Moderator: anex
Ali mi smo mala zemlja, tek izašla iz tog nesretnog rata...mk ultra wrote: ↑03/02/2021 07:36 https://www.insidehook.com/daily_brief/ ... sea-tunnel
160miliona USD 11.5km tunela ispod mora u daleko skupljoj drzavi nego sto je Bosna... koliko se za prenj najavljuje
Ovoliko kod nas košta hranjen
Ono kad hoćeš da se nešto stvarno napravi.Prugu Brčko – Banovići je 1946. u šest mjeseci izgradilo 62.000 brigadira, prugu Šamac – Sarajevo 1947. u osam je mjeseci izgradilo 211.000 brigadira.
Prve dvije velike radne akcije u povijesti zemlje bile su specifične po tome što nije bila angažirana samo omladina, nego i nezaposleni radnici i seljaci, koji su ponegdje predstavljali i većinu. Zajedno s njima radili su i omladinci iz novonastajućih socijalističkih zemalja budućega socijalističkog lagera, kao i napredna omladina sa Zapada. Na pruzi Šamac – Sarajevo tako su radili budući premijeri, švedski Olof Palme i kanadski Pierre Trudeau (inače Justinov tata).
Zvanično je prema BBC ovo:
Švedski tužilac imenovao je čoveka koji je ubio švedskog premijera Ulofa Palmea 1986. godine, čime je stavljena tačka na misteriju koja je decenijama opsedala ovu zemlju.
Ubica je, prema rečima tužioca Kristera Petersona, Stig Engstrom, poznatiji kao „Skandia men", koji je izvršio samoubistvo 2000. godine.
Time se istraga oko ubistva premijera zatvara, rekao je glavni tužilac.
Hajde nemoj da zezas, pa ovo je nemoguce bilo izvesti 1996. godine, isto kao i danas.drug_profi wrote: ↑03/02/2021 08:40Ono kad hoćeš da se nešto stvarno napravi.Prugu Brčko – Banovići je 1946. u šest mjeseci izgradilo 62.000 brigadira, prugu Šamac – Sarajevo 1947. u osam je mjeseci izgradilo 211.000 brigadira.
Prve dvije velike radne akcije u povijesti zemlje bile su specifične po tome što nije bila angažirana samo omladina, nego i nezaposleni radnici i seljaci, koji su ponegdje predstavljali i većinu. Zajedno s njima radili su i omladinci iz novonastajućih socijalističkih zemalja budućega socijalističkog lagera, kao i napredna omladina sa Zapada. Na pruzi Šamac – Sarajevo tako su radili budući premijeri, švedski Olof Palme i kanadski Pierre Trudeau (inače Justinov tata).
Zato u ravnijoj Holandiji, kosta i skuplje, nego kod nas.mk ultra wrote: ↑03/02/2021 07:36https://www.insidehook.com/daily_brief/ ... sea-tunnelNivelacija wrote: ↑03/02/2021 00:15To uopste nije skupo to ce biti medju najjeftinijim kilometrima u cijeloj Evropi.
160miliona USD 11.5km tunela ispod mora u daleko skupljoj drzavi nego sto je Bosna... koliko se za prenj najavljuje
Ovoliko kod nas košta hranjen
Nisam ja to stavio da bih poentirao na dobrovoljni rad. Ne bih ni ja kapi znoja više za ovu državu prosuo besplatno.So What! wrote: ↑03/02/2021 11:03Hajde nemoj da zezas, pa ovo je nemoguce bilo izvesti 1996. godine, isto kao i danas.drug_profi wrote: ↑03/02/2021 08:40Ono kad hoćeš da se nešto stvarno napravi.Prugu Brčko – Banovići je 1946. u šest mjeseci izgradilo 62.000 brigadira, prugu Šamac – Sarajevo 1947. u osam je mjeseci izgradilo 211.000 brigadira.
Prve dvije velike radne akcije u povijesti zemlje bile su specifične po tome što nije bila angažirana samo omladina, nego i nezaposleni radnici i seljaci, koji su ponegdje predstavljali i većinu. Zajedno s njima radili su i omladinci iz novonastajućih socijalističkih zemalja budućega socijalističkog lagera, kao i napredna omladina sa Zapada. Na pruzi Šamac – Sarajevo tako su radili budući premijeri, švedski Olof Palme i kanadski Pierre Trudeau (inače Justinov tata).
Prema modernim standardima i onime sto zahtijeva autoput kroz BiH, da li mislis da bi mogli ovo izgraditi sa dobrovoljcima, sve i da natjeramo omladinu na ove radne akcije.
Da se ne lazemo, 'dobrovoljnim' radnim akcijama je gotovo nemoguce bilo reci ne, a u danasnjem vaktu bi to bilo nemoguce.
A pronaci nekoga da ti danas radi dzabe je isto nemoguce.
Rado bih pogledao troškove eksproprijacije za ovo u Holandiji pa uporedio s Tarčin - Ivan ili Mostar Sjever - Konjic. Nekako imam osjećaj da dulum zemlje faktički u predgrađu Amsterdama baš i ne košta kao dulum šume iznad Raštelice ili dulum makije i kamena na Podveležju...So What! wrote: ↑03/02/2021 11:08 Zato u ravnijoj Holandiji, kosta i skuplje, nego kod nas.
https://www.rtlnieuws.nl/economie/artik ... 0kilometer
cijena rada (ovdje kako kurty napisa od 5 do 7KM/h)So What! wrote: ↑03/02/2021 11:08Zato u ravnijoj Holandiji, kosta i skuplje, nego kod nas.mk ultra wrote: ↑03/02/2021 07:36https://www.insidehook.com/daily_brief/ ... sea-tunnelNivelacija wrote: ↑03/02/2021 00:15
To uopste nije skupo to ce biti medju najjeftinijim kilometrima u cijeloj Evropi.
160miliona USD 11.5km tunela ispod mora u daleko skupljoj drzavi nego sto je Bosna... koliko se za prenj najavljuje
Ovoliko kod nas košta hranjen
https://www.rtlnieuws.nl/economie/artik ... 0kilometer
5-7 radnici...mk ultra wrote: ↑03/02/2021 13:39
cijena rada (ovdje kako kurty napisa od 5 do 7KM/h)
cijena materijala, od šljunka, cementa, čelika itd
zemljište
zaštite od poplava i sl. sranja koje oni imaju
meni ne ide u glavu da je tunel ispod mora jeftiniji nego naš kroz brdo sa prilaznom cestom... i to na mjestu gdje je sve skuplje pa barem 3x (rad, materijal, zemljište, osiguranja, zaštita na radu itd).
Novac smo tek dobili, pa se moze reci, da smo pronasli finansije, ali se slazem sa ostalim.Alfons Kauders wrote: ↑03/02/2021 12:35 Da, čisto usporedbe radi, da se ilustruje nesposobnost i mentalna retardacija.
Danas imamo svu moguću mehanizaciju, osigurano finansiranje za cijeli koridor, podršku međunarodnih kreditora... A sedmu godinu nismo pustili u promet ni centimetar tog autoputa, plus vožnja do mora traje kao i prije rata. Sad će i trajati i duže radi Crnaje.
I naravno da za svaku nelogičnost, svaku višegodišnju pauzu u gradnji u režiji stranaka, svaki oboden tender i loše izveden objekt postoji neki izgovor. Puta nema, para nema, ali zato ne nedostaje izgovora za sedam godina nerada.
satraše se radeći već mjesecima
klixDirektor JP “Autoceste FBiH” Adnan Terzić kazao je da na ovom području ima nekoliko izuzetno važnih projeketa o kojima treba voditi računa, a odnosi se na autoput na koridoru Vc.
- Projektovanje dionice koja ide od Ovčara do ulaska u tunel Prenj je započeto kao donacija Evropske komisije, oni su odabrali projektanta, mi smo dali projektni zadatak koji se sad može dopunuti sa svim onim elementima koje je načelnik prezentirao kao potrebu općine Konjic. U prvom redu kada govorimo o preduzeću “Igman”, strelištu koje oni koriste, koje ide paralelno sa koridorom, sa poslovnom zonom koja treba priključak na koridor i svim turističkim kapacitetima koje ima općina Konjic, izgradnji odmorišta i dr., kazao je Terzić.
AvazSrbija ima izgraženih 971 kilometar autoputa.
BiH ima 219 kilometara autoputa
Prema podacima Autocesta FBiH, Autoputeva RS, Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom carine, Ministarstva saobraćaja Sjeverne Makedonije, Bechtela i JP Putevi Srbije, od svih zemalja u regionu najviše kilometara autoputa ima, očekivano, Hrvatska – 1.306, piše radio slobodna Evropa (RSE).
Grafički prikaz
Na drugom mjestu je Srbija sa 971 kilometrom.
Odmah iza nje je Sjeverna Makedonija (280 kilometara), a tek na četvrtom mjestu Bosna i Hercegovina sa 219 kilometara autoputa.
Na predzadnjem mjestu je Kosovo – 167 kilometara i na zadnjem Crna Gora – 0 kilometara autoputa.
eKapija
Prethodna godina je bila odlična godina u BiH sa 187 mil EUR investicija u 23 projekta, pri čemu je 50% našeg finansiranja bilo namijenjeno privatnom sektoru, kako bi se podržalo kreditiranje MMSP, rekla je u intervjuu eKapiji, izdanje za Srbiju, Žužana Hargitai, direktorka EBRD za Zapadni Balkan.
- U javnom sektoru, postoji niz ključnih prioriteta u okviru Ekonomskog investicionog plana za BiH koje će EBRD podržati. Prije svega, želimo da nastavimo naš angažman i zajedno s partnerima dovršiti finansiranje Koridora 5C vodećeg transportnog koridora za BiH koji će zemlju bolje povezati sa ključnim trgovinskim partnerima. Takođe bismo željeli da investiramo u poboljšanje željezničke infrastrukture i nastavićemo kreditiranje za održiva infrastrukturna ulaganja u opštinama i kantonima koji direktno poboljšavaju usluge za građane - istakla je Hargitai.
Takođe, njihov fokus ostaje i privatni sektor.
- Već razgovaramo o finansiranju nekoliko domaćih i stranih investitora koji se nadaju da će investirati u BiH i namjeravamo pružiti podršku novoosnovanom Fondu za kreditne garancije koji bi trebao pomoći lokalnim kompanijama da prevaziđu posljedice pandemije - zaključila je Hargitai za eKapiju.
Faktor
Kada Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine završe radove na određenoj dionici na Koridoru Vc, kakva procedura slijedi u nastavku?
Iz ove kompanije objasnili su o kojim koracima se radi.
- Izvođač i nadzorni inženjer izdaju izjavu da su radovi završeni i da je dionica spremna za korištenje. Te izjave potvrđuju da je autocesta sigurna i funkcionalna za promet. Nakon toga nadzorni inženjer izdaje potvrdu o preuzimanju radova u kojoj se navodi da je izvođač izvršio radove u skladu sa Ugovorom o građenju.
Potom Autoceste FBiH podnose Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje zahtjev za dobijanje upotrebne dozvole. Ministarstvo formira komisiju za tehnički pregled. Komisija obavlja tehnički pregled i pravi izvještaj i mišljenje za izdavanje upotrebne dozvole. Ako je izvještaj komisije pozitivan, Ministarstvo izdaje upotrebnu dozvolu - objašnjavaju iz Autocesta FBiH.
Dodaju da izlazak federalne saobraćajne inspekcije ili bilo koje druge inspekcije nije predviđen procedurama koji definišu puštanje autoceste u promet. S druge strane, postoje jasni rokovi koji se moraju ispoštovati.
- Komisija ima 30 dana od trenutka zaprimanja zahtjeva da uradi tehnički pregled, zatim osam dana da napravi izvještaj, dok Federalno ministarstvo za prostorno uređenje ima 10 dana od zaprimanja izvještaja da izda upotrebnu dozvolu ako su izvještaji pozitivni.
JP Autoceste FBiH primarno rade po Zakonu o autocesti na Koridoru Vc, koji ima prednost nad ostalim zakonima, a koji kaže da se ugovaranje i izvođenje radova vrši prema međunarodnim građevinskim pravilima (FIDIC) koji nalažu da po završetku radova nadzor izdaje potvrdu o preuzimanju radova odnosno potvrdu da su radovi okončani skladu sa ugovorom.
Autocesta se može pustiti u promet nakon što nadzor i izvođač daju izjavu da je dionica spremna za eksploataciju, odnosno da se može pustiti u promet. Te izjave potvrđuju da je autocesta sigurna i funkcionalna za promet.
Upotrebna dozvola prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta FBiH predstvalja dokument kojom se zaokružuje ispravnost tehničke dokumentacije, standarda i normi - podvlače u ovoj državnoj kompaniji.
Šta ako komisija utvrdi nedostatke na dionici?
- Ako komisija tokom tehničkog pregleda utvrdi nedostatke koji direktno utječu na sigurnost i funkcionalnost saobraćaja, dionica se ne pušta u saobraćaj sve dok se nedostaci ne otklone. Kad je riječ o konkretnom slučaju, komisija u svom izvještaju za dionicu Zenica sjever – Zenica jug nije imala ni jednu primjedbu koja se tiče sigurnosti i funkcionalnosti saobraćaja, već su primjedbe bile administrativnog karaktera te neizvedenih radova koji ne utječu na sigurnost i funkcionalnost saobraćaja.
Važno je reći da su nedovršeni radovi, radovi koji se ne odnose na konstrukciju autoputa već je u pitanju npr. završetak rekonstrukcije lokalnih cesta i vanjsko uređenje, što je potvrda i prethodno dobijenog izvještaja od strane nadzora i izvođača radova o spremnosti građevine za korištenje, odnosno meritorni dokument kojim se potvrđuje da su dionice spremne za saobraćaj. U ovom slučaju sabraćaj se ne obustavlja - istakli su iz Autocesta FBiH.
