Germanizmi
#51
Kada je neko gore spomenuo Gote i rijec hljeb ne zaboravimo da su na prostoru Srednje Bosne na prostoru danasnjeg Visokog i Breze postojala u 4 i petom vijeku nase ere gotska drzava. Tacnije drzava Istocnih Gota i ne mozemo reci da su dolaskom Slavena ljudi koji su stoljecima zivjeli ovdje prije toga jednostavno isparili i bez traga nastali, oni su se tokom vremena stopili da dosljacima a a njihovi geni danas teki nasim celijama i nije za nevjerovati da je od citavog gotskog naroda prezivio makar jedan izraz za tako bitno zivotnu potrebu kao sto je kruh. Ima toga jos ...
- Kurt_Kombajn
- Posts: 686
- Joined: 13/08/2004 07:55
#52
-Firange (Vorhänge-zavjese)
-Jaran (Jahrgang-godiste, generacija)
-Haustor
-Curik (Zurück-nazad, koristi se za zaustavljanje stoke u nekim krajevima)
-Cajtnot (Zeitnot)
-Kifla (Kipferl)
-Kibla (Kübel)
-Kista (piva) (Kiste)
-Jaran (Jahrgang-godiste, generacija)
-Haustor
-Curik (Zurück-nazad, koristi se za zaustavljanje stoke u nekim krajevima)
-Cajtnot (Zeitnot)
-Kifla (Kipferl)
-Kibla (Kübel)
-Kista (piva) (Kiste)
#53
Za jarana nisi u pravu. Jaran je riječ turksog porijekla u našem jeziku, a u turski je došla opet iz perzijskog. Tako da to nema veze s njemačkim "jahrgang".Kurt_Kombajn wrote:-Firange (Vorhänge-zavjese)
-Jaran (Jahrgang-godiste, generacija)
-Haustor
-Curik (Zurück-nazad, koristi se za zaustavljanje stoke u nekim krajevima)
-Cajtnot (Zeitnot)
-Kifla (Kipferl)
-Kibla (Kübel)
-Kista (piva) (Kiste)

- Kurt_Kombajn
- Posts: 686
- Joined: 13/08/2004 07:55
#54
...ok, onda sam krivo informisan...do mene...
...Rei, hajd' sad na gramatiku...imam problemcic
...Rei, hajd' sad na gramatiku...imam problemcic

-
- Posts: 2019
- Joined: 29/12/2004 21:18
#55
ev i od mene
-brushalter
al imaju i oni nasih par rijeci. Dokaz: ona nasa poznata recenica
Zwei Partisanen schlafen in Kukurusen
-brushalter

al imaju i oni nasih par rijeci. Dokaz: ona nasa poznata recenica
Zwei Partisanen schlafen in Kukurusen
#56
jaran se i danas kaze u persijskom, no vise se koristi durstanPanta Rei wrote:Za jarana nisi u pravu. Jaran je riječ turksog porijekla u našem jeziku, a u turski je došla opet iz perzijskog. Tako da to nema veze s njemačkim "jahrgang".Kurt_Kombajn wrote:-Firange (Vorhänge-zavjese)
-Jaran (Jahrgang-godiste, generacija)
-Haustor
-Curik (Zurück-nazad, koristi se za zaustavljanje stoke u nekim krajevima)
-Cajtnot (Zeitnot)
-Kifla (Kipferl)
-Kibla (Kübel)
-Kista (piva) (Kiste)

#57
E kako se danas kaže, ne bih već znao.
Rijetki su sretnici koji govore te nama egzotične jezike, tipa perzijskog.
A također znam da se ni u turskoj jeziku ta riječ više skoro i ne upotrebljava. To je i logično. Ipak treba imati u vidu da je ta riječ, kao i mnoge druge, u naš jezik ušla veoma davno i sasvim je normalno da se vremenom izgubila, odnosno postala arhaična u tom izvornom jeziku.

Rijetki su sretnici koji govore te nama egzotične jezike, tipa perzijskog.

