Evolucija čovjeka

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

Post Reply
User avatar
Leverage
Posts: 9459
Joined: 27/05/2018 16:32

#101 Re: Evolucija čovjeka

Post by Leverage »

Kad su već tu, barem ih treba angažovati da rade više na pedagoškom segmentu. Nemoj efendija živ bio o hromosomima I haplogrupama.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#102 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Što je evolucija čovjeka u kratkim crtama?

Ljudska evolucija je dugačak proces, proces u kojemu su ljudi potekli od majmunolikih predaka. Znanstveni dokazi potvrđuju da su fizičke osobine i ponašanja koja dijele svi ljudi potekli od tih majmunolikih predaka i razvijali su se tijekom razdoblja od približno šest milijuna godina.
Jedna od najranijih osobina koja definira ljude, bipedalizam – sposobnost hodanja na dvije noge – razvila se prije više od 4 milijuna godina. Ostale važne ljudske osobine poput velikog i složenog mozga, sposobnost da se koriste alati, kao i sposobnost da se stvori artikulirani govor – razvijene su u „novije“ vrijeme. Mnoge napredne značajke, uključujući i složeno simboličko izražavanje, umjetnost i izgradnja kulturne raznolikosti – pojavila se uglavnom tijekom proteklih 100 000 godina.

Ljudi su primati. Fizičke i genetičke sličnosti pokazuju da je moderna ljudska vrsta, Homo sapiens, u vrlo bliskom odnosu sa drugom skupinom primata – čovjekolikih majmuna. Ljudi i veliki majmuni Afrike – čimpanze (uključujući i bonobo majmuna i takozvane „patuljaste čimpanze“) i gorile imaju zajedničkog pretka koji je živio u razdoblju od prije 6 – 8 milijuna godina. Najčešća teorija koja u prilog sebi ima i najviše dokaza, govori da su se ljudi razvili u Africi i da se veliki dio ljudske evolucije odigrao upravo na tom kontinentu. Teorija se potvrđuje fosilnim ostatcima praljudi koji su živjeli prije 2 – 6 milijuna godina i nađeni su isključivo u Africi.

Većina znanstvenika danas prihvaća i poznaje 15 – 20 različitih vrsta praljudi. Ono u čemu se svi ne slažu jeste utvrđivanje koja od ovih vrsta je međusobno povezana, a koja jednostavno izumrla. Mnoge ljudske vrste – uglavnom većina od njih – nisu ostavile živuće potomke. Znanstvenici također raspravljaju o tome kako identificirati i klasificirati određene vrste praljudi, te o tome koji čimbenici utječu na razvoj i izumiranje vrste.

Rani ljudi migrirali su iz Afrike u Aziju najvjerojatnije između 2 i 1.8 milijuna godina. U Europu su došli nešto kasnije, između 1 i 1.5 milijuna godina. Vrste modernih ljudi naselile su cijeli svijet mnogo kasnije. Na primjer, prvi ljudi su u Australiju došli u posljednjih 60 000 godina, a u Ameriku u posljednjih 30 000 godina. Počeci razvoja poljoprivrede i usponi prvih civilizacija dogodili su se u posljednjih 12 000 godina.

Proces evolucije

Proces evolucije uključuje niz fizičkih promjena koje uzrokuju da se vrsta uzdigne, prilagodi okolišu ili izumre. Sve vrste i organizmi su nastali kroz proces biološke evolucije. U životinja koje se seksualno reproduciraju, uključujući i ljude, pojam „vrsta“ odnosi se na skupinu čiji se odrasli članovi redovito križaju, što rezultira mnogobrojnim i plodnim potomstvom – tj.potomstvom koje je samo sposobno za daljnju reprodukciju. Znanstvenici klasificiraju sve vrste sa jedinstvenim dvodijelnim imenom. U ovom sustavu suvremeni ljudi su nazvaniHomo Sapiens.

Evolucija se javlja kada dođe do promjene u genetskom materijalu, kemijskoj molekuli DNK, koja se nasljeđuje od roditelja, a pogotovo u omjerima različitih gena u populaciji. Geni predstavljaju dijelove DNK koji osiguravaju kemijski kod za proizvodnju proteina. Informacije sadržane u DNK mogu se promijeniti, procesom poznatim kao mutacija. Način na koji su određeni geni izraženi, tj. kako oni utječu na tijelo ili ponašanje organizma, također se može promijeniti. Geni utječu na to kako tijelo i organizam funkcioniraju i kako se razvijaju kroz život i to je razlog zašto genetski naslijeđene karakteristike mogu utjecati na vjerojatnost opstanka i razmnožavanja organizma.

Evolucija ne mijenja pojedine jedinke. Umjesto toga, ona mijenja populaciju, tj. skupinu jedinki koje žive na istome mjestu. Roditelji prenose adaptivna genetska obilježja na potomstvo i na kraju ove promjene ona postaju zajednička za cijelu populaciju. Kao rezultat toga, potomci nasljeđuju genetske karakteristike koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i sposobnost razmnožavanja, što savršeno funkcionira sve dok ne dođe do drastične promjene okoline. Tijekom vremena genetske promjene mogu promijeniti i cjelokupan način življenja populacije, kako i čime se može hraniti, gdje može živjeti i slično.
Link:https://znanstvenapanorama.wordpress.co ... rtama/amp/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#103 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Dr. John Hawks: Sedam stvari o evoluciji

Ovo je popis sedam stvari o evoluciji. Popis nije sveobuhvatan ali se dotiče nekoliko važnih pitanja koja pomažu da shvatimo kako evolucijski biolozi razmišljaju o evolucijskoj promjeni.

Što je evolucija?

U originalnom smislu evolucija je „odmotavanje“ , kao kada odmotate svitak papirusa da biste vidjeli njegov sadržaj. Možemo govoriti o evoluciji mnogih stvari; od životnog vijeka pojedinca do evolucije svemira. U najopćenitijem smislu evolucija označava promjenu.

Biolozi su veoma specifični kada se govori o vrstama procesa koji se kvalificiraju kao evolucija u biološkom smislu. Biološka evolucija je genetska promjena u populaciji tijekom vremena. Populacije i pojedinci mijenjaju se na mnogo načina, ali samo neki od njih su dio evolucije.

Ovo je popis sedam stvari o evoluciji. Popis nije sveobuhvatan ali se dotiče nekoliko važnih pitanja koja pomažu da shvatimo kako evolucijski biolozi razmišljaju o evolucijskoj promjeni.

1. Evolucija je promjena u populaciji

Pojedinci se mijenjaju tijekom života, čak iz dana u dan. Te promjene nisu biološka evolucija iako mogu biti proizvod evolucije prethodnih populacija. Isto tako, šume se mijenjaju tijekom vremena tako što se neke vrste drveća razmnožavaju , a druge nestaju. Te promjene u strukturi zajednice nisu biološka evolucija iako mogu utjecati na evoluciju stabala gnojeći svojim ostatcima šumsko tlo.

2. Evolucija je genetska promjena

Mnoge vrste fenotipskih promjena ne uključuju evoluciju. Na primjer, mnoge ljudske populacije povećale su značajno životni vijek u proteklih stotinu godina. To je uglavnom rezultat poboljšanja u prehrani i suzbijanju bolesti. Te promjene su vrlo važne i vidljive, ali one nisu biološka evolucija. Fizička svojstva i ponašanje mogu evoluirati samo ako imaju neki genski doprinos njihovoj varijaciji unutar populacije – to jest, ako su nasljedna.

3. Mnoge vrste genetskih promjena važne su za evoluciju

Mutacije se događaju kada se DNA ne replicira savršeno. Sekvencija može podvrgnuti samo jedan nukleotid mutaciji, male sekvence nukleotida mogu biti umetnute ii izbrisane, veliki dijelovi kromosoma mogu se duplicirati ili prenijeti na druge kromosome. Neke populacije biljaka prošle su dupliciranje ili tripliciranje cijelih njihovih genoma. Ovi obrasci genetske promjene mogu imati široki spektar djelovanja na fizički oblik i ponašanje organizma, odnosno može imati učinak na sve. No, svi oni slijede iste matematičke principe kako se mijenjaju u frekvenciji unutar populacije.

