Jako vam je potrebno tuđe društvo i znakovi pažnje, ali najčešće se osjećate samotno ili kao autsajder. Nelagodno vam je u većim društvima te s nepoznatim ili bezobzirnim ljudima. Patite kad se drugi prema vama ružno ponašaju - kad vas isključuju iz društva, odbijaju vaše pozive, zapostavljaju, ismijavaju ili vrijeđaju. Ponekad vas okolina toliko napuni stresom da se povlačite u osamu. Ljudi vas doživljavaju stidljivom, plašljivom možda čak i čudnom osobom. Pokušavali ste biti jaki, čvrsti i otvoreni prema drugima, ali ste obično završavali uzrujani i povrijeđeni. Sve vam se to događa zato što ste - posebno osjetljiva osoba.
- "Kad mi se dečko ne javi kad je obećao, osjećam se kao da ću iskočiti iz kože. Grizem nokte, znojim se, glava me boli i ne mogu se ni na što koncentrirati." - otkriva Nada (34), koja je već duže sama. - "Jednako se živciram i kad me netko odbije, prijeko pogleda ili ogovara. Ne mogu si pomoći."
Silvija (31) puno je puta bila na početku veze, ali su one redovito pucale jer nije mogla trpjeti neizvjesnost i partnerove "igrice". - "Ne mogu podnijeti kad mi momak jasno ne daje do znanja voli li me ili ne. Zar im je toliko teško otvoreno reći što žele i namjeravaju. Ne mogu podnijeti to iščekivanje i čak mi je lakše kad stvar pukne, jer tada bar znam na čemu sam."
Silvija je išla dvama psiholozima, od kojih nije imala veliku korist. - "Rekli su mi nešto sasvim banalno - da 'ne smijem biti tako nestrpljiva i osjetljiva'. Kao da ja na to mogu utjecati!"
Nije ljubav jedini izvor tuge i tjeskobe Vedrana (25) kaže da je duša boli kad dozna da su joj poznanici otišli na tulum ili na izlet, a nju nisu pozvali. - "Teško mi je pri srcu kad me izostavljaju iz zajedničkih aktivnosti, a to mi se događa prilično često."
Osobe koje trpe najviše nesreće u ljubavi i prijateljstvu nisu, kako nas uče u školi, one koje su zločeste ili nemoralne, već one koje su - osjetljive. Kad kažemo osjetljivost, mislimo na osjetljiv živčani sustav, odnosno na sniženu otpornost na stres. Kao što različiti ljudi imaju različit prag tolerancije na tjelesnu bol (crvenokosi su, kažu, najosjetljiviji), tako varira i prag otpornosti na duševnu bol, koja nije ništa manje stvarna od tjelesne. Stručnjaci procjenjuju da je oko 18-20% odraslih ljudi preosjetljivo na stres, od kojih su približno dvije trećine žene. Njima veći broj situacija nanosi duševnu ili tjelesnu bol ili druge tegobe. Posljedica je da osjetljivci u životu trpe više tjeskobe, briga, uzrujavanja, straha ili depresije, a sve zato što imaju slabiji prirodni "faktor zaštite".
Osjetljivost na psihički stres slična je osjetljivosti kože na sunčeve zrake: od istog sunca neki će lijepo pocrniti, neki pocrveniti, a neki riskiraju - rak kože. Zato svjetloputijima trebaju kreme s jačim faktorom zaštite ili čak izbjegavanje izlaganja suncu. Baš kao što je osobama sa "svjetloputim" živcima ponekad jedino rješenje - izbjegavanje stresnih situacija.
Onih 80% ljudi koji nisu pojačano osjetljivi uglavnom ne razumiju s čime se suočavaju osjetljivci. Prosječan čovjek misli da je osjetljivost pitanje razmišljanja ili ponašanja, da su osjetljivci razmaženi ili nezreli i da bi se trebali "potruditi biti čvršći". Nažalost, osjetljivost se ne liječi promjenama ponašanja, niti bi skrivanje osjetljivih reakcija od okoline čovjeku olakšalo duševno stanje.
Da je osjetljivost u velikoj mjeri urođena pokazala su istraživanja na djeci mlađoj od godine dana, jer se već tada pokazuju razlike u toleranciji na stres. Osjetljive osobe rođene su sa živčanim sustavom koji im omogućuje da vide, čuju, nanjuše i osjete više od ostalih. Budući da ima jače razvijena osjetila, osjetljiva osoba u mozak propušta više podataka, zbog čega se često osjeća "zatrpanom", odnosno - prestresiranom. Događa joj se to i u uobičajenim situacijama, koje običnim ljudima ne uzrokuju tegobe, kao što su kratki rokovi, gužva, strka, zastoj, bučna glazba, jako osvjetljenje.
Osjetljivci u ljubavi
Osjetljivima najčešće nije dovoljan "običan" partner s kojim mogu imati samo "prosječnu" komunikaciju, koja uključuje seks, nabavku potrepština i razgovor o tome "kakav je bio dan", jer njihovi profinjeniji mozgovi potražuju bogatiji i raznovrsniji duhovno-mentalni odnos.
Budući da su za osjetljivu osobu fizičke stvari pregrube, ponekad joj je lakše govoriti o osjećajima i intimnosti, nego joj se u potpunosti predati. Neke su osjetljive osobe i slabijeg "želuca", pa imaju veće prohtjeve naspram partnera u pogledu higijene, urednosti, preciznosti i drugih vrlina.
Manje osjetljive ljude život pak manje ranjava, pa stvari shvaćaju olako, lakše ulaze u rizike, manje planiraju i više se zabavljaju. Obično su seksualno aktivniji i seks im ne ovisi o ljubavi.
Po statistici, oko 34% ljubavnih veza uključuje jednu osjetljivu osobu, a praktično svatko ima bar jednog osjetljivog prijatelja. Studije pokazuju da je osjetljivoj osobi znatno lakše u životu ako je u paru s osobom sličnom sebi, ili ako ima podjednako osjetljivog prijatelja.
I prije no što ljubavna veza uopće starta, agresivnije i na stres otpornije osobe mogu istisnuti one osjetljivije.
- "Bivša cura dečka s kojim sam se tek počela viđati upućivala mi je prijeteće pozive i dolazila mi pred fakultet praviti scene, vičući da će me udariti i porezati. Ja nisam imala živaca trpjeti toliki stres, riskirati tučnjavu, dolazak policije, što onu drugu curu nije uopće zamaralo." - govori Sandra, koja je ostala kraćih rukava u "borbi" za voljenog dečka.
Senzitivna osoba često pati zbog zaigranosti i površnosti emotivno "tuplje" osobe, kojoj trebaju jači podražaji.
- "Mog je dečka ljutilo što nisam htjela s njime ići na bučne zabave, plesnjake, koncerte ili na tulume s puno nepoznatih ljudi. Nije uvažavao moja objašnjenja da se na takvim mjestima osjećam loše, da
me hvata mučnina i da mi srce tuče. Prigovarao mi je da 'ne znam uživati', no ja u takvim okruženjima ne mogu uživati." - govori Dijana, koja je veće razumijevanje našla kod sadašnjeg dečka, čiji je senzibilitet sličan njenom.
Osjetljive osobe ne trpe zato što pogrešno razumiju stvari, nego obrnuto, zato što bolje uočavaju moguće probleme i predviđaju posljedice tuđih pogrešaka. Kad uoče opasnost, osjetljivi ljudi postaju zabrinuti, na čuđenje ostalih koji obično reagiraju s čuvenim: "Nemoj se živcirati."
- "Moj bivši suprug nikako nije mogao podnijeti moje stalne prigovore vezane za lihvarske kredite koje je dizao i za partnere s kojima je sklapao poslove." - prisjeća se Gordana, koja i nakon razvoda mora otplaćivati dio dugova svog bivšeg muža, koji - dakako - ne spada u preosjetljive.
Novčana pitanja nisu jedini problem. Opažajući fine nijanse u privrženosti i pažnji koju im partner posvećuje, osjetljivi su ljudi u stanju vrlo brzo uočiti da "nešto nije u redu", ali tada moraju stvari čim prije istjerati na čistac.
- "Moj je dečko često govorio - 'moramo nešto važno raspraviti, kasnije ću ti reći što'. Izluđivalo me čekanje dok se on ne bi sjetio izjasniti." - kaže "osjetljivica" Sanja, koju bi tjeskoba mučila svaki puta kad bi se događalo nešto izvan njenog nadzora, što je i dokrajčili njenu vezu - jednu od tolikih u kojima su spojeni senzitivac i manje osjetljiva osoba.
Postoji li za osjetljivost - lijek?
Osjetljivi se ljudi itekako liječe na svoju ruku: kad su uzrujani koriste alkohol i sredstva za smirenje, a kad su iscrpljeni ili bezvoljni uzimaju kavu, šećer ili opojne droge. Nažalost, takve taktike ne samo da nisu trajna rješenja, nego zapravo pogoršavaju situaciju jer štetno djeluju na mozak.
Ako vam vaša osjetljivost pričinjava ozbiljne tegobe, ako vas čini nesretnima ili vas koči u ljubavi, u prijateljstvu ili u poslu, nužno je da nešto poduzmete. Postoje dvije skupine poteza s kojima si možete pomoći. Jedna skupina obuhvaća radnje koje možete poduzeti sami, a druga uključuje konzultacije sa stručnjakom i medicinske intervencije.
Samopomoć za osjetljive
- Pažljivo birajte društvo. Nije svatko za svakoga. Vama možda neće odgovarati većina ljudi, no osjetljivih ljudi ima oko 20%, a i oni kao i vi traže srodnu dušu. Osim toga, i među manje osjetljivima ima vrlo dobrih, pristojnih i poštenih ljudi s kojima se možete složiti.
- Izbjegavajte avanturiste, agresivce, ljude koji ne vide dalje od vlastita nosa, koji žive od danas do sutra. Što vam se netko učini "uzbudljivijim", to je veća vjerojatnost da nije dobar za vas.
- Izbjegavajte stresne situacije. Kao što osoba osjetljiva želuca ne smije jesti masno, tako vi ne smijete "konzumirati" puno rizika i uzbuđenja (osim možda na filmu ili u literaturi).
- Redovna tjelovježba i boravak na zraku. Ovo su prave terapijske tehnike za "slabe" živce. Redovno tjelesno kretanje, a posebno ako je organizirano i sistematično, doslovce ojačava živčani sustav i čini vas manje ranjivima.
- Boravak na dnevnom svjetlu. Sunčevo svjetlo također je dokazano zdravo za živce. Budite se čim bliže jutru i upijajte što više dnevnog svjetla.
- Zdrava prehrana puna vlaknaste hrane, svježeg voća i povrća, riba i drugih morskih plodova.
- Dodaci prehrani poput B-kompleksa, vitamina C, magnezija, cinka i posebno - Omega 3 masnih kiselina, kojih ima u kapsulama i u - ribljem ulju.
Profesionalna pomoć - tretman kod psihologa ili psihijatra
Zapamtite: psihologa ili psihijatra ponajmanje trebaju "luđaci", a ponajviše upravo - osjetljivci poput vas. Osjetljivih ljudi ima puno, puno više nego sumanutih ljudi, a biti osjetljiv uopće ne znači biti "lud", što god ta riječ značila.
Terapeut vam može dati korisne savjete za uređivanje svog života, za izbjegavanje stresnih situacija ili za amortiziranje onog stresa koji ne možete izbjeći.
Mnogo osjetljivih ljudi preporodilo se od prirodnih sredstava za jačanje živaca kao što su gospina trava (hypericum perforatum) za depresiju, valerijana za tjeskobu i zabrinutost, gingko biloba za bolju prokrvljenost mozga, ginseng za podizanje opće vitalnosti.
Još su djelotvorniji sintetički lijekovi posebno formulirani za aktivaciju živčanog sustava. Tzv. antidepresivi ciljano jačaju otpornost živaca na stresne situacije. Oprez je potreban kod sredstava za smirenje (trankvilizanata), koji djeluju brzo, ali na rok dulji od osam do deset tjedana mogu izazvati naviku i ovisnost.
Kako prepoznati jeste li preosjetljivi
- lako vas je uzrujati ili rastužiti
- često ste zabrinuti, neraspoloženi, bezvoljni
- teško podnosite velike gužve, bučna i jarko osvijetljena mjesta
- lako se i brzo umarate (fizički ili psihički)
- slamate se pod stresom i pritiskom
- žudite za tuđom pažnjom, prisnošću, komplimentom
- ne volite biti u središtu pažnje veće grupe ljudi
- jako vas boli kad vas drugi odbijaju ili zanemaruju
- često se osjećate napušteno i izolirano
- ponekad se umorni povlačite u samoću da se napunite energijom i zacijelite rane
- ne trpite neizvjesnost i iščekivanje
- dobro opažate nijanse tuđih emocija i raspoloženja
- tuđe emocije imaju velikog utjecaja na vas
- užasavaju vas nasilje i prijetnje
- izdaleka uočavate moguće probleme i opasnosti
Ima li vas?
nema tolko znači? 
takodjer hipersenzitivna cak do te mjere da mi izadje osip po vratu kad mi je neugodno iako ja ne osjecam da mi je neugodno 
