detroit-mercy wrote: ↑24/09/2021 15:03
ExNihilo wrote: ↑24/09/2021 14:48
Pročitaj ponovo šta piše, pa pokušaj opet replicirati.
Procitao, vidim da se dotices sirenja ekonomije (povecanje broja zaposlenih) ali sirenja ekonomije u kom pravcu. Ako se i dalje budemo sirili u sektorima tekstilne industrije, turizma i proizvodnje sirovina i polusirovina, mozes sve na belegiju. Plate u textialaca mogu rasti samo do odredjenog nivoa jer poslije toga vise nisi konkurentan, plate drvosjeca i ovih sto rade po pilanama mogu rasti samo do odredjenog nivoa i poslije vise nisi konkurentan. Nase firme stvaraju jako malu dodanu vrijednost i tu lezi jedan od nasih vecih problema.
To sto raji lijepo zvuci da ako jos 180k ljudi ode vani da ce plate biti jos malo ko u Svabiji je pak drugi par opanaka, na taj nacin plate mogu rasti odredjeni procenat i poslije toga udaras u plafon.
Napisao sam da će ekvilibrijum na tržištu rada dovesti do pritiska ka povećanju plata, što je empirijski tačno, a ne da će iste instantno skočiti na nivo njemačkih ili da će nas ekvilibrijum pretvoriti u visokotehnološku ekonomiju.
Uostalom, ne postoje prečice u ekonomskom razvoju. Da bismo jednog dana imali njemački standard ili promijenili strukturu naše ekonomije, najprije moramo adresirati stotine hiljada nezaposlenih. Dakle, ravnoteža tržišta rada neće dignuti plate na njemački nivo, ali ako ćemo ikada imati standard na njemačkom nivou, pitanje zaposlenosti još uvijek će biti prvi korak.
Nekolicina nerazvijenih privreda koje su uspjele konvergirati ka razvijenim ekonomijama počele su svoj razvoj upravo masovnim zapošljavanjem. Recimo, jašući na trendovima globalizacije, Kina i Južna Koreja su industrijalizirale zemlju tako postižući punu zaposlenost, mada je standard inicijalno bio bijedan. Istočnoevropske zemlje, a u prvom redu Češka i Poljska, pozicionirale su se kao hubovi za outsourcing usluga zapadnoevropskih kompanija (HR, računovodstvo, finansije i kontroling, customer support, itd) tako postižući punu zaposlenost.
A jednom kada su imale punu zaposlenost, osim što su stabilizirani budžeti, zdravstvo, penzioni i socijalni sistem, stvorene su pretpostavke i za restrukturiranje ekonomije. Rast plata u pomenutim zemljama decenijama je nadmašivao rast plata u razvijenim ekonomija, jer su iste postepeno konvergirale ka zemljama srednjeg dohotka. Tek kada su tamo i došle, imalo je smisla postaviti pitanje koje ti postavljaš, kako restrukturirati ekonomiju da se izbjegne middle-income trap i napravi iskorak ka visohotehnološkim ekonomijama, jer se rastom plata gube troškovne prednosti na kojima su ove države inicijalno i ostvarile punu zaposlenost.
Ali prvo treba doći tamo. Prvo treba postići punu zaposlenost koja je preduslov rasta standarda, a samim tim i razvoja. U tom smislu, pričati o zaposlenosti - ma kakvoj zaposlenosti - je sine qua non. Prvo skoči, pa reci hop.