Bolonja i stare diplome

Naučna otkrića, edukacija, školstvo, univerziteti, fakulteti...
User avatar
amrica
Posts: 7110
Joined: 26/01/2007 17:58

#26

Post by amrica »

saljah wrote:Zakonom se mora regulisati da se sadasnje zvanje diplomca izjednaci sa zvanjem mastera i to je jedino rjesenje.Po kojima svi oni koji su zavrsili fakultet po starom sistemu nece biti osteceni.

Objasni ovo, molim te. Recimo, nije mi drago sto je neko za 3 god dobio diplomu koju sam ja sticala 4 godine, ali opet nije pravo da ja dobijem zvanje mastera koje je neko 5 godina ganjao?
HuLYGaN
Posts: 76
Joined: 30/01/2006 14:31
Location: Sarajevo

#27

Post by HuLYGaN »

amrica wrote:
saljah wrote:Zakonom se mora regulisati da se sadasnje zvanje diplomca izjednaci sa zvanjem mastera i to je jedino rjesenje.Po kojima svi oni koji su zavrsili fakultet po starom sistemu nece biti osteceni.

Objasni ovo, molim te. Recimo, nije mi drago sto je neko za 3 god dobio diplomu koju sam ja sticala 4 godine, ali opet nije pravo da ja dobijem zvanje mastera koje je neko 5 godina ganjao?
Nije to bas tako. Da malo prevedemo na nas jezik ovo Bsc, Msc...

Evo naprimjeru Ekonomije, a moze se i primjeniti na sve ostale fakultete.

S tri godine imas zvanje: Ekonomista.
S cetiri godine(po starom): Diplomirani ekonomista.
S pet godina(po novom): Magistar u struci(ne postoji bolji naziv od ovoga), a nikako magistar nauka.

Ili na primjeru Elektrotehnike.

S tri godine: Inzinjer. (adekvatno necemu sto bi bila visa tehnicka skola, prije je to bilo PTT tehnicar ili tako nesto).
S pet(po starom): dipl. ing.
S pet(po novom): opet magistar u struci.

U principu, svodi se na to da su tri godine visa skola.
Hendrix
Posts: 4104
Joined: 27/02/2004 00:00

#28

Post by Hendrix »

Neka regulacija ovih diploma će se morati uraditi. Ali ne vjerujem da je sada neko lud pa će zaposliti nekgo bolonjca koji je "magistar" po novom sistemu umjesto magistra po staorm sistemu, razlika je drastična. Isto i da dipl. ing. koji su završili po starom , sad oni kao niži od ovih novih magistara a isto se školovali? Ne ide to tako.
User avatar
amrica
Posts: 7110
Joined: 26/01/2007 17:58

#29

Post by amrica »

a sta sa onim koji su stekli visu strucnu spremu (ekonomist, inzenjer, pravnik...) po starom, za 2 godine?
DTL
Posts: 147
Joined: 10/03/2004 00:00

#30

Post by DTL »

Meni se cini da se mijesaju kruske i jabuke, a kao posljedica nepoznavanja sustine onih obrazovnih sistema, na kojima se Bolonjski proces temelji.

Sustina Bolonjskog procesa je "priblizavanje" obrazovnih sistema EU, USA, Japana i vrlo bitnog dijela EEU (ili onoga sto se pod tim smatra, dakle svih zemalja istocne Evrope, bez Rusije), i njihovoj medjusobnoj kompatibilnosti. Prije nekoliko sedmica je, recimo, objavljena informacija po kojoj Njemacka ima probleme u nekim segmentima implementacije Bolonje, kao i Francuska. A to su upravo one zemlje, na koje se nasi "profesori" cesto pozivaju u odbrani teorije kako je Bolonja neprimjenjiva kod nas.

Sva muka sa Bolonjim u nasim uslovima, je sto prema EU, obrazovanje ide na drzavni nivo, sto ne odgovara entitetima, i sto na drzavnom nivou mora postojati tijelo koje certificira profesore. Dakle, nisu moguce entitetske i nacionalne mucke, ili ne bar na nacin kao do sada.

Drugi, lokalni, nevidjeno veliki problem, je cinjenica da 99% profesora Sarajevskog Univerziteta, recimo, ne ispunjava osnovne kriterije za vrsenje tog posla, i niti mogu biti predavaci, niti mogu biti mentori za naucne radove, jer nemaju 3 objavljena rada jakim medjunaodnim casopisima.

30.06.2006 je bio zadnji dan predaje projekata doktorskih disertacija po starom sistemu. Svi doktorati koji su poslije tog roka branjeni, su prijavljeni prije tog roka. Novih prijava nema niti ih moze biti, prije okoncanja skolske godine 2011, kada pocinje doktorantski studij. Zasto? Naredila EU i OHR, to je otprilike odgovor.

To sto sada neko misli da je njegov postojeci "magistar nauka" ili "doktor nauka" vrijedniji od nekog buduceg, GRDNO se vara, jer je stav EU da se radi o naucnim radnjama u tranzicijskom procesu, bez naucnih i strucnih referenci, i kao takav NEMA "stvarnu naucnu" vrijednost. Sama cinjenica da vam je mentor bio neko, ko je radove objavljivao u nekom lokalnom strucnom casopisu, govori dovoljno i o mentoru i o vasoj naucnoj radnji, a to sto ste vi za to dalo 10.000 - 15.000, to je vas problem, niko vas nije tjerao.

Da rezimiram.

2011 izlazi prva generacija magistara, dakle zavrsenih fakultetlija 5 ili 6 godine studija, kojima se njihov Diplomski rad prizanje kao Magistarski rad, i to u redu Master of science. Kao Master of practice, se priznaju obavljene specijalizacije poslije fakulteta (recimo ljekari specijalisti, imaju status Master of practice).

Startna pozicija Master of science (po satrom i novom sistemu) je ista, kao i pozicija Master of practice, za aplikaciju na doktorantski studij, koji pocinje 2011. Koliko ce se priznavati i ostalo, samo po sebi i nije toliko bitno.

Bitno je da ce 2014 poceti prve odbrane Doktorata po Bolonji, i to tako da nece postojati pojedinacni profesor mentor, vec Komisija, u kojoj jedan clan obavezno mora biti sa medjunarodnim referencama, i to kao predsjednik.

E tu i jeste najbolnija tacka za nase profesore. Naime, pilav od tog posla uzimace profesori, koji ce dolaziti iz Zagreba, Ljubljanje, Minhena, Bostona i ko zna odakle, a ne lokalni klosari, koji su zahvaljujuci strankama postali profesori.

Sve se svodi na to, bice kako kaze EU i OHR, tj. bice jednako kao i u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dalje.