A također znam da se ni u turskoj jeziku ta riječ više skoro i ne upotrebljava. To je i logično. Ipak treba imati u vidu da je ta riječ, kao i mnoge druge, u naš jezik ušla veoma davno i sasvim je normalno da se vremenom izgubila, odnosno postala arhaična u tom izvornom jeziku.
#58
u turskom je sad uglavnom u upotrebi "abi".Panta Rei wrote:E kako se danas kaže, ne bih već znao.
![]()
Rijetki su sretnici koji govore te nama egzotične jezike, tipa perzijskog.
![]()
A također znam da se ni u turskoj jeziku ta riječ više skoro i ne upotrebljava. To je i logično. Ipak treba imati u vidu da je ta riječ, kao i mnoge druge, u naš jezik ušla veoma davno i sasvim je normalno da se vremenom izgubila, odnosno postala arhaična u tom izvornom jeziku.
#60
ram
vaza
--
a prije toga smo imali
badem mantil
bluza
brushlater
cajtnot
doza
duplo
gost
fajercak
farba
feler
firange
frtalj
hajfis
haustor
himber
hozntreger
karfiol
kauc
kibla
kifla
kista
kolac
kredenac
krompir
lager
lampa
ler
maler
maleraj
malter
mantil
moler
marka
palacinke
paradajz
pulover
pumpa
rajfeslus
ringspil
roletna
salter
sarafciger
sifonjer
sinjel
slafrok
slep
snajder
snjura
solja
spiglo
staub
stek
stela
stos
strudla
stubiste
suster
vaservaga
vekna
vitrina
tinta
torta
trac
i mnoge druge..
vaza
--
a prije toga smo imali
badem mantil
bluza
brushlater
cajtnot
doza
duplo
gost
fajercak
farba
feler
firange
frtalj
hajfis
haustor
himber
hozntreger
karfiol
kauc
kibla
kifla
kista
kolac
kredenac
krompir
lager
lampa
ler
maler
maleraj
malter
mantil
moler
marka
palacinke
paradajz
pulover
pumpa
rajfeslus
ringspil
roletna
salter
sarafciger
sifonjer
sinjel
slafrok
slep
snajder
snjura
solja
spiglo
staub
stek
stela
stos
strudla
stubiste
suster
vaservaga
vekna
vitrina
tinta
torta
trac
i mnoge druge..
Last edited by The_Fluid on 13/11/2005 00:45, edited 3 times in total.
#61
zapravo palacinke nisu ni izvorno rumunska rijec, ako se ide bas u korijen rijecimetastasio wrote:Čovjek stvarno sa zaprepaštenjem zaključi koliko njemačkih riječi koristimo u svakodnevnom govoru. I to baš onih njemačkih riječi koje su udomaćene u Austriji, tj. njihovom varijetetu njemačkog jezika, kao eto recimo palačinka. U Njemačkoj je to Pfannkuchen, u Austriji Palatschinke, inače izvorno rumunjska riječ. Kolač nije njemačka riječ, iako se koristi u Austriji, tačnije u Beču. Ona je češkog porijekla, kao i mnoge druge riječi iz bečkog dijalekta - zbog mnogobrojnih Čeha i Slovaka koji su krajem 19. stoljeća došli u Beč.
Tema je super, nastavite dalje, možda napišete neki germanizam koji meni još nije pao na pamet...

-
- Posts: 215
- Joined: 16/02/2004 00:00
#64
U gornjem spisku se nalazi badem mantil, iako se pučkom etimologijom ovakav opblik može susresti kod nas, najveći broj ljudi ipak govori bade-mantil što je i pravilna posuđenica od njem. Bademantel.
Za palačinku je uistinu dovoljno reći da je njemačka posuđenica jer fonološkim oblikom potječe od Palatschinke, a ne od placinta. Slično je i s nekim drugim riječima koje nisu izvorne njemačke riječi, ali su neupitno iz njemačkog stigle u naš jezik (npr. štrajk).
Za palačinku je uistinu dovoljno reći da je njemačka posuđenica jer fonološkim oblikom potječe od Palatschinke, a ne od placinta. Slično je i s nekim drugim riječima koje nisu izvorne njemačke riječi, ali su neupitno iz njemačkog stigle u naš jezik (npr. štrajk).
#71
Duden za Paradiesapfel kaze da je to mala divlja jabuka (ukoliko Apfel nema i neko drugo znacenje) koja raste na Balkanu ili na selu naziv za paradajz.
Neke zanimljive rijeci kojih se mogu sjetiti:
- Gibira, barem se tako kod nas u vojsci zvalo redovno mjesecno sledovanje.
- Plata, ploca na popularnom smederevcu.
- Snjura, a i spaga ima u ovom Dudenu.
Ne mogu se nabrojati sve vrste alata,masina i djelova u gradjevini, rudarstvu i masinstvu.
Interesantno je jos spomenuti slauf i vagu.
Neke zanimljive rijeci kojih se mogu sjetiti:
- Gibira, barem se tako kod nas u vojsci zvalo redovno mjesecno sledovanje.
- Plata, ploca na popularnom smederevcu.
- Snjura, a i spaga ima u ovom Dudenu.
Ne mogu se nabrojati sve vrste alata,masina i djelova u gradjevini, rudarstvu i masinstvu.
Interesantno je jos spomenuti slauf i vagu.
- manijak1
- Posts: 47738
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#73
Feler
2feršlus 1raj
..........ako je bilo onda nisam čitao
ostale diskutante



2feršlus 1raj

..........ako je bilo onda nisam čitao



-
- Posts: 200
- Joined: 28/01/2005 23:46
#74
zglajzati(ispasti iz forme)=entgleisen
stela(kradja)=stellen
ceh(ugost. racun)=zeche
serastok=schraubstock
salter=schalter
kupleraj=kuppelei
spitalj(seosko stanovnistvo u c. bosni, za bolnicu)=spital
hostapler=hochstapler
sad malo gadosti:
lohinje(iznutrice)=lochien(iscjedak iz maternice 7 po porodu)
stela(kradja)=stellen
ceh(ugost. racun)=zeche
serastok=schraubstock
salter=schalter
kupleraj=kuppelei
spitalj(seosko stanovnistvo u c. bosni, za bolnicu)=spital
hostapler=hochstapler
sad malo gadosti:
lohinje(iznutrice)=lochien(iscjedak iz maternice 7 po porodu)
-
- Posts: 215
- Joined: 16/02/2004 00:00
#75
Nekad se i u Sarajevu za bolnicu upotrebljavao naziv špital, špitalj, špitaj, sad ga samo znaju možda najstariji stanovnici.
Jedna simpatična riječ koja je nekad isto bila u upotrebi, danas iščezla, je špeceraj od austrijskog Spezerei, a označavala je prodavnicu mješovite robe...
Jedna simpