studiranje u usa?

[sarajka37]

moze li me neko uputiti kako bih mogla poceti studij u americi ,sa nekom stipendijom ,bez toefl testa?znachi da prvo zavrsim intezivni kurs pa dalje...postoji li ikakav nacin hvala

[malosutra81]

koliko ja znam ne postoji univerzitet u SADu koji prima strane studente bez TOEFLa i barem jos jednog (zavisi koji fax upisujes i ko sta trazi) testa. tako je barem bilo, prije 2-3 godine, kad sam se ja zanimala za studiranje u SADu...

[Phantea]

1. toefl test
2. dogovor sa odredjenim fakultetom da ce te primiti, pa da sa tim mozes kucati dalje na nekih 242 vrata
3. iznimno dobar uspjeh
4. jako veliko strpljenje da dovedes proces do kraja

u slucaju upisivanja Master-a problematika i procedura jos veca, i naravno opet ti se trazi toefl test, prosjek A studenta i tona testiranja ukoliko ides kao stipendista.

P.S zar vec nije prekasno da se ganja ovo sve ako ocesh u narednoj akademskoj biti enrolled?

[ahuseino]

jel' hoces graduate ili undergraduate studije?

[Alej]

1. Izvodi svih ocjena iz dosadasnjih zavrsenih faza obrazovanja (prevedeni, ovjereni od prevodioca, u Sudu, u Ministarstvu pravde i Ministarstvu vanjskih poslova.) Dakle ako ides na postdiplomski, trebas dostaviti sve ocjene sa dodiplomskog. U sustini uvijek idu dva dokumenta skupa: diploma i prepis ocjena. Treba ti prepis ocjena i diploma, prevedes je, kazes prevodiocu da ti isprinta nekoliko primjeraka (nikad se ne aplicira samo na jedan univerzitet, vec na 4-5 pa sta bude) i sve ih ovjeris. Za 4-5 kopija platis oko 300-400 KM dok SVE zavrsis sa ovjerama.

2. TOEFL - obavezan. Svaki univerzitet ima minimum requirement. Negdje je 550 negdje 600, posto u Bosni imas samo paper-based TOEFL. Inace postoji jos computer-based i Internet-based ali za to moras ici u Zagreb ili dalje, sto ti nije potrebno.Bitno je da imas TOEFL i paper-based je OK. Moras imati vise od minimuma naravno, svaki odsjek skoro ima svoje zahtjeve pa prvjeri na univerzitetima i odsjecima za koje si zainteresovana. Kad ti dodje score report na njemu ispises kodove univerziteta (naci ces ih na internet stranicama fakulteta- univerziteta) i oni ce direktno poslati tvoj izvjestaj gdje treba Ti NE MOZES slati svoj score, vec samo kazes kome da posalju i oni salju. Cijena je oko 180$ za TOEFL

3. Svaki univerzitet ce ti traziti GRE (General Examination Record) koji je vrlo zeznut. Sastoji se iz tri cjeline: verbal abilities, matematika sa geometrijom i logicke fore i fazoni. U Sarajevu ga mozes polagati, ali je problem sto u Sa ne mozes naci (barem nije bilo kad sam ja to ganjao) literaturu za pripremanje ispita. Mora ti to neko poslati iz USA ili iz vana.
Za drustvene nauke neki srednji rezultat je 500, inace maksimalan broj bodova koje mozes osvojiti je 800. Ispit je jako zeznut i obicno se strancima malo gleda kroz prste jer se podrazumijeva da strani (tj. neamericki) sistem obrazovanja nije podesen da pripremi studenta bas za taj GRE kao sto je americki. Ovdje je sve usmjereno na to i svi ga polazu prije koledza.
Zato se ne brini mnogo oko score, uradi sto je do tebe i to je to. Ali se mora pripremati barem 6 mjeseci ako neces bas da se "prospes". Zeznut je. Za cijenu nisam siguran, ali je skuplji od TOEFLA. Recimo da je oko 350-400$ taj ispit.

4. Paper sample. Skoro svaki ce ti univerzitet traziti da ima posaljes uzorak tvog nekog teksta ili rada (na engleskom naravno) da vide kako pises i to, nekih 10-15 stranica. Tako je bar za humanisticke nauke, sad ko studira dizajn vjerovatno mu to ne treba. ALi moras provjeriti da li to traze.

5. Online aplikacije ima svaki univerzitet, odes kad je otvorena sezona apliciranja, ispunis aplikaciju, platis fees (obicno od 50 do 100$ po aplikaciji). Tamo imas sve upute kako ces aplicirati, sta ispunit, kako poslati dokumente koje traze. Sve imas u directions ili instructions.

6. Najmanje 3 preporuke. Neki univerziteti traze da se preporuke napisu na sluzbenom memorandumu institucije u kojoj tvoj preporucitelj ili preporuciteljica radi, sto je kod nas ogroman problem. Treba se Vijece ministara sastati da profesor na bilo kojem fakultetu Sarajevskog univerziteta dobije memorandum na kome moze napisati preporuku. Preporuke obicno idu uz jedan dodatni formular koji oni ispunju u o tebi, nista strasno: koliko dugo te znaju, kako ocjenjuju tvoj rad i bla bla bla.
Preporuke ti NE MOZES slati. Oni moraju da ih posalju direktno gdje treba u zapecacenoj koverti.

Sve to kad sakupis i kad odradis, posaljes i apliciras na najmanje 4-5 najbolja programa studija za koji si zainteresovana. Na aplikaciji imas check-box, u kome se kaze otprilike: "Ovim putem potvrdjujem da u slucaju izostanka stipendije ja necu biti u mogucnosti da pristupim studiju na Univerzitetu XY" i tako ce tvoja aplikacija za studij biti u isto vrijeme i aplikacija za finanskijsku pomoc - odnosno stipendiju. Univerziteti odgovaraju kako im je volja: neko te primi ne da ti nista, neko te ne primi nikako, neko te primi da ti sve (nadati se).
Ti naravno biras koga ces i sta ces. SAMO PUNA stipendija dolazi u obzir ako nemas love. Nemoj se zavaravati i misliti evo platitli su mi skolarinu koja kosta 200 - 300 hiljada, a na meni je da se brinem za stan i ostalo. Nista od toga. ZIvot je tako skup i zeznut, a obaveze na faksu tako goleme da ne mozes racunati da ces ti moci zaraditi lovu kojom se mozes izdrzavati. Nije to Sarajevo.