Izvor informacija: vise strucnih savjetovanja odrzanih u posljednih godinu i po komisija za implementaciju Bolonje Univerziteta u BiH.

P.S. Hajde danas, postani Doktor nauka u Hrvatskoj. Ima da umres, a nije tako bilo 1993-2000. I u nauci je, kao i u svakodnevnici, "ko je jamio, jamio je".
big_bud
Posts: 156
Joined: 06/05/2007 22:00

#31

Post by big_bud »

amrica wrote:

Objasni ovo, molim te. Recimo, nije mi drago sto je neko za 3 god dobio diplomu koju sam ja sticala 4 godine, ali opet nije pravo da ja dobijem zvanje mastera koje je neko 5 godina ganjao?
pazi nesto, u 3 godine studiranja po bolonji imas isti broj ispita kao na 4 godine studiranja po starom sistemu. konkretno, na ekonomiji na visokoj poslovnoj skoli imas 32 ispita u 3 godine i isto toliko ispita u 4 godine po starom sistemu. postdiplomski studij je 2 godine, ali imaju ispitni rokovi, za razliku od postdiplomskog studija na kojem nije bilo takvih rokova, pa se on mogao razvuci i na 5 godina. na kraju krajeva, veci broj godina provedenih na fakultetu ne znaci automatski bolje obrazovanje.
ono sto mogu primjetiti iz licnog iskustva jer sam studirao po starom, a sada i po bolonjskom sistemu, da je bolonja teza streberima koji napamet uce stvari bez nekog istinskog razumijevanja materije.
ztluhcs
Posts: 3356
Joined: 28/04/2006 09:17
Location: Life isn't fair. It's just fairer than death, that's all.
Contact:

#32

Post by ztluhcs »

big_bud wrote:
amrica wrote:

Objasni ovo, molim te. Recimo, nije mi drago sto je neko za 3 god dobio diplomu koju sam ja sticala 4 godine, ali opet nije pravo da ja dobijem zvanje mastera koje je neko 5 godina ganjao?
pazi nesto, u 3 godine studiranja po bolonji imas isti broj ispita kao na 4 godine studiranja po starom sistemu. konkretno, na ekonomiji na visokoj poslovnoj skoli imas 32 ispita u 3 godine i isto toliko ispita u 4 godine po starom sistemu. postdiplomski studij je 2 godine, ali imaju ispitni rokovi, za razliku od postdiplomskog studija na kojem nije bilo takvih rokova, pa se on mogao razvuci i na 5 godina. na kraju krajeva, veci broj godina provedenih na fakultetu ne znaci automatski bolje obrazovanje.
ono sto mogu primjetiti iz licnog iskustva jer sam studirao po starom, a sada i po bolonjskom sistemu, da je bolonja teza streberima koji napamet uce stvari bez nekog istinskog razumijevanja materije.
Da za ovo nije razlog 1 ili 2 semestralni predmeti? Ne¹to sumnjam da su nekome natovarili 1 student/godinu tek tako za vrat...
DTL
Posts: 147
Joined: 10/03/2004 00:00

#33

Post by DTL »

I mali doprinos sistemu obrazovanja kod nas:
Bez laptopa nema studiranja

Ova odluka donesena je strategijom o e-učenju koju je ljetos usvojio Senat koji kaže kako će rektorski kolegij ili dekani, ovisno o okolnostima propisati da je posjedovanje odgovarajućeg osobnog, prijenosnog računala preduvjet studiranja na zagrebačkom sveučilištu

Do 2010. godine na Sveučilištu više ne bi smjelo biti kolegija koji nema barem osnovne materijale na webuUkoliko ste student, a u razdoblju od godinu dana ne nabavite osobno računalo, i to ne bilo kakvo, nego prijenosno nećete moći studirati na zagrebačkom sveučilištu. Ova odluka donesena je strategijom o e-učenju koju je ljetos usvojio Senat koji kaže kako će rektorski kolegij ili dekani, ovisno o okolnostima propisati da je posjedovanje odgovarajućeg osobnog, prijenosnog računala preduvjet studiranja na zagrebačkom sveučilištu, piše Jutarnji list.

Mr. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računalnog centra (Srce) te jedan od autora strategije kaže da će se, ukoliko se ostvare ambiciozni planovi Sveučilišta, e-učenje toliko raširiti da student koji ne posjeduje osobno računalo više neće moći pratiti nastavu. ''E-učenje danas se smatra osnovnim elementom pismenosti bez kojega niti jedan student ne smije napustiti sveučilište. Naš je plan da do 2010. godine na Sveučilištu više ne bi smjelo biti kolegija koji nema barem osnovne materijale na webu, a minimalno 50 posto kolegija trebalo bi aktivno koristiti virtualno okruženje za učenje. U takvim uvjetima doista neće biti realno da netko može studirati bez osobnog računala, tvrdi Bekić.

Kako je ipak, u ovoj cijeloj priči problem financijski, Bekić kaže kako su tu na potezu Sveučilište i država koji bi kroz posebne dogovore s dobavljačima trebali osigurati posebne popuste za nastavnike i studente za kupnju ICT opreme. ''To ćemo riješiti kada i u Hrvatskoj profunkcionira sustav povoljnih kredita iz kojih bi studenti financirali sve troškove svoga studija.''

Druga je pak opcija, koju koriste mnoge razvijene zemlje, da se postigne dogovor s komercijalnim tvrtkama od kojih mnoge svakih par godina mijenjaju računala. Ta računala, tvrtke bi mogle vratiti dobavljaču koji bi ih prvo servisirao, a potom prodao studentima, uz jamstvo da će ih moći koristiti tijekom studiranja.

Bekić, ističe da studentima nisu potrebna neka super računala, već da im trebaju klasični alati obrade teksta, tzv. office alati i pregledavanje weba.
http://www.nacional.hr/articles/view/38927/
ztluhcs
Posts: 3356
Joined: 28/04/2006 09:17
Location: Life isn't fair. It's just fairer than death, that's all.
Contact:

#34

Post by ztluhcs »

Ako smijem primjetiti kod nas su se studenti borili za obrok prije par dana...
DTL wrote:I mali doprinos sistemu obrazovanja kod nas:
Bez laptopa nema studiranja

Ova odluka donesena je strategijom o e-uèenju koju je ljetos usvojio Senat koji ka¾e kako æe rektorski kolegij ili dekani, ovisno o okolnostima propisati da je posjedovanje odgovarajuæeg osobnog, prijenosnog raèunala preduvjet studiranja na zagrebaèkom sveuèili¹tu

Do 2010. godine na Sveuèili¹tu vi¹e ne bi smjelo biti kolegija koji nema barem osnovne materijale na webuUkoliko ste student, a u razdoblju od godinu dana ne nabavite osobno raèunalo, i to ne bilo kakvo, nego prijenosno neæete moæi studirati na zagrebaèkom sveuèili¹tu. Ova odluka donesena je strategijom o e-uèenju koju je ljetos usvojio Senat koji ka¾e kako æe rektorski kolegij ili dekani, ovisno o okolnostima propisati da je posjedovanje odgovarajuæeg osobnog, prijenosnog raèunala preduvjet studiranja na zagrebaèkom sveuèili¹tu, pi¹e Jutarnji list.

Mr. Zoran Bekiæ, ravnatelj Sveuèili¹nog raèunalnog centra (Srce) te jedan od autora strategije ka¾e da æe se, ukoliko se ostvare ambiciozni planovi Sveuèili¹ta, e-uèenje toliko ra¹iriti da student koji ne posjeduje osobno raèunalo vi¹e neæe moæi pratiti nastavu. ''E-uèenje danas se smatra osnovnim elementom pismenosti bez kojega niti jedan student ne smije napustiti sveuèili¹te. Na¹ je plan da do 2010. godine na Sveuèili¹tu vi¹e ne bi smjelo biti kolegija koji nema barem osnovne materijale na webu, a minimalno 50 posto kolegija trebalo bi aktivno koristiti virtualno okru¾enje za uèenje. U takvim uvjetima doista neæe biti realno da netko mo¾e studirati bez osobnog raèunala, tvrdi Bekiæ.

Kako je ipak, u ovoj cijeloj prièi problem financijski, Bekiæ ka¾e kako su tu na potezu Sveuèili¹te i dr¾ava koji bi kroz posebne dogovore s dobavljaèima trebali osigurati posebne popuste za nastavnike i studente za kupnju ICT opreme. ''To æemo rije¹iti kada i u Hrvatskoj profunkcionira sustav povoljnih kredita iz kojih bi studenti financirali sve tro¹kove svoga studija.''

Druga je pak opcija, koju koriste mnoge razvijene zemlje, da se postigne dogovor s komercijalnim tvrtkama od kojih mnoge svakih par godina mijenjaju raèunala. Ta raèunala, tvrtke bi mogle vratiti dobavljaèu koji bi ih prvo servisirao, a potom prodao studentima, uz jamstvo da æe ih moæi koristiti tijekom studiranja.

Bekiæ, istièe da studentima nisu potrebna neka super raèunala, veæ da im trebaju klasièni alati obrade teksta, tzv. office alati i pregledavanje weba.
http://www.nacional.hr/articles/view/38927/
big_bud
Posts: 156
Joined: 06/05/2007 22:00

#35

Post by big_bud »

ztluhcs wrote:
big_bud wrote:
amrica wrote:

Objasni ovo, molim te. Recimo, nije mi drago sto je neko za 3 god dobio diplomu koju sam ja sticala 4 godine, ali opet nije pravo da ja dobijem zvanje mastera koje je neko 5 godina ganjao?
pazi nesto, u 3 godine studiranja po bolonji imas isti broj ispita kao na 4 godine studiranja po starom sistemu. konkretno, na ekonomiji na visokoj poslovnoj skoli imas 32 ispita u 3 godine i isto toliko ispita u 4 godine po starom sistemu. postdiplomski studij je 2 godine, ali imaju ispitni rokovi, za razliku od postdiplomskog studija na kojem nije bilo takvih rokova, pa se on mogao razvuci i na 5 godina. na kraju krajeva, veci broj godina provedenih na fakultetu ne znaci automatski bolje obrazovanje.
ono sto mogu primjetiti iz licnog iskustva jer sam studirao po starom, a sada i po bolonjskom sistemu, da je bolonja teza streberima koji napamet uce stvari bez nekog istinskog razumijevanja materije.
Da za ovo nije razlog 1 ili 2 semestralni predmeti? Nešto sumnjam da su nekome natovarili 1 student/godinu tek tako za vrat...
da, predmeti su jednosemestralni. ali kakva razlika na kraju krajeva? meni licno vise odgovara sistem polaganja po bolonjskom sistemu nego onaj po starom, iako ima vise ispita po godini. sigurno, ima i onih kojima vise odgovara stari sistem, ali sta je tu je. trebaju se svi ispiti poloziti, one way or the other.
DTL
Posts: 147
Joined: 10/03/2004 00:00

#36

Post by DTL »

[quote="ztluhcs"]Ako smijem primjetiti kod nas su se studenti borili za obrok prije par dana...
[quote]

Znam, nazalost si u pravu 1000%.

Kad sam napisao doprinos, mislo sam to zbog toga sto onako od oka, jedno 45% profesora i asistenata Sarajevskog univerziteta ima ozbiljne probleme sa e-tehnologijama.

I kako onda od njih ocikavati implementaciju Bolonje.
ztluhcs
Posts: 3356
Joined: 28/04/2006 09:17
Location: Life isn't fair. It's just fairer than death, that's all.
Contact:

#37

Post by ztluhcs »

DTL wrote: Znam, nazalost si u pravu 1000%.

Kad sam napisao doprinos, mislo sam to zbog toga sto onako od oka, jedno 45% profesora i asistenata Sarajevskog univerziteta ima ozbiljne probleme sa e-tehnologijama.

I kako onda od njih ocikavati implementaciju Bolonje.
A tuga je kad ih imaju oni kojima je to profesija... Ali prièa za drugu temu...
ztluhcs
Posts: 3356
Joined: 28/04/2006 09:17
Location: Life isn't fair. It's just fairer than death, that's all.
Contact:

#38

Post by ztluhcs »

big_bud wrote:
ztluhcs wrote:
big_bud wrote: pazi nesto, u 3 godine studiranja po bolonji imas isti broj ispita kao na 4 godine studiranja po starom sistemu. konkretno, na ekonomiji na visokoj poslovnoj skoli imas 32 ispita u 3 godine i isto toliko ispita u 4 godine po starom sistemu.
Da za ovo nije razlog 1 ili 2 semestralni predmeti? Ne¹to sumnjam da su nekome natovarili 1 student/godinu tek tako za vrat...
da, predmeti su jednosemestralni. ali kakva razlika na kraju krajeva? meni licno vise odgovara sistem polaganja po bolonjskom sistemu nego onaj po starom, iako ima vise ispita po godini. sigurno, ima i onih kojima vise odgovara stari sistem, ali sta je tu je. trebaju se svi ispiti poloziti, one way or the other.
Nikakve razlike, osim ¹to se taj argument ne mo¾e koristiti na naèin "vi¹e ispita, vi¹e pritiska u manjoj kolièini vremena"...
big_bud
Posts: 156
Joined: 06/05/2007 22:00

#39

Post by big_bud »

ztluhcs wrote:
big_bud wrote:
ztluhcs wrote: Da za ovo nije razlog 1 ili 2 semestralni predmeti? Nešto sumnjam da su nekome natovarili 1 student/godinu tek tako za vrat...
da, predmeti su jednosemestralni. ali kakva razlika na kraju krajeva? meni licno vise odgovara sistem polaganja po bolonjskom sistemu nego onaj po starom, iako ima vise ispita po godini. sigurno, ima i onih kojima vise odgovara stari sistem, ali sta je tu je. trebaju se svi ispiti poloziti, one way or the other.
Nikakve razlike, osim što se taj argument ne može koristiti na način "više ispita, više pritiska u manjoj količini vremena"...
ti sto kukaju ionako bi kukali da im je sistem napravljen da polazu 3 ispita po godini :D
Hendrix
Posts: 4104
Joined: 27/02/2004 00:00

#40

Post by Hendrix »

Od 2010. zabranjeno studiranje bez štele!

