Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[Haris.ba]

Guzva na granicnom je bitna. Ako ne bude guzve da stojis po pola sata i vise u redu, onda bih isao na Svilaj.

[Porodice Foht]

Guzva na granicnom je bitna. Ako ne bude guzve da stojis po pola sata i vise u redu, onda bih isao na Svilaj.

Jakako. Sve dok se ne otvori novi most kod B.Gradiske, posebno vikendom, Svilaj ce biti preporuka sve koji dolaze ili izlaze iz BiH prema Evropi. Doduse, i kad otvore mene nece vidjeti u Laktashenkovoj guberniji, osim onih 50 km od Odzaka sto moram.

[Alfons Kauders]

Prolazeći starom cestom preko Bradine i Ivana, stekao sam dojam da autoput i novi tunel baš i neće biti gotovi na proljeće kako se govorilo. Čini mi se da ima još dosta posla. Dobro, možda i završe u roku ako prosječna temperatura tokom zime bude 20 stepeni i ako ne bude snijega.

[spree]

hvala lijepo na odgovorima . znam da je dalje nego bosanski brod, ali nekako kontam manja guzva i brze se ide, a ne bi trebalo da je prevelika razlika u km. ap je ap. dokurcile magistrale vise.

[drug_profi]

hvala lijepo na odgovorima . znam da je dalje nego bosanski brod, ali nekako kontam manja guzva i brze se ide, a ne bi trebalo da je prevelika razlika u km. ap je ap. dokurcile magistrale vise.

Pa ja ti opet kazem, za Zagreb je najkomotniji put preko Gradiske. Imas 88 km pristojne magistrale ukupno, od Zenice do Doboja.
Preko Svilaja imas 130 magistrale.
To ti uzme skoro sat vremena. Drugim rjecima, dok dodjes na Svilaj, vec si u Gradisci. E jedino ako ces u Gradisci upasti u guzvu od sat vremena, a na Svilaju neces, onda se stize brze.

[mistek]

Svi oni koji dolaze preko Doboja (Sarajevo, Zenica, Hercegovina), dužina puta do GP Svilaj je gotovo identična kao put do GP Bosanski Brod, a s ovim autoputem i jer nema ulaska u naseljeno mjesto, može se uštediti par minuta. Nadalje, od Svilaja do Slavonskog Broda se ima navoziti nekih 35km više, ali opet, vremenski, razlika neće biti veća od 5-10 minuta, zbog obilaznice oko S. Broda, dok na Svilaju toga nema. Sve u svemu, ova dva puta su vremenski gotovo identična, ali put preko Svilaja znači i malo više putarine i kilometara. Vrijedi provjeriti gužvu, pa izabrati. Međutim, stoji da je sada ljudi iz TK mogu odlučiti za ovaj prijelaz.

Ali, put preko Bosanske Gradiške je nezamjenjiv opet. Dužina puta do Zagreba je, zanimljivo, opet gotovo identična kao da se ide na Bosanski Brod, ali sa značajno više autoceste (više od 40km). Problem sa Bosanskom Gradiškom je jedino granični prijelaz i kad tu otvore most, vremenska ušteda će da bude baš solidna. Čak i pod pretpostavkom da je gotov 5C, smislenije je ići na Bos. Gradišku kada se ide ka zapadu.

[archi_a]

Ako ćeš za Sloveniju, Italiju, Švicarsku, Austriju, južni i zapadni dio Njemačke, Španiju, Francusku, Belgiju, Nizozemsku biraš Bosansku Gradišku!
Ako ćeš za Mađarsku, Slovačku, Ukrajinu, Češku, pa i Drezden, Lajpcig, Berlin, Bremen (Nemačka) , Poljsku, Litvaniju, Latviju, Dansku, Švedsku, Norvešku, Finsku biraš Svilaj!
Jednostavno

[drug_profi]

A ako ćeš do Tuzle?

[archi_a]

još uvijek preko Nišića, a ako bi se uradio spoj autoputa Doboj Tuzla, rado bih tuda išao, iako je duže kilometražom.

[laik1981]

Mogli su bar u Posavini ovo upraviti.. Pukla ravnica, a autoput krivuda li krivuda..

[So What!]

Izgradnja dionice Zvirovići - Počitelj [Tunel Počitelj] - 15. 09. 2021. @ baxul (Skyscrapercity forum)

[So What!]

Preko vode do Europe! Nad Neretvom niče most kakvog BiH još imala nije. A kad bude gotov iz Splita ćemo moći ‘skoknuti‘ na ćevape u Sarajevo

Zasad visoko u zrak strše samo betonski stupovi. Ko tulipani! Ali graditelji – čak na trenutke i mi – s vrška jednog od tih vitkih cvjetova naziru sutrašnji čitav most. Kad se jednom opruži preko Neretvina kanjona, bit će to zaista nešto. Mašala!

Kinezi u širokom svijetu, Jun Wu i Junyan Chang, ne prestaju se smijati. Na kacigama im je ispisan naziv tvrtke – "PowerChina". U Hercegovini su već 2,5 godine.

Stupovi kao tulipani

Naviknuli se, sada već obilaze i lokalne atrakcije, Stari most u Mostaru ili čuveni vodopad Kravice pokraj Ljubuškog. Draža im je kineska kuhinja, ali metu i domaću:

– Zeljanica pita, ćevapčići, a bogami i janjetina – viče Wu.


Hercegovački Kinezi - Junyan Chang i Jun Wu

Već je 15 godina po svjetskim gradilištima: u Keniji i Ruandi, u Poljskoj, Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Počiteljski most najveći je na kojemu je dosad radio.

A Chang je diplomirao u Kini i odmah je otišao u svijet. Najprije u Poljsku, sada u Hercegovinu. Kod kuće još ništa nije radio. I tko zna kada će. I hoće li uopće! Izgleda da im ne smeta daljina… Za razliku od visine: nisu se s nama ukrcali u onu korpu kojom kran diže radnike sto metara uvis, na vrh betonskih stupova nalik tulipanima. Kažu, da ne bude gužva.

Emin je Azerbajdžanac. Preziva se Mammadzada. Iz Bakua je, moderne azerske metropole. Nosi Ray Ban naočale za sunce i većinom razumije naš jezik. Nešto teže se izražava na njemu, ali će nadoći dok se most završi:

– Imam 31 godinu, znači, rođen sam još u Sovjetskom Savezu, Azerbajdžan je bio dio te velike države. Znanje ruskog mi pomaže da ovdje bolje razumijem jezik, koji je slavenski, baš kao i ruski. Malo mi zapinje gramatika, ali nema veze. Živim u Mostaru, to je najljepši grad u Hercegovini. Ljudi su topli, a hrana sjajna. Posebno roštilj. Kod nas doma kažu: "Ako nema mesa, nije jelo!"


Emin Mammadzada

Orkanski Visovi

S Aladinom Keskinom, poslovođom u "Heringu", razgovara na turskom na drvenoj platformi na vrhu jednog od stupova. Obojica djeluju opušteno. Za razliku od nas. Bilo nam je, rekao bi Ibrica, ko na lancu, gledajući dolje iz te ptičje perspektive.

– Šta je to nama, ništa… Rasli smo i penjali se sa stupovima: dolje iz partera gore do pod nebesa. Imam ja slično iskustvo s mosta preko Studenčice, tamo blizu Kravica, nije daleko odavle. A skupilo se i iskustva: desetak godina visokogradnje i dvije u niskogradnji…

Još kad bi Aladin iz njedara izvukao onu svoju staru i čarobnu svjetiljku, pogladio je, pa Duha zamolio da most napravi još u Alijevoj smjeni, to bi bila reportaža! U jednom starom vicu Duh je Eri rekao da će mu ispuniti tri želje. A začuđenom Eri ništa drugo na pamet nije palo nego upitati: "Koje tri želje?"

– Ja praktički živim na gradilištu, nisu mi problem orkanski visovi – viče Emin.

Betonski stupovi su šuplji. Osmerokutni na dnu, a četvrtasti na vrhu, popreče opsega sedam puta šest metara. Stupni zidovi debeli su 60 centimetara, a iznutra je izvedeno metalno stubište s podestima, da se čeljade može uspeti. Stairway to heaven, odsvirali bi Zeppelini!


Stupovima je, reklo bi se po fotografiji, samo nebo granica

– Na vrhu fali još gril sa šankom da uradimo za derneka, a izviđači i Crveni križ nek pripaze da se raja gore ne ponapije – zezaju se radnici.

[Haris.ba]

Mogli su bar u Posavini ovo upraviti.. Pukla ravnica, a autoput krivuda li krivuda..

Ako može ikako bolje je da autoput krivuda u ravnici. A3 u Hrvatskoj je ubistvo.

[So What!]

Kula Kralja Tvrtka I.

S vrha se šire vidi, zato svatko i hoće u direktore i šefove. Neretva je tirkizna i plitka, zavija lagano pod budućim mostom. Sa zapada, tamo od Međugorja, gotovo do pred most – jedan kilometar prije – vodi tunel dug 1100 metara, a izvest će se i dva manja mosta. Na istočnoj strani, iznad kanjona, gradi se petlja Počitelj, koja će služiti i kao interkonekcijski čvor, odnosno spoj europskog koridora Vc na buduću trasu Jadransko-jonske autoceste. Uzduž 1100 kilometara povezivala bi sedam zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku. Ako je doživimo. Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazila bi smjerom Počitelj – Trebinje.

Drugim riječima, ako iz Budimpešte krenete na jug, kroz Slavoniju i Bosnu, pa u Hercegovinu, pokraj Počitelja ćete birati želite li dalje na jugoistok prema Grčkoj ili ćete Dalmatinom na zapad. Ako ikada doživimo…



S vrha stupa, niz Neretvu, vidi se čuvena Kula Gavrankapetanovića koja čuva drevni grad Počitelj. Vjeruje se da ga je podigao srednjovjekovni bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. Osmanskim prodorima i višestoljetnom vladavinom dobio je današnji orijentalni šarm. Na listi je nacionalnih spomenika BiH.

Još u fazi projektiranja dionice Komisija za spomenike postavila je uvjet da izgradnja ne smije narušiti vizure starog grada Počitelja. Odnosno, da se iz njega ne vidi novi most.

Nije bilo lako

Trenutačno na gradilištu radi 120 ljudi, a da bi se njemu uopće moglo pristupiti, valjalo je preko Neretve izvesti priručni most dug sto metara, kojim sav materijal, oprema, mehanizacija i sve drugo što graditeljima treba dolazi na gradilište. Zanimljivo je i da se most nalazi u neposrednoj blizini željezničke pruge, što je uvijek zahtjevno s obzirom na sigurnosne aspekte, odnosno moguće utjecaje na prugu.

– Ni projektiranje nije bilo lako! Štoviše, deset naših inženjera radilo je na glavnom projektu cijelih šest mjeseci. A na gradilište su dolazili i splitski profesori s Građevinskog fakulteta, baš kao i studenti sarajevskog i mostarskog sveučilišta. Naši projektanti autori su i projekta počiteljske petlje i interkonekcije na buduću Jadransko-jonsku autocestu – govori inženjer Dejan Gavrić iz sarajevskog IPSA instituta.


Emin Mammadzada, Mario Jurišić, Dejan Gavrić, Vanja Podhradski (slijeva nadesno)

Kako nam tumače inženjer Podhradski i projektni menadžer, inženjer Mario Jurišić iz širokobriješkog "Heringa", most je atipičan jer se radi o jedinstvenoj rasponskoj konstrukciji za oba smjera vožnje, odnosno za oba kolnička traka. Svi ostali mostovi na koridoru imaju odvojen ili poseban objekt za svaki smjer. Defakto, u pitanju su dva mosta, jedan uz drugi. Za razliku od jedinstvenog počiteljskog, zbog čega je i širok ukupno 22 metra.

– Takav je most onda i složenije izvesti – dodaje Jurišić.

– Ovaj je most trenutno najdulji i s najvišim stupovima na cijelom koridoru Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu – ističe Podhradski.

– Najviši stup visok je gotovo 100 metara, kao zvonik franjevačke crkve u Mostaru – kaže Jurišić.

– Kao neboder od 35 katova – dodaje inženjer Gavrić.

'Duni, vjetre...'

Most se gradi metodom slobodne konzolne gradnje. Svakidašnjim jezikom, izlije se stup, a onda se gradi rasponska konstrukcija simultano na lijevu i desnu stranu, sa svakog srednjeg stupa.


Inženjer Mario Jurišić

Temeljenje je poseban izazov s obzirom na vrstu tla pod mostom i na činjenicu da se radi o seizmički trusnom području. Većina srednjih stupova temeljena je na pilotima. Radi se o armiranobetonskim stupovima promjera 1,5 metara koji su ukopani u tlo na 15 do 30 metara dubine. Takvih je pilota sto, a njihovo je testiranje vrlo složeno i najveće je takve vrste u Bosni i Hercegovini.

nženjeri kažu da će most biti u krivini. Mi bismo rekli u zavoju. Drugim riječima, kolosijek neće biti na pravcu.

– Složenije ga je izvesti, ali ima veću estetsku vrijednost – kaže inženjer Gavrić.

Nije nepoznat stari hercegovački stih "duni, vjetre, malo sa Neretve, pa rastjeraj tamu po Mostaru", jer kad bura zasvira, niz rijeku povija ljude i drvlje. Zato graditelji novog mosta kažu da provode monitoring snage i brzine vjetra prije nego što odluče trebaju li stavljati zaštitu, nazovimo je burobranom.

Most će imati zaštitnu betonsku ogradu višu od metra, na koju bi onda eventualno išli burobrani. Čini se da putnici u vožnji neće baš imati pogled na Neretvu dok je budu prelazili, ali će uvijek moći podviknuti onu čuvenu, nastalu nešto sjevernije na istoj rijeci, u Jablanici, po kojoj starije generacije pamte film Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi", onu koju je viknuo Boško tifusar, odnosno maestralni Fabijan Šovagović: "Preko vode do slobode!"

Tunel kroz Prenj

Kad jednom sve bude gotovo, za koju godinu ili kasnije, most i autocesta na koridoru Vc približit će Dalmaciju Hercegovini i Bosni, pa ćete iz Splita u Mostar moći za sat i pol, a i Sarajevo će biti dostupnije: odete na izlet i vratite se neumorni istog dana.



Nad Neretvom kod Počitelja (između Čapljine i Mostara) – nad kanjonom – most i autocesta prelaze s desne na lijevu obalu rijeke i tom će stranom trasa ići u hercegovačko središte, a onda sjevernije prema Bosni, prije koje valja iskopati tunel dug čak 10 kilometara kroz masiv planine Prenj.

A već danas iz Splita Dalmatinom vozite do granice i prijelaza Bijača. Pa još malo do nadomak međugorskog svetišta, odakle koridor Vc prilazi Neretvi i Počitelju. Dolje, uz rijeku, upravo zriju bobe zlatne žilavke i opojne crvene blatine. Nisu daleko ni čuveni kameni vinogradi nad kanjonom u Blizancima, kao ni vodopad Kravica na Trebižatu, nešto prije i mrvu zapadnije od Neretve. Začas ste i pred manastirom Žitomislići, a tek još mrvu naprijed je čuvena tekija na vrelu rijeke Bune u Blagaju, nad kojim je u tvrdom gradu stolovao drevni gospodar hercegovačke i humske zemlje – herceg Stjepan Kosača, kojemu Ercegovina duguje ime.

Neretvanski Madison

Počiteljski most udaljen je tridesetak kilometara zrakom od pelješkog, a nemojte se iznenaditi ako na polovici toga puta nikne još jedan most preko Neretve, između Metkovića i Opuzena, koji bi putnike s Dalmatine vodio u Komarnu i na Pelješac. Nisu Eastwoodovi mostovi okruga Madison, ali mogli bi biti mostovi neretvanskog okruga.

[So What!]

Slobodna Dalmacija

[So What!]

Tuzla, Brčko i Orašje kao slijepo crijevo BiH: Decenijama čekaju na izgradnju autoceste

Projekcija trase autoceste kreirana na osnovu prikaza iz studije izvodljivosti projekta

Tuzlanska regija dio je BiH koji nema izgrađen ni metar autoceste, a priča o početku realizacije projekta koji bi je povezao s Brčko distriktom i Orašjem pokrenuta je prije 20 godina. Ali, konkretne aktivnosti koje bi dovele do radova još su samo na riječima.

Predstavnici vlada Tuzlanskog i Posavskog kantona, zatim Gradske uprave Tuzle, Brčko distrikta i Opštine Orašje su potpisali zajednički zahtjev za intenziviranje aktivnosti na izgradnji autoceste Tuzla - Brčko - Orašje, uz zahtjev za sastanak s federalnim premijerom Fadilom Novalićem.

Također, o ovome su raspravljali i zastupnici u Skupštini Tuzlanskog kantona na svojoj posljednjoj sjednici, a jednoglasno je zaključeno da se ovaj kanton nalazi u ponižavajućem položaju od Vlade FBiH, Federalne direkcije cesta i Autocesta FBiH.

"Evidentno je da imamo izgradnju autoputa u dijelu oko Sarajeva, Mostara i Zenice te da imamo aktivnosti Direkcije cesta FBiH u Goraždu, a najavljuju se i aktivnosti u dijelu Bihaća, Krajine i u dolini Lašve. Tuzlanski kanton trenutno je jedini dio u kojem nemamo aktivnosti spomenuta dva javna preduzeća", kaže za Klix.ba Dževad Hadžić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Kantonalnoj skupštini.


Projekcija trase autoceste kreirana na osnovu kartografskog prikaza iz studije izvodljivosti projekta

Trenutno stanje, prema Hadžićevim riječima, je nepodnošljivo, i zatražio je od Vlade FBiH i Autocesta FBiH da odmah počnu realizaciju izgradnje autoceste Tuzla - Brčko - Orašje. On navodi i da je Tuzlanski kanton u podređenom položaju po broju stanovnika i učešću u vraćanju inozemnog duga, odnosno novca koji se uzima za izgradnju autoputeva i drugih cesta u Federaciji BiH.

"Od 2012. godine postoji fizibiliti studija, odnosno osnov za izradu idejnog projekta na dijelu trase o kojoj govorimo, a ovih dana Vlada FBiH završava idejni projekt za jednu od tih trasa. Zbog toga smo donijeli jedan od zaključaka da se po izradi idejnog projekta odmah počne projektovanje i građenje", navodi Hadžić.

Saobraćajno povezivanje Tuzlanskog kantona sa sjeverom Bosne i Hercegovine i dalje s Evropskom unijom modernom saobraćajnicom, odnosno autocestom Tuzla - Brčko - Orašje, kao dijelom buduće autoceste na cestovnom koridoru Sarajevo - Beograd, podvig je od krucijalnog značaja.

"Iako je regija sjeveroistočne Bosne najmnogoljudnija i najrazvijenija, s najvećim punjenjem federalnih i državnih fondova i doprinosa, nepravedno je zapostavljena u cestovnoj infrastrukturi. Tuzlanski kanton i Brčko distrikt nemaju nijedan metar autoceste, a na ovaj višedecenijski problem su upozoravale sve dosadašnje kantonalne vlade. Međutim, bez uspjeha", kaže premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić.


Projekcija trase autoceste kreirana na osnovu kartografskog prikaza iz studije izvodljivosti projekta

Autocesta od Tuzle do Orašja, koja bi pravila poveznicu s Brčko distriktom, zadovoljila bi potrebe čak 600 hiljada osoba koje žive na tom putnom pojasu, konstatovano je tokom zajedničkog sastanka predstavnika vlasti, koji je održan u Tuzli.

"Činjenica da sam do Tuzle nekih 70 kilometara putovao sat i 45 minuta govori koliko je to nelogično u 21. stoljeću, kada je riječ o komunikaciji, razgovoru o perspektivi, opstanku mladih i svemu ostalom. Pored važnosti za Tuzlanski, ovaj projekt je važan i za Posavski kanton, posebno s privrednog aspekta", naveo je Đuro Topić, predsjednik Vlade Posavskog kantona.


Detalj sa sastanka koji je odražan u Tuzli

Od ove putne dionice, pored Tuzle koja bi dobila adekvatnu izlaznicu na tlo Evropske unije, koristi bi svakako imali i Srebrenik, kao i Brčko distrikt, posebno njihovi lokalni privrednici koji su izvozno orijentisani.

"Specifičnost Brčko distrikta je što će to činiti dijelom zajedničku trasu autoceste Vukosavlje-Bijeljina, tako da je pozicija tog grada u svemu ovome veoma važna. Želja nam je da sinhroniziramo sve aktivnosti, kako ne bi došlo do usporavanja realizacije ova dva važna infrastrukturna projekta koji će prolaziti kroz teritoriju distrikta. Mi smo kao Vlada Brčko distrikta spremni dati svoj doprinos da počne praktična realizacija ovog projekta za sve nas, kako bismo mogli stvarati uslove za snažniji razvoj privrede našeg regiona i za lakše kretanje građana", stava je Esed Kadrić, gradonačelnik Brčkog.



Postojeća magistralna cesta Tuzla - Orašje je najkraća veza između Tuzlanskog kantona, Brčko distrikta i Posavskog kantona i najčešće korištena saobraćajnica kao veza privrednika i građana ove regije s Evropom. Ona prema postojećim studijama već duže vremena ne zadovoljava potrebe saobraćajne potražnje i predstavlja jedan od najznačajnijih ograničavajućih faktora za razvoj ove regije.

Također, od ranije je poznato i to da tuzlanski autoprijevoznici zbog loše putne infrastrukture i neadekvatne cestovne povezanosti mjesečno gube desetine hiljada konvertibilnih maraka, a osim toga, ugrožena je i sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

Klix

[So What!]

[-Chesterfield-]

https://viteski.ba/viteski-specijal/obj ... kc-w6vXkaQ

[_BataZiv_0809]

Doboj Banjaluka topić

[the_stick]

Je li otvoren sada gp Svilaj?

[koBr]

https://viteski.ba/viteski-specijal/obj ... kc-w6vXkaQ

A hoće biti brza, nema šta ...

Poznavajući sposobnosti naših vozača u kružnim tokovima, nek nam je Bog u pomoći.

[ja71]

Je li otvoren sada gp Svilaj?

Znači ne čitaš klix:
https://www.klix.ba/biznis/otvoren-gran ... /210930123

[the_stick]

Je li otvoren sada gp Svilaj?

Znači ne čitaš klix:
https://www.klix.ba/biznis/otvoren-gran ... /210930123

Bas na putu i trebam se veceras vratiti, a nisam stigao otvarati klix ovih nekoliko dana. Hvala puno.

[Login77777]

Jel se to nesto pocelo raditi na AP Prijedor-BL?

[mistek]

Jel se to nesto pocelo raditi na AP Prijedor-BL?

Ništa konkretno Ma još ni trasu ne znaju realno.

Ovo kroz Vitez je manje nego što sam mislio da će se sad raditi. Na stranu što je rješenje nakaradno, na stranu što je ovaj broj kružnih tokova smiješan i bespotreban totalno, ali ova dionica ne rješava ništa. Očekivao sam barem da do skretanja kod Nević Polja planiraju ili s kontra strane do Šantića. Jedina utjeha je da bi ti dijelovi trebali biti jednostavniji za uraditi.