Dakle, samo puna stipendija. Aplikacije su obicno od novembra do kraja decembra, rezultati budu oko februara ili marta. Od cega aplikacija zavisi: iskreno, nemam pojma. Nekad se desi da prime neke levate (moraju kao i kod nas ispunjavati neke kvote, koliko ima Srba, Bosnjaka i Hrvata, samo sto je kod njih crnaca, Indijanaca, sta ti ja znam). Nekad se desi da odbiju odlicne studente. To je lutrija. ALI: ako imas dobre ocjene (oni to preracunaju u njihov sistem, svaki univerzitet ima kancelariju za to), ako imas dobar rezultat na TOEFL i GRE, ako ti je rad koji si predala iole OK, mozes se nadati necemu.
A BOga mi kako sijeku budzete za obrazovanje da bi ratovali i ubijali ljude po nekim zabitima sirom svijeta, nije bas svjetla buducnost za nove aplikante. Svake godine samo rezu, rezu.
Otpustaju, smanjuju. Nista naprijed, samo nazad. Moze se lahko desiti da te prime, ali da ti ne daju punu stipendiju. Malo ti to znaci, ako nemas para, ali ono bas da imas. Da ti je amidza Adnan Terzic i tako to.

Eto...umorih se.

Sretno!

[Alej]

Dodatak:

Sve prevode i ovjere, pod uslovom da imas pripremljene originalne dokumente, mozes odraditi za par dana. Ispiti su malo tezi. TOEFL se obicno zakazuje za mjesec unaprijed, a GRE se mora spremati mjesecima ako ces da imas score OK.
Online aplikacije i to ide zacas. Preporuke ti zavise kako koga uhvatis. Vrlo je vazno ako mozes naci nekoga izvan BiH da ti napise preporuku. Ne bih zelio da zvuci uvjredljivo, ali za nasu raju niko nigdje ne zna (sto nije mjerilo kvaliteta naravno), ali oni na to gledaju itekako. Ako imas nekoga iz USA da ti napise proporuku, nije vazno koji univerzitet, moze biti najveca rupcaga, to ti je bolje nego iz Sarajeva da doneses od Bozidara Matica preporuku.

Preporuke su JAKO vazno, rezultati ispita takodjer, i ocjene. Ostalo - sta ti Bog dadne.

Eh ako te prime, onda slijedi druga runda papira. Vize, folovi, golovi, neki formulari, takse, cuda. Ima toga koliko hoces, ali prvo korak po korak. NIje to nista tako strasno, malo strpljenja i zavrsi se to.

Sto se tice trazenja podrske u Bosni, ja ne krijem da nisam nikakav optimista. Niko ne grebe nikoga, mozes donijeti papir da su te primili na Harvard, aman-zaman, odes kod nekog cate u Kantonalnom, Federalnom (ne znam ni koliko ih ima!) ministarstvu obrazovanja da trazis bilo kakvu pomoc (eto avio-karti barem, bilo sta) oni zjevaju i gledaju kad im je pauza za uzinu i taj rad. Ovo je iz iskustva.
Ali eto, hiljadu ljudi, hiljadu cudi.

[danas]

@Alej

GRE se trazi samo ako ides na graduate studies a ne na undergrad i to ne za svaku oblast -- ako recimo upisujes medicinu ili pravo (koji u USA idu poslije 4 godine regularnog faksa) treba ti test za te oblasti, tj. MCAT ili LSAT. zavisno od oblasti i univerziteta, za graduate program mozda bude potreban i Subject GRE a ne samo opsti test. za undergrad se inace trazi SAT (SAT, a ne GRE se polaze prije upisa na koledz) mada je ovaj test ponekad waived za strane studente; zavisi od skole. uz 'sample paper' (koji ne mora biti obavezan, by the way) ide i 'personal statement' koji je veoma bitan dio aplikacije i koji nekada impresionira komisiju vise od suhih ocijena i rezultata testova. mislim, svi koji se prijavljuju imaju dobre ocjene, i ovo je dio aplikacije koji ima za svrhu da razluci karakter i potencijal studenata. 'personal statement' je dio procesa koji nije poznat nasim studentima, pa cesto ne shvataju njegovu svrhu niti vaznost. koliko znam, personal statement je obavezan i za undergrad i grad school prijem; to je dio opsteg procesa prijavljivanja.

sad, bez TOEFL-a ne moze ama bas nikako, jer naravno da traze da dobro poznajes jezik, osim mozda ako nisi zavrsio srednju skolu na engleskom jeziku -- svakako ne traze TOEFL od ljudi koji dolaze iz britanije ili australije. ni TOEFL ni GRE (za one koji misle na graduate studies) ne bi trebali biti teski za nekoga sa standardnim znanjem engleskog i osnova matematike i logike -- ako imate problema sa bilo kojim od ova dva testa, dobro razmislite jeste li zreli za tih studija. u sustini, isto je i za SAT -- ako imate problema sa SAT-om, razmislite trebate li ici vani na te studije.

dalje, skolski budzet (na privatnom fakultetu) nema veze sa drzavnim budzetom za ratovanje. ne znam o cemu pricas. privatne skole imaju svoje fondove i svoje budzete, iz kojih izmedju ostalog dijele i stipendije. jedino sto moze 'skresati' taj fond su desavanja na berzi jer je taj novac investiran. nema sanse da harvard placa rat u iraku naustrb davanja stipendija studentima, to je nidje veze. harvard ima endowment od skoro $20 biliona, i nista od toga ne ide za bilo kakav crni rat u iraku, niti za vladu, niti za bilo sta drugo osim potreba univerziteta. svaki akreditovani koledz ili univerzitet je regostrovan kao non-profit organizacija i ima tax-exempt status.

ono sto jeste tacno da je manje finansijske pomoci za one koji se moraju oslanjati na drzavne stipendije, mada ni to nije relevantno posto se stranac uopste i ne moze kvalifikovati za recimo savezni Pell Grant -- za vecinu drzavnih stipendija moras biti drzavljanin USA ili makar stanovnik date drzave. a ako pohadjas drzavni univerzitet, onda skolarina svakako ne moze biti $300K za 4 godine undergrad-a. recimo, tuition na UMASS Boston je $16K godisnje za one koji nisu residents of MA, a pola toga (znaci svega $8K) za MA residents. usporedi to sa tuition na harvard-u, koja je duplo/cetvoroduplo skuplja (oko $33K godisnje) nezavisno iz koje drzave u USA ili koje drzave na kugli zemaljskoj dolazis, plus room and board and fees and health insurance -- dodje oko $50 godisnje.

