej VIII. je uspio unajmiti vojsku i zaratio je protiv sestre. Pozvao je iz Kirene svog pastorka, tj. brata Kleopatre III., Ptolemeja VII. Neos Filopatora (*152. ⌂145.) i na prevaru ga ubio. To ubojstvo razbjesnilo je Aleksandriju da su ljudi porazbijali sve kipove Ptolemeja VIII. u gradu. Budući da je mislio da iza te pobune stoji Kleopatra II. ubio je njihovog sina Ptolemeja Memfita i raskomadanog ga poslao Kleopatri II. Cijelo to vrijeme Kleopatra II. je držala Aleksandriju, a Ptolemej VIII. je imao staru prijestolnicu Memfis (20 km južno od današnjeg Kaira). Tada se Kleopatra II. prisjetila i zatražila pomoć od svoga zeta Demetrija II. Nikatora, koji joj se odazvao, ali je već u prvoj bitci poražen te se vratio u Siriju. Na to je i Kleopatra II. pobjegla u Siriju s brodom punim blaga kod svoje kćerke Kleopatre Teje i zeta Demetrija II. Da bi oslabio neprijatelja, Ptolemej VIII. je počeo pomagati uzurpatoru Sirije, Aleksandru II. Zabinu (*151. ⌂123.) da se domogne seleukidskog trona. Demetrije II. Nikator je ponovo izgubio bitku, a onda i život. Kleopatra II. se ipak vratila u Egipat i uspjela se pomiriti s bratom Ptolemejem VIII. i kćerkom Kleopatrom III. Prije nego što je Ptolemej VIII. umro, oporukom je odredio da Kleopatra III. vlada s jednim od dva sina iz njegovog drugog braka s Kleopatrom III. Ali, Kleopatra III. je željela da vlada njezin mlađi sin Ptolemej X. Aleksandar (*140. ⌂88.) na kojeg je imala veliki utjecaj, ali Kleopatra II. i građani Aleksandrije tražili su da vlada Ptolemej IX. Latir (142. ⌂81.), pa je Kleopatra III. morala popustiti. Međutim, uskoro je i Kleopatra II. umrla. S Ptolemejem VI. imala je djecu: Ptolemeja Eupatora (*166. ⌂152.) , Kleopatru Teu Eueteriju (*165. ⌂121.), Kleopatru III. (*161. ⌂101.) i Ptolemeja VII. Neos Filopatora (*152. ⌂145.). A sa svojim mlađem bratom Ptolemejem VIII. Fiskononom imala je Ptolemeja Memfita (*143. ⌂130.).
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#271 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA TEA EUETERIA – (grč. Κλεοπάτρα Θεὰ Εὐετερία) *165. ⌂121., kći je faraona Ptolemeja VI. Filometora (*186. ⌂145.) i Kleopatre II. (*185. ⌂116.). Bila je kraljica Seleukidskog Carstva, koja je samostalno vladala od 126. do 121. god. njezin otac Ptolemej VI. podržavao je uzurpatora seleukidskog prijestolja Aleksandra I. Balasa (*170. ⌂145.) u njegovom ratu protiv Demetrija I. Sotera (*187. ⌂150.), te je udao Kleopatru Teu za Aleksandra I. Balasa, koji je uz stranu podršku pobijedio Demetrija I. S Aleksandrom I. rodila je budućeg cara Antioha VI. Dioniza (*148. ⌂142.). Car Sirije, Demetrije II. Nikator (*161. ⌂139.) krenuo je osvojiti seleukidsko prijestolje, a u isto vrijeme Ptolemej VI., dok je pomagao svome zetu, usput zauzimao primorske gradove Palestine i Fenikije. Pri tome je na Ptolemeja VI. izvršen neuspio atentat, a budući da Aleksandar I. nije kaznio krivca, Ptolemej VI. mu je prestao pomagati i još je naredio kćerki Kleopatri Tei da se vrati u Egipat, što je ona morala učiniti. Ptolemej VI. je potom Kleopatru Teu oženio za Demetrija II. Nikatora i postao mu saveznik, a to mu je omogućilo da postane car Sirije. S Demetrijem II. Kleopatra Tea je dobila sinove Seleuka V. Filometora (*144. ⌂125.) i Antioha VIII. Gripa (*143. ⌂96.). Ali, ubrzo po dolasku na vlast pojavili su se problemi jer je novi uzurpator Diodot Trifon (⌂138.) iskoristio nezadovoljstvo Demetrijevih najamnika i otišao kod Arapa naći plaćeničku vojsku i to baš tamo gdje je Aleksandar I. Balas sakrio svoje i Kleopatrino dijete, Antioha VI. Dioniza.
