MINI FARMA ZA MLIJEKO - Pokretanje

[SevdahNinja]

Razmisljam o pokretanju jedne mini farme za proizvodnju kravljeg mlijeka u Zenicko Dobojskom Kantonu.
Za pocetak mislim na ca. 7 grla. Stala je vec prije rata napravljena. Spreman sam uloziti ca. 15.000 KM i zaposliti jednog radnika koji bi radio na farmi. Jesam li realno obracunao ulaz? Koje i kolike troskove mogu sada ocekivati?


ULAZ:
Jednokratni podsticaj za kupovinu grla:
7 x 200 KM = 1.400 KM

Podrska u finansiranju mlijecih kartona:
7 x 35 KM = 245 KM

Godisnja prodaja mlijeka:
7 x 7.000 L/god = 49.000 L/god
49.000 L/god x 0,50 KM/L = 24.500 KM/god

Podrska za otkup mlijeka sa podrucja ZDK:
49.000 L/god x 0,03 KM/L = 1.470 KM/god

Prodaja Teladi:


IZLAZ:
Kupovina 7 grla (Krava Holstein):

Stocna hrana:

Mlijecni Karton:

Veterinar:

Lijekovi:

Netoplata za radnika:

Troskovi na netoplatu:

Prevoz mlijeka:

Administracija:

...



Izvori:
UPUTSTVO o poticanju poljoprivredne proizvodnje za 2010.godinu [Strana 7 i 8]:
http://zdk.ba/Ministarstva/Ministarstvo ... i_2010.pdf

IZVJESTAJ o realizaciji Programa utroska sredstava za podsticaje u poljoprivredi za 2009.godinu [Strana 3 i 4]:
http://zdk.ba/Ministarstva/Ministarstvo ... r_2009.pdf

Krava Holstein:
http://de.wikipedia.org/wiki/Holstein-Rind

[Priorat]

svaka cast, samo naprijed...

[The Nightwatchman]

ne znam, dosta manjkavosti u kalkulaciji. za početak gdje je trošak veterinara?

[detroit-mercy]

Razmisljam o pokretanju jedne mini farme za proizvodnju kravljeg mlijeka u Zenicko Dobojskom Kantonu.
Za pocetak mislim na ca. 7 grla. Stala je vec prije rata napravljena. Spreman sam uloziti ca. 15.000 KM i zaposliti jednog radnika koji bi radio na farmi. Jesam li realno obracunao ulaz? Koje i kolike troskove mogu sada ocekivati?


ULAZ:
Jednokratni podsticaj za kupovinu grla:
7 x 200 KM = 1.400 KM

Podrska u finansiranju mlijecih kartona:
7 x 35 KM = 245 KM

Godisnja prodaja mlijeka:
7 x 7.000 L/god = 49.000 L/god
49.000 L/god x 0,50 KM/L = 24.500 KM/god

Podrska za otkup mlijeka sa podrucja ZDK:
49.000 L/god x 0,03 KM/L = 1.470 KM/god

Prodaja Teladi:


IZLAZ:
Kupovina 7 grla (Krava Holstein):

Stocna hrana:

Mlijecni Karton:

Veterinar:

Lijekovi:

Netoplata za radnika:

Troskovi na netoplatu:

Prevoz mlijeka:

Administracija:

...



Izvori:
UPUTSTVO o poticanju poljoprivredne proizvodnje za 2010.godinu [Strana 7 i 8]:
http://zdk.ba/Ministarstva/Ministarstvo ... i_2010.pdf

IZVJESTAJ o realizaciji Programa utroska sredstava za podsticaje u poljoprivredi za 2009.godinu [Strana 3 i 4]:
http://zdk.ba/Ministarstva/Ministarstvo ... r_2009.pdf

Krava Holstein:
http://de.wikipedia.org/wiki/Holstein-Rind

Vidim da si dobro obavio domaci zadatak sto se tice ove neke upravne strane, odnosno sta daje ministarstvo poljoprivrede (federalno/kantonalno).
Drugi dio zadatka bi bio da jednostavno odes kod par farmera koji imaju farmu tih kapaciteta i da od njih iz prve ruke saznas kako sve to fercera, pocev od stimulacija, otkupa, troskovoa, redovitosti placanja.
Nakon toga bi mogao popuniti ovaj drugi dio svoje analize sa podacima koji bi ti dali stvarnu sliku zarade koju mozes ostvariti.
Uglavnom, ako interes postoji samo naprijed

[The Nightwatchman]

imas li potpisan ugovor sa otkuplivačima ili makar usmene dogovore? imas li laktofriz?