i za kraj -- u praksi ne postoji 'cista stipendija'. cak i ako su troskovi studiranja 100% pokriveni, to maltene uvijek podrazumijeva neki 'rad'. za doctoral graduate studies, obavezno radis oko 15-20 sati sedmicno kao 'teaching' ili 'research' assistant. samo da dodam, ovo ne vazi za profesionalne skole tipa prava ili medicine, govorim za one studije za koje ti treba GRE, a takodje treba navesti da je jaaaako rijetko da iko dobije ikakvu pomoc za magisterij jer su magisteriji najcesce malo korisne diplome (uz par izuzetaka, recimo engineering ili CS) preko kojih univerzitet zaradjuje i koje se placaju papreno, a za undergrad ces imati neki poslic na campusu koji ce biti ukljucen kao dio te 'stipendije'. i F-1 studenti (znaci stranci) imaju pravo rada na campus-u do 20 sati sedmicno, i to je tu sa razlogom (koji sam vec pojasnila). naravno, to je sve tako sklopljeno da je taj 'posao' dio tvoga obrazovanja (pogotovo na graduate nivou), a kada pogledas budget break-down, uglavnom to ispada ovako nekako: ti si primljen na PhD program iz biologije, imas tuition waiver a stipendija za zivot je 'rad' od recimo 15-20 sati kao teaching assistent; ili ti si primljen na BA program iz english literature, imas tuition waiver a za zivot dobijas sta ja znam, recimo $5000 godisnje, koje pola zaradis radeci 12 sati sedmicno u biblioteci a oni ti daju drugo pola.

[ahuseino]

@Alej

GRE se trazi samo ako ides na graduate studies a ne na undergrad i to ne za svaku oblast -- ako recimo upisujes medicinu ili pravo (koji u USA idu poslije 4 godine regularnog faksa) treba ti test za te oblasti, tj. MCAT ili LSAT. zavisno od oblasti i univerziteta, za graduate program mozda bude potreban i Subject GRE a ne samo opsti test. za undergrad se inace trazi SAT (SAT, a ne GRE se polaze prije upisa na koledz) mada je ovaj test ponekad waived za strane studente; zavisi od skole. uz 'sample paper' (koji ne mora biti obavezan, by the way) ide i 'personal statement' koji je veoma bitan dio aplikacije i koji nekada impresionira komisiju vise od suhih ocijena i rezultata testova. mislim, svi koji se prijavljuju imaju dobre ocjene, i ovo je dio aplikacije koji ima za svrhu da razluci karakter i potencijal studenata. 'personal statement' je dio procesa koji nije poznat nasim studentima, pa cesto ne shvataju njegovu svrhu niti vaznost. koliko znam, personal statement je obavezan i za undergrad i grad school prijem; to je dio opsteg procesa prijavljivanja.

sad, bez TOEFL-a ne moze ama bas nikako, jer naravno da traze da dobro poznajes jezik, osim mozda ako nisi zavrsio srednju skolu na engleskom jeziku -- svakako ne traze TOEFL od ljudi koji dolaze iz britanije ili australije. ni TOEFL ni GRE (za one koji misle na graduate studies) ne bi trebali biti teski za nekoga sa standardnim znanjem engleskog i osnova matematike i logike -- ako imate problema sa bilo kojim od ova dva testa, dobro razmislite jeste li zreli za tih studija. u sustini, isto je i za SAT -- ako imate problema sa SAT-om, razmislite trebate li ici vani na te studije.

dalje, skolski budzet (na privatnom fakultetu) nema veze sa drzavnim budzetom za ratovanje. ne znam o cemu pricas. privatne skole imaju svoje fondove i svoje budzete, iz kojih izmedju ostalog dijele i stipendije. jedino sto moze 'skresati' taj fond su desavanja na berzi jer je taj novac investiran. nema sanse da harvard placa rat u iraku naustrb davanja stipendija studentima, to je nidje veze. harvard ima endowment od skoro $20 biliona, i nista od toga ne ide za bilo kakav crni rat u iraku, niti za vladu, niti za bilo sta drugo osim potreba univerziteta. svaki akreditovani koledz ili univerzitet je regostrovan kao non-profit organizacija i ima tax-exempt status.

ono sto jeste tacno da je manje finansijske pomoci za one koji se moraju oslanjati na drzavne stipendije, mada ni to nije relevantno posto se stranac uopste i ne moze kvalifikovati za recimo savezni Pell Grant -- za vecinu drzavnih stipendija moras biti drzavljanin USA ili makar stanovnik date drzave. a ako pohadjas drzavni univerzitet, onda skolarina svakako ne moze biti $300K za 4 godine undergrad-a. recimo, tuition na UMASS Boston je $16K godisnje za one koji nisu residents of MA, a pola toga (znaci svega $8K) za MA residents. usporedi to sa tuition na harvard-u, koja je duplo/cetvoroduplo skuplja (oko $33K godisnje) nezavisno iz koje drzave u USA ili koje drzave na kugli zemaljskoj dolazis, plus room and board and fees and health insurance -- dodje oko $50 godisnje.

i za kraj -- u praksi ne postoji 'cista stipendija'. cak i ako su troskovi studiranja 100% pokriveni, to maltene uvijek podrazumijeva neki 'rad'. za doctoral graduate studies, obavezno radis oko 15-20 sati sedmicno kao 'teaching' ili 'research' assistant. samo da dodam, ovo ne vazi za profesionalne skole tipa prava ili medicine, govorim za one studije za koje ti treba GRE, a takodje treba navesti da je jaaaako rijetko da iko dobije ikakvu pomoc za magisterij jer su magisteriji najcesce malo korisne diplome (uz par izuzetaka, recimo engineering ili CS) preko kojih univerzitet zaradjuje i koje se placaju papreno, a za undergrad ces imati neki poslic na campusu koji ce biti ukljucen kao dio te 'stipendije'. i F-1 studenti (znaci stranci) imaju pravo rada na campus-u do 20 sati sedmicno, i to je tu sa razlogom (koji sam vec pojasnila). naravno, to je sve tako sklopljeno da je taj 'posao' dio tvoga obrazovanja (pogotovo na graduate nivou), a kada pogledas budget break-down, uglavnom to ispada ovako nekako: ti si primljen na PhD program iz biologije, imas tuition waiver a stipendija za zivot je 'rad' od recimo 15-20 sati kao teaching assistent; ili ti si primljen na BA program iz english literature, imas tuition waiver a za zivot dobijas sta ja znam, recimo $5000 godisnje, koje pola zaradis radeci 12 sati sedmicno u biblioteci a oni ti daju drugo pola.

... pa kako ti se da?

