Haris.ba wrote: ↑25/04/2020 20:54
Ricken wrote: ↑25/04/2020 16:04
Moguće da sam ja nešto pobrkao, ali vjerujem da ćeš mi pomoći da riješim nedoumice.
U prethodnom postu sam samo citirao ustav i zakon jer to prethodni forumaš tražio.
Slažem se da su uredbe sa zakonskom snagom i obična uredba dvije različite stvari, a nisam ni rekao da su isto. Ali i za običnu uredbu vlada mora imati ovlaštenje parlamenta ili ustavnu nadležnost, jer vlada nije zakonodavno tijelo već izvršno tijelo. Obična uredba je provedbeni akt, a ne zakon, kako i stoji u članu 19. Zakona o vladi. Treba prepisivati od boljih, pa tako treba vidjeti kako je to u Hrvatskoj riješeno. Hrvatska ima zakon o ovlastima Vlade, koji se donosi svake godine od strane Sabora, dok FBiH takav zakon nema, već ima Zakon o vladi iz kojeg se ne vide ovlasti vlade. Ustvani sud Hrvatske dao je slijedeće mišljenje: "Mišljenja smo da prvedbene uredbe nemaju neograničeno vremensko važenje odnosno na snazi su dok ih ne ukine neki drugi propis". Kod nas se nažalost ovakvim pitanjima niko ne bavi.
Ma to se uči tako u teoriji, ali koga zanima zna da i vlada je zakonodavno tijelo (tačnije organ koji može da stvara opće propise). Baš uredba sa zakonskom snagom je jedan od primjera. Pa i ustavni sud može biti zakonodavac. Drugo je što to ustavni sud izbjegava jer ne želi postati parlament. Recimo primjer sa ukidanje naziva srpsko u gradovima i određivanje koji će biti je primjer da može. A mislim da ustavni sud FBiH ima čak i šire ovlasti u "proizvodnji" propisa od drugih ustavnih sudova u zemlji.
Otprilike, uredbu sa zakonskom snagom donosi vlada na osnovu ustavne odredbe u izuzetnim situacijama. Uredbe donose na osnovu zakona o vladi, ali opet na osnovu ovlaštenja iz ustava. Uredba sa zakonskom snagom ima svrhu da u vanrednim situacijama vlada može stvarati propise ko parlament, a uredba ima druge namjene. Između ostalog, vezane za bliže uređenje sprovođenja zakona. Zanimljivost kod uredbi je da mogu biti donošene i bez izričitog ovlaštenja iz zakona. To je moć vlade. Može se nekome ne sviđati, ali tako je.
Ne bih na ovoj temi, ali kod nas je napravljen takav sistem da se uredbe koje se tretiraju ko podzakonski akti trebali bi da se problematiziraju na drugim sudovima nego na ustavnom sudu. Tako da svašta prođe u podzakonskim aktima. Jer načelno - ustavni sud se bavi zakonima a ne podzakonskim aktima.
Prvi put iskreno čujem da podzakonski akt važi ako ne važi zakon iz kojeg je izveden, pa ako možeš molim te to da mi pojasniš?
Pa ima toga. Dešava se. U zakonu se inače da vladi ili češće ministru da donese neki podzakonski akt. Pa mu se da rok od 6 mjeseci. Pa se to često ne desi. I tako podzakonski akti iz staroga zakona žive sa novim zakonom. Nije jednom se desilo da se tako pravilnik iz starog zakona zamjeni godinama nakon što je donešen novi zakon.
Evo konkretno u član 5 Uredbe koja je kao na snazi je potpuno ne provodiv. Uredba se poziva na klasifikaciju djelatnosti koja je također 2010 godine izmjenjena, ali je uredba na snazi, kako? Klasifikacija djelatnosti kao provedbeni akt je izvedena iz Zakona o klasifikaciji djelatnosti koji je također u međuvremenu izmjenjen. Znači uredba iz 1995. i 1998, godine je izvedena iz Zakona koji odavno nisu na snazi. Kako je primjeniti?
Pa primjenjuje se . Vidiš da se primjenjuje. Ne da porezna da dobiješ id broj. Naravno, to je kod registracije. Ali, šta porezna radi kada nakon registracije direktor nije u radnom odnosu, radniku nije produžen ugovor. Može se desiti, i dešava se u praksi da nema zaposlenog. Stvar je što dosta firmi ipak zaposli jer im je takva djelatnost pa sam posao zahtjeva. Tako da i ja ne znam šta porezna može uraditi kada firma nema zaposlenog u radnom odnosu.
To što kažu u KS je službeni stav centrale PUFBiH, a ja bih samo volio da znam šta je osnov za njega? Uredba o minimalnom broju zaposlenih? Kako je onda moguće da se drže samo cenzusa jednog privaljenog zaposlenika, kada uredba za firme koje obavljaju recimo građevinsku djelatnost kaže da moraju imati minimalno 15 zaposlenih, po toj navodnoj važećoj uredbi? Kako da ispoštujem član 5 Uredbe i od kojeg nadležnog tijela da tražim rješenje da ispunjavam uslove iz uredbe?
Pa kod građenja imaš ovlaštenja koja moraš dobiti od ministarstva. Bruka djelatnosti se ne može raditi bez nekog dodatnog ovlaštenja. Apoteke, stomatološke ordinacije, proizvodnja i promet naoružanja pa razne šumarske djelatnosti.
http://fmpu.gov.ba/gradenje
Nije vlada zakonodavno tijelo. Uredbe sa zakonskom snagom može donositi po ustavu isključivo u stanju nesreće, citiran je član, i takve uredbe imaju ograničeno trajanje.
Ti možeš registrovati društvo i dobiti ID broj, sa direktorom na menadžerskom ugovoru, ali imaš rizik da će biti obračunati naknadnom kontrolom doprinosi, ukoliko makar jedna osoba ne bude registrovana na PIO.
Tačno mnogi ZAKONI, lex specialis regulišu obavljanje nekih djelatnosti, i sama moja djelatnost je takva, gdje su Zakonom propisani tehnički uvjeti za obavljanje u pogledu broja zaposlenih stručnih lica, ali ključna stvar je, to je uređeno zakonom za određenu oblast, a ne uredbom o minimalnom broju zaposlenika koja proizilazi iz zakona o preduzećima. Nije porezna nadležna da osigurava ispunjenost tehničkih uvjeta određenog društva, niti takva nadležnost proizilazi iz Zakona o poreznoj upravi FBiH.
Konkretno uslov za dobijanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti građenja i projektovanja su definirani uredbom vlade FBiH, ali koja proizilazi iz Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Konkretno ta uredba potpuno drugačije definira broj minimalnog broja zaposlenika u djelatnosti građenja u odnosu na Uredbu o minimalnom broju zaposlenih, pa je tako minimalni broj zaposlenika u zavisnosti od obima ovlaštenja koje pojedino društvo ima u zavisnosti od obima građenja koje može vršiti od 9 (onaj ko da ovlaštenje je u koliziji znači sa uredbom o minimalnom broju zaposlenih, jer ona kaže da za obavljanje te djelatnosti treba 15 radnika) za jednostavnije zahvate do 60 radnika za ovlaštenje za neke složenije radove. Osim ovoga definirani su uslovi za svaku poziciju koji moraju biti ispunjeni da bi firma za građenje dobila dozvolu (ovlaštenja za obavljanje djelatnosti). Prema uredbi o minimalnom broju zaposlenih nema nikakvih uslova osim broja ljudi koje firma mora imati, a oni mogu biti bez ikakvog iskustva ili stručne osposobljenosti započeti djelatnost što je opasno.
Takva uredba pravi više štete i jedino je koristi PUFBiH za traženje nekog osnova da obračunava pune doprinose, zaboravljajući da doprinosi nisu porezi već su direktno u korelaciji sa određenim pravima na korištenja prava na penziju i zdravstveno osiguranje, koje nećeš moći koristiti kad ti porezna po rješenju o kontroli obračuna dodatne doprinose.
Također, ovlaštenje za kontrolu ispunjenosti tehničkih uvjeta za građenje ne provodi porezna uprava niti ima ovlaštenja da to radi, već građevinska inspekcija. Isto je i sa drugim djelatnostima, čije je obavljanje regulirano nekim lex specialis zakonom za tu oblast, osim u slučajevima kada je poreznoj upravi dato ovlaštenja za nadzor provedbe konkretnog zakona u smislu tehničke ispunjenosti kriterija, a koliko znam to je ovlaštenja dato samo u pogledu Zakona o računovodstvu i reviziji. Ali znaju zalutati, pa se pozivati u svojim rješenjima na zakon o cestovnom saobraćaju i slično bez pribavljanja mišljenja nadležnog tijela ovlaštenog za nadzor, s ciljem obračuna poreza i doprinosa, što dovodi u pitanje zakonitost tako provedenog upravnog postupka. Naime, zakon o cestovnom prometu, tačno propisuje tko može vršiti kontrolu i koja zvanja mora imati da bi se provela kontrola.
Ne može živjeti podzakonski akt, ako je osnovni zakon povučen, jer se u zakonu definiše rok nadležnom ministarstvu da propiše provedbu zakona, a najduže 6 mjeseci.
I ključno Vlada može donositi akte sa određenom zakonskom snagom, samo na bazi ovlaštenja parlamenta i nikako drugačije, osim u vanrednim okolnostima po ustavu. Ne znam zašto o ovome raspravljamo kada je i sama uredba o minimalnom broju zaposlenih provedbeni akt, danas u koliziji sa zakonima koji regulišu obavljanje pojedinih djelatnosti i samom klasifikacijom djelatnosti koja je k tomu još definirana na državnom, a ne na entitetskom nivou.
Ne može ni ustavni sud biti zakonodavac, on može dati mišljenje, da li je zakon ili podzakonski akt u suglasnoti sa ustavom, ali će se taj zakon primjenjivati u prelaznom periodu dok nadležno tijelo ne propiše novi zakon ili će se uređenje određenog pitanja staviti van snage nakon isteka tog prelaznog perioda. Ustavni sud ne izrađuje zakone, ali da bi zakon bio usvojen mora proći ustavotvornu komisiju parlamenta koji ocjenjuje njegovu usklađenost sa ustavom. Kako osigurati taj mehanizam, ako Vlada počne da donosi Zakone i u normalnim uvjetima?