[vazi]

sevdahninja, svaka cast i samo naprijed

najgore je sjediti skrstenih ruku i gledati oKLe sunce grije.

teska su vrmena, kazu danas na radiu da je rekordan broj mladih na biroima za nezaposlene, na svjeCkom nivou! nikad veca nezaposlenost nije bila. Kako je u bih svi znamo, prema tome svaka ideja da se nesto zapocne je hrabra i vrijedna paznej i podsticaja (od vlade , ne od forumasha )

zatim, cim pitas znaci spreman si uciti i nauciti i nisi neko ko se smatra "sveznalicom" a to su ti sve fini preduslovi da uspijes.

ne treba smetnuti s uma ni cinjenicu da ta zarada nece biti basnoslovna , posebno ne odmah i bice mozda momenata kada ces gubiti malo motivaciju, ali vrijedi ici dalje i ne predavati se Samo se tako covjek brine sam o svojo sudbini i uzima svoj zivot u svoje ruke i pokazuje djeci primjerom kako da se izbore za bolje sutra...

u svakom slucaju zelim ti uspjeh , sretno

[Adriatic]

Najvažnije ti je da se povežeš sa nekom većom mljekarom.
Što je rekao prethodnik, dobro obrati pažnju na ugovor s njima.

[PipiDugaDevetka]

Razmisljam o pokretanju jedne mini farme za proizvodnju kravljeg mlijeka u Zenicko Dobojskom Kantonu.
Za pocetak mislim na ca. 7 grla. Stala je vec prije rata napravljena. Spreman sam uloziti ca. 15.000 KM i zaposliti jednog radnika koji bi radio na farmi. Jesam li realno obracunao ulaz? Koje i kolike troskove mogu sada ocekivati?


ULAZ:
Jednokratni podsticaj za kupovinu grla:
7 x 200 KM = 1.400 KM

Podrska u finansiranju mlijecih kartona:
7 x 35 KM = 245 KM

Godisnja prodaja mlijeka:
7 x 7.000 L/god = 49.000 L/god
49.000 L/god x 0,50 KM/L = 24.500 KM/god

Podrska za otkup mlijeka sa podrucja ZDK:
49.000 L/god x 0,03 KM/L = 1.470 KM/god

Prodaja Teladi:


IZLAZ:
Kupovina 7 grla (Krava Holstein):

Stocna hrana:

Mlijecni Karton:

Veterinar:

Lijekovi:

Netoplata za radnika:

Troskovi na netoplatu:

Prevoz mlijeka:

Administracija:

...



Izvori:
UPUTSTVO o poticanju poljoprivredne proizvodnje za 2010.godinu [Strana 7 i 8]:
http://zdk.ba/Ministarstva/Ministarstvo ... i_2010.pdf

IZVJESTAJ o realizaciji Programa utroska sredstava za podsticaje u poljoprivredi za 2009.godinu [Strana 3 i 4]:
http://zdk.ba/Ministarstva/Ministarstvo ... r_2009.pdf

Krava Holstein:
http://de.wikipedia.org/wiki/Holstein-Rind

Ako te veterinar nagovori da krave tretiraš POSILLAC injekcijama=rBGH (rapid Bovine Growth Hormone)=rBST radi povećanja mliječnosti krava, piši, propalo!

[alijagic]

Samo naprijed. Odvojicu 3 sata sedmicno besplatne pomoci. Pa i fizickog rada. Samo mi javi kad budes planirao da u kalkulaciju ukljucis nesto osim stocne hrane-Iskreno mislim da ti je kalkukacija manjkava. U svakom slucaju sretno.

