naravno da mozes aplicirati, sve dok georgetown priznaje undergrad degree sa sarajevskog univerziteta -- sto mislim da priznaje.Eborg wrote:Zahvaljujem puno na odgovorima.Sad mi je pao kamen sa srca...Dakle,poslije faxa i eventualnog radnog iskustva mogu aplicirati za Master of Science?I uz trazhenje stipendije ponuditi se kao RA i sl.?
Medjutim,kako znati koga kontaktirati od tih profesora kada vec za to bude vrijeme?Svaki predmet na tom programu ima po 3-4...Mislim,to su velichine poput Madeleine Albright,ne mogu joj tek tako napisati mail i trazhiti da se zauzme za mene jer zhelim tu studirati...
trazi kontakt sa redovnim profesorima -- znaci onima kojima je JEDINI posao da predaju na tom programu. otidji na web-stranicu programa i svako ko je 'visiting' ili 'lecturer' ili tako nesto -- ne obracaj paznju. albright je redovni prof na georgetown-u -- pa bas je mozes zainteresovati jer si sa ex-YU terena sa kojima je ona relativno dobro upoznata. ne pises joj da se 'zauzme za tebe' (to je smijesno
) vec jos pises kao potencijalni student koji bi mozda mogao ponuditi nesto toj skoli i koji sebe nastoji prestaviti u sto boljem akademskom iprofesionalnom svjetlu... ove kontakte ne biraj samo po zvucnosti imena ili po statusu -- uvijek prije idi onima ciji te rad zanima, i cija se istrazivanja poklapaju sa tvojim interesima, a najbolje bi bi bilo ako oni vec imaju tim studenata i neki funded research program u koji bi se ti onda samo ukljucio. ovo -- buduca saradnja -- je ono na osnovu cega pristupas profesorima, pa je veoma bitno da imate iste interese. naravno, najbolja je situacija kada imas 'jako' ime koji radi na temi koja i tebe zanima. tako uspostavis kontakt i zainteresujes i njih za sebe kao potencijalnog studenta i kasnije saradnika, kolegu.PS samo jedna mala digresija glede magisterija. kada ides na PhD ili ScD ili EdD (znaci, kada ides na doktorat) magisterij je uglavnom automatski dio programa i dobija se poslije 2 ili 3 godine redovnog doctoral programa. ako ides na 'terminal' masters, onda je bolje ici na MS -- to je masters of science, i znaci imaces jaci nastavni plan i program istrazivanja, metoda, mozda cak i statistike, ekonometrike, zavisi od programa... masters of arts (MA) je -- ne znam... pomalo beskorisna diploma ako mene pitas. sta ces tacno raditi sa MA nije bas najjasnije. mozda kao ucitelj u srednjoj skoli, u oblasti iz koje imas MA, ne znam...
pored MA i MS imas masu profesionalnih magisterija koji su uglavnom na drugim skolama a ne na school of arts and sciences. to su recimo magisteriji iz socijalnog rada (MSW), iz obrazovanja (M Ed), iz javnog zdravlja (MPH), biznisa (MBA), lijepih umjetnosti (MFA) i slicno. to su uveliko drugacije diplome, jer im cilj nije toliko da proizvedu 'akademskog gradjanina' i nekog hajde recimo 'intelektualca'
vec im je cilj da studentu daju specifican 'set of skills' koji ce im pomoci (ili je mozda cak i neophodan) u datoj im profesiji. ove diplome su mnogo vise (da ne kazem iskljucivo) profesionalno orijentisane. MS u inzinjeringu ili CS bih rekla da je jedina dobra kombinacija akademske i profesionalne diplome, jer otvara mnoga vrata i ostavlja i akademski i profesionalni put kao mogucnost.
Nikad ne znas. Inace samo da pojednostavim malo stvari. Masters je Masters kako neko rece. Nebitno je da li je generalni MA, MS ili vec neki profesionalni (u mom slucaju M-ARCH). Svaki te jednako priprema za PhD. Sve zavisi sta studiras jer u nekim strukama i nemas opciju da dobijes MA ili MS.
). Nijedan profesor se nece "zauzeti za tebe" vec ce te zaposliti jer mu/njoj mozes pomoci -- bilo s predavanjima, bilo s istrazivanjem (koji ce voditi ka nekoj studiji, clanku, knjizi...). Apliciranje za TA/RA, na nekom nivou, nije puno drukcije od apliciranja za bilo koji drugi posao; dobice ga onaj ko je (nekad na kratke, nekad na duge staze) najbolja investicija poslodavcu...