Image
U to vrijeme je Diodot Trifon vladao jednim dijelom Carstva, a Demetrije II. drugim. Kad je Demetrije II. otišao ratovati protiv Parta, Kleopatru Teu je ostavio u Seleukiji Pijeriji. Ali Demetrija II. su zarobili Parti i Kleopatra Tea se morala udati za mlađega Demetrijevog brata, Antioha VII. Sideta (*159. ⌂129.) da bi ga time učinila vladarem jer je ona već bila kraljica. S njim je imala nekoliko djece, ali je najvažniji Antioh IX. (*135. ⌂96.). Antioh VII. zauzeo je Babiloniju, Mezopotamiju i Mediju, pa su Parti oslobodili Demetrija II. s namjerom da izazovu građanski rat. između braće. Međutim, do rata nije došlo, jer je Antioh VII. poginuo ratujući s Partima. Kleopatra Tea se bojala da joj Antioh IX. za vrijeme sukoba ne strada, pa ga je poslala u Kizik. Kada se Demetrije II. vratio iz desetogodišnjega zarobljeništva ponovo je Kleopatru Teu prihvatio za ženu. Tad je Kleopatrina majka Kleopatra II. tražila pomoć od Demetrija II. u građanskom ratu s bratom Ptolemejem VIII. ali Demetrije II. je poražen u nekoliko bitaka i vidjevši da od njega nema nikakve koristi, Kleopatra Tea je naredila upravitelju Tira da ubije njezinog bivšeg muža. Novi car Sirije je postao Demetrijev i Kleopatrin sin Seleuk V. Filometor, ali budući da je htio vladati bez majke, ona ga je ubila jer je znala da bi joj se mogao osvetiti za smrt oca. Tad je vladala kao regent u ime sina Antioha VIII. Gripa. Sin se vremenom uzoholio te ga je planirala otrovati, ali su njegovi doušnici to saznali pa je on prisilio majku da popije otrov.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#272 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA III. EUERGET – (grč. Κλεοπάτρα Γ' Εὐεργέτης) *161. ⌂101. Kći je faraona Ptolemeja VI. Filometora (*186. ⌂145.) i kraljice Kleopatre II. (*185. ⌂116.). koji su bili brat i sestra. Politički život Kleopatre III. započeo je kada je bila vrlo mlada, jer je kao dijete bila zaručena (ali nije poslana) za svog strica Ptolemeja VIII. Fiskona (*182. ⌂116.). (mlađeg brata njezinih roditelja) koji je tada bio nastanjen na Cipru. Kleopatra III. je bila velika sljedbenica božice Izide. Uspostavila je redovnu trgovine između Indije i Egipta te je sponzorirala istraživanja pod komandom pomorca Eudoksa iz Kizika. Smrt njezinog oca Ptolemeja VI. dovela je do vladavine brata Kleopatre III. i Ptolemeja VII. Neos Filopatora pod regentstvom njihove majke. Međutim, ova vlast brzo je propala jer je smrt Ptolemeja VI. također potaknula povratak Kleopatrinog strica Ptolemeja VIII. u Egipat. U kratkom vremenu, Ptolemej VIII. se oženio majkom Kleopatre III., ubio njezinog brata i uzdigao se na egipatsko prijestolje u rangu s Kleopatrom II., sa svojom sestrom i novom ženom. Iskoristio je blizinu mlade Kleopatre III. i silovao je, a onda i oženio. Nije poznato koliko je Kleopatra III. bila svojevoljno u braku s Ptolemejem VIII., ali je postala žena nemilosrdnog karaktera koja je s njim izrodila petero djece, vjerojatno prevladavajući sve početne nedoumice radi moći. Iako je poligamija dugo bila poznata među antičkim Makedoncima, oni su na brak Ptolemeja