[SevdahNinja]

Ove pozicije pod IZLAZ sam bio stavio da mozete upisati sumu troskova u XXX KM. Ideja o farmi tek se rodila prije 7 dana. Nalazim se van BiH pa sam mislio da se moze neka prva 'studija izvodljivosti' i ovako preko interneta uraditi. Ugovor/Ponudu otkupljivaca znaci nemam. Cijenu od 0,50 KM/L sam stavio iz stampe. Tako da nemam nista osim stale i mozda jednog traktora. Sto se tice POSILLAC injekcija, u to se necu upustati. Volim kvalitet nego kvantitet.

Najvolio bih ako mi moze neko iz iskustva reci sta sve treba u kalkulaciju uvesti za pokretanje ove farme. Evo laktofriz je spomenut. Dalje...

Znaci nakon 5 ili 10 stranica na ovom forumu mogu doci do saznanja da hocu ili necu uloziti u farmu. Ali mislim da informacije koje ce se ovdje naci mogu i drugima pomoci u pokretanju posla. Bilo bi dobro da rendita naravno bude pozitivna ali negledam samo novcanu renditu nego i tu neku ideelnu (1 radnik ima posao, osiguran etc.; zdrava domaca proizvodnja...).

[HORN1]

pa ako imaš viška sredstava možeš osigurati nekom neki izvor prihoda a u slučaju poremećaja na svijetskom tržištu imati neku sigurnost da možeš sa porodicom preživjeti.
Ipak netreba se nadati nekom pozitivnom poslovanju u tom biznisu ni kad bi imao 70 krava a da moraš plaćati druge da ti rade oko njih. U tom poslu možeš pozitivno poslovati ako imaš radnu snagu faktički besplatno, čak i kad bi radnu snagu plaćao po jednu Km po satu uz ostale troškove mislim da se nebi isplatilo i moglo financijski pozitivno poslovati.
Trebaš uvrstiti u obračun i troškove amortizacije objekata i mehanizacije kao i održavanje istih.
Štalu gdje su krave treba popravljati i održavati a jednog dana i obnoviti, takođe mehanizacija ima vijek trajanja i koliko se može radni sati obaviti rentabilno pa je treba mijenjati i servisirati.
Treba računati i na to da trebaš sebi uzgojiti nove krave da možeš zamijeniti stare i tu telad nećeš moći prodati.
Utvrditi koliko mlijeka od svake krave možeš prodati računajući steonost kao i dojenja teoca a ukalkulisati i osiguranje ili mogućnost gubitka uslijed bolesti 3% prihoda bi trebalo ići za moguće nesreće znači otprilike bi mogao računati nepredviđeni gubitak grla u 33 godine što i nije nerealano.

[ArmandoSA]

Nemas tu neke računice na sedam krava muzara. o je mali broj krava da bi mogao ocekivati neki povrat i kasnije mogao zaraditi. Još uz to kako vidim nečeš se ti baviti tim, nego ces imati jednog zaposlenog, sto ti dodatno umanjuje izglede. Sedam krava bi ti bilo dovoljno da ti sve sam radiš i to da možeš živjeti od njih.
Kod planiranja farme ti je najbitnije zemljište. za krave moraš imati ogromno zemljište, i ono što je najbitnije ishrana. Moraš imati mogučnost proizvodnje vlastite hrane, jer se samo tako možeš pronaći u nekoj računici. Ako budeš mislio kupovati hranu - piši propalo. I kod eventualnog planiranja pokretanja farme odma sebi zacrtaj blisku budućnost i mogućnost širenja. Da li tvoja parcela i štala ispunjava uslove za eventualno širenje i povečanje broja grla kao i veći kapacitet za proizvodnju hrane. Mislim da je ovo najbitnije kod poketanja farme, ostalo sve dođe od sebe kroz rad.
Najbolje ti je posjetiti poljoprivredni portal, jako dobar, gdje možeš pitati stručnjake kojis e bave stokom, gdje te mogu uputiti oko svih eventualnih podataka koji su ti potrebni. Evo ti i link stranice: http://www.poljoprivreda.ba/

[Josip]

Kako sam skontao ti bi napravio farmu i sam proizvodio mljeko koje ne bi plasirao u druge mljekare već bi ga ti prodavao. Ako je tako onda si puno toga fulio. Možeš proizvoditi svježe mlijeko ali teško da ćeš ga takvog neobrađenog puno prodati. A ako ga misliš obrađivati (ono pasterizirano ili sterilizirani) i onda pakovati i takvoga prodavati onda ti za to treba još strojeva. Treba ti stroj za punjejne ( u tetrapake ili boce). Treba ti separator (klarifikator, ....)
separatori za odvajanje vrhnja, bakterija, mehaničkih nečistoća, zatim filteri ....
Ne znam kako je u BiH ali nama je potrefilo da su profesori i literatura vezana za mlijekarstvo dolazili iz Hrvatske. A tamo se mlijeko koje otkupljuju mljekare plaća po kvaliteti. Dakle najkvalitetnije je naravno najskuplje, a kvaliteta se ocjenjuje po postotku masti i broju somatskih stranica. Onda još država daje neke poticaje. Tako da ja mislim da ti se više isplati proizvoditi mlijeko za neku mljekaru ako već sada nemaš novaca za sve storjeve. Ulaži u svoju edukaciju i kvalitetu mlijeka. Pa onda kasnije pokreni vlastitu tvornicu.

[nova_korisnica]

vidim da si ukalkulisao sve ove podsticaje od drzave...
mislim da bi ih trebao izbaciti iz planova cahsflow-a da vidis imas li odrziv projekat...problem sa tim podsticajim jeste sto ako se isplacuju su neredovni i ne mozes bas racunati da raspolazes sa njima onako kako si planirao...
ali eto...opet ti je najbolje obici farmu koja vec radi da vidis kako funcionise..

[alijagic]

Sve je super ali cijena se ne obracunava po litru, vec po masnoj jedinici, broju somatskih stanica, itd. I ja bih se bavio nuklearnom fizikom ali ne znam kako. Ovo je odlican primjer da imamo sve osim onog najpotrebnijeg a to je znanje. I ozbiljna studija izvodljivosti se ne dobija na internetu, odnosno forumu, kao ni biznis plan.

[Toto]

Aferim za temu
nadam se da ce tema naici na podrsku...

POsto si u fazi razrade poslovne ideje evo ti primjer popunjenog biznis plana, ako nista da vidis strukturu trosova i kako izgleda jedna od mogucih verzija BP.
http://www.4shared.com/document/SezdjdV ... plana.html

Ovdje imas EXCEL file sa nekoliko upotrebljivih tabela za vodjenje farme i za kalkulaciju troskova.

http://www.4shared.com/document/pJijX66 ... excel.html

Posto si u fazi razrade ideje predlozio bih ti da osim ovog koncepta koji si osmislio analiziras i opciju sopstvene prerade mlijeka i proizvodnje domacih organic preradjevina od mlijeka.
Proizvodjaci mlijeke su uglavnom kooperanti velikih mljekara; u potpunosti su ovisni tehnoloski (isporka mlijeka u roku od nekoliko sati poslije muze ) i finansijski od mljekara. Mljekare su najcesce monopolisti tako da su proizvodjaci mljeka uvjek "donji" sto je najveci riziko ovoga posla.

Ako se ima sopstvena prerada mlijeka dobija se:
-ekonomska i tehnoloska neovisnost od mljekara;
-mnogo bolji finansijski efekti;
-vece trziste;
-veci stepen iskoristenja sopstvenih resursa, (farma, radan snaga);
-nogucnost dizajniranja vise proizvoda. (mladi sir, dimljeni sir, paprike punjene sirom, sirni namazi);
-sir se moze skladisti i plasirati na trziste kad je najpovoljnija cijena;
-ako je kapacitet prerade mlijeka veci od sopstvene proizvosnje uvjek se moze organizovati otkup od "komsiluka" i povecati profitabilnost, produktivbost i rentabilnost a da se ne ulaze u proizvodnju mlijeka
-proizvodjci opreme su odavno razvili mini proizvodno- tehnoloske linije kapaciteta 200 l mlijeka dnevno tako da ne postoji problem nabavke opreme
- ima ih jos a valjada ce neko ovo dopuniti