U odgovoru na uvođenje E-nastave u Hrvatskoj i njihovom približavanju EU rektorat sarajevskog univerziteta je doneo odluku o postupnom uvođenju "štela" kao obaveznih pomagala pri studiranju. Studenti će biti obavezni po upisu na određeni fakultet da na istom pronađu adekvatnu vezu za polaganje ispita i studiranje uopšte. Rangiranje štela će se vršiti prema važećem pravilniku koji će biti donesen uskoro. Prema ranim izvještajima , najveći stepen štele će imati studenti kojima je štela neko pri državnim institucijama , najpoželjnije ministar obrazovanja. Rektorat se nada da će s ovom odlukom svi studenti biti izjednačeni u svojim pravima i polaganju ispita. Također vanredni studenti će morati uz odgovarajuću štelu izvršiti i uplatu na račun profesora kod kojeg polažu a sve prema cjenovniku polaganja ispita koji odredi fakultet. Rektorat se također nada da će uvođenje ovog pravila eliminisati seksualnu diskriminaciju muškaraca na univerzitetu ispoljenu kroz mnogo veći prolaz kolegica sa dubokim dekolteom. "Sada je svejedno da li kolegica dođe u mini suknji na ispit ili gola , ispit će se ocjenjivati samo prema šteli koju ima!" izjavio je neimenovani izvor iz rektorata.
User avatar
amrica
Posts: 7110
Joined: 26/01/2007 17:58

#41

Post by amrica »

Hendrix wrote:Od 2010. zabranjeno studiranje bez štele!

U odgovoru na uvođenje E-nastave u Hrvatskoj i njihovom približavanju EU rektorat sarajevskog univerziteta je doneo odluku o postupnom uvođenju "štela" kao obaveznih pomagala pri studiranju. Studenti će biti obavezni po upisu na određeni fakultet da na istom pronađu adekvatnu vezu za polaganje ispita i studiranje uopšte. Rangiranje štela će se vršiti prema važećem pravilniku koji će biti donesen uskoro. Prema ranim izvještajima , najveći stepen štele će imati studenti kojima je štela neko pri državnim institucijama , najpoželjnije ministar obrazovanja. Rektorat se nada da će s ovom odlukom svi studenti biti izjednačeni u svojim pravima i polaganju ispita. Također vanredni studenti će morati uz odgovarajuću štelu izvršiti i uplatu na račun profesora kod kojeg polažu a sve prema cjenovniku polaganja ispita koji odredi fakultet. Rektorat se također nada da će uvođenje ovog pravila eliminisati seksualnu diskriminaciju muškaraca na univerzitetu ispoljenu kroz mnogo veći prolaz kolegica sa dubokim dekolteom. "Sada je svejedno da li kolegica dođe u mini suknji na ispit ili gola , ispit će se ocjenjivati samo prema šteli koju ima!" izjavio je neimenovani izvor iz rektorata.
hahahahahahahahahahahah, ravnopravnost u svakom pogledu.
a ja morala uciti, steta

Dodatak: neko je prije napisao da i bolonjska i stara Ekonomija imaju po 32 ispita. Sorry ako nisam u pravu, davno je bilo, ali mislim da je bilo vise od 10 ispita godisnje, 12 ili 13.
User avatar
Maystor
Posts: 5598
Joined: 16/07/2007 22:59
Location: Unknown

#42

Post by Maystor »

@DTL, cijenim tvoj post, ali mislim da neki od tvojih komentara nisu tacni:
Sva muka sa Bolonjim u nasim uslovima, je sto prema EU, obrazovanje ide na drzavni nivo, sto ne odgovara entitetima, i sto na drzavnom nivou mora postojati tijelo koje certificira profesore. Dakle, nisu moguce entitetske i nacionalne mucke, ili ne bar na nacin kao do sada.
Sasvim je jasno da u BiH obrazovnje nece ici na drzavni nivo (zbog protivljenja republike srpske). Nedavno je usvojen zakon na drzavnom nivou u kojem visoko obrazovanje, pa i akreditacija ostaju na nizim nivoima vlasti. I EU nije digla frku oko toga, cak su i pohvalili domace politicare sto su usvojili taj zakon.
30.06.2006 je bio zadnji dan predaje projekata doktorskih disertacija po starom sistemu. Svi doktorati koji su poslije tog roka branjeni, su prijavljeni prije tog roka. Novih prijava nema niti ih moze biti, prije okoncanja skolske godine 2011, kada pocinje doktorantski studij. Zasto? Naredila EU i OHR, to je otprilike odgovor.
Pretpostavljam da si htio navesti 30.06.2007 kao zadnji datum prijava doktorata po starom. Nije moguce da izmedju 2007. i 2011. ne bude nikakvih prijava doktorata. Prema aktuelnom zakonu, skoro svi asistenti (koji vec nisu prijavili doktorat, a takvih je vecina) bi morali biti otpusteni zbog nenapredovanja. Bice prijava doktorata i ubuduce, samo se jos ne zna u kojoj formi. I nije tacno da je EU/OHR naredio obustavu prijave doktorata, odakle ti ta informacija?
To sto sada neko misli da je njegov postojeci "magistar nauka" ili "doktor nauka" vrijedniji od nekog buduceg, GRDNO se vara, jer je stav EU da se radi o naucnim radnjama u tranzicijskom procesu, bez naucnih i strucnih referenci, i kao takav NEMA "stvarnu naucnu" vrijednost. Sama cinjenica da vam je mentor bio neko, ko je radove objavljivao u nekom lokalnom strucnom casopisu, govori dovoljno i o mentoru i o vasoj naucnoj radnji, a to sto ste vi za to dalo 10.000 - 15.000, to je vas problem, niko vas nije tjerao.
Ovo pogotovo nije tacno. Ja radim na Univerzitetu u Sarajevu, i ovo sto cu reci odnosi se na taj univerzitet, ali znam da ni na ostalim univerzitetima u BiH situacija nije bitno drugacija. Nastavni kadar se nije promijenio prilikom ove reforme obrazovanja. Dakle, sadasnji bolonjci imaju predavanja kod istih profesora i kod istih asistenata kao i prije i to po programu koji je nesto slabiji nego ranije. Nije se povecao kvalitet nastave, vec je samo vjestacki povecana prolaznost (davanjem laksih zadataka na ispitima). Zbog cega bi onda buduci studenti bili bolji ili priznatiji od starih? Evo jedan primjer: na tehnickim fakultetima u Sarajevu oduvijek su postajali predmeti koje je veoma tesko poloziti (da ih ne navodim pojedinacno). Danas je to truba, imaju "bolonjsku prolaznost" reda 70% ili tako nesto. Zadaci koji sada dolaze na tim ispitima su neuporedivo laksi od onih iz perioda kada je prolaznost bila 2 ili 5% (ja ne tvrdim da je ispravno kako je radjeno prije, ali to je druga prica). Poenta je u slijedecem: mozes ti izmijenjati sve nazive (uvesti predmete koji se bombasticno zovu itd.) - ono sto se priznaje na trzistu je znanje koje stoji iza neke diplome. Jasno je k'o dan da ce ovi bolonjski studenti sa sobom odnijeti manje znanja nego oni stari. Zato nema sanse da ce im diplome biti vise cijenjene.
User avatar
Amazonka27
Posts: 6209
Joined: 21/08/2007 10:25
Location: Sa

#43

Post by Amazonka27 »

HuLYGaN wrote:
amrica wrote:
saljah wrote:Zakonom se mora regulisati da se sadasnje zvanje diplomca izjednaci sa zvanjem mastera i to je jedino rjesenje.Po kojima svi oni koji su zavrsili fakultet po starom sistemu nece biti osteceni.

Objasni ovo, molim te. Recimo, nije mi drago sto je neko za 3 god dobio diplomu koju sam ja sticala 4 godine, ali opet nije pravo da ja dobijem zvanje mastera koje je neko 5 godina ganjao?
Nije to bas tako. Da malo prevedemo na nas jezik ovo Bsc, Msc...

Evo naprimjeru Ekonomije, a moze se i primjeniti na sve ostale fakultete.

S tri godine imas zvanje: Ekonomista.
S cetiri godine(po starom): Diplomirani ekonomista.
S pet godina(po novom): Magistar u struci(ne postoji bolji naziv od ovoga), a nikako magistar nauka.

Ili na primjeru Elektrotehnike.

S tri godine: Inzinjer. (adekvatno necemu sto bi bila visa tehnicka skola, prije je to bilo PTT tehnicar ili tako nesto).
S pet(po starom): dipl. ing.
S pet(po novom): opet magistar u struci.

U principu, svodi se na to da su tri godine visa skola.

mala ispravka...

sa 3 godine si diplomirani ekonomista
sa dvije godine (a jedna godina je 2.000 Km) dobijas zvanje ekonomiste ali ne univerzitetsku diplomu nego fakultetsku.
Last edited by Amazonka27 on 18/10/2007 10:01, edited 1 time in total.
User avatar
Amazonka27
Posts: 6209
Joined: 21/08/2007 10:25
Location: Sa

#44

Post by Amazonka27 »

User avatar
Amazonka27
Posts: 6209
Joined: 21/08/2007 10:25
Location: Sa

#45

Post by Amazonka27 »

Maystor wrote:
To sto sada neko misli da je njegov postojeci "magistar nauka" ili "doktor nauka" vrijedniji od nekog buduceg, GRDNO se vara, jer je stav EU da se radi o naucnim radnjama u tranzicijskom procesu, bez naucnih i strucnih referenci, i kao takav NEMA "stvarnu naucnu" vrijednost. Sama cinjenica da vam je mentor bio neko, ko je radove objavljivao u nekom lokalnom strucnom casopisu, govori dovoljno i o mentoru i o vasoj naucnoj radnji, a to sto ste vi za to dalo 10.000 - 15.000, to je vas problem, niko vas nije tjerao.
Ovo pogotovo nije tacno. Ja radim na Univerzitetu u Sarajevu, i ovo sto cu reci odnosi se na taj univerzitet, ali znam da ni na ostalim univerzitetima u BiH situacija nije bitno drugacija. Nastavni kadar se nije promijenio prilikom ove reforme obrazovanja. Dakle, sadasnji bolonjci imaju predavanja kod istih profesora i kod istih asistenata kao i prije i to po programu koji je nesto slabiji nego ranije. Nije se povecao kvalitet nastave, vec je samo vjestacki povecana prolaznost (davanjem laksih zadataka na ispitima). Zbog cega bi onda buduci studenti bili bolji ili priznatiji od starih? Evo jedan primjer: na tehnickim fakultetima u Sarajevu oduvijek su postajali predmeti koje je veoma tesko poloziti (da ih ne navodim pojedinacno). Danas je to truba, imaju "bolonjsku prolaznost" reda 70% ili tako nesto. Zadaci koji sada dolaze na tim ispitima su neuporedivo laksi od onih iz perioda kada je prolaznost bila 2 ili 5% (ja ne tvrdim da je ispravno kako je radjeno prije, ali to je druga prica). Poenta je u slijedecem: mozes ti izmijenjati sve nazive (uvesti predmete koji se bombasticno zovu itd.) - ono sto se priznaje na trzistu je znanje koje stoji iza neke diplome. Jasno je k'o dan da ce ovi bolonjski studenti sa sobom odnijeti manje znanja nego oni stari. Zato nema sanse da ce im diplome biti vise cijenjene.
dragi radniche sa Univerziteta...

imam par pitanja za Vas.
Koliko si seminarskih radova napisao tokom svog studiranja? Koliko si prezentacija imao? Koliko si puta imao domaci zadatak? Koliko ti je puta bio osporen izlazak na ispit jer nemas dovoljno dolazaka na predavanja i vjezbe?Jesil kao student smatrao da je niska prolaznost stvar do predavaca ili do "glupana" koji nisu u stanju spremiti ispit. Da li si ikad pozalio sto si dobio 6 a mogao si dobiti 9 ili 10...ali eto...profa je na osnovu tvog odgovora nekom XY metodom zakljucio da je ocjena tolika...jer mozda imas zelene oci..a on preferira plave.
Bolonja: za svaki predmet se treba uraditi seminarski, prezentacije, zadace, evidentiraju se dolasci. na testu moras osvojiti min. 60% da bi dobio pozitivnu ocjenu (citaj 6) a bodovi od seminarskog, prezentacija zadaca i prisustva se sabiraju i na samom pocetku nastave definisano silabusom predmeta koliko sta nosi bodova i budes nagradzen vecom ocjenom za svoj RAD i AKTIVNOST... pa se tako ne moze desiti da neko sve spremi i dobije pishljivu sesticu...a neko sjedi kuci i buba napamet i dobije 10.