4. Evolucija ne mora biti slučajna

Populacije organizama ne mogu rasti brojčano neograničeno, tako da jedinke koje se uspješno razmnožavaju imat će povećanje svojih gena proporcionalno s vremenom. Među genima koje nosi tako uspješna jedinka mogu biti oni koji im omogućavaju da se reproduciraju i prežive jer se bolje uklapaju u okoliš. Opstanak i širenje takvih gena nije slučajnost nego je rezultat njihove vrijednosti u okruženju. Ovaj proces se zove prirodna selekcija i to je razlog zašto populacije rezultiraju oblicima i ponašanjima koji dobro odgovaraju njihovim sredinama.

5. Evolucija također može biti slučajna

Mnoge genetske promjene su nevidljive i ne čine nikakvu razliku organizmu koji ih nosi. Mnoge promjene koje pak čine primjetnu razliku u obliku i ponašanju organizma unatoč tome ne mijenjaju priliku za reprodukciju. Čak i jedinke s najboljim genima još uvijek imaju jaku slučajnu komponentu njihovog razmnožavanja, a u seksualnih organizama geni su nasumično složeni u spermijima i jajnim stanicama. Kao rezultat toga, čak i kada jedinka ima povoljan gen koji povećava šanse za reprodukciju, ti povoljni geni će vjerojatno nestati ubrzo nakon što se pojave prvi puta u populaciji. Genski drift je najjači kada su populacije malene,a geni rijetki ali su tu cijelo vrijeme prisutni. Slučajnost ima stalno ulogu u evolucijskoj promjeni.

6. Populacije neprestano evoluiraju

Niti jedna populacija ne može dugo biti statična. Razmnožavanje nije jednolično i organizmi nesavršeno repliciraju DNA. Genom najjednostavnijih bakterija ima tisuće nukleotida, naš genom ih ima milijarde. Održavanje ove sekvence konstantnom iz generacije u generaciju zadatak je koji niti jedna populacija nikada nije izvršila. Genetske varijacije se neprestano uvode u populacije mutacijom ili imigracijom, rijetke genetske varijacije konstantno nestaju kada ih pojedinci koji ih nose ne prenesu dalje, a povremeno i rijetki geni postaju uobičajeni – bilo preko prirodne selekcije ili genskog drifta. Ako populacijski oblik ostaje isti duže vrijeme, imamo dobar razlog sa sumnju da prirodna selekcija radi na tome im suprotstavi slučajne promjene.

7. Teorija evolucije mnogo se promijenila od Darwinovog vremena

Charles Darwin došao je do nekoliko bitnih spoznaja o biološkoj evoluciji, uključujući i proces prirodne selekcije po uzorku u obliku stabla koji objašnjava odnos među vrstama i potencijal za značajne promjene kada procesi djeluju kroz male ali značajne korake u cijelim geološkim epohama. Ipak mi danas znamo mnogo više nego što je znao Darwin. Razumijemo molekularnu osnovu genetske promjene i mnoge načine da značajke organizama mogu biti pogođene genetskim i okolišnim promjenama. Naučili smo mnogo o granicama evolucije, alternativnim modelima promjene uzrokovanim okruženjem kao i važnost slučajnosti. Sada znamo mnogo o promjenjivom tempu evolucije gledajući ju kao dinamičan proces koji se može događati na mahove, u periodima.

Evolucija je najmoćnija ideja u biologiji organizirajući tako naše znanje o povijesti i raznolikosti života. Razumijemo tako naše vlastite korijene koristeći iste alate koje smo koristili za druge organizme preko drva života, od najjednostavnijih bakterija do najvećih kitova.

John Hawks je profesor antropologije na sveučilištu Wisconsin – Madison. Također je autor najčitanijeg paleoantropološkog bloga.

Diplomirao je 1994. te posjeduje diplome iz francuskog i engleskog jezika i antropologije. Magistrirao je i doktorirao antropologiju na sveučilištu u Michiganu. Trenutno je član odjela za antropologiju u Wisconsin – Madison sveučilištu i predaje ljudsku evoluciju, biološku antropologiju i paleoekologiju hominida.
Link:https://znanstvenapanorama.wordpress.co ... evoluciji/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#104 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Ljetni, humoristični top 10: Kreacionističke tvrdnje koje se protive modernoj znanosti

edan od najizazovnijih zadataka današnjih kreacionista je uskladiti vjerovanje u 6000 godina staru Zemlju sa sve većim brojem znanstvenih dokaza koji upućuju na sasvim drugačiji zaključak – a to je Svemir star 13, 8 milijardi godina i Zemlja koja se formirala prije 4,5 milijardi godina. Dakle, ako uzmemo u obzir ove zapanjujuće razlike, biblijski literalisti i Young Earth krecionisti nisu imali drugog izbora nego biti vraški maštoviti prilikom metenja znanosti u stranu. Ovo je top 10 kreacionističkih argumenata koji su smišljeni da se pomoću njih suprotstavi znanstvenim teorijama.

Ljudi i dinosaurusi su živjeli u isto vrijeme
Sasvim očito, kreacionisti nisu mogli prijeći preko činjenice da su dinosaurusi postojali. Za to postoji fizički dokaz i dio je fosilnog zapisa bogate prošlosti naše Zemlje. No, u skladu s Biblijom, kreacionisti naučavaju da su dinosaurusi živjeli u isto vrijeme kad i ljudi. Zapravo, oni tvrde da to objašnjava važnu ulogu zmajeva u ljudskoj mitologiji. Štoviše, kreacionisti tvrde da su ljudski otisci pronađeni u koritu rijeke Paluxy (više o fosilima iz Paluxy-a: https://znanstvenapanorama.wordpress.co ... -paluxy-a/ ), da je okamenjeni čekić pronađen u stijenama nastalima u dobu krede, te da su otisci sandala pronađeni pokraj fosila trilobita. Njihove ostale teorije sugeriraju da je Veliki potop protresao i promijenio slojeve u kojima se nalaze fosilni ostatci tako da se znanstvenicima samo čini da su dinosaurusi živjeli milijunima godina prije nego što su se pojavili ljudi. Stvarni dokazi i interpretacija fosila sugeriraju nam ipak da su se moderni ljudi pojavili prije 200 000 godina – dugo nakon nestanka dinosaurusa koji su izumrli prije 65 milijuna godina.



2. Biološki sustavi previše su kompleksni da bi sami evoluirali

Ova tvrdnja je ono što biokemičar Michael Behe misli kada govori o nepromjenjivoj složenosti. On i ostali kreacionisti žale se na kompleksan biološki sustav koji se sastoji od mnogo međusobno povezanih dijelova koji bi prestali funkcionirati ovako kako funkcioniraju u slučaju neke promjene. Zagovornici inteligentnog dizajna koriste ovaj argument kao tvrdnju da ništa manje od kompletne forme potpuno funkcionalnog biološkog sustava uopće neće raditi – a svaka promjena bila bi kobna za organizam. Drugim riječima – sve mutacije moraju biti štetne. Jedini način da se organizam ispravno razvija, kažu zagovaratelji inteligentnog dizajna, je taj da Bog vodi proces korak po korak. Možda tim inteligentnim upravljanjem mogu objasniti preko 4 000 genetskih bolesti, što ako bolje razmislimo i nije tako inteligentno rješenje. Ova tvrdnja je kao i većina njihovih smiješna – organizmi nisu tako osjetljivi. Bolje rečeno, sposobnost promjene i evoluiranja je neizbrisiv aspekt života – svidjelo se to nekome ili ne. Na kraju krajeva, istina nije demokracija.

3. Možemo vidjeti svjetlost iz udaljenih galaksija jer brzina svjetlosti nije konstantna

Kada gledamo noću u zvjezdano nebo, zapravo gledamo u prošlost. S obzirom na prostranstvo Svemira, razdoblje koje svijetlost treba da dođe do nas iz nekih jako udaljenih galaksija može potrajati i više od nekoliko milijuna godina. Kreacionisti imaju vrlo zgodno rješenje za ovaj problem: univerzalne konstante, uključujući i brzinu svjetlosti – nisu konstantne. Sasvim je moguće, kažu oni, da je brzina svjetlosti bila znatno brža u prošlosti te je dolazila do Zemlje da ju Adam može vidjeti. Drugi kreacionisti nagađaju da je Teorija velikog praska jednostavno pogrešna te da nova kreacionistička kozmologija zahtijeva prihvaćanje prividne nepravilnosti u našim promatranjima. Priručnik o Stvaranju kaže:

Temeljni biblijski okvir jer dolazi od Stvoritelja je nepromjenjiv, za razliku od promjenjivih stavova i modela pogrešivih ljudi koji žele razumjeti podatke unutar toga okvira. (evoucionisti također često mijenjaju svoje ideje o tome kako su stvari nastale same od sebe ali ne i to da se nešto takvo stvarno dogodilo)

U nedostatku dokaza, kreacionisti uvijek mogu iskoristiti najpovoljnije objašnjenje za njih: Bog je odmah stvorio svjetlo koje spaja Zemlju i udaljene galaksije tako da ih promatrači na Zemlji mogu vidjeti odmah, bez čekanja da svjetlo doputuje do njih.