nedostaci (koji i ne moraju biti nesostatci)
-vece pocetna ulaganja
-veca odgovornost i vise obaveza, jer se mora razvijasti sopstveni marketing, prodaja, pakovanje, distribucija ali su i to poslovi koji se naplate kroz finalni proizvod.
- ima ih jos.. pa ce neko dopuniti

svakako razradi i varijantu sa kozama jer su one "ekonomicnije" na hrani ..obezbjedenje hrane za stoku je kljucni faktor uspjesnosti ovoga biznisa.. pa ako budes ima problem sa kravama pokusaj sa kozama

za kozje mlijeko i proizvode imas nekoliko specificnosti"
-ne mali broj beba i djece je alergicno na kravlje mlijeko ali nisu na kozje, takodje kozje mlijeko i preradjevine je jako dobro kod postoperativnog oporavka...na bazi ovih osobenosti kozijih proizvoda izraelci su napravili vrhunski biznis...
svakako bi trebalo analizirati izraelski model stocarstva sa kozama...ako oni mogu u pustinjama imati rentabilnu proizvodnju u nasim uvjetima bi to bilo jos efikasnije..

[Nihad_27]

pa ako imaš viška sredstava možeš osigurati nekom neki izvor prihoda a u slučaju poremećaja na svijetskom tržištu imati neku sigurnost da možeš sa porodicom preživjeti.
Ipak netreba se nadati nekom pozitivnom poslovanju u tom biznisu ni kad bi imao 70 krava a da moraš plaćati druge da ti rade oko njih. U tom poslu možeš pozitivno poslovati ako imaš radnu snagu faktički besplatno, čak i kad bi radnu snagu plaćao po jednu Km po satu uz ostale troškove mislim da se nebi isplatilo i moglo financijski pozitivno poslovati.
Trebaš uvrstiti u obračun i troškove amortizacije objekata i mehanizacije kao i održavanje istih.
Štalu gdje su krave treba popravljati i održavati a jednog dana i obnoviti, takođe mehanizacija ima vijek trajanja i koliko se može radni sati obaviti rentabilno pa je treba mijenjati i servisirati.
Treba računati i na to da trebaš sebi uzgojiti nove krave da možeš zamijeniti stare i tu telad nećeš moći prodati.
Utvrditi koliko mlijeka od svake krave možeš prodati računajući steonost kao i dojenja teoca a ukalkulisati i osiguranje ili mogućnost gubitka uslijed bolesti 3% prihoda bi trebalo ići za moguće nesreće znači otprilike bi mogao računati nepredviđeni gubitak grla u 33 godine što i nije nerealano.

Situacija na terenu te demantira. Sto se tice proizvodnje mlijeka BIH je najpovoljnija u cijelog regiji. Prije par godina situacija je bila jako losa i osobno se sjecam snimaka proizvodaca koji su prosipali mlijeko niz livade jer ga nisu imali gdje plasirati ali je danas BIH na dobrom putu da postane regionalni lider sto se tice proizvodnje mlijeka. ( Obnova sarajevske i zenicke mljekare je u mnogome doprinijela tome). No ne samo to. Proizvodnja mlijeka u susjednim drzavama prvenstveno Hrvatskoj i Srbiji je dozivila kolaps i bh. proizvodaci su usli na to trziste i skorom preuzeli dominantu ulogu koju ce jako tesko izgubiti.

Primjer

U te dvije drzave se dnevno iz BIH izveze 100.000 litara mlijeka.

Prema njegovim riječima, u Srbiju i Hrvatsku iz BiH dnevno se izvozi 100.000 litara sirovog mlijeka, jer je kod nas zadržana proizvodnja, dok je u tim zemljama slabom podrškom države ova vrsta proizvodnje uništena.
“U Srbiji je, na primjer, premija za mlijeko 1,4 dinara, što je nešto više od jednog feninga, a kod nas je 0,29 maraka, dok je cijena mlijeka skoro ista i iznosi nešto više od 0,5 maraka. Oni su takvim premijama tamo upropastili mljekarstvo...

http://www.capital.ba/mljekari-traze-vi ... nu-cijenu/



No imas defetisticki stav zbog samo tebi poznatih razloga tako da nemam namjeru ulaziti u neku dublju raspravu s tobom jer je to gubljenje vremena.

[Nihad_27]

problem sa tim podsticajim jeste sto ako se isplacuju su neredovni ..

imas li dokaz za takvu tvrdnju ?

[Nihad_27]

Možeš proizvoditi svježe mlijeko ali teško da ćeš ga takvog neobrađenog puno prodati. .

To i ne mora biti tacno. Npr imam tetku koja zivi u predgradu Sarajeva.Ima 2 krave i jednostavno ima viska potraznje. Ljudi joj dolaze na kucni prag da bi kupili mlijeko i kajmak od nje. Potraznja je znatno visa od onoga sto ona moze proizvesti no zbog osobnih razloga ona ne moze/ne zeli prosiriti proizvodnju.

Drugi prmjer. Imam rodicu koja se nakon preko 20 godina zivota u Kanadi vratila u BIH sa muzom i djecom. Bave se poljoprivredom kod Gorazda i slican scenario to jeste prodaje sve " s praga". Kupci dolaze kod nje. S time sto se oni bave profesionalno time, imaju plastenike i velike zasijane povrsine tako da se njihova proizvodnja mjeri u desetinama tona proizvedenog povrca godisnje.


No i pored toga slazem se tobom da se treba povezati sa nekom mljekarom a posto je rijec o zenickoj regiji, ZIM se namece kao najbolje rjesenje.

[Nihad_27]

Razmisljam o pokretanju jedne mini farme za proizvodnju kravljeg mlijeka u Zenicko Dobojskom Kantonu.
[/url]

Mozda ne bi bilo lose da se upoznas sa nekim ko se odlucio na slican potez. Ovdje imas primjer osobe koja se vratila iz Nizozemske u Hrenovicu kod Gorazda i tu otvorila farmu. Uz radi se o prilicno mladoj osobi. Razgovarati sa osobama koje su vec prosle put kojim ti zelis ici samo moze biti od koristi.

A sto se tice plasiranja najbolja solucija bi bila ZIM.
http://zim.com.ba/ba/index.htm






Šefket Delić iz Goražda, koji se nakon nekoliko godina života i rada u Holandiji, vratio u svoj rodni kraj, pokrenuo je vlastiti biznis i otvorio prvu privatnu farmu muznih krava na području BPK Goražde.

Delić je prije nekoliko mjeseci preuredio zapuštene vojne objekte na području Hrenovice, jedne od mjesnih zajednica u općini Pale/Prača. U jednom od tih objekata otvorio je farmu krava u kojoj je zaposlio šest radnika, među kojima tri doktora veterinarske medicine.

Kaže da se tim poslom odlučio baviti zahvaljujući iskustvu stečenom dok je boravio u Holandiji i da mu je za pokretanje biznisa najpogodnije područje bilo naselje Hrenovica. "To područje ima najbolje uslove za razvoj stočarstva. Nije zagađeno jer nije bilo fabrika ni industrije, a tu su i veliki potencijali kada je riječ o stočnoj hrani", kaže Delić. Ističe da prvi rezultati, koje je već ostvario, sami po sebi govore da se može i više nego solidno živjeti od rada u toj oblasti.

"Na frami trenutno imam 22 muzne krave i 12 teladi. To je tek početak i planiram da proširim proizvodnju", kaže Delić. Dodaje da će do kraja godine, u objekte koje je uzeo pod zakup od općine Pale/Prača, dopremiti još jedan kontingent od 50 muznih krava. "To će samo po sebi donijeti i otvaranje novih radnih mjesta, ali i veće mogućnosti za razvoj stočarstva", kaže Delić.

On je već zakupio i dio privatnih posjeda, odnosno imanja za proizvodnju stočne hrane. "Dio stočne hrane sam već otkupio od mještana, tako da mislim da svi od ove farme imamo koristi", priča Delić i naglašava da nije bilo problema ni s tržištem.

Kaže da svoje proizvode plasira na sarajevsko tržište, odnosno da ima ugovor s Mljekarom "Milkos". "To je više nego ohrabrujući pokazatelj, da ova grana poljoprivrede ima perspektivu, posebno kada je riječ o području Hrenovice i Prače, koji su udaljeni oko pola sata vožnje od Sarajeva", zaključio je Delić.

U sklopu Delićeve farme formirana je i Veterinarska stanica "Domus", tako da se na farmi svakodnevno vrši zdravstveni nadzor životinja.

http://www.gorazde-x.com/vijesti/privre ... armu-krava

[Toto]

Automat za mlijeko

Evo jednog primjera kako se moze prodavati sirovo mlijeko direktno sa farme.. Ovaj nacin je jako popularan u Italiji.



Detaljnije na ovoj stranici
http://www.kmetija-mis.si/Mlekomat.html
Pored mlijekomata ima automat i za ciste flaše


u italiji


kucna dostava


http://www.healthbanquet.com/raw-milk-v ... chine.html

[HORN1]

No imas defetisticki stav zbog samo tebi poznatih razloga tako da nemam namjeru ulaziti u neku dublju raspravu s tobom jer je to gubljenje vremena.

[/quote]

Ne pogrešno nemam ja defetistički stav već realan. Svi pričaju svašta a niko nije napravi predračun ulaganja i u potpunosti analizirao prihode i rashode realno.
Treba krenuti od početka i znati da novac koji trebaš uložiti u kupovinu zemljišta izgradnju objekata kupovinu opreme i krava možeš oročiti na banci ili uložiti u drugi unosniji posao.
Ja trenutno imam 80.000m2 zemljišta i nevidim rentabilnu poljeprivrednu proizvodnju osim da zasadim orah i dugoročno za dvadeset godina netko ima korist ja i moja porodica.
Zamolio bih da napravite analizu ulaganja troškove rada i prihode pa da vidimo moguli prihodi pokriti i kamatu za uložene novce a i ostaje li za rad da s plati sat rada bar 1KM sa obavezama, moželi se za normalnih 184 sata rada dobiti bar 184KM neto plate ili svoj rad netreba računati kao i svoj uloženi novac upšte netreba vrednovati.

[Toto]

No imas defetisticki stav zbog samo tebi poznatih razloga tako da nemam namjeru ulaziti u neku dublju raspravu s tobom jer je to gubljenje vremena.

Ne pogrešno nemam ja defetistički stav već realan. Svi pričaju svašta a niko nije napravi predračun ulaganja i u potpunosti analizirao prihode i rashode realno.
Treba krenuti od početka i znati da novac koji trebaš uložiti u kupovinu zemljišta izgradnju objekata kupovinu opreme i krava možeš oročiti na banci ili uložiti u drugi unosniji posao.
Ja trenutno imam 80.000m2 zemljišta i nevidim rentabilnu poljeprivrednu proizvodnju osim da zasadim orah i dugoročno za dvadeset godina netko ima korist ja i moja porodica.
Zamolio bih da napravite analizu ulaganja troškove rada i prihode pa da vidimo moguli prihodi pokriti i kamatu za uložene novce a i ostaje li za rad da s plati sat rada bar 1KM sa obavezama, moželi se za normalnih 184 sata rada dobiti bar 184KM neto plate ili svoj rad netreba računati kao i svoj uloženi novac upšte netreba vrednovati.

ti da bi dosao do svog stava si vjerojatno uradio ovu analizu koju spominjes .. i to za desetine poslovnih ideja koje bi se mogle raditi na tih 8ha koje imas,
pa kad je vec to tako: sto ne postavis tu analizu da se vidi na cemu su "pali" ti planlanovi...
ako to ne uradis tvoj stav je jednako moze dovesti u sumnju kao sto ti dovodis u sumnju ostale stavove

kapacitet i smisao ove teme i nije da se napravi detaljan poslovni plan -a i on treba biti uracunat u cijenu projekta- vec da se "proforuma" ova tema, onako cisto na principu "ispiranja mozga" oli ti brainstorminga...

svakako da su tvoje racunica i razmiljanja validna za neku situaciju i vrijeme kad si ih ti radio, ali treba znati da nekad sitnice mogu biti odlucujuce...
kad vec apelujes na strucnost i preciznost : mozes li bar navesti neke razloge zasto su se neke tvoje ideje pokazele neispaltivim...
Ista farma koza/ovaca u Stocu i u Konjicu -a gradovi su u istom kantonu- imaju sasvim drukcije poslovne rezultate samo po osnovu troskova ishrane. farma u Konjicu mora racunati na nekoliko mjeseci snijega i zimske ishane kada mora svaki gram hrane kupiti/obezbjediti za taj period, dok onaj u Stocu moze cijelu zimu stoku izvoditi na ispasu i da ima nekoliko puta manje troskove ishrane u zimskom peridu. To i nije tako mala razlika.

Skoro je istovjetna stvar kod kalkulacije troskova zagrijavanja plastenika u zimskom periodu za razlicite klimatske zone... troskovi navodnjavanja mogu biti mnogo veci u Hercegovini nego u Bosni itd.

U Hercegovini je rentabilan uzgoj samo ranog krompira, dok kasni nije rentabilan. Zato je nekoliko zadruga ugovorilo proizvodnju organskog ranog krompira za Norvesku i taj poso solidno ide vec skoro 8 godina. Dok se nisu pojavili Norvezani proizvodjaci ranog krompira su bankrotirali, jer nisu mogli plasirati krompir na kontinetalno trziste BiH. Trgovci su uzvozili jeftiniji subvencionirani krompir iz spanije i tako bukvalno unistili proizvodnju ranog kropira u BiH. Norvezani takodje mogu kupovati rani krompir iz Spanije, ali je nase zemljiste organski ispravno, jer nije 50 godina unistavano hemijskim djubrivom i pesticidima. Ovdje je kljuc konkurentnosti ranog krompira bilo kvalitet zemljiste i to sto ranje prispjeva. a radi se samo o 2-3 sedmice.

[Josip]

Možeš proizvoditi svježe mlijeko ali teško da ćeš ga takvog neobrađenog puno prodati. .

To i ne mora biti tacno. Npr imam tetku koja zivi u predgradu Sarajeva.Ima 2 krave i jednostavno ima viska potraznje. Ljudi joj dolaze na kucni prag da bi kupili mlijeko i kajmak od nje. Potraznja je znatno visa od onoga sto ona moze proizvesti no zbog osobnih razloga ona ne moze/ne zeli prosiriti proizvodnju.

Drugi prmjer. Imam rodicu koja se nakon preko 20 godina zivota u Kanadi vratila u BIH sa muzom i djecom. Bave se poljoprivredom kod Gorazda i slican scenario to jeste prodaje sve " s praga". Kupci dolaze kod nje. S time sto se oni bave profesionalno time, imaju plastenike i velike zasijane povrsine tako da se njihova proizvodnja mjeri u desetinama tona proizvedenog povrca godisnje.


No i pored toga slazem se tobom da se treba povezati sa nekom mljekarom a posto je rijec o zenickoj regiji, ZIM se namece kao najbolje rjesenje.

To okači mačku o rep kada se usvoji regulativa po uzoru na EU. To s praga se neće moći prodavati. A i ta prodaja s praga je samo dopuna kućnom buđetu, teško se od nje može živjeti. I svaka čast takvim proizvođačima, počevši nekada os moje babe, ali ja nikada ne bi okusio kapi takvog mlijeka.
A ta regulativa upravo zato i postoji da bi pili kvalitetnije mlijeko.

[Toto]

Eu regulativa se nece uvesti u BiH, bar za 10-12 godina, ako nista radi socijalnog mira. Najveca siva zona u Bih, Srbji pa i Cro je bas poljoprivreda. To je prilika za sve koji imaju ikakavih ambicija u poljoprivrednom biznisu da sad otvore biznise i pokusaju ih razviti, dok ne zajase EU regulativa. Kad EU dodje, vlasnik farme ce moci biti ili Veterinar po struci ili ce morat zaposljavati veterinara -bar fa part time, te biti obavezno regisrovan i placati dazbine. Ko do tada otvori i otvorio je.