Primjer -Syllabus-a jednog od predmeta


(napominjem da tokom jednog semestra imamo 5-6 predmeta i svi zahtjevaju isto aktivnosti)
Provjera znanja: Način ocjenjivanja
Aktivnosti studenata Maksimalan broj bodova:
1. Kvizovi ( 4 kviza) 2+3+3+2=10 bodova 10%
2. Istraživački rad u grupi 15%
3. Parcijalni test 15%
4. Finalni (završni ispit) ispit 50%
5. Prisustvo (in class) 5%
6. Aktivnost studenata tokom nastave 5%

Raspon bodova i ocjene
OCJENA OPIS RASPON BODOVA
10 (A) Izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama, 95-100 bodova
9 (B) Iznad prosjeka sa ponekom greškom, 85-94 boda
8 (C) Prosječan, sa primjetnim greškama, 75-84 boda
7 (D) Općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima 65-74 boda
6 (E) Zadovoljava minimalne kriterije, 60-64 boda
5 (F, FX) Potrebno znatno više rada, ispod 60 bodova

OCJENJIVANJE STUDENATA

Da bi studenti mogli uspješno položiti ispit, moraju ispunjavati sljedeće obaveze:

1. Kvizovi
Kvizovi su definirani na način da sadrže pitanja sa više izbora gdje su studenti dužni odabrati jedan tačan odgovor ili su u formi dihotomnih pitanja gdje studenti biraju opcije DA ili NE. Tokom nastave studenti će imati 4 kviza u formi jenostraničnog testa. Kvizovi će sadržati pitanja iz oblasti koje su do tada pređene. Trajanje izrade kviza će biti 10-15 minuta za svaki kviz u zavisnosti od obima i složenosti kviza. U toku semestra predvidena su četiri kviza, u terminu predavanja, u sedmicama koje predhode testovima i finalnom testu (pogledaj tabelu KALENDAR RADA NA PREDAVANJIMA I VJEŽBAMA). Vrijeme za izradu kviza je 10-15 minuta. Kvizovi će sadržavati pitanja tipa zaokruživanja i to:
*kviz 1. – 10 pitanja,
*kviz 2. – 15 pitanja,
*kviz 3. – 15 pitanja,
*kviz 4. – 10 pitanja.
Maksimalni broj bodova koji studenti mogu ostvariti u ovom dijelu aktivnosti je 10, i to 2+3+3+2 boda.

2. Testovi provjere znanja
Testovi provjere znanja će biti organizirani u formi parcijalnog testa u osmoj sedmici i finalnog ispita u šesnaestoj sedmici. Bodovi koje student osvoji na parcijalnom testu će biti kumulirani kao i za sve druge aktivnosti što znači da studenti mogu osvojiti i manje od 60% bodova na parcijalnom testu. Parcijalni test će sadržati pitanja iz oblasti koje su do tada pređene na predavanjima i na vježbama i bez obzira na broj bodova koje studenti osvoje na parcijalnom testu oni će se zbrajati u bodove za konačnu ocjenu. Finalni ispit obuhvata kompletno pređeno gradivo tokom semestra. Da bi položili finalni ispit studenti moraju osvojiti minimalno 60% bodova koje nosi finalni ispit. U slučaju da studenti ostvare 60% i više bodova na finalnom testu na bodove ostvarene na finalnom testu im se kumuliraju i svi ostali bodovi koje su ostvarili kroz različite aktivnosti tokom semestra. U slučaju da studenti ne ostvare 60% i više bodova na finalnom testu studenti su dužni polgati popravni ispit. Testovi se u strukturi sastoje od kratkih eseja-odgovora, pitanja sa dopunom i pitanja sa alternativnim odgovorima, tj. zadataka tipa: objasni, dopuni i zaokruži. Konačna ocjena se formira na bazi položenog finalnog testa i ostalih aktivnosti.

3. Grupni rad (istraživački projekat)
Do kraja 13 sedmice nastave studenti su dužni uraditi istraživački rad na odabranu temu. Ovaj dio aktivnosti tokom semestra podrazumjeva istraživački projekat u grupi. Grupa, koja može da broji od 3 do 5 članova, treba da odredi lidera tima. Lider treba da vodi računa o rokovima za realizaciju istraživačkog projekta i da motivira članove tima za kvalitetno izvođenje zadataka. Članovi tima moraju odabrati temu, analizirati teorijsku osnovu teme i pripremiti plan istraživanja. Plan obuhvata određivanje šta će se i kako istražiti. Na primjer, za analizu mogućnosti outsourcinga aktivnosti HRM u bosanskohercegovačkim preduzećima, potrebno je istražiti literaturu kako bi se mogao odrediti cilj istraživanja. Definirani cilj predstavlja temelj za kreiranje anketnog upitnika. Potom je potrebno napraviti spisak preduzeća u kojima će se anketirati top menadžeri ili HR menadžeri.
Rezultate istraživanja je poželjno prezentirati. Prezentaciju trebaju uraditi svi članovi tima i uspješna prezentacija u strukturi ocjene ovog dijela aktivnosti iznosi 5%. Prezentaciju je potrebno najaviti demonstratoru najkasnije u XIII sedmici, kako bi se napravio raspored prezentacija. Zavisno od broja prijavljenih prezentacije postoji mogućnost da se prezentacije istraživačkih radova, pored termina predavanja odvijaju i u terminu vježbi.
Ukoliko se tim opredjeli da preda istraživački rad bez prezentacije u 14-oj sedmici, onda je u ovom dijelu aktivnosti moguće postići maksimalno 10% od ukupne ocjene. Svi članovi su isto odgovorni za uspjeh cjelokupnog projekta.

Važni termini:
- Zadnji rok za izbor teme i formiranje tima je VI sedmica semestra.
- Rok za prijavu prezentacije: XIII sedmica semestra.
- Termini prezentacija predviđeni kalendarom rada u XIV sedmici semestra.
- Rok za predaju rezultata istraživanja: XIV sedmica semestra.
Izbor teme
• Spisak rezervisanih tema će biti objavljen u II sedmici semestra na web stranici.
• Tema se rezerviše prijavljivanjem kod demonstratora.
• Prezentacije će biti održavane u terminu predavanja ili vježbi.

Izgled i sadržaj prezentacije
Prezentacija mora biti napravljena u Power Pointu. Tim ima na raspolaganju maksimalno 15 minuta i to 10 minuta prezentacije i 5 minuta diskusije. U okviru ovih 5 minuta očekuju se pitanja od strane auditorija. Broj pitanja, kao i nepostojanje pitanja niti interesa od strane slušalaca će biti obuhvaćeno ocjenom i to u okviru kriterija: Uključivanje i interes drugih za cilj i rezultate istraživanja. Prekoračenje vremena negativno utiče na visinu ocjene.
Slajdovi moraju sadržati slijedeće:
sadržaj prezentacije
• objašnjenje teme
• cilj istraživanja i metod prikupljanja podataka
• analiza rezultata
• zaključci

Izgled Izvještaja
Članovi tima su dužni napisati izvještaj u kojem će objasniti svoju temu sa teorijskog aspekta, potom navesti cilj istraživanja, korištenu metodologiju, rezultate istraživanja i prijedloge. Izvještaj se predaje predmetnom demonstratoru u printanom, spiralno uvezanom i elektronskom formatu (CD uz printani rad). Prilikom pisanja izvještaja slijediti uputstva o formatu, stilu citiranja koja se nalaze u Priručniku za izradu seminarskih radova, na oglasnoj ploči, web strana Ekonomskog fakulteta (http://www.efsa.unsa.ba). Zahtjevani način izrade radova se može vidjeti ako se prati sljedeći link: http://www.efsa.unsa.ba/ef/dokumenti/ed ... 20rada.PDF

Kriteriji za ocjenjivanje grupnog rada (istaživačkog projekta):
• Adekvatna obrada teme
• Kvalitet prikupljenih podataka
• Analiza podataka i zaključci
• Uključivanje i interes drugih za cilj i rezultate istraživanja
• Vizuelni dojam prezentacije i prezentatora
ztluhcs
Posts: 3356
Joined: 28/04/2006 09:17
Location: Life isn't fair. It's just fairer than death, that's all.
Contact:

#46

Post by ztluhcs »

Zamolio bih uèesnike u temi da takmièenje/preseravanje koji je sistem bolji prebace na neku drugu temu.

Pitanje i svrha teme je razmjena informacija o tome kako je koncipiran prijelazni re¾im izmeðu 2 ¹kolska sistema, kako æe se diplome moæi primjeniti i koji dio æe biti ili neæe biti priznat ljudima koji imaju stare diplome ili su u pola studija po starom procesu.

Da li neko misli da je njegova diploma va¾nija/bolja/perspektivnija/isplativija od neke druge ili da je on povukao olmajtija za muda èinjenicom da ima neku diplomu je stvar za PP/drugu temu.

Hvala,
User avatar
Amazonka27
Posts: 6209
Joined: 21/08/2007 10:25
Location: Sa

#47

Post by Amazonka27 »

ztluhcs wrote:Zamolio bih učesnike u temi da takmičenje/preseravanje koji je sistem bolji prebace na neku drugu temu.

Pitanje i svrha teme je razmjena informacija o tome kako je koncipiran prijelazni režim između 2 školska sistema, kako će se diplome moći primjeniti i koji dio će biti ili neće biti priznat ljudima koji imaju stare diplome ili su u pola studija po starom procesu.

Da li neko misli da je njegova diploma važnija/bolja/perspektivnija/isplativija od neke druge ili da je on povukao olmajtija za muda činjenicom da ima neku diplomu je stvar za PP/drugu temu.

Hvala,

nije ovo takmicenje, nego omalovazavanje nas koji se stvarno trudimo da "zaradimo" ocjenu i to omalovazani smo od strane "univerzitetskog radnika".

a evo odgovor i na tvoju temu.

Ja sam studirala po starom sistemu i doslo vrijeme da odlucim ili ostati na starom ili poceti na novom. Ono sto mi je savjetovao prodekan za nastavu da upisem novi sistem, ali ne zato sto stare diplome nece vaziti jednog dana, nego su uz malu razliku predmeta dobiti "jachu" diplomu. Oni koji su nastavili studirati po starom sistemu imaju trenutno neke olaksice...dobijaju vise ispitnih rokova...jer je cilj da se sto prije sprovede samo jedan sistem skolovanja. Glupo je i razmishljati o tome da ce stare diplome biti upitne.
ztluhcs
Posts: 3356
Joined: 28/04/2006 09:17
Location: Life isn't fair. It's just fairer than death, that's all.
Contact:

#48

Post by ztluhcs »

Amazonka27 wrote:
ztluhcs wrote:Zamolio bih uèesnike u temi da takmièenje/preseravanje koji je sistem bolji prebace na neku drugu temu.

Pitanje i svrha teme je razmjena informacija o tome kako je koncipiran prijelazni re¾im izmeðu 2 ¹kolska sistema, kako æe se diplome moæi primjeniti i koji dio æe biti ili neæe biti priznat ljudima koji imaju stare diplome ili su u pola studija po starom procesu.

Da li neko misli da je njegova diploma va¾nija/bolja/perspektivnija/isplativija od neke druge ili da je on povukao olmajtija za muda èinjenicom da ima neku diplomu je stvar za PP/drugu temu.

Hvala,

nije ovo takmicenje, nego omalovazavanje nas koji se stvarno trudimo da "zaradimo" ocjenu i to omalovazani smo od strane "univerzitetskog radnika".

a evo odgovor i na tvoju temu.

Ja sam studirala po starom sistemu i doslo vrijeme da odlucim ili ostati na starom ili poceti na novom. Ono sto mi je savjetovao prodekan za nastavu da upisem novi sistem, ali ne zato sto stare diplome nece vaziti jednog dana, nego su uz malu razliku predmeta dobiti "jachu" diplomu. Oni koji su nastavili studirati po starom sistemu imaju trenutno neke olaksice...dobijaju vise ispitnih rokova...jer je cilj da se sto prije sprovede samo jedan sistem skolovanja. Glupo je i razmishljati o tome da ce stare diplome biti upitne.
Defini¹i kako hoæe¹... Jedno uvjerava da su njegove bolje, drugo da su njegove...

Ja nisam rekao da su upitne.

Moja pitanja su se prvenstveno odnosila na sluèajeve da si u pola postdiplomskog studija po starom sistemu i rje¹avanje problema (djelimiènog) priznavanja itd...

Isto tako o priznavanju starih diploma uz razliku kao stepen vi¹e ¹to povlaèi kaskadno i priznavanje vi¹ih diploma za stepen vi¹e itd...

Za¹to niko ne mo¾e pisati èinjenice i informacije na osnovu objektivnih izvora a ne nastupati emocionalno vezan za svoj ¹kolski sistem?

Poserem se u odgovore: "Ko te tjerao da upisuje¹"... Ako nema pametnijeg odgovora nema potrebe ni za komentarom... Jesam li trebao èekati? Da se neko oteli u Bosni? Ili da ih prièepi EU ko sada pa da sve rje¹avaju ishitreno kao i 100x do sada?