4. Svi fosili hominida su isključivo majmuni ili isključivo ljudi

S obzirom da Sveto pismo niti jedne religije nije rezervirano za priču o evoluciji, niti ju spominju, otkriće naših drevnih predaka poput Australopithecusa ili neandertalaca je duboko problematično. Da bi to objasnili, kreacionisti tvrde da antropolozi pogrešno tumače fosilni zapis i da netočno povezuju Homo Sapiensa sa nekim vrstama majmuna. Kada je riječ o neandertalcima kreacionisti tvrde da nije riječ ni o kakvim dalekim rođacima nego o ljudskim ostatcima. I kako bi objasnili anatomske razlike, kreacionisti kažu kako je riječ o unakaženim ljudima koji su bolovali od rahitisa ili artritisa.

5. Zvijezde i planeti nikada ne bi mogli biti stvoreni od prašine

Prema Abrahamu Loebu, astrofizičaru kreacionistu „Istina je da ne razumijemo nastanak zvijezda na osnovnoj razini.“ Njegove kolege kreacionisti koriste ove argumente kako bi opovrgnuli „Nebularnu hipotezu“ koja govori da su zvijezde i planete nastale tokom milijardi godina zbog djelovanja gravitacije koja je privlačila čestice i plinove pa su zajedno stvorili velike mase. Drugim riječima, za sve nedoumice što postoje oko bilo čega – svi se fenomeni pripisuju inteligentnom tvorcu. Dakako.

6. Drugi zakon termodinamike osporava evoluciju

Drugi zakon termodinamike kaže da se Svemir i svi njegovi sustavi postupno kreću prema entropiji. Evolucija s druge strane podrazumijeva poboljšanje vrste za što kreacionisti kažu da je brutalno kršenje tog zakona. Ova kontradikcija prema kreacionistima sugerira da su evolucionisti potpuno u krivu – da bi promjena sustava života trebala biti regresivna, a ne progresivna. Ono što ne razumiju kreacionisti jeste to da se Drugi zakon termodinamike primjenjuje na svemir kao cjelinu ili na zatvoreni energetski sustav što Zemlja zasigurno nije. No, osim toga, evolucija ne mora uvijek dovesti do poboljšanja ili povećane složenosti. Organizmi su jednostavno ili dobro prilagođeni ili slabo odgovaraju svojoj sredini u danom trenutku vremena. Tako da imamo neke vrste koje napreduju prema složenosti tj. višoj specijalizaciji i one vrste koje vrše štetne prilagodbe ili neprilagodbe što dovodi do izumiranja. Evolucija nipošto nije proces unaprjeđenja vrsta – to je samo autonomni sustav koji je vođen varijacijama i selekcijama.

7. Veliki potop uzrokovao je ledeno doba

Kao i prisutnost dinosaurusa, ledeno doba još je jedna zagonetka koja zahtijeva odgovor – glacijalni period koji se događao tijekom posljednjih godina pleistocena, prije od prilike 110 000 do prije 10 000 godina. Prema Knjizi postanka većina poplavne vode došla je iz podzemlja, što je rezultiralo oceanima toplijima od prosjeka i značajan porast globalne količine snijega. To je iznjedrilo ledeni pokrov i kišovita razdoblja. Osim toga, velike količine vulkanske prašine u atmosferi blokirale su sunčevu svijetlost što je izazvalo hladnija ljeta. Štoviše, kažu da je ledeno doba geološki fenomen koji sprječava pronalaženje fosilnih i sedimentnih dokaza o Velikom potopu. I čisto za spomen, kreacionisti tvrde da se sedimentni slojevi nalaze na Zemlji upravo zbog pritiska koji su stvarale potopne vode na tlo.

8. Datiranje radioaktivnim ugljikom ne funkcionira

Već godinama znanstvenici koriste radioaktivni ugljik za datiranje drevnih predmeta i fosila. Oni to mogu učiniti tako što iskorištavaju prirodni radioizotop ugljika 14 za procjenu dobi materijala koji sadrže ugljik. Da bi pomeli ovu nezgodnu istinu na stranu kreacionisti tvrde da stope opadanja radioizotopa ugljika nisu konstantne i da se svi procesi u prirodi razlikuju po nekim drugim čimbenicima. Tvrde da datiranje ugljikom daje netočne rezultate ukazujući na promjene omjera C14 u atmosferi i na različite količine kozmičkih zraka koje dopiru do Zemlje što će utjecati na omjer i proizvodnju C14. Osim toga, tvrde i da je Potop uvelike poremetio ravnotežu ugljika, voda je, tvrde oni, zakopala ogromne količine ugljika (koji je postao nafta, ugljen itd.) spuštajući tako i razinu ugljika 12 u biosferi. (Uskoro više o tome zašto je ovo pogrešno)

9. DNA je božji pečat na svim živim bićima

Zbog toga što se u DNA nalaze informacije koje ljudi mogu „pročitati“ ona mora biti rezultat inteligencije – tvrdnja je kreacionista. Informacija unutar DNA – što olakšava sastavljanje proteina i enzima – neće biti koherentna ako ju nije skriptirao netko poput boga. Kreacionisti moraju poprilično popuniti svoju razinu informacija ako se nadaju da će ikada razumjeti kako složeni sustavi zapravo rade – i kako su veliki poduhvati znanstvenika u velikoj mjeri i napor da se složene misterije kozmosa prevedu na jezik koji možemo razumjeti.

10. Grand Canyon se formirao istjecanjem vode velikog potopa

Grand Canyon nastao je prije 70 milijuna godina u vrijeme kada su dinosaurusi još uvijek vladali zemljom. Ova geološka vremenska skala je očito problem za kreacioniste koji odgovaraju da je Grand Canyon jednostavno stvoren u jednom naletu kada su se povlačile poplavne vode (Nevjerojatno je koliko stvari mogu objasniti pomoću Potopa). Ne samo da nema dokaza koji bi podupro tu tvrdnju nego je to geološki nemoguće. Da se dogodilo nešto prema kreacionističkom scenariju, to bi stvorilo ogromni, ravni i isprani ponor, a ne komplicirani i zavojiti Grand Canyon koji danas znamo. I naravno, kreacionisti vam ne mogu objasniti zašto postoji samo jedan Grand Canyon na Zemlji.
Link:https://znanstvenapanorama.wordpress.co ... -znanosti/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#105 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Podrijetlo modernog čovjeka
BY HRVOJE KRPAN · PUBLISHED 28 SRPNJA, 2013 ·

Prije sto tisuća godina svijetom su lutale tri različite skupine hominida: Homo neanderthaliensis u Europi, Homo erectus u Aziji te Homo Sapiens u Africi.

Do prije 30 tisuća godina ta se raznolikost znatno smanjila. Svi ljudski fosili od prije 30 tisuća godina do danas dijele isti moderni anatomski oblik: specifičan oblik lubanje, veliki mozak (1350 cm²), izraženu kost brade, kostur nježnije grade. Što je točno uzrokovalo ovu korjenitu promjenu u jedinstveni ljudski oblik, predmet je žustrih rasprava među znanstvenicima. Dvije su međusobno suprotstavljene teorije: multiregionalnog kontinuiteta (MRC – multiregional continuity) i monogenska (OOA – Out of Africa) teorija.

Prema MRC teoriji, nakon prve migracije iz Afrike prije 1.8 milijuna godina, različite su grupe ljudi u različitim dijelovima svijeta polagano paralelno evoluirale, i sve su postupno postajale moderni ljudi (Wolporf i Caspari 1996). Prema ovoj se teoriji moderni čovjek nije pojavio u jednom području, već u različitim dijelovima svijeta, gdjegod su ljudi živjeli (odatle naziv multiregionalna). Multiregionalna evolucija različitih grupa u anatomski moderan ljudski oblik dogodila se, prema MRC teoriji, kao posljedica protoka gena između različitih grupa, koje su se dovoljno često parile da bi se izbjeglo razdvajanje u različite vrste.