VIII. i Kleopatre III. ipak bili kivni, jer je bio oženjen i sa svojom sestrom i njenom kćerkom istovremeno. Razvrat Ptolemeja VIII. bio zloglasan, bio je ekshibicionist koji je uživao u prozirnim haljinama dok je ljuljao na ljuljački u palači. Bio je oženjen s Kleopatrom III. manje zbog njezinih draži, a više zbog politike, nastojeći izigrati kćer protiv majke kako bi time provjeravao utjecaj Kleopatre II. unutar egipatske uprave. U godinama koje su uslijedile, suparništvo između Kleopatre III. i njezine majke se pojačalo, pri čemu su obje rodile djecu s Ptolemejem VIII.: Kleopatra II. je imala sina Ptolemeja Memfita, a Kleopatra III. imala je dva sina, Ptolemeja IX. Filometora Sotera II. (*142. ⌂81.), kojeg je strašno mrzila jer je bio dijete iz silovanja i Ptolemeja X. Aleksandra I. (*140. ⌂88.), i tri kćeri; Kleopatru Trifenu (*141. ⌂111.), Kleopatru IV. (*140. ⌂112.) i Kleopatru V. Selenu (*135. ⌂103.). Broj djece Kleopatre III. jasno pokazuje da je Ptolemej VIII. marginalizirao Kleopatru II., vjerojatno u pokušaju da je u naklonosti svojih podanika zamijeni njezinom kćeri. Napetosti među tri vladara eksplodirale su u građanski rat 132. god., a Kleopatra II. je postigla početni uspjeh otjeravši Ptolemeja VIII., Kleopatru III. i njihovu djecu na Cipar; ali prognanici su također odveli Kleopatrinog sina Ptolemeja Memfita, kojeg je Ptolemej VIII. brutalno ubio kako bi njegove posmrtne ostatke poslao natrag Kleopatri II. kao sarkastični rođendanski dar. Unatoč ranom uspjehu Kleopatre II., 127. god. snage Ptolemeja VIII. i Kleopatre III. otjerale su je iz Egipta u Siriju. Njihova je pobjeda, međutim, bila šuplja, budući da je Kleopatra II. uspjela prokrijumčariti kompletnu egipatsku riznicu u Aziju, a i veći dio Gornjeg Egipta ostao je vjeran prognanoj kraljici. Tri god. su obje strane činile sve što je bilo u njihovoj moći da nadvladaju drugu, ali nijedna nije imala snage za to odlučan potez. Kao rezultat njihovog zastoja i kada su se seleukidski poslovi okrenuli protiv interesa Kleopatre II., dogovoreno je pomirenje. Kleopatra II. se vratila u Egipat kako bi ponovno vladala na strani Ptolemeja VIII. i Kleopatre III., koji su sa svoje strane rado prihvatili Kleopatrin povratak zbog bogatstva koje je imala u rukama i mira koji je donijela u Gornji Egipat. Tri su monarha tada zajedno vladala osam relativno mirnih god. Iz tog razdoblja valja istaknuti edikt iz 118. god., kojim je uložen značajan napor u reformi egipatskog zakona nakon godina zanemarivanja i neodgovorne vladavine. God. 116. umro je Ptolemej VIII., ostavljajući dvije Kleopatre da vladaju sa starijim sinom Kleopatre III., Ptolemejem IX. Filometorom. Tri mjeseca kasnije umrla je i Kleopatra II. Nakon toga, beskompromisna Kleopatra III. u potpunosti je došla do izražaja jer je odlučila urediti poslove na ptolemejskom dvoru na svoj način. Preuzimajući kontrolu nad sudom, uvjerila se da su njezini podanici znali za njezin status zahtijevajući da se uvijek prvi put spominje u službenim dokumentima. Iako nije puno marila za starijeg od svoja dva sina, uglavnom zato što je njime teško