Ne treba me zanimati ¹ta æe idioti zakljuèiti za koji mjesec prije nego uplatim X hiljada maraka za ne¹to ¹to æe ostati na pola neèega ¹to ko¹ta 2X hiljada maraka sa spoznajom da tu diplomu koju sam platio veæ imam i da moram dalje ako ne ¾elim da propadne?

Ne trebam znati koliko love æe me odalamiti po glavi prije nego odluèim ¹ta æu?

To ¹to je neko imao sreæe da ima XYZ godina pa da uleti u sistem a ili b ne daje mu za pravo da filozofira i popuje ¹ta je dobro/lo¹e.
User avatar
Comrad
Posts: 4326
Joined: 17/04/2007 12:40
Location: C:\Program files

#49

Post by Comrad »

Ove godine završava prva generacija "bolonjaca" tako da će se uskoro saznati koja su njihova zvanja :D
@Amazonka27 svaka cast, samo ne znam jesi li napomenula da mi imamo pravo izaci samo 2 puta na ispit, na nekim predmetima cak i jednom, dok po starom imaju 6-7 rokova.
I ne znam samo odakle vam informacije da su prolaznosti po 70-80%, sjecam se iz jednog predmeta prolaznost na prvom roku bila 10-ak%, da 10% (od 600 studenata, 60-ak ih je polozilo ispit), ne bih da postiram spisak zbog imena studenata, na drugom roku je proslo jos nekih 50-ak studenata i to je to. Znam da opet idemo od teme, ali ne mogu da ne odgovorim jer ne zelim da se sire dezinformacije, SAMO iz nekih predmeta su izbaceni pojedini dijelovi gradiva (koji su objektivno i bili višak), dok je vecina predmeta ostala ista sa istom literaturom, istim profesorima i naravno sve je strpano u 3 umjesto 4 godine. I nikako ne mogu da shvatim nekoga da mi dodje i omalovazava moju sutrasnju diplomu zato jer je on isao godinu dana vise od mene, imao po sto rokova godisnje, nije morao ici na predavanja, nije morao raditi seminarske radove, ici u posjete po preduzecima itd. Daleko od toga da kazem da je stari sistem bio lakši, ali nije ni ovaj toliko lagan kako nekome izgleda.
p.s. sve napisano je vezano za ekonomski fakultet, za druge ne znam!
User avatar
Maystor
Posts: 5598
Joined: 16/07/2007 22:59
Location: Unknown

#50

Post by Maystor »

Izvinjavam se sto malo skrecem s teme, ali samo da pojasnim par stvari ...
Amazonka27 wrote: dragi radniche sa Univerziteta...

imam par pitanja za Vas.
Koliko si seminarskih radova napisao tokom svog studiranja? Koliko si prezentacija imao? Koliko si puta imao domaci zadatak? Koliko ti je puta bio osporen izlazak na ispit jer nemas dovoljno dolazaka na predavanja i vjezbe?Jesil kao student smatrao da je niska prolaznost stvar do predavaca ili do "glupana" koji nisu u stanju spremiti ispit. Da li si ikad pozalio sto si dobio 6 a mogao si dobiti 9 ili 10...ali eto...profa je na osnovu tvog odgovora nekom XY metodom zakljucio da je ocjena tolika...jer mozda imas zelene oci..a on preferira plave.
Bolonja: za svaki predmet se treba uraditi seminarski, prezentacije, zadace, evidentiraju se dolasci. na testu moras osvojiti min. 60% da bi dobio pozitivnu ocjenu (citaj 6) a bodovi od seminarskog, prezentacija zadaca i prisustva se sabiraju i na samom pocetku nastave definisano silabusom predmeta koliko sta nosi bodova i budes nagradzen vecom ocjenom za svoj RAD i AKTIVNOST... pa se tako ne moze desiti da neko sve spremi i dobije pishljivu sesticu...a neko sjedi kuci i buba napamet i dobije 10.
Nema potrebe da mi pojasnjavas bolonjski sistem. Ja sam ucestvovao u njegovom kreiranju na UNSA (mada ne direktno na ekonomskom fakultetu, na kojem, pretpostavljam, ti studiras). Vec sam rekao da je nastavno osoblje ostalo isto. Pa ako te je neko ocjenjivao po boji ociju ranije, taj isti ce te ocjenjivati i ubuduce. Nismo dobili nove profesore ni asistente. Sistem je mijenjan uglavnom kozmeticki i linijom manjeg otpora. Fundamentalnih promjena nije bilo.
Amazonka27 wrote: nije ovo takmicenje, nego omalovazavanje nas koji se stvarno trudimo da "zaradimo" ocjenu i to omalovazani smo od strane "univerzitetskog radnika".

a evo odgovor i na tvoju temu.

Ja sam studirala po starom sistemu i doslo vrijeme da odlucim ili ostati na starom ili poceti na novom. Ono sto mi je savjetovao prodekan za nastavu da upisem novi sistem, ali ne zato sto stare diplome nece vaziti jednog dana, nego su uz malu razliku predmeta dobiti "jachu" diplomu. Oni koji su nastavili studirati po starom sistemu imaju trenutno neke olaksice...dobijaju vise ispitnih rokova...jer je cilj da se sto prije sprovede samo jedan sistem skolovanja. Glupo je i razmishljati o tome da ce stare diplome biti upitne.
Ne radi se o omalovazavanju, tvoj je problem sto stvari prihvatas bukvalno. Ovdje se radi o tome da mnogi ljudi koji su studirali po starom ne znaju kakav im je status. U medijima se bolonja dize na sva zvona, i zato se mnogi sa strahom pitaju "a sta ce biti sa nama koji nismo isli po toj bolonji". Ja zelim da kazem da se ne trebaju plasiti. Njihove diplome/magistarski/doktorski nece biti upitni, i sigurno ce biti cijenjeni najmanje kao i nove diplome (a vjerovatno i znatno vise). Neki primjeri koje sam naveo su "zezancija na temu". Zar treba da objasnjavam da moja nana u stvari nece studirati po bolonji; da ne tvrdim da ovi novi ne znaju nista itd.? Neki se odmah nadju uvrijedjeni ...
Ali tvrdim da je sada lakse studirati nego prije. I tvrdim da je neke "teske" ispite puno lakse poloziti. Nemoj me tjerati da stavljam zadatke na forum od prije tri godine i sada, pa da se uvjeris.
Kad smo kod tih kvizova, moj dobar prijatelj radi na tvom fakultetu i ucestvuje u sastavljanju istih. Nemoj me, molim te, vuci za jezik.
I na kraju, nisam ja taj koji odredjuje da li ce ti diploma biti priznata ovoliko ili onoliko. Koliko ti je priznata diploma saznaces jednog dana kada s tom diplomom izadjes na trziste rada.
Post Reply