Sasvim suprotno ovome, OOA drži da su moderni ljudi evoluirali prilično nedavno na jednoj lokaciji – u Africi – i zatim migrirali u Europu i Aziju, zamjenjujući sve prethodne I populacije, uključujući neandertalce (Stringer i I McKie, 1996). Drugim riječima, OOA tvrdi da su se svi moderni ljudi pojavili na jednom mjestu, ne u više područja, i zamijenili sve druge ljude, uključujući one koji su već živjeli u Aziji i Europi. Prema OOA teoriji, različite grupe koje su postojale istovremeno, poput neandertalaca i Homo sapiensa, evoluirale su u različite vrste, tako da je međusobno parenje bilo malo vjerojatno ili jako rijetko. Ukratko, OOA pretpostavlja jednu lokaciju porijekla modernog čovjeka u proteklih 100 tisuća godina, nasuprot MRC teoriji, koja smatra da ljudi vuku porijeklo iz različitih regija.

Znanstvenici su utvrdili tri temeljna izvora dokaza za provjeru točnosti ovih teorija: anatomske dokaze, arheološke dokaze i genetske dokaze.

Anatomski dokazi – pokazuju da su se neandertalci i Homo sapiens dramatično razlikovali. Neandertalci su imali veliki svod lubanje; izražene lukove obrva; masivni kostur lica; velike, vrlo istrošene sjekutiće; izbočeni središnji dio lica; donju vilicu bez izraženih kostiju brade; bili su niskoga rasta i nabijene, snažne tjelesne građe s debelim kostima. Nasuprot tome, rani je Homo sapiens izgledao poput modernog čovjeka: svod lubanje s okomitim (a ne kosim) čelom, manji kostur lica bez izbočenja srednjeg dijela, donja vilica s jasno izraženom bradom te kosti laganije, manje robusne građe. Ove velike anatomske razlike upućuju na to da su neandertalci i rani moderni ljudi bili izolirani i da se nisu međusobno parili te da je moguće da su evoluirali u dvije različite vrste.

Ovi nalazi podupiru OOA teoriju.

Arheološki dokazi – oruđe i drugi pronađeni artefakti – pokazuju da su prije 100 tisuća godina neandertalci i Homo sapiens bili prilično slični. I jedni i drugi su imali kameno oruđe, no nije bilo oruđa od kostiju, slonovače ili rogova; lov je bio ograničen na manje opasne vrste; gustoća naseljenosti bila je niska; ognjišta su bila nerazvijena; nijedni nisu pokazivali sklonost za umjetnost ili ukrašavanje. Zatim se, prije 40 do 50 tisuća godina, dogodila velika preobrazba, koja se ponekad opisuje kao „kreativna eksplozija” (Johanson, 2001; Klein, 2000; Tattersall, 2000). Oruđa postaju raznolika i prilagođena različitim svrhama, a izrađuju se ne samo od kamena, već i od kostiju, rogova i slonovače. Sahrane postaju složene, a s pokojnikom se u grob stavljaju različiti predmeti. Lovci počinju loviti opasne velike životinje. Gustoća populacije buja. Dolazi do procvata umjetnosti i ukrašavanja. Nitko ne zna točno zašto se pojavila ta korjenita promjena kulturnih artefakata. Možda je nova adaptacija mozga dovela do eksplozije umjetnosti i tehnologije. No jedno znamo s priličnom sigurnošću: neandertalci nisu bili dio toga. „Kreativna eksplozija“ je bila gotovo isključivo ograničena na Homo sapiensa.

Ukratko, arheološki dokazi podupiru OOA teoriju.

Genetski dokazi – nove genetske tehnike omogućavaju testove koji nisu bili mogući još prije deset godina. Danas možemo npr. doslovno proučavati DNK iz kostura neandertalaca i Homo sapiensa, kao i uspoređivati obrasce genetskih varijacija između različitih suvremenih populacija. Najstariji neandertalac čija je DNK izvađena živio je prije 42 tisuće godina u Hrvatskoj i nesumnjivo ne shvaćajući buduću znanstvenu svrhu kojoj će njegove kosti poslužiti.

Prvo, DNK dokazi otkrivaju da se neandertalska DNK razlikuje od one modernog čovjeka, što podrazumijeva da su se ove dvije linije vjerojatno razdvojile prije 400 tisuća godina ili ranije. Ovaj nalaz upućuje na to da je parenje većih razmjera između ovih dviju grupa malo vjerojatno.

Drugo, kada bi DNK modernih ljudi sadržavala neandertalsku DNK, očekivali bismo da bude najsličnija živućim Europljanima koji trenutno žive na nekadašnjem teritoriju neandertalaca. No neandertalska DNK nije ništa sličnija onoj živućih Europljana nego onoj modernih ljudi koji žive u drugim dijelovima svijeta.

Treće, suvremene ljudske populacije pokazuju izuzetno nizak stupanj genetskih varijacija, što bi značilo da svi potječemo od relativno male populacije genetski homogenih predaka.

Četvrto, postoji više genetskih varijacija među suvremenim afričkim populacijama nego među populacijama u drugim dijelovima svijeta. To je u skladu sa stajalištem da je moderni Homo sapiens prvo evoluirao u Africi, gdje je imao više vremena za akumulaciju genetske raznolikosti, a tada je jedna podskupina migrirala i naselila nove teritorije.

Ukratko, većina genetskih nalaza podupire OOA teoriju.

Većina znanstvenika, iako ne svi, danas daje prednost nekoj od verzija OOA teorije o jedinstvenom porijeklu. Čini se da svi moderni ljudi dijele zajedničko porijeklo s Afrikancima koji su vjerojatno živjeli prije 120 do 220 tisuća godina. Riječima jednog istaknutog OOA zagovornika: „Pod kožom smo svi Afrikanci“ (Stringer, 2002). No rasprava o porijeklu modernog čovjeka i danas se nastavlja. Zagovornici MRC teorije, na primjer, dovode u pitanje tumačenje genetskih dokaza, a postoji i dovoljno odstupanja, kao npr. onih iz australskih nalazišta fosila, da bi se postavila opravdana pitanja o OOA teoriji (Hawks i Wolpoff, 2001). Neki znanstvenici smatraju da su genetski dokazi u skladu i s OOA i s MRC teorijom (npr. Relethford, 1998) te da bi najnoviji genetski nalazi mogli uzrokovati pomak prema MRC teoriji.

Uistinu, čini se da genetski dokazi pobijaju verziju o isključivo afričkom porijeklu ljudi jer postoje neki dokazi međusobnog parenja između novijih Afrikanaca i starijih populacija koje naseljavaju Europu i Aziju (Eswaran, Harpending i Rogers, 2005).

Obje teorije ostavljaju mnoga pitanja bez odgovora. Na primjer, nitko ne zna točno zašto su neandertalci tako brzo nestali. Je li nam naša superiorna tehnologija omogućila da ih nadvladamo u borbi za resurse koji su ključni za preživljavanje? Je li kod nas evoluirao složeniji jezik te stoga bolje organizacijske vještine koje su nam omogućile učinkovitije iskorištavanje resursa? Jesmo li razvili odjeću i nastambe učinkovitije za suočavanje s klimatskim promjenama? Jesmo li se parili s neandertalcima? Jesmo li ih istjerali iz najplodnijih dijelova zemlje u periferna područja s malo resursa? Ili, zlokobnije, jesmo li ih poubijali sofisticiranim oružjima protiv kojih su bili bespomoćni, usprkos svojoj snažnijoj tjelesnoj gradi?

Napredak u znanosti mogao bi nam jed noga dana omogućiti da odgovorimo na pitanje zašto smo mi, a ne neandertalci, danas ovdje da bismo razmišljali o svojoj prošlosti. (Buss,2008)
Izvor: http://www.znanostblog.com/podrijetlo-modernih-ljudi/
Piaty
Posts: 5587
Joined: 01/12/2020 00:58

#106 Re: Evolucija čovjeka

Post by Piaty »

https://m.youtube.com/watch?v=kDxwD3PTugY

Moj skromni doprinos temi. Nek se ne ljuti kolega tovarish, pogotovo ako mu kazem da sam mu sve postove procitao.
User avatar
Truba
Posts: 81192
Joined: 17/03/2004 09:36
Location: Vizantija

#107 Re: Evolucija čovjeka

Post by Truba »

Bas citam od Hararija Spijens i uzivam
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#108 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Piaty wrote: 13/06/2021 23:23 https://m.youtube.com/watch?v=kDxwD3PTugY

Moj skromni doprinos temi. Nek se ne ljuti kolega tovarish, pogotovo ako mu kazem da sam mu sve postove procitao.


Dobra zajebancija, k'o i uvijek u south park-u. Ovaj klip ja više vidim kao ismijavanje protivnika teorije evolucije, a ne same teorije. Tako da je i ovaj klip dobrodošao.

Nekad treba u priču ubaciti i zajebanciju, da se razbije monotonija,
Piaty
Posts: 5587
Joined: 01/12/2020 00:58

#109 Re: Evolucija čovjeka

Post by Piaty »

tovarish wrote: 14/06/2021 11:27
Piaty wrote: 13/06/2021 23:23 https://m.youtube.com/watch?v=kDxwD3PTugY

Moj skromni doprinos temi. Nek se ne ljuti kolega tovarish, pogotovo ako mu kazem da sam mu sve postove procitao.


Dobra zajebancija, k'o i uvijek u south park-u. Ovaj klip ja više vidim kao ismijavanje protivnika teorije evolucije, a ne same teorije. Tako da je i ovaj klip dobrodošao.

Nekad treba u priču ubaciti i zajebanciju, da se razbije monotonija,
Ne.
South Park uvijek ismijava sve. U ovom slucaju evoluciju. Tek kasnije ismijava antievolucioniste.

Onako kako zapravo jest. Propuha sa svih strana i kod jednih i kod drugih.
User avatar
Sara03
Posts: 3292
Joined: 22/02/2017 03:17

#110 Re: Evolucija čovjeka

Post by Sara03 »

Piaty wrote: 14/06/2021 13:29
South Park uvijek ismijava sve. U ovom slucaju evoluciju.
Nisi skontao.
Piaty
Posts: 5587
Joined: 01/12/2020 00:58

#111 Re: Evolucija čovjeka

Post by Piaty »

Sara03 wrote: 14/06/2021 16:19
Piaty wrote: 14/06/2021 13:29
South Park uvijek ismijava sve. U ovom slucaju evoluciju.
Nisi skontao.
Nego?
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#112 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »


Kad su ljudi počeli da govore i zašto nam je jezik važan

Kad su naši praočevi, strvinari i izumitelji vatre, prvi put naučili da govore? I da li je moguće ići unazad i pronaći vezu na hiljade današnjih jezika sa jednim jezičkim pretkom?

„Ljudi su jedina vrsta koja ima jezik, što nas čini jedinstvenim među svim živim bićima", kaže Megi Tolerman, profesorka lingvistike na Univerzitetu u Njukaslu.

Ova sposobnost razgovora doživljava se kao jedna od najvećih tranzicija u evoluciji - prava prekretnica koja ne liči ni na jednu drugu, i iz tog razloga, ljudi su odavno fascinirani poreklom jezika.

„Jezik je jedan delić kompleksa stvari koje nas čini ljudima", kaže Robert Foli, antropolog i profesor Ljudske evolucije na Univerzitetu u Kembridžu.

Danas na svetu postoji više od 6.500 jezika, ali kako naučnici da utvrde koji je najstariji?

Kad bi od nas zatražili da se setimo nekog „drevnog jezika", možda bismo se setili vavilonskog, sanskrita ili staroegipatskog.

Ali to nije ni izbliza početak priče, kaže profesorka Tolerman: većina jezika koje danas nazivamo starima nije starije od 6.000 godina i u suštini su isti kao i bilo koji od današnjih savremenih jezika.

Pravi koren jezika može da se potraži unazad najmanje 50.000 godina, a većina misli da je mnogo stariji i od toga.

„Mnogi od nas veruju da bi mogao da bude star čak pola miliona godina", kaže profesorka Tolerman.

Uprkos obilju različitih jezika na svetu danas, „moguće je da svi naši aktuelni jezici potiču od jednog zajedničkog pretka", kaže profesor Foli.

Njegovo datiranje postalo je moguće delom zbog naše evolucije - genetika sugeriše da svi potičemo od jedne relativno male populacije iz Afrike.

Iako je moguće da su postojali drugi jezici van te loze, svi koje posedujemo danas verovatno potiču od modifikacija jednog te istog jezika.

Fosilni ostaci naših predaka daju nam nekoliko nagoveštaja o tome kako smo progovorili.

„Govor je na neki način kitnjasto disanje", kaže profesor Foli, „mi samo dišemo s ogromnom kontrolom kako bismo ispuštali te zvuke."

Da bismo to postili, moramo da imamo finu mišićnu kontrolu nad našim telima i kao takva, „naša dijafragma je mnogo razvijenija i ima mnogo više nerava u sebi nego dijafragma naših najbližih rođaka koji ne govore, čovekolikih majmuna."

Svi ti nervi znače da je „naša kičmena moždina malko deblja u tom delu od one kod čovekolikih majmuna, a kičmeni stub takođe mora da bude malo širi."

Ako pogledate naše izumrle evolucijske rođake, Neandertalce, koji su živeli pre oko 600.000 godina, videćete da oni imaju isto proširenje na kičmenom stubu.

Ali ako odete milion godina unazad do Homo erektusa, ranije vrste arhaičnog čoveka, tamo nema tog proširenja.

Ovo nam daje rudimentarni vremenski okvir za to kad su ljudi počeli da koriste jezik.

Pored fosilnih ostataka, napredak u genetskim studijama takođe je omogućio nove metode datiranja jezika.

„Postoji gen po imenu FOXP2, koji je zajednički za sve primate", kaže profesor Foli, „ali kao ljudi mi posedujemo njegovu mutantsku verziju."

Mutacije ovog gena „mogle bi da pomognu da se objasni zašto ljudi mogu da govore a šimpanze ne mogu. Znamo da igra krucijalnu ulogu u govoru i razvoju jezika, zato što ljudi koji imaju nemutantski oblik tog gena često imaju problema sa govorom i sintaksom."

Da bi sve bilo interesantnije, Neandertalci su imali istu varijantu gena FOXP2 kao i mi savremeni ljudi, što potkrepljuje teoriju da su posedovali neki oblik govora.

Ali da li su imali do kraja razvijeni govor potpuno je druga stvar.

Profesorka Tolerman kaže da govor (konkretni zvuk izgovorenog jezika) nije isto što i jezik (čitav sistem reči i simbola) i da je „ono što čini jezik veoma teško raspoznati na osnovu genetskih dokaza pri današnjem stepenu znanja."

Može li veličina lobanje kod ranih ljudi da pomogne u datiranju jezika? Ne baš.

Iz prostog razloga zato što ne znamo koliki mozak treba da je da bi stvorio jezik.

„Štaviše, Neandertalci su imali mozgove veće od našeg zato što su bili veće životinje", kaže profesorka Tolerman.

Kad govorimo o proto jeziku - onom koji je došao pre tipa jezika koji trenutno čitate - možemo li uopšte da kažemo koje su mogle da budu prve reči?

„Iskreni odgovor je: nemamo pojma", kaže profesor Foli.

Kad u potrazi za nekakvim indikatorom pogledamo primate, vidimo da oni za grabljivce imaju nešto što bi primatolozi nazvali „rečima" - ispuštaju zvuke koje drugi članovi grupe prepoznaju, kao što su „orao", „leopard" ili prosto samo „pazi!".

Mogli biste da ustvrdite da bi te veoma proste, konkretne stvari u našem okruženju mogle da budu prve reči koje su izgovorili ljudi.

Alternativna teorija je da su najranije reči bile iste kao druge osnovne reči koje imamo danas, kao što su „ššš", „pssst", „hej!", au", „hvala" ili „doviđenja".

Sve te reči postoje u svim našim jezicima, ali jedna stvar koja im je zajednička jeste da nemaju sintaksu - ono kad slažemo reči i izraze kako bismo stvorili jezički lepo oblikovane rečenice.

Rani ljudi su „mogli da počnu da sarađuju - i pričaju više - kako bi iskoristili okruženje i jeli raznovrsniju hranu", kaže profesorka Tolerman.

Naši preci su počeli da strvinare i zarivaju zube u strvine životinja koje su za sobom ostavili veći grabljivci.

„Ali ako želite da se gostite ostacima strvina koje je čopor hijena prvi proglasio svojim, onda bolje da sa sobom imate gomilu ortaka, zato što je to jedna veoma opasna rabota", kaže profesorka Tolerman.

Jezik je koristan i „ako se jednog dana zateknete negde u divljini, nađete dobru strvinu i sad treba da informišete ostale članove grupe da postoji nešto jestivo u blizini."

To je još jedna odlika ljudske komunikacije, a zove se deplasman iliti oflajn razmišljanje: kad koristite jezik da biste govorili drugima o stvarima koje nisu neposredno prisutne, jer su mogle da se dese na nekom drugom mestu - ili čak u neko drugo vreme.

Želja za jelom i preživljavanjem možda je stimulisala ljude da razviju sposobnost da saopšte jedni drugima „nešto što ne mogu da vide, ali je tu", kao što je prisustvo besplatne hrane, kaže profesorka Tolerman.

Dakle, za razvoj jezika bilo je ključno unapređenje naše sposobnosti da sarađujemo, ali naša potreba za komunikacijom nije bila nužno sofisticirana.

„U srži svega je saradnja - a suština najvećeg dela prave društvene saradnje verovatno leži u društvenom zbližavanju", kaže profesor Foli, „najveći deo onoga što izgovaramo prosto je sklapanje saveza i otkrivanje šta se dešava."

Ne možete potceniti ni vrednost neobavezne ćaske: „Ćaskanje, tupljenje i tračarenje uglavnom su svakodnevna rutina u govoru", kaže istorijski lingvista doktorka Lora Rajt, sa Univerziteta u Kembridžu.

Ponekad, više nego teranje jedni drugih da urade nešto, čini se da je glavna svrha jezika prosto otkriti šta se dešava.

„Moramo da imamo strašno mnogo od nekog jezika da bismo mogli da konstruišemo naraciju, da pričamo priče, da stvaramo rituale", kaže profesorka Tolerman.

Dakle, to je možda usledilo prilično kasnije - verovatno stotinama hiljada godina posle prvih koraka koji su napravljeni da bi se progovorilo.

Korak od proto-jezika do savremenog jezika je velik i mukotrpan skok, ali „svi jezici koji se govore danas jednako su složeni", kaže profesor Foli.

„Znamo da su se populacije koje govore sve te različite jezike kao populacije često razdvojile pre najmanje 100.000 godina ili više od toga. Stoga, najmanje u to vreme, mora da je već postojao taj stepen složenosti."
Izvor: https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-48 ... 5Bisapi%5D
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#113 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Preci čovjeka koristili kameno oruđe prije 3,4 milijuna godina

Preci modernog čovjeka koristili su se kamenim oruđem prije 3,4 milijuna godina kako bi odvojili meso od kostiju ili vadili koštanu srž velikih sisavaca, što je 800 tisuća godina prije nego što se dosad mislilo, pokazuje studija objavljena u srijedu u časopisu Nature.

Slavna Lucy, najpoznatiji svjetski fosil hominoida, za koju se pretpostavlja da je živjela prije 3,2 milijuna godina, vjerojatno se služila takvim oruđem, navode stručnjaci kojima je na čelu paleoantropolog Zeresenay Alemseged s kalifornijske akademije znanosti. 'Sada, kada je zamišljamo kako ide u potragu za hranom u istočnoj Africi, vidimo Lucy prvi put s kamenim oruđem u ruci', navodi Shannon McPherron s Instituta Maxa Plancka za evolutivnu antropologiju iz Leipziga (Njemačka). Ekipa je pronašla u Etiopiji dvije fosilizirane kosti životinja s tragovima rezanja ili grebanja, što znači da se meso odvajalo od kostiju ili se razbijala bedrena kost da bi se iz nje izvukla hranjiva koštana srž.

Tim otkrićem pomiče se trenutak u kojem su naši preci promijenili životne navike, navodi skupina znanstvenika. Uporaba oruđa uvelike je promijenila čovjekovu interakciju s prirodom i omogućila mu je da jede drukčiju hranu te istražuje nova područja, ističe dr. Alemseged. Dosad su najstariji dokazi o korištenju kamenog oruđa na životinjskim kostima potjecali s nalazišta Bouri ili Gona u Etiopiji, a datirani su između 2,5 ili 2,6 milijuna godina, navode autori u britanskom časopisu.

Novi su fosili pronađeni u mjestu Dikiki, također na sjeveroistoku Etiopije, na vulkanskom nanosima starima od 3,24 do 3,42 milijuna godina, najvjerojatnije starijima od 3,39 milijuna godina, pokazale su analize. To znači da su se čovjekovi preci koristili kamenim oruđem za konzumiranje mesa 800.000 godina prije nego što se dosad mislilo. Znanstvenici još ne mogu odgovoriti jesu li takvo oruđe australopiteci proizvodili sami ili su tek skupljali prikladno kamenje. Za to će biti potrebna dodatna istraživanja.
Izvor:https://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/p ... odina.html
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#114 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Homo longi - nova ili stara vrsta?

U Kini je otkrivena lubanja još jednog čovjekovog predaka i pretpostavlja se da se radi o fosilu starom između 150 i 300 000 godina. Kineski naučnici su ovu vrstu imenovali Homo longi, a koristi se i termin Čovjek zmaj.

Planirano je da se uradi dnk analiza iste i utvrdi postoji li sličnost sa već poznatim ljudskim vrstama ili se radi o potpuno novoj vrsti.

Trenutno su sumnje usmjerene ka sličnosti sa Denisovskim čovjekom čiji malobrojni ostaci nisu uključivali lubanju i ako se potvrdi sličnost, ovaj pronalazak bi mogao omogućiti da steknemo više saznanja o ovoj vrsti, pa čak i da se uradi rekonstrukcija njegovog lica.

Više na:
https://www.newscientist.com/article/22 ... ts-remain/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#115 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Moderna ljudska različitost – boja kože


Zašto ljudi iz različitih dijelova svijeta imaju različitu boju kože?

Zašto ljudi iz tropskih dijelova imaju generalno tamniju kožu od ljudi koji žive u podnebljima hladne klime?

Varijacija u bojama ljudske kože je adaptivno svojstvo koje blisko korelira sa geografijom i ultraljubičastim (UV) zračenjem.

Kada su se ljudi preselili u vruća, otvorena okruženja u potrazi za hranom i vodom, veliki izazov postao je način rashlađivanja. Prilagodba koja je trebala biti načinjena je povećanje broja znojnih žlijezda i smanjenje dlakavosti. S manje dlaka, znoj lakše može prodrijeti na kožu i učinkovitije ju održati hladnom. Ipak, manje dlakava koža više bi nastradala prilikom izloženosti jakome suncu, osobito u zemljama u blizini ekvatora. Kako jako sunce oštećuje tijelo, rješenje je bilo u evoluiranju trajno tamne kože kako bi se izbjegle sunčeve razorne zrake.

Melanin, smeđi pigment kože, prirodna je zaštita od Sunca za tropske narode od štetnih utjecaja ultraljubičastih zraka. UV zrake mogu, na primjer, oduzeti folne kiseline, nutricient bitan za razvoj zdravog fetusa.

Ipak, nakon što određena količina UV zraka prodre kroz kožu, stvara se vitamin D da apsorbira kalcij potreban za jake kosti. Ovo osjetljivo balansiranje objašnjava zašto su narodi koji su migrirali u hladnija geografska područja razvili svjetliju boju kože. Kako je udaljavanjem od Ekvatora, sve niže UV zračenje, da bi se određena količina prenijela u tijelo i stvorila vitamin D, bila je potrebna svjetlija koža koja će lakše propustiti zračenje u uvjetima gdje je ono mnogo manje. Mjerenje refleksije kože kod različitih naroda na svijetu bio je uspješan eksperiment za potvrdu ove teorije. Dok UV zrake mogu uzrokovati rak kože, a rak kože se uglavnom javlja kod ljudi koji su već imali djecu, pretpostavlja se kako je to bio bitan faktor u evoluiranju, jer evolucija uvijek favorizira promjene koje poboljšavaju reproduktivni uspjeh.

Tu je i treći faktor koji utječe na boju kože. Obalni narodi koji jedu plodove mora, imaju alternativni izvor vitamina D. To znači da na primjer narodi Arktika, kao što su domorodci Aljaske i Kanade, mogu ostati tamnoputi čak i u tim područjima slabog UV zračenja. U ljeto se ondje UV zračenje reflektira od snijeg i led, a njih njihova koža štiti od štetnih utjecaja.
https://znanstvenapanorama.wordpress.co ... boja-koze/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#116 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Da li su i neandertalci sahranjivali svoje mrtve sa cvećem?


Iako važi uvreženo mišljenje da su bili brutalni i neosvešćeni, nova istraživanja pokazuju da su neandertalci ipak imali sofisticirana osećanja.

Kosti neandertalca otkrivene u pećini Shanidar u Iraku, od ranije poznatoj po fosilima izumrlih rođaka naše vrste, nov je dokaz da su i oni sahranjivali svoje mrtve i da su tokom rituala sahranjivanja koristili cveće, objavili su naučnici.

U pećini smeštenoj u poluautonomnoj regiji Kurdistan u severnom Iraku, 1960. godine otkriven je dobro očuvan gornji deo tela odrasloga neandertalca koji je živeo pre 70.000 godina.

Procenjuje se da je neandertalac, nazvan Shanidar Z, bio u četrdesetim ili pedesetim godinama, ali njegov je pol je ostao neutvrđen.

Pećina je predstavljala ključnu lokaciju za arheološka istraživanja i saznanja polovinom 20. veka.

Pre 60 godina u njoj su pronađeni ostaci 10 neandertalaca, sedmoro odraslih i troje dece, što je pružilo nov uvid u njihova fizička obeležja, ponašanje i u način ishrane.

U kosturu pronađen polen
Tada je na nalazištu, u blizini jednog kostura otkrivena i veća količina cvetnog polena, što je naučnike podstaklo da istraže da li su i neandertalci imali posmrtne rituale tokom kojih svoje mrtve sahranjuju uz cveće.

Hipoteza je doprinela tome da se promeni dosad uvreženo stanovište prema kom je doba u kojemu su živeli neandertalci bilo mračno i brutalno.

Kritičari su izneli svoje sumnje, među kojima je i pretpostavka po kojoj polen možda potiče od savremenih ljudi koji rade u pećini ili od glodara i insekata.

U kostima Shanidar Z-a, otkrivenog 1960-te, u sedimentu koji sadrži drevni polen, pronađene su i ostale mineralizovane ostatke biljaka, što je ponovo u prvi plan iznedrilo mogućnost da se radilo o pokopima s cvećem.

Kognitivna sofisticiranost
Naučnici već godinama raspravljaju o tome jesu li neandertalci sahranjivali svoje mrtve uz pogrebne rituale, onako kako to čini naša vrsta, a u sklopu šire debate o nivou njihove kognitivne sofisticiranosti.

"Ključna je namera koja se krije iza sahrane. Telo se, naime, može sahraniti iz sasvim praktičnog razloga - da biste izbegli opasne lešinare ili da biste eliminisali neugodan miris. Ali kada izostavimo praktične elemente, ovo je značajno jer upućuje na kompleksniji, simbolički i apstraktan način razmišljanja, saosećanje i briga za mrtve, a možda i osećaj žalosti i gubitka", smatra naučnica sa Univerziteta u Kembridžu Ema Pomeroj, glavna autorka istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Antiquity.

Naučnici veruju da je Shanidar Z namerno smešten u jamu iskopanu u dubljim slojevima zemlje, koja je bila namenjena za još četiri tela.

Kostur leži na leđima s levom rukom ispod glave i savijenom desnom rukom ispruženom u stranu.

Neandertalci su bili krupnije građe od homo sapiensa i imali su gušće obrve. Naseljavali su područje Evroazije i atlantske obale do Urala u razdoblju od pre 400.000 godina do otprilike pre 40.000 godina, kad su nestali i kada se naša vrsta doselila u to područje.
Izvor: https://nationalgeographic.rs/istorija- ... vecem.html
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#117 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »


Je li otkriven najstariji predak majmuna i ljudi?


Archicebus-achillesMaleno stvorenje nazvano je Archicebus achilles, što se ugrubo može prevesti kao ‘drevni majmun’. Dio imena dobio je prema Ahileju, junaku iz grčke mitologije zbog neobične kosti pete koja jako podsjeća na one koje se mogu naći u malenih majmuna osobito marmozeta. Prije 10 godina pronašao ga je seljak iz istočne kineske pokrajine Hubei, južno od rijeke Jangce.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu Nature otkriveni kostur mogao bi objasniti grananje koje se dogodilo u samoj bazi evolucijskog stabla primata. Stručnjaci drevnog majmuna povezuju s porodicom avetnjaka čiji jedini preživjeli rod Tarsius danas živi u Jugoistočnoj Aziji na otocima kao što su Sumatra, Borneo, Sulavesi i Filipini. No njegova starost i primitivna svojstva smještaju ga u samu bazu nasljeđa što znači da bi mogao razjasniti nastanak sestrinske skupine antropoida, odnosno primata koji uključuju majmune, čovjekolike majmune i ljude. Neki znanstvenici smatraju da novo otkriće govori u prilog teorijama prema kojima su se prvi majmuni, a možda i ljudi razvili u Aziji, a ne u Africi.

Član istraživačkog tima dr. Chris Beard, s Carnegie Museum of Natural History u Pittsburghu u Pennsylvaniji kaže da sve više dokaza upućuje na to da je rana evolucija primata bila ograničena na Aziju.

Prema novom nalazu ovi su antropoidi bili malena stvorenja koja su obitavala u krošnjama drveća nedugo nakon nestanka dinosaura. Velike očne duplje ukazuju da su imali odličan vid no za razliku od današnjih avetnjaka bili su dnevna, a ne noćna stvorenja. U vrijeme kada su živjeli veći dio Zemlje bio je prekriven tropskim šumama.

‘Na temelju ovog gotovo potpunog kostura možemo zaključiti da su naši preci bili vrlo malene životinje. Bili su jako aktivni i agilni, a živjeli su na drveću i hranili se kukcima’, rekao je dr. Xijun Ni s Kineske akademije znanosti u Pekingu.

Pronađeni ostaci analizirani su puno desetljeće u European Synchrotron Radiation Facilityju u Grenobleu u Francuskoj. Sofisticirani uređaji omogućili su znanstvenicima da proučavaju kosti koje su ostale zarobljene u kamenu koje bi bilo gotovo nemoguće očistiti a da se ne unište. Prema prikupljenim podacima Archicebus achilles je težio između 20 i 30 grama, a bio je dug samo 7,1 centimetara.

Hrvatski paleontolog Jakov Radovčić suradnik Krapinskog muzeja neandertalaca kaže da je ovo zasigurno vrlo važno paleontološko otkriće. ‘Riječ je o otkriću koje nam može bolje objasniti ranu evoluciju skupine primata. Premda sumnjam da se to stvorenje može pripisivati antropoidima, pronalazak fosilnih ostataka tih bića iz razdoblja prije 55 milijuna godina govori nam puno o rodoslovlju najnaprednijih sisavaca’, rekao je Radovičić za tportal.
Izvor: https://znanstvenapanorama.wordpress.co ... a-i-ljudi/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#118 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Da li je Bocvana kolevka čovečanstva?

Prostrano, drevno močvarno područje smešteno u severnoj Bocvani, koje je nekada bilo puno života a sada njime preovladava pustinja, možda predstavlja dom iz kojeg je poteklo svih 7,7 milijardi ljudi, pokazalo je nedavno istraživanje.

Studija, zasnovana na mitohondrijskim DNK podacima više od 1.200 domorodaca s juga Afrike dala je glavnu ulogu toj regiji, u ranoj istoriji čovečanstva pre 200 hiljada godina. Jezero koje je tada bilo najveće afričko jezero iznedrilo je močvarna područja u kojima je naša vrsta živela sledećih 70.000 godina sve dok klimatske promene nisu pokrenule prve migracije.

Odavno je utvrđeno da je Homo sapiens poreklom iz Afrike, odakle se kasnije raselio po svetu.

"Međutim, ono što do ove studije nismo znali bilo je mesto na kojem se nalazi ta domovina", rekla je genetičarka Vanesa Hajs s Instituta za medicinska istraživanja Garvan i Univerziteta u Sidneju, koja je vodila studiju, objavljenu u časopisu Nature.

Najstariji poznati fosili Homo sapiensa otkriveni su u Maroku i stariji su od 300 godina. Nova studija sugeriše da rani pripadnici naše vrste kakvi su bili zastupljeni u Maroku možda nisu ostavili ni jednog pretka koji živi danas, rekli su istraživači.

Klimatski fizičar s Nacionalnog univerziteta Pusan u Južnoj Koreji Aksel Timerman koji je takođe radio na studiji, rekao je da nema kontradikcije između rane lobanje nalik Homo sapiensu otkrivene u severnoj Africi, koja možda potiče od izumrle loze, i predloženog južnoafričkog porekla Homo sapiensa koji je još živ.

Drevno jezero Makgadikgadi počelo je da propada pre otprilike 200.000 godina, stvorivši močvarno područje u kojem su živeli ljudi lovci-sakupljači, rekli su istraživači. Promene u Zemljinoj osi i orbiti uzrokovale su klimatske, kišne i vegetacijske promene koje su pokrenule rane migracije te grupe ljudi, prvo prema severoistoku pre 130 hiljada godina i zatim prema jugozapadu pre 110 hiljada godina, rekao je Timerman.

On tvrdi da njihova studija pruža prve kvantitativne dokaze da su astronomski pokrenute klimatske promene u prošlosti uzrokovale migracije ljudi, što je omogućilo genetsku raznolikost, kulturni, etnički i jezični identitet
Izvor: https://nationalgeographic.rs/priroda/z ... nstva.html
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#119 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Špiljske slike pokazuju da su i neandertalci bili umjetnici

NEANDERTALCI su možda bili bliskiji prahistorijskom čovjeku nego što se ranije vjerovalo, pokazuju špiljske slike u Španjolskoj koje otkrivaju da je i ta vrsta imala potrebu stvarati umjetnost, objavili su u nedjelju znanstvenici.

Pigment boje okera pronađen je na stalagmitima u špilji Ardales pokraj Malage na jugu Španjolske. Koristili su ga neandertalci prije oko 65 tisuća godina, što ih možda čini prvim umjetnicima na Zemlji, pokazuje rad objavljen u znanstvenom časopisu PNAS. Moderni čovjek u to vrijeme još nije postojao.

Nova otkrića dodatni su dokaz da neandertalci, koji su izumrli prije oko 40 tisuća godina, nisu bili nesofisticirani rođaci homo sapiensa, kakvim ih se dugo prikazivalo.

Pigmenti su u špilji korišteni u različitim razdobljima, udaljenima između 15 i 20 tisuća godina, pokazuje istraživanje koje negira raniju tvrdnju da su oni rezultat prirodnog procesa oksidacije.

Joao Zilhao, jedan od autora studije, rekao je da su neandertalci oker stavljali na stalagmite vjerojatno u sklopu rituala.

"Važnost ovog otkrića je što mijenja naš stav prema neandertalcima. Oni su bili bliskiji današnjim ljudima. Nedavna istraživanja pokazuju da su oni voljeli objekte i razmnožavali su se s ljudima, a sad i da su, poput nas, slikali po špiljama", izjavio je Zilhao.

Slike na zidovima prahistorijskih ljudi, poput onih u špilji Chauvet-Pont d'Arc u Francuskoj, starije su od 30 tisuća godina.
Preuzeto sa index.hr
User avatar
fox-69
Posts: 294
Joined: 06/03/2021 03:22

#120 Re: Evolucija čovjeka

Post by fox-69 »

da li iko zna otkad datiraju najstariji zapisi modernog covjeka.
meni nije jasno kako se tako brzo desio prelaz sa pracovjeka na gradnju piramida i razvijenu civilizaciju ?
Zar to ne bi trebalo ici sporije, i da ostaju tragovi
broj dva
Posts: 4481
Joined: 15/07/2014 20:59
Location: Šeher Oslo

#121 Re: Evolucija čovjeka

Post by broj dva »

fox-69 wrote: 29/09/2021 06:59 da li iko zna otkad datiraju najstariji zapisi modernog covjeka.
meni nije jasno kako se tako brzo desio prelaz sa pracovjeka na gradnju piramida i razvijenu civilizaciju ?
Zar to ne bi trebalo ici sporije, i da ostaju tragovi
Ako pecinske slike racunas pod zapise onda 40ak hiljada godina.
A razvoj pisanog jezika vec zahtjeva civilizaciju, administraciju...i mnogo je mladji od slika.Mislim da su egipatski i sumerski najstariji pisani jezici s tim da su koristili hieroglife i cuneiform nekih 3-4 hiljade prije nove ere.
User avatar
shbc
Posts: 3322
Joined: 20/07/2012 12:13

#122 Re: Evolucija čovjeka

Post by shbc »

Piaty wrote: 14/06/2021 17:21
Sara03 wrote: 14/06/2021 16:19
Nisi skontao.
Nego?
Nije uopste poenta epizode (tj. dvije epizode posto je dvodijelna) ismijavanje evolucije. Ona je iskoristena kao pokretac price. Fokus je na ljudima koji nesto prihvataju ili odbacuju bez ikakvog razumijevanja teme, ali su upravo najekstremniji u svojim pogledima. Garrison je najbolji primjer toga, koji se nakon ove scene zaljubi u Richarda Dawkinsa i postane od agresivnog zagovaraca kreacionizma - agresivni zagovarac ateizma, ali i dalje ne konta argumente ni jedne ni druge strane. Epizoda se bavi religijom i ateizmom, odnosno ljudskom potrebom za podjelama i ekstremizmom, evolucija nije ni blizu poenta.

Inace tema :thumbup:
User avatar
fox-69
Posts: 294
Joined: 06/03/2021 03:22

#123 Re: Evolucija čovjeka

Post by fox-69 »

broj dva wrote: 29/09/2021 07:21
fox-69 wrote: 29/09/2021 06:59 da li iko zna otkad datiraju najstariji zapisi modernog covjeka.
meni nije jasno kako se tako brzo desio prelaz sa pracovjeka na gradnju piramida i razvijenu civilizaciju ?
Zar to ne bi trebalo ici sporije, i da ostaju tragovi
Ako pecinske slike racunas pod zapise onda 40ak hiljada godina.
A razvoj pisanog jezika vec zahtjeva civilizaciju, administraciju...i mnogo je mladji od slika.Mislim da su egipatski i sumerski najstariji pisani jezici s tim da su koristili hieroglife i cuneiform nekih 3-4 hiljade prije nove ere.
ali opet se sve brzo odigralo... kao da se intelegencija eksponencijalno razvila
User avatar
-Chesterfield-
Posts: 5529
Joined: 04/08/2020 19:22

#124 Re: Evolucija čovjeka

Post by -Chesterfield- »

fox-69 wrote: 29/09/2021 06:59 da li iko zna otkad datiraju najstariji zapisi modernog covjeka.
meni nije jasno kako se tako brzo desio prelaz sa pracovjeka na gradnju piramida i razvijenu civilizaciju ?
Zar to ne bi trebalo ici sporije, i da ostaju tragovi
Možda je udar munje u pračovjeka poremetio moždane vijuge, odnosno oni sokovi u mozgu su se u pozitivnom smislu izmiksali.
Čuo sam da je jedan dječak gurnuo iglu u utičnicu, te ga malo struja prodrmala. Od tada on ima fotografsko pamćenje.
Ne znam da li je ova priča tačna?
broj dva
Posts: 4481
Joined: 15/07/2014 20:59
Location: Šeher Oslo

#125 Re: Evolucija čovjeka

Post by broj dva »

fox-69 wrote: 29/09/2021 09:39
broj dva wrote: 29/09/2021 07:21

Ako pecinske slike racunas pod zapise onda 40ak hiljada godina.
A razvoj pisanog jezika vec zahtjeva civilizaciju, administraciju...i mnogo je mladji od slika.Mislim da su egipatski i sumerski najstariji pisani jezici s tim da su koristili hieroglife i cuneiform nekih 3-4 hiljade prije nove ere.
ali opet se sve brzo odigralo... kao da se intelegencija eksponencijalno razvila
Ne znam na sta mislis kada kazes "sve se brzo odigralo"
Odokativno smo stari nekih 250 00 godina.
Civilizacije smo poceli graditi prije nekih 6000 (doduse Goebekli Tepe nam mozda da neku drugu sliku i pomakne tu granicu na ca 10 000 bc ali relativno nebitno u ovom kontekstu)
Trebalo nam je dugo vremena da pocnemo graditi spomenike i gradove. A da smo sposobni biti brzi - itekako jesmo.
Imamo dokaze za prve kocije nekih 3000 bc. Do 1800ih kocije su bile najbrze prevozno sredstvo, kada taj epitet preuzima voz. Nekih sto godina kasnje braca Wright prave prvi avion da bi nekih 60ak godina kasnje napravili prvu raketu.
Post Reply