Samo bih dodao ovo u svezi s magisterijem: gotovo svaki MS je placen, odnosno mozes nachi program da budes 'pokriven/a'. Ja ne bih isao na MS ako ti nisu svi troskovi pokriveni ili kao Research Assistant ili Teaching Assistant (ne ukljucujuci stan i hranu naravno).

Poznajem jako puno ljudi koji su prosli kroz sve ovo, neke koji su napravili ovu 'gresku' pa potpisali kredite. Naravno najlakse je uletiti u inzenjerske programe (odnosno najvise imaju research findinga) - i sto je manja potraznja za strukom to je manje mjesta odakle mozes ochekivati da ces dobiti assistanship.
Ogromna vechina graduate studenata na science specijalno engineering progragrams su 'stranci'. Naravno kad' kazem da mozes nachi (placheno) mjesto, mislim da nisi neki 'srednji' student. Ipak moras biti 'vrijedan djak', recimo 3.7 -3.8 grade point average minimum za top tier schools (ne znam kako se prevodi sa nasheg 5-10).

[danas]

... pa kako ti se da?

Samo bih dodao ovo u svezi s magisterijem: gotovo svaki MS je placen, odnosno mozes nachi program da budes 'pokriven/a'. Ja ne bih isao na MS ako ti nisu svi troskovi pokriveni ili kao Research Assistant ili Teaching Assistant (ne ukljucujuci stan i hranu naravno).

Poznajem jako puno ljudi koji su prosli kroz sve ovo, neke koji su napravili ovu 'gresku' pa potpisali kredite. Naravno najlakse je uletiti u inzenjerske programe (odnosno najvise imaju research findinga) - i sto je manja potraznja za strukom to je manje mjesta odakle mozes ochekivati da ces dobiti assistanship.
Ogromna vechina graduate studenata na science specijalno engineering progragrams su 'stranci'. Naravno kad' kazem da mozes nachi (placheno) mjesto, mislim da nisi neki 'srednji' student. Ipak moras biti 'vrijedan djak', recimo 3.7 -3.8 grade point average minimum za top tier schools (ne znam kako se prevodi sa nasheg 5-10).

pa moram malo, evo lik napisao da prije upisa na koledz svi polazu GRE

elem, pa znam. zato sam i napisala da su MS u inzinjeringu ili kompjuterskim naukama iznimke, jer to su trazene struke kojima je magisterij cesto placen a nerijetko ti i firma (ako si zaposlen) plati dalje usavrsavanje. bas zato sto ta diploma ima smisla i mozes naci posao sa njom -- ne moras da placas za nju. magisterij (MA, ne MS diplome) su po mom misljenju manje vise bezvrijedne. MA iz psihologije, sociologije, ili sta ja znam, komparativne literature ili politickih nauka nema smisla i to je najobicnija talasika i gubljenje vremena i novca -- to su oblasti u kojima ili ostani na BA ili idi na PhD (i to samo ako zelis da se bavis akademskim radom) a ne zavaljuj se bezze za MA sa kojim nikakav posao ovdje neces naci a gdje sav teaching/research assistanship ide PhD studentima, plus te faks izmuze za full tuition

inace, slazem se -- ja ne bih isla ni na jedan program ako nisu svi troskovi pokriveni; jednostavno se ne isplati. najgore sto moze da ti se desi da se zavalis $40K godisnje za beskorisni MA iz recimo psihologije

[alica.k]

treba ti super uspjeh, treba ti polozen IELTS ili TOEFL, u vecini slucajeva ce ti traziti i SAT. prije svega trebaju ti pare, jer sta ces i ako te prime bez neke stipendije ili drugog nacina financiranja, kako ces to platiti...? skolovanje je skupo bilo gdje vani...

[Eborg]

@Alej i @danas,svaka chast na angazhiranosti!

Ovaj tekst ide u copy-paste proceduru...

[Dado dijasporitus]

Postoji nacin da se izbjegne TOEFL ako se prvo upises na Community College i nakon toga se prebacis na Univerzitet. Ipak zavisno od College-a vjerovatno opet moras uzeti neku vrstu testa. Ja sam morao uzeti tzv TASP test (College u Texas-u). Cuo sam da je nesto laksi. Ipak to je sve bilo prije i vise od 10 godina pa se mozda nesto promjenilo u medjuvremenu.

Inace nisam nikad uzeo ni SAT ni TOEFL ni kasnije GRE za prijem na postdiplomski. SAT jer nisam isao u americku High School, TOEFL jer sam se prebacio sa College-a, a GRE zbog dobrih ocijena na diplomskom.

[Eborg]

6. Najmanje 3 preporuke. Neki univerziteti traze da se preporuke napisu na sluzbenom memorandumu institucije u kojoj tvoj preporucitelj ili preporuciteljica radi, sto je kod nas ogroman problem. Treba se Vijece ministara sastati da profesor na bilo kojem fakultetu Sarajevskog univerziteta dobije memorandum na kome moze napisati preporuku. Preporuke obicno idu uz jedan dodatni formular koji oni ispunju u o tebi, nista strasno: koliko dugo te znaju, kako ocjenjuju tvoj rad i bla bla bla.
Preporuke ti NE MOZES slati. Oni moraju da ih posalju direktno gdje treba u zapecacenoj koverti.

Samo jedno "malo" pitanje u vezi ovoga...Koliko ove preporuke moraju biti vezane za moje studije?Npr.,razmishljao sam jednog dana aBd upisati postdiplomski na Georgetownu,tachnije School of Foreign service.E sad,poshto sada studiram pravo u Sarajevu da li moram preporuke vezati konkretno za taj studij?Npr. poshto sam bio dio jednog programa u USA tokom srednje shkole (3 sedmice,finansirao State Department),da li se mogu vezati za preporuke gospodje kod koje sam zhivio (college profesor knjizhevnosti) i shefice organizacije u USA (vodi NGO)?Isto tako,imam rodjaka koji radi na Yale-u,tachnije na medicini,ali smo chesto u kontaktu,razmjenjuci mishljenja prvenstveno o ovome chime se bavim/zhelim baviti.Pa kao da bude u smislu "Posjeduje opshirno znanje,bla,bla..."...

Dakle,mora li "preporuchitelj" biti iz pravnih nauka ili je samo bitno da cijene moj kvalitet iz svoje perspektive,bez obzira kojom nauchnom granom se bavili?

[guardian]

6. Najmanje 3 preporuke. Neki univerziteti traze da se preporuke napisu na sluzbenom memorandumu institucije u kojoj tvoj preporucitelj ili preporuciteljica radi, sto je kod nas ogroman problem. Treba se Vijece ministara sastati da profesor na bilo kojem fakultetu Sarajevskog univerziteta dobije memorandum na kome moze napisati preporuku. Preporuke obicno idu uz jedan dodatni formular koji oni ispunju u o tebi, nista strasno: koliko dugo te znaju, kako ocjenjuju tvoj rad i bla bla bla.
Preporuke ti NE MOZES slati. Oni moraju da ih posalju direktno gdje treba u zapecacenoj koverti.

Samo jedno "malo" pitanje u vezi ovoga...Koliko ove preporuke moraju biti vezane za moje studije?Npr.,razmishljao sam jednog dana aBd upisati postdiplomski na Georgetownu,tachnije School of Foreign service.E sad,poshto sada studiram pravo u Sarajevu da li moram preporuke vezati konkretno za taj studij?Npr. poshto sam bio dio jednog programa u USA tokom srednje shkole (3 sedmice,finansirao State Department),da li se mogu vezati za preporuke gospodje kod koje sam zhivio (college profesor knjizhevnosti) i shefice organizacije u USA (vodi NGO)?Isto tako,imam rodjaka koji radi na Yale-u,tachnije na medicini,ali smo chesto u kontaktu,razmjenjuci mishljenja prvenstveno o ovome chime se bavim/zhelim baviti.Pa kao da bude u smislu "Posjeduje opshirno znanje,bla,bla..."...

Dakle,mora li "preporuchitelj" biti iz pravnih nauka ili je samo bitno da cijene moj kvalitet iz svoje perspektive,bez obzira kojom nauchnom granom se bavili?

Zavisi kad namjeravas aplicirati za postdiplomski. Ukoliko apliciras neposredno po zavrsetku dodiplomskog studija, najbolje je da makar 2 pisma dobijes od svojih profesora. Ukoliko ces aplicirati nekoliko godina nakon diplomiranja, u redu je da samo jedno pismo bude od bivsih profesora (ostala od poslodavaca). Pisma od "trecih" lica (niti profesori niti poslodavci) mogu pomoci ali su pisma profesora/poslodavaca obicno bitnija. Moguce je da komisija ne bi ni citala pismo koje bi napisao rodjak aplikanta.

Pisma preporuke su izuzetno vazna. Dobro napisano pismo treba sadrzati paragraf u kojem profesor pise o studentu kao da ga se dobro sjeca s predavanja i/ili iz razgovora, uspjehu u predmetu kojeg je student odslusao i polagao, i kako se student poredi s drugima koji su polagali isti predmet (ovo je sve pod pretpostavkom da nema potrebe da se ista sakrije ). Pismo u kojem profesor samo kaze "pristojan, dobio dobru ocjenu iz mog predmeta" ce proci nezapazeno kod komisije za prijem. Belaj je da kod nas ne postoji tradicija pisanja preporuka i da profesori, cak i kad prihvate da ga napisu zbrljaju nesto na brzinu a to vise odmaze nego sto pomaze (pismo ne mora biti dugo ali treba biti jako i nedvosmisleno; ima puno primjera dobrih pisama on-line). Neko spomenu sluzbene memorandume: ukoliko je tesko doci do njih, neka makar kontakt informacije autora pisma budu "sluzbene" (onaj ko pise preporuku treba dati svoj telefon i e-mail adresu, i ta adresa ne bi trebala biti @yahoo.com ili @google.com vec, npr., @unsa.ba).

Sto se tice pitanja pokretaca teme: na iole boljim univerzitetima je tesko biti primljen u dodiplomski studij bez prethodno polozenog TOEFL-a. Aplikantima za postdiplomski studij se ponekad moze progledati kroz prste i primiti ih uslovno (uslov je da poloze TOEFL u nekom odredjenom roku). Uslovni prijem obicno znaci da postdiplomac ne moze dobiti "teaching assistanship", i mora se oslanjati na neke druge izvore finansijske pomoci.

[danas]

Inace nisam nikad uzeo ni SAT ni TOEFL ni kasnije GRE za prijem na postdiplomski. SAT jer nisam isao u americku High School, TOEFL jer sam se prebacio sa College-a, a GRE zbog dobrih ocijena na diplomskom.

ako ti nije ofirno, mozes li mi reci sta si studirao i na kakav gradate program si ti primljen bez GRE-a?
ja za ovo zaista nikad nisam cula. pa ljudi ne sa dobrim sa vec odlicnim ocjenama sa univerziteta tipa yale i princeton moraju da polazu GRE da bi se upisali na pristojan program. generalno, ja bih bilo malo skepticna glede standardnog akademskog graduate programa koji ti ne trazi GRE. da li je kod tebe bila u pitanju neka specijalizovana i/ili primijenjena oblast (sta ja znam, mozda se GRE ne polaze za visual studies ili agrikulturu ili sta ja znam tako nesto specificno?) pretpostavljam da nisi isao na MA ni MS vec na neki professional ili specijalizovan masters? mada mi je i to pomalo cudno da budem iskrena.

@eborg:
ja licno nikad ne bih poslala preporuku od strane prijatelja ili poznanika, a kamoli od clana porodice. mada znam da se ovo desava, pogotovo za undergrad aplikacije. posto mislis ici za professional degree, mislim da bi ovakvo sto bilo malo neozbiljno, jer te ti rodjaci i ljudi ipak ne znaju sa profesionalnog/akademskog stanovista pa ne mogu napisati nista smisleno. moja je preporuka da poslusas ovo sto je guardian napisao, i da imas 3 'glavne' preporuke od profesora ili poslodavaca. sad, ako su to uglavnom neki nasi likovi koji pojma nemaju kako USA sistem fercera, ja bih moooozda dodala i pismo prepruke (znaci, 3 glavna plus ovo jedno dodatno) od nekoga ko je upoznat sa USA sistemom i ko bi mogao da ponudi neki smislen uvid u to kako bi se ti snasao na USA faksu. svakako ne bih uzela rodjaka -- moj bet bi bio za tu seficu NGO-a, pa onda mozda za tu host-family zenu (ali samo zato sto je ona i sama profesor pa moze pisati sa tog aspekta).
sretno!

[Eborg]

Sad da ne budem shvacen totalno rodbinski...

Rodjak konkretno niti ima prezime kao ja niti mu se iz imena da zakljuchiti da je iz BiH.Medjutim,radio sam s njim na nekim stvarima kao shto su zajednichko pisanje eseja jer je chovjek izuzetno shiroko obrazovan.Kix je shto nije u pravnim naukama pa me zanima da li bi mogao da pishe pismo preporuke kao "saradnik i koautor" shto je u par navrata zaista i oficijelno bio iako to nema veze sa njegovom strukom...Dakle,profesor medicine u USA koji se chisto iz svog hobija bavio nekim essay competitionima,okruglim stolovima i sl.

Takodjer,planirao sam ici odmah nakon faxa tako da ne bih imao nikakvog poslodavca.Ali,jedna ugledna BH gospodja u americhkoj ambasadi mi je rekla da bi razmotrila da mi ponudi posao u ambasadi ukoliko bih doshao s tim postdiplomskim iz USA.Da li bi ona mogla pisati pismo preporuke s obzirom da mi je "potencijalni poslodavac" ukoliko bih bio primljen i zavrshio i takodjer kao osoba koja je saradjivala sa mnom u gorenavedenom programu?

S druge strane,za definitivne onda planiram host-family zhenu i sheficu NGO-a.Valjda nadjem i nekog profesora...Pa jedno 10-tak pisama poshaljem...

Ali neka,imam ja josh par godina da to iskristalishem,hvala na pomoci...

[Dado dijasporitus]

Inace nisam nikad uzeo ni SAT ni TOEFL ni kasnije GRE za prijem na postdiplomski. SAT jer nisam isao u americku High School, TOEFL jer sam se prebacio sa College-a, a GRE zbog dobrih ocijena na diplomskom.

ako ti nije ofirno, mozes li mi reci sta si studirao i na kakav gradate program si ti primljen bez GRE-a?
ja za ovo zaista nikad nisam cula. pa ljudi ne sa dobrim sa vec odlicnim ocjenama sa univerziteta tipa yale i princeton moraju da polazu GRE da bi se upisali na pristojan program. generalno, ja bih bilo malo skepticna glede standardnog akademskog graduate programa koji ti ne trazi GRE. da li je kod tebe bila u pitanju neka specijalizovana i/ili primijenjena oblast (sta ja znam, mozda se GRE ne polaze za visual studies ili agrikulturu ili sta ja znam tako nesto specificno?) pretpostavljam da nisi isao na MA ni MS vec na neki professional ili specijalizovan masters? mada mi je i to pomalo cudno da budem iskrena.

Studirao sam na University of Texas, Master of Architecture. Naime moj fakultet arhitekture ima tzv 4+2 program tj 4 godine diplomski (neprofesionalno zvanje) i 2 godine postdiplomski (profesionalno zvanje) iz arhitekture. Svi studenti koji bi zavrsili 4-godisnji program na tom fakultetu, ako imaju dovoljno visok GPA i honor student status su se mogli automatski presaltati u Graduate program bez GRE. Akademski program kao i Univerzitet na koji sam isao je na relativno dobrom glasu i akreditovan je od National Architectural Accrediting Board. Sto se tice ne uzimanja GRE, dakle nije u pitanju norma vec izuzetak. Neznam da i jedan drugi univerzitet zvucnijeg imena nudi slicne uslove.

[ahuseino]

Sad da ne budem shvacen totalno rodbinski...

Rodjak konkretno niti ima prezime kao ja niti mu se iz imena da zakljuchiti da je iz BiH.Medjutim,radio sam s njim na nekim stvarima kao shto su zajednichko pisanje eseja jer je chovjek izuzetno shiroko obrazovan.Kix je shto nije u pravnim naukama pa me zanima da li bi mogao da pishe pismo preporuke kao "saradnik i koautor" shto je u par navrata zaista i oficijelno bio iako to nema veze sa njegovom strukom...Dakle,profesor medicine u USA koji se chisto iz svog hobija bavio nekim essay competitionima,okruglim stolovima i sl.

Takodjer,planirao sam ici odmah nakon faxa tako da ne bih imao nikakvog poslodavca.Ali,jedna ugledna BH gospodja u americhkoj ambasadi mi je rekla da bi razmotrila da mi ponudi posao u ambasadi ukoliko bih doshao s tim postdiplomskim iz USA.Da li bi ona mogla pisati pismo preporuke s obzirom da mi je "potencijalni poslodavac" ukoliko bih bio primljen i zavrshio i takodjer kao osoba koja je saradjivala sa mnom u gorenavedenom programu?

S druge strane,za definitivne onda planiram host-family zhenu i sheficu NGO-a.Valjda nadjem i nekog profesora...Pa jedno 10-tak pisama poshaljem...

Ali neka,imam ja josh par godina da to iskristalishem,hvala na pomoci...

Htjeo, nehtjeo moraces dobiti neke preporuke od profesora. Mozes poslati 300 preporuka ali bi se vishe manje smatrale kao character recommendation letters. Vrlo je lako prepoznati bull from substance u pismu preporuke, VC-ju ili resumeu. Sto je pismo specificnije to je bolje. Znachi da ti se sponzor prifati nekog (jednog ili dva) primjera / projekta gdje si ti 'sijao' i da to uporedi sa ostalima (koji eto nisu kao ti). Profesorov / sponzorov entuzijazam u svezi s tobom ce biti ochigledan iz stila pisanja i poruke pisma. Znachi ako ti napishe nesto generic vs. once-in-a-lifetime pismo, lako ce se vidjeti iz prilozenog, tako da bi trebao da budes ubjedjen da je tvoj odnos sa tom osobom zbilja izvanredan.
Ne znam dali mislish plachati tuition ili da dobije stipend/assistanship, ali ako ima nachina trebas da kontaktirash direktora programa gdje zelis da studiras i da izrasish svoje VELIKO i ENTUZIJASTICNO interesovanje. Izgleda mi da je tvoj program vishe u liberal arts, ali ako je u science, onda je ovo sto ti sad govorim vrlo bitno. Ogromna vechina graduate studenata koji idu na MS (Master of Science) traze zaposlenje u laboratoriju/programu gdje che raditi istrazivack rad; tako da im je rad na istrazivanju za MS thesis u stvari onda plachen, i uz to pokrivena skolarina.
U liberal arts programima znam primjera gdje su ljudi dobili malo vishe sa strane Teaching Assistanship-a a ne RA.
Da bi dobio RA u laboratoriji ili programu koji te interesuje moras prije nego se komisije pocnu sastajati da prave odluke, kontaktirati direktora laboratorije, programa, obicno, profesora za koga ces raditi, i koji ce ti bith thesis advisor. Mnoge skole, specijalno vrhunske kao MIT, Harvard etc... che ti reci da im je policy da ne smijes kontaktirati profesore. To je u glavnom bullshit. Trebas kontaktirati profesore, cak mozda i obichi laboratoriju i poprichati sa asistentima sto vech rade. Ako ti ne odgovore odmah, onda ponovo pishi... Budi iskren, izrazi svoje interesovanje i entuzijazam. Uradi homework i nauchi sve sto mozes o laboratoriji da mozes 'bolje' razgovarati. Mozda se ovo sve ne tiche tebe toliko, ali moze biti korisno drugima da znaju. Vrlo je vazno da dobijes face time sa profesorom, ako nista putem Emaila, jer on/ona ima moc da primi studenta i preko volje graduate admission board-a. Ovo znam iz prve ruke, i iz tri razlichita izvora.

[Eborg]

Znam da se chovjek mora izdvojiti iz mase da bi uspio... Kazhem,imam josh koju godinu da to sredim.Medjutim,ostadoh razocharan ovom prvom godinom PFSA gdje nije bilo apsolutno nikakve komunikacije i saradnje na relaciji profesor-student.U par navrata je bilo i suprotnih stvari,ukoliko bi neko htio neshto pitati dobio bi jedan "Kolega imate vjezhbe za to!" komentar sa povishenim tonom... E sad,nadam se da ce stvari koliko-toliko biti bolje ubuduce.

Ovako,dakle graduate/master of arts (aka post-diplomski) program zaista jeste liberal arts.Medjutim,sad gledah stranicu pa vidim da je promijenjen koncept... Foreign service je pomjeren na master of science (aka doktorat) tako da mi je to poremetilo cijelu koncepciju...

Sad mi fakat nishta nije jasno,ne mogu onda upisati master of science odmah nakon faxa u BiH?

[danas]

Studirao sam na University of Texas, Master of Architecture. Naime moj fakultet arhitekture ima tzv 4+2 program tj 4 godine diplomski (neprofesionalno zvanje) i 2 godine postdiplomski (profesionalno zvanje) iz arhitekture. Svi studenti koji bi zavrsili 4-godisnji program na tom fakultetu, ako imaju dovoljno visok GPA i honor student status su se mogli automatski presaltati u Graduate program bez GRE. Akademski program kao i Univerzitet na koji sam isao je na relativno dobrom glasu i akreditovan je od National Architectural Accrediting Board. Sto se tice ne uzimanja GRE, dakle nije u pitanju norma vec izuzetak. Neznam da i jedan drugi univerzitet zvucnijeg imena nudi slicne uslove.

ok, i misila sam da je tako nesto u pitanju. znam za slicne programe recimo Masters of Public Health ili Masters of Education, koji su 4+1 sistem ako kao undergrad imas odlicne ocjene i mozes odmah da nastavis na grad program, tj. magisterij. i mislila sam da je profesionalni program u pitanju, o njima puno manje znam nego o standardnim MA ili MS sa Arts & Sciences departmana.

[danas]

Ovako,dakle graduate/master of arts (aka post-diplomski) program zaista jeste liberal arts.Medjutim,sad gledah stranicu pa vidim da je promijenjen koncept... Foreign service je pomjeren na master of science (aka doktorat) tako da mi je to poremetilo cijelu koncepciju...

Sad mi fakat nishta nije jasno,ne mogu onda upisati master of science odmah nakon faxa u BiH?

masters je masters; ne moze masters of science biti doktorat pa da se okrenes na glavu

sta ti nije jasno -- ako ti ovdje priznaju diplomu sa sarajevskog univerziteta, naravno da mozes odmah po zavrsetku upisati magisterij.

[ahuseino]

Znam da se chovjek mora izdvojiti iz mase da bi uspio... Kazhem,imam josh koju godinu da to sredim.Medjutim,ostadoh razocharan ovom prvom godinom PFSA gdje nije bilo apsolutno nikakve komunikacije i saradnje na relaciji profesor-student.U par navrata je bilo i suprotnih stvari,ukoliko bi neko htio neshto pitati dobio bi jedan "Kolega imate vjezhbe za to!" komentar sa povishenim tonom... E sad,nadam se da ce stvari koliko-toliko biti bolje ubuduce.

Ovako,dakle graduate/master of arts (aka post-diplomski) program zaista jeste liberal arts.Medjutim,sad gledah stranicu pa vidim da je promijenjen koncept... Foreign service je pomjeren na master of science (aka doktorat) tako da mi je to poremetilo cijelu koncepciju...

Sad mi fakat nishta nije jasno,ne mogu onda upisati master of science odmah nakon faxa u BiH?

Ma mozes; mislim da si se malo zbunio. MS nije 'aka' (also known as) doktorat - nego stepen koji vodi ka PhD (ScD). Nije bitno jeli arts ili science, to je samo 'kategorija'. To sto je program sada postao science po meni ti je dobra stvar, jer mi izgleda da bi moglo biti vishe prilike za istrazivacki rad i samim time da malo lakse dobijes funding; ili da su ti veche sanse da budes RA radije nego TA. Ne da je biti TA loshe, samo da sa RA ubijas dvije muhe jednim udarcem.

Drago mi je da si pocheo o ovome razmisljati na vrijeme (jos par godina). Imas dovoljno vremena da 'radish' na ovome. Znam da je kod nas teze da se istaknes jer nemas osnovnu pomoc i postovanje od strane profesora i asistenata. Ja mislim da je to relika nasheg komunistickog sistema al' neise...
Tim vishe ce tvoj poduhvat biti tezi. Trazi dodatne zadatke, projekte i profesionalna iskustva na part time basis. Moraces biti malo 'brown nose' (look it up) u ochima drugih, ali sve u svrhu visheg cilja. Biche tu puno posla, i ne zaboravi ono sto sam prije postirao o kontaktiranju profesora u zeljenom programu.

[Eborg]

Zahvaljujem puno na odgovorima.Sad mi je pao kamen sa srca...Dakle,poslije faxa i eventualnog radnog iskustva mogu aplicirati za Master of Science?I uz trazhenje stipendije ponuditi se kao RA i sl.?

Medjutim,kako znati koga kontaktirati od tih profesora kada vec za to bude vrijeme?Svaki predmet na tom programu ima po 3-4...Mislim,to su velichine poput Madeleine Albright,ne mogu joj tek tako napisati mail i trazhiti da se zauzme za mene jer zhelim tu studirati...

[putnik29]

Znam da se chovjek mora izdvojiti iz mase da bi uspio... Kazhem,imam josh koju godinu da to sredim.Medjutim,ostadoh razocharan ovom prvom godinom PFSA gdje nije bilo apsolutno nikakve komunikacije i saradnje na relaciji profesor-student.U par navrata je bilo i suprotnih stvari,ukoliko bi neko htio neshto pitati dobio bi jedan "Kolega imate vjezhbe za to!" komentar sa povishenim tonom... E sad,nadam se da ce stvari koliko-toliko biti bolje ubuduce.

Ovako,dakle graduate/master of arts (aka post-diplomski) program zaista jeste liberal arts.Medjutim,sad gledah stranicu pa vidim da je promijenjen koncept... Foreign service je pomjeren na master of science (aka doktorat) tako da mi je to poremetilo cijelu koncepciju...

Sad mi fakat nishta nije jasno,ne mogu onda upisati master of science odmah nakon faxa u BiH?

Ma mozes; mislim da si se malo zbunio. MS nije 'aka' (also known as) doktorat - nego stepen koji vodi ka PhD (ScD). Nije bitno jeli arts ili science, to je samo 'kategorija'. To sto je program sada postao science po meni ti je dobra stvar, jer mi izgleda da bi moglo biti vishe prilike za istrazivacki rad i samim time da malo lakse dobijes funding; ili da su ti veche sanse da budes RA radije nego TA. Ne da je biti TA loshe, samo da sa RA ubijas dvije muhe jednim udarcem.

Drago mi je da si pocheo o ovome razmisljati na vrijeme (jos par godina). Imas dovoljno vremena da 'radish' na ovome. Znam da je kod nas teze da se istaknes jer nemas osnovnu pomoc i postovanje od strane profesora i asistenata. Ja mislim da je to relika nasheg komunistickog sistema al' neise...
Tim vishe ce tvoj poduhvat biti tezi. Trazi dodatne zadatke, projekte i profesionalna iskustva na part time basis. Moraces biti malo 'brown nose' (look it up) u ochima drugih, ali sve u svrhu visheg cilja. Biche tu puno posla, i ne zaboravi ono sto sam prije postirao o kontaktiranju profesora u zeljenom programu.

Eborg, ispravno razmisljas i radis. Imas dovoljno vremena da se pripremis. Studij, i do i post diplomski u americi je fokusiraniji na individualni radi ali isto tako vecina testova (zaokruzivanje a, b, c ili d) ne daje jasan presjek znanja i poznavanja nastavne materije.
odnos profesor-student je fantastican, pogotov u skolama (vecinom privatnim) u kojima je manji odnos studenata na profesora.
Na tvom mjestu, ja bih razmisljao o internshipu u americi - koji je relativno lako dobiti, ili o volontiranju za neku kompaniju (uz placen trosak zivota itd.). Poznajem nekoliko ljudi koji su dosli u SAD na ovaj nacin.

masters je masters - nema veze s doktoratom. Obzirom na NPP (nastavni plan i program) i kolicinu istrazivanja, te tematiku koju obradjuje masters moze biti u domeni arts ili science. Imao sam priliku vidjeti georgetown i njihov koncept rada u sferi studija koja te zanima i to je, po mom misljenju, super smjer - samo je vrlo tesko primjenjiv van SAD.

U SAD to je super smjer ukoliko imas business degree (priprema te za medjunarodni poslovne tokove), a ukoliko dolazis iz domana drustvenih znanosti - opcija ti je najcesce DoS.

Nadam se da ti ovo pomaze

[guardian]

Znam da se chovjek mora izdvojiti iz mase da bi uspio... Kazhem,imam josh koju godinu da to sredim.Medjutim,ostadoh razocharan ovom prvom godinom PFSA gdje nije bilo apsolutno nikakve komunikacije i saradnje na relaciji profesor-student.U par navrata je bilo i suprotnih stvari,ukoliko bi neko htio neshto pitati dobio bi jedan "Kolega imate vjezhbe za to!" komentar sa povishenim tonom... E sad,nadam se da ce stvari koliko-toliko biti bolje ubuduce.

Ovako,dakle graduate/master of arts (aka post-diplomski) program zaista jeste liberal arts.Medjutim,sad gledah stranicu pa vidim da je promijenjen koncept... Foreign service je pomjeren na master of science (aka doktorat) tako da mi je to poremetilo cijelu koncepciju...

Sad mi fakat nishta nije jasno,ne mogu onda upisati master of science odmah nakon faxa u BiH?

Ta masa koju si spomenuo moze biti poprilicno brojna... postoje programi na nekim univerzitetima koji primaju samo 1.5% aplikanata (30 od 2000). Za "liberal arts" programe vjerovatno nije ni priblizno tako strasno ali ce konkurencija ipak biti jaka (ne znam statistike ali bi procenat primljenih trebao biti dvocifren). Vecina onih s kojima ces se natjecati (ako odlucis da apliciras) ce imati pisma preporuka od svojih profesora i poslodavaca; ako ih ti ne budes imao, izdvojit ces se iz mase na negativan nacin... kao sto ti teta danas preporuci, nadji 3 dobra pisma od profesora/poslodavaca i onda jos jedno dodatno iz jednog od izvora koje si spominjao (osim od osobe koja ti je spominjala moguci posao u buducnosti, to je irelevantno; takodje, ja ne bih slao 10 pisama, komisija ce se iznervirat ). Takodje, ako si ozbiljan oko postdiplomskog, nemoj samo aplicirati na Georgetown (pa makar ti se tamo najvise islo). Kad apliciraju na postdiplomski, studenti salju po 10-ak aplikacija (ukoliko mogu priustiti toliko puno). Cak i najbolji medju njima tesko bivaju primljeni na svaki od tih univerziteta i ponekad sreca odluci da li ce biti primljeni ili ne...

Jos nesto o finansijskoj pomoci: ako ces kontaktirati profesore, pogledaj na njihovim stranicama da li su u zadnje vrijeme dobijali kojekakve "nagrade" -- one su obicno novcane i znace da mogu zaposliti Research Assistant. Teaching Assistant je tesko dobit na prvoj godini -- problem je sto uvijek ima studenata koji su vec u programu i odslusali su taj predmet pa ce odraditi bolji posao nego neko ko tek dolazi. Nije nemoguce, naravno. Veci programi (programi s puno postdiplomaca) imaju TA koordinatore koji ponekad imaju podjednako ovlastenja kao i profesori (kad je u pitanju dodjeljivanje TA-shipa). Vrijedi progooglati i naci ko su ti koordinatori.

Hajd', sretno

P.S. A zasto ne bi napisao e-mail profesorima, ukljucujuci "velicine poput Madeleine Albright"? U najgorem slucaju, nece ti odgovorit (a ni to te ne bi trebalo obeshrabrit)