Maystor wrote:
To sto sada neko misli da je njegov postojeci "magistar nauka" ili "doktor nauka" vrijedniji od nekog buduceg, GRDNO se vara, jer je stav EU da se radi o naucnim radnjama u tranzicijskom procesu, bez naucnih i strucnih referenci, i kao takav NEMA "stvarnu naucnu" vrijednost. Sama cinjenica da vam je mentor bio neko, ko je radove objavljivao u nekom lokalnom strucnom casopisu, govori dovoljno i o mentoru i o vasoj naucnoj radnji, a to sto ste vi za to dalo 10.000 - 15.000, to je vas problem, niko vas nije tjerao.
Ovo pogotovo nije tacno. Ja radim na Univerzitetu u Sarajevu, i ovo sto cu reci odnosi se na taj univerzitet, ali znam da ni na ostalim univerzitetima u BiH situacija nije bitno drugacija. Nastavni kadar se nije promijenio prilikom ove reforme obrazovanja. Dakle, sadasnji bolonjci imaju predavanja kod istih profesora i kod istih asistenata kao i prije i to po programu koji je nesto slabiji nego ranije. Nije se povecao kvalitet nastave, vec je samo vjestacki povecana prolaznost (davanjem laksih zadataka na ispitima). Zbog cega bi onda buduci studenti bili bolji ili priznatiji od starih? Evo jedan primjer: na tehnickim fakultetima u Sarajevu oduvijek su postajali predmeti koje je veoma tesko poloziti (da ih ne navodim pojedinacno). Danas je to truba, imaju "bolonjsku prolaznost" reda 70% ili tako nesto. Zadaci koji sada dolaze na tim ispitima su neuporedivo laksi od onih iz perioda kada je prolaznost bila 2 ili 5% (ja ne tvrdim da je ispravno kako je radjeno prije, ali to je druga prica). Poenta je u slijedecem: mozes ti izmijenjati sve nazive (uvesti predmete koji se bombasticno zovu itd.) - ono sto se priznaje na trzistu je znanje koje stoji iza neke diplome. Jasno je k'o dan da ce ovi bolonjski studenti sa sobom odnijeti manje znanja nego oni stari. Zato nema sanse da ce im diplome biti vise cijenjene.
dragi radniche sa Univerziteta...
imam par pitanja za Vas.
Koliko si seminarskih radova napisao tokom svog studiranja? Koliko si prezentacija imao? Koliko si puta imao domaci zadatak? Koliko ti je puta bio osporen izlazak na ispit jer nemas dovoljno dolazaka na predavanja i vjezbe?Jesil kao student smatrao da je niska prolaznost stvar do predavaca ili do "glupana" koji nisu u stanju spremiti ispit. Da li si ikad pozalio sto si dobio 6 a mogao si dobiti 9 ili 10...ali eto...profa je na osnovu tvog odgovora nekom XY metodom zakljucio da je ocjena tolika...jer mozda imas zelene oci..a on preferira plave.
Bolonja: za svaki predmet se treba uraditi seminarski, prezentacije, zadace, evidentiraju se dolasci. na testu moras osvojiti min. 60% da bi dobio pozitivnu ocjenu (citaj
6) a bodovi od seminarskog, prezentacija zadaca i prisustva se sabiraju i na samom pocetku nastave definisano silabusom predmeta koliko sta nosi bodova i budes nagradzen vecom ocjenom za svoj RAD i AKTIVNOST... pa se tako ne moze desiti da neko sve spremi i dobije pishljivu sesticu...a neko sjedi kuci i buba napamet i dobije 10.
Primjer -Syllabus-a jednog od predmeta
(napominjem da tokom jednog semestra imamo 5-6 predmeta i svi zahtjevaju isto aktivnosti)
Provjera znanja: Način ocjenjivanja
Aktivnosti studenata Maksimalan broj bodova:
1. Kvizovi ( 4 kviza) 2+3+3+2=10 bodova 10%
2. Istraživački rad u grupi 15%
3. Parcijalni test 15%
4. Finalni (završni ispit) ispit 50%
5. Prisustvo (in class) 5%
6. Aktivnost studenata tokom nastave 5%
Raspon bodova i ocjene
OCJENA OPIS RASPON BODOVA
10 (A) Izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama, 95-100 bodova
9 (B) Iznad prosjeka sa ponekom greškom, 85-94 boda
8 (C) Prosječan, sa primjetnim greškama, 75-84 boda
7 (D) Općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima 65-74 boda
6 (E) Zadovoljava minimalne kriterije, 60-64 boda
5 (F, FX) Potrebno znatno više rada, ispod 60 bodova
OCJENJIVANJE STUDENATA
Da bi studenti mogli uspješno položiti ispit, moraju ispunjavati sljedeće obaveze:
1. Kvizovi
Kvizovi su definirani na način da sadrže pitanja sa više izbora gdje su studenti dužni odabrati jedan tačan odgovor ili su u formi dihotomnih pitanja gdje studenti biraju opcije DA ili NE. Tokom nastave studenti će imati 4 kviza u formi jenostraničnog testa. Kvizovi će sadržati pitanja iz oblasti koje su do tada pređene. Trajanje izrade kviza će biti 10-15 minuta za svaki kviz u zavisnosti od obima i složenosti kviza. U toku semestra predvidena su četiri kviza, u terminu predavanja, u sedmicama koje predhode testovima i finalnom testu (pogledaj tabelu KALENDAR RADA NA PREDAVANJIMA I VJEŽBAMA). Vrijeme za izradu kviza je 10-15 minuta. Kvizovi će sadržavati pitanja tipa zaokruživanja i to:
*kviz 1. – 10 pitanja,
*kviz 2. – 15 pitanja,
*kviz 3. – 15 pitanja,
*kviz 4. – 10 pitanja.
Maksimalni broj bodova koji studenti mogu ostvariti u ovom dijelu aktivnosti je 10, i to 2+3+3+2 boda.
2. Testovi provjere znanja
Testovi provjere znanja će biti organizirani u formi parcijalnog testa u osmoj sedmici i finalnog ispita u šesnaestoj sedmici. Bodovi koje student osvoji na parcijalnom testu će biti kumulirani kao i za sve druge aktivnosti što znači da studenti mogu osvojiti i manje od 60% bodova na parcijalnom testu. Parcijalni test će sadržati pitanja iz oblasti koje su do tada pređene na predavanjima i na vježbama i bez obzira na broj bodova koje studenti osvoje na parcijalnom testu oni će se zbrajati u bodove za konačnu ocjenu. Finalni ispit obuhvata kompletno pređeno gradivo tokom semestra. Da bi položili finalni ispit studenti moraju osvojiti minimalno 60% bodova koje nosi finalni ispit. U slučaju da studenti ostvare 60% i više bodova na finalnom testu na bodove ostvarene na finalnom testu im se kumuliraju i svi ostali bodovi koje su ostvarili kroz različite aktivnosti tokom semestra. U slučaju da studenti ne ostvare 60% i više bodova na finalnom testu studenti su dužni polgati popravni ispit. Testovi se u strukturi sastoje od kratkih eseja-odgovora, pitanja sa dopunom i pitanja sa alternativnim odgovorima, tj. zadataka tipa: objasni, dopuni i zaokruži. Konačna ocjena se formira na bazi položenog finalnog testa i ostalih aktivnosti.
3. Grupni rad (istraživački projekat)
Do kraja 13 sedmice nastave studenti su dužni uraditi istraživački rad na odabranu temu. Ovaj dio aktivnosti tokom semestra podrazumjeva istraživački projekat u grupi. Grupa, koja može da broji od 3 do 5 članova, treba da odredi lidera tima. Lider treba da vodi računa o rokovima za realizaciju istraživačkog projekta i da motivira članove tima za kvalitetno izvođenje zadataka. Članovi tima moraju odabrati temu, analizirati teorijsku osnovu teme i pripremiti plan istraživanja. Plan obuhvata određivanje šta će se i kako istražiti. Na primjer, za analizu mogućnosti outsourcinga aktivnosti HRM u bosanskohercegovačkim preduzećima, potrebno je istražiti literaturu kako bi se mogao odrediti cilj istraživanja. Definirani cilj predstavlja temelj za kreiranje anketnog upitnika. Potom je potrebno napraviti spisak preduzeća u kojima će se anketirati top menadžeri ili HR menadžeri.
Rezultate istraživanja je poželjno prezentirati. Prezentaciju trebaju uraditi svi članovi tima i uspješna prezentacija u strukturi ocjene ovog dijela aktivnosti iznosi 5%. Prezentaciju je potrebno najaviti demonstratoru najkasnije u XIII sedmici, kako bi se napravio raspored prezentacija. Zavisno od broja prijavljenih prezentacije postoji mogućnost da se prezentacije istraživačkih radova, pored termina predavanja odvijaju i u terminu vježbi.
Ukoliko se tim opredjeli da preda istraživački rad bez prezentacije u 14-oj sedmici, onda je u ovom dijelu aktivnosti moguće postići maksimalno 10% od ukupne ocjene. Svi članovi su isto odgovorni za uspjeh cjelokupnog projekta.
Važni termini:
- Zadnji rok za izbor teme i formiranje tima je VI sedmica semestra.
- Rok za prijavu prezentacije: XIII sedmica semestra.
- Termini prezentacija predviđeni kalendarom rada u XIV sedmici semestra.
- Rok za predaju rezultata istraživanja: XIV sedmica semestra.
Izbor teme
• Spisak rezervisanih tema će biti objavljen u II sedmici semestra na web stranici.
• Tema se rezerviše prijavljivanjem kod demonstratora.
• Prezentacije će biti održavane u terminu predavanja ili vježbi.
Izgled i sadržaj prezentacije
Prezentacija mora biti napravljena u Power Pointu. Tim ima na raspolaganju maksimalno 15 minuta i to 10 minuta prezentacije i 5 minuta diskusije. U okviru ovih 5 minuta očekuju se pitanja od strane auditorija. Broj pitanja, kao i nepostojanje pitanja niti interesa od strane slušalaca će biti obuhvaćeno ocjenom i to u okviru kriterija: Uključivanje i interes drugih za cilj i rezultate istraživanja. Prekoračenje vremena negativno utiče na visinu ocjene.
Slajdovi moraju sadržati slijedeće:
sadržaj prezentacije
• objašnjenje teme
• cilj istraživanja i metod prikupljanja podataka
• analiza rezultata
• zaključci
Izgled Izvještaja
Članovi tima su dužni napisati izvještaj u kojem će objasniti svoju temu sa teorijskog aspekta, potom navesti cilj istraživanja, korištenu metodologiju, rezultate istraživanja i prijedloge. Izvještaj se predaje predmetnom demonstratoru u printanom, spiralno uvezanom i elektronskom formatu (CD uz printani rad). Prilikom pisanja izvještaja slijediti uputstva o formatu, stilu citiranja koja se nalaze u Priručniku za izradu seminarskih radova, na oglasnoj ploči, web strana Ekonomskog fakulteta (
http://www.efsa.unsa.ba). Zahtjevani način izrade radova se može vidjeti ako se prati sljedeći link:
http://www.efsa.unsa.ba/ef/dokumenti/ed ... 20rada.PDF
Kriteriji za ocjenjivanje grupnog rada (istaživačkog projekta):
• Adekvatna obrada teme
• Kvalitet prikupljenih podataka
• Analiza podataka i zaključci
• Uključivanje i interes drugih za cilj i rezultate istraživanja
• Vizuelni dojam prezentacije i prezentatora