manipulirala, nije ga mogla odvojiti od kraljevske vlasti zbog njegove popularnosti među Grcima u Aleksandriji. Kleopatra III. je ipak njegovala interese mlađeg sina Ptolemeja X. Aleksandra I. koliko je to bilo moguće. Na primjer, Kleopatra se potrudila pobjeći iz sjene statusa svog starijeg brata, nastanivši ga na Cipru 116. god. gdje je mogao njegovati nezavisnu bazu moći. Koliko god je bila sklona svom mlađem sinu, Kleopatra III. je također ljubomorno čuvala svoju kontrolu nad Ptolemejem IX. Kada se on počeo oslanjati na podršku svoje sestre-žene, Kleopatre IV., u pokušaju da se donekle oslobodi utjecaja njihove majke, Kleopatra III. je brzo sredila da se oni razvedu. Kleopatra III. je tada prisilila Ptolemeja IX. da se oženi drugom, ljubaznijom mlađom sestrom po imenu Kleopatra V. Selena. Intriga je uslijedila dok su se Kleopatra III. i Ptolemej IX. borili za kontrolu nad Egiptom. Pokušaji Kleopatre III. da istisne Ptolemeja IX. 110. i 108. god. u korist mlađeg Ptolemeja X. Aleksandra I. nisu uspjeli, ali je 107. god. poduzela odlučnu akciju nakon što je Ptolemej IX. poslao trupe sir. savezniku kako bi ratovali protiv Hebreja u Judeji bez odobrenja Kleopatre III. Hebreji su inače činili veliki dio njezine potpore u Aleksandriji, te su je stoga nagnali da pazi na Hebreje i na drugim mjestima. Pažljivo inscenirajući događaje, Kleopatra III. je natjerala neke svoje pristaše kako bi mogli tvrditi da su zadobili svoje rane braneći je od pokušaja atentata koji je planirao Ptolemej IX. Nakon toga raspirivši strasti, Kleopatra III. je natjerala stanovnike Aleksandrije protiv Ptolemeja IX., prisilivši ga da pobjegne u sigurnost Cipra. Iskoristivši trenutak, Kleopatra III. je dala Ptolemeja X. Aleksandra I. pozvati u Egipat gdje je postavljen kao njezin suvladar. U nadi da će spriječiti pokušaj povratka Ptolemeja IX., Kleopatra III. je naredila da ga zarobe prije nego što se etablira. Kad ova naredba nije bila izvršena, Kleopatra III. je bila toliko nezadovoljna da je dala pogubiti odgovornog oficira. Iako će Ptolemej IX. doživjeti povratak u Egipat neko vrijeme nakon majčine smrti, kao u zatvoru boravio je na Cipru dok je ona još bila na vlasti u Egiptu. Kleopatra III. učinila je sve što je mogla (uključujući udaju za svoju kćer Kleopatre V. Selene za sir. cara Antioha VIII. Gripa (*143. ⌂96.) kako bi osigurala Egipat od njegovog povratka. U međuvremenu se njezin odnos s mlađim sinom Ptolemejem X., koji se pokazao ne tako poslušnim kako je očekivala, počeo pogoršavati. Do 103. god. Ptolemej X. je postao toliko zgrožen majčinom voljom da dominira njegovim životom da se povukao iz Aleksandrije kako bi u provinciji našao vojsku i podigao je protiv nje. Kleopatra III. je shvatila da neće izdržati protiv dva neprijateljska sina, te se pokušala pomiriti s mlađim. Glumeći spremnost da se povinuje, vratio se u grad 101. god., samo da bi ubio svoju majku ubrzo nakon povratka. Kleopatra III. je imala ovu djecu: Ptolemeja IX. (*142. ⌂110), Kleopatru Trifenu (*141. ⌂111.), Ptolemeja X. (*140. ⌂88.), Kleopatra IV. (*140. ⌂112.) i Kleopatru V. Selenu (*135. ⌂69.).

Image

KLEOPATRA TRIFENA – (grč. Κλεοπάτρα Τρύφαινα) *141. ⌂111. Kći je Ptolemeja VIII. Fiskona (*182. ⌂116.). i Kleopatre III. (*161. ⌂101.), a sestra Kleopatre IV. i Kleopatre V. Selene. Udala se za seleukidskog cara Antioha VIII. Gripa (*143. ⌂96.). Bijesna što su njezine političke ambicije osujećene miješanjem njezine majke, Kleopatra IV., pobjegla je iz Egipta na Cipar gdje je našla vojsku odanu sebi. Zatim je povela tu vojsku u Siriju i tamo je ponudila svom rođaku Antiohu IX. Kizičkom (*135. ⌂96.) koji je bio u građanskom ratu protiv svog polubrata Antioha VIII. Gripa, a obojica su bili sinovi njezine tetke Kleopatre Teje. Trifena je bila izrazito bijesna protiv Kleopatre Teje zbog udaje za smrtnog neprijatelja svoga muža. Saznavši da joj je sestra u Antiohiji, Trifena je nagovorila muža da napadne to mjesto. Tražeći utočište, Kleopatra IV. je pobjegla u azil, u Artemidin hram i stala uz oltar gdje je uzalud molila za život. Na inzistiranje vlastite sestre Kleopatre Trifene, Kleopatra IV. je pogubljena prije nego što je uopće uspjela biti odvučena iz svetog područja hrama. Trifena je inzistirala na ubojstvu Kleopatre IV. jer se bojala da bi njezin muž, suparnik Antioh VIII., mogao biti podložan njezinim čarima. Antioh IX., dvostruko razljućen gubitkom Kleopatre IV. i bezbožnošću njezine smrti, pobrinuo se da joj, kada su se stvari preokrenule i Kleopatra Trifena pala u njegove ruke, završi život na isti način. Kleopatra Trifena je s Antiohom VIII. imala više djece. To su: Laodika VII. Tea (*122. ⌂85.), udana za kralja Komagene Mitridata I. (*130. ⌂70.), Seleuk VI. (*120. ⌂95.), Antioh XI. (*115. ⌂95.), , Filip I. (*115. ⌂83.), Demetrije III. (*113. ⌂88.) i Antioh XII. (*112.⌂84.).
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#273 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA IV. – (grč. Κλεοπάτρα Δ') *140. ⌂112. Kći faraona Ptolemeja VIII. Fiskona (*182. ⌂116.) i njegove nećake Kleopatre III. (*161. ⌂101.) Bila je sestra: Ptolemeja IX. Latira, Ptolemeja X., Kleopatre V. Selene i Kleopatre Trifene. Kleopatra IV. se udala za svog brata Ptolemeja IX. Latir (*142. ⌂110.), dok je on još bio princ. Kleopatra IV. je majka Ptolemeja XII. (*117. ⌂51.) i Ptolemeja Ciparskog (*116. ⌂58.). God. 115. god. njezina majka Kleopatra III. natjerala je Kleopatru IV. i Ptolemeja IX. na razvod. Nakon prisilnog razvoda, Kleopatra IV. pobjegla je iz Egipta i otišla na Cipar, gdje se 114. god. udala za cara Sirije Antioha IX. Kizičkog (*135. ⌂96.). God. 112. Antioh VIII. je pobijedio u građanskom ratu svog polubrata i rivala Antioha IX. Kizičkog i zauzeo Antiohiju, gdje je boravila Kleopatra Trifena koja je mrzila svoju sestru Kleopatru IV. i željela je ubiti, a koja se sakrila u Apolonovom hramu. Optužila je Kleopatru IV. da je uvela strane vojske u spor između polubraće Seleukida i udala se izvan Egipta protiv volje svoje majke. Antioh VIII. uzalud je tražio od svoje žene da poštedi svoju sestru. Rekao je da njegovi preci nikada nisu tako nasilno postupali sa ženama. Dodao je da je hram, u koji se sklonila Kleopatra IV., svetinja, te da mora poštovati bogove uz čiju je pomoć pobijedio. Ali Trifenu muž nije uspio odgovoriti od nauma: naredila je nekolicini vojnika da pogube sestru. Prodrli su u hram i ubili Kleopatru IV. Prije smrti Kleopatra IV. je proklela svoje ubojice i prepustila svoju osvetu obeščašćenim bogovima. God. dana kasnije, 111., Trifenu je zarobio Antioh IX. nakon što je u još jednoj bitci pobijedio svog polubrata i dao ju je pogubiti.
Image
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#274 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA V. SELENA – (grč. Κλεοπάτρα Ε' Σελήνη) *135. ⌂69. Kćerka faraona Ptolemeja VIII. Fiskona (*182. ⌂116.) i Kleopatre III. (*161. ⌂101.) Njezina braća su bili egipatski faraoni Ptolemej IX. Latir i Ptolemej X. Aleksandar I., a njezine sestre su Kleopatra IV. i Kleopatra Trifena. Bila je kraljica Egipta i kraljica petorice što careva što faraona: Ptolemeja IX. Latira, Antioha VIII. Gripa, Antioha IX. Kizičkog, Antioha X. Euzeba i Ptolemeja X. Aleksandra I. Kada je 116. god. umro Ptolemej VIII. Fiskon tada je Kleopatra III. bila prisiljena prihvatiti za suvladara svoga najstarijega sina Ptolemeja IX. Latira. Od njega je tražila da se razvede od svoje sestre i žene Kleopatre IV. i da se 115. god. oženi sa svojom drugom sestrom Kleopatrom V. Selenom. Izgleda da je to Kleopatra III. zahtijevala jer je lakše mogla vladati s Kleopatrom V. Selenom. Međutim za razliku od majke i prijašnjih kraljica sestara, nije imala status suvladara. Kleopatra V. Selena je u braku s bratom Ptolemejem IX. Latirom imala dva sina i kćerku Kleopatru Teu Filopator, poznatiju kao Bereniku III. (*114. ⌂80.) Selenin suprug, Ptolemej IX. Latir morao je nakon sukoba s majkom Kleopatrom III. 107. god. napustiti Egipat i pobjeći na Cipar. Ptolemej IX. Latir je otišao bez žene Kleopatre V. Selene, jer mu je Kleopatra III. oduzela i zadržala je u Egiptu. Ptolemej IX. Latir je s vojskom zauzeo veliki dio Judeje i Palestine, pružajući podršku Antiohu IX. Kizičkome. Odatle je prijetila opasnost da krene na Egipat. Kleopatra III. je tada počela pomagati drugu stranu u seleukidskom sukobu, tj. Antioha VIII. Gripa, kome je 103. god. ponudila ruku svoje kćerke Kleopatre V. Selene.
Image
Građanski rat između Antioha VIII. Gripa i Antioha IX. Kizičkog trajao je vrlo dugo i iscrpljivao je oslabljeno i smanjeno Seleukidsko Carstvo. Kada je 96. god. ubijen Antioh VIII. Grip, Kleopatra V. Selena se udala za njegovoga protivnika Antioha IX. Kizičkog, ali i on je iste god. poginuo u bitci sa Seleukom VI. Epifanom (*120. ⌂95.), najstarijim sinom Antioha VIII. Gripa. Ponovo se udala za svoga pastorka Antioha X. Euzeba (*114. ⌂83), sina Antioha IX. Kizičkog i Kleopatre IV. U braku s njim rodila je dva sina: Antioha XIII. Azijatika (*85. ⌂64.) i Seleuka VII. Kibiosakta (⌂56.). Nakon ubojstva njezinoga nećaka Ptolemeja XI. Aleksandra II. 80. god. u Aleksandriji, Kleopatra V. Selena je u tom trenu bila jedini preživjeli legitimni nasljednik Ptolemeja. Tražila je tron za svoje sinove iz četvrtoga braka, ali narod Aleksandrije je izabrao Ptolemeja XII. Auleta (*117. ⌂51.). Kleopatra Selena je zato sinove poslala 75. god. u Rim da od Senata traže priznanje za njihovo pravo na egipatsko prijestolje, ali nisu uspjeli ništa. Arm. kralj Tigran II. Veliki je 69. god. nakon opsade zauzeo Ptolemaidu. Kada je zauzeo grad zarobio je i Kleopatru V. Selenu i zatočio je u Seleukiji, gdje ju je i pogubio. Rimska vojska je kasnije pobijedila Tigrana II. Velikog. God. dana kasnije Selenin sin Antioh XIII. Azijatik je kao posljednji kralj Seleukida neuspješno pokušavao obnoviti Carstvo, ali ono je nestalo 63. god.
Benjaminsky
Posts: 983
Joined: 08/06/2022 10:10

#275 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA

Post by Benjaminsky »

KLEOPATRA TEA FILOPATOR / BERENIKA III. – (grč. Βερενίκη Γ' Κλεοπάτρα Θεά Φιλοπάτωρ) *114. ⌂80. U ant. izvorima nazivana i Kleopatra Berenika III., jer po rođenju je dobila ime Berenika, ali kad se udala uzela je ime Kleopatra. Bila je kći kralja Ptolemeja IX. (*142. ⌂81.) i Kleopatre V. Selene (*135. ⌂69.). Kraljica je Egipta od 81. do 80. God. 101. Ptolemej X. Aleksandar II. dao je ubiti svoju majku Kleopatru III. da bi ubrzo nakon toga oženio svoju trinaestogodišnju bratičnu Bereniku i uzdigao je u ulogu suvladarice. Par je bio spojen u dinastičkom kultu kao Theoi Philadelphoi (Bogovi koji vole braću i sestre). God 91. izbila je posljednja pobuna u nizu ustanaka Egipćana koju su podražavali i svećenici Tebe u Gornjem Egiptu, te su preuzeli kontrolu nad nekoliko noma. Uz to su u svibnju 88. god. Aleksandrijci i vojska okrenuli se protiv Ptolemeja X. Aleksandar II. i protjerali ga. Aleksandrijci su tada pozvali Ptolemeja IX. Aleksandra I. da se vrati u Aleksandriju i ponovno preuzme prijestolje, što je on i učinio. Berenika je pratila svog muža u progonstvo. Par je našao plaćeničku flotu kako bi ponovno zauzeo kraljevstvo, ali su poraženi u bitci. Ptolemej X. je regrutirao drugu vojsku u Miri, napao Cipar i poginuo. Berenika se vratila u Egipat nakon smrti Ptolemeja X. da bi je, 81. god. otac Ptolemej IX. promaknuo u status suvladarice. I Ptolemej IX. je umro ubrzo nakon toga, vjerojatno pred kraj te god. ostavljajući Kleopatru Bereniku III. samu na prijestolju. Time je postala prva samostalna žena-vladar u egipatskoj povijesti nakon faraonke Tausret 1185. god. Kleopatra Berenika III. je nadišla sve nedostatke svoje loze i ponašala se kao odgovorna kraljica, iako je imala mnogo prepreka na putu. Tada je ponovno uključena u dinastički kult kao Tea Filopator (Božica koji voli oca) što je jasna referenca na njezino nasljeđe moći od oca. Nakon nekoliko mjeseci samostalne vladavine, 80. god. Berenika je pozvala svog mlađeg polubrata po majci i bivšeg pastorka, Ptolemeja XI. Aleksandra II., iz Rima da bude njezin suvladar. Ovo se dogodilo po nalogu rimskog diktatora Sule, koji se nadao da će Ptolemej XI. služiti kao popustljivi kralj-klijent. Ptolemej XI. je okrunjen za kralja 3. IV. 80. god. i poslije samo osamnaest dana ubio je Bereniku. Njezina smrt razljutila je Aleksandrijce, a kao odgovor na njezino ubojstvo ljudi su se pobunili 22. IV. 80. god. Stjeran je u gimnazij i ubijen. Prijestolje je tada prešao na Ptolemeja XII. Auleta (*117. ⌂51.), koji je bio sin Ptolemeja IX. i polubrat Kleopatre Berenike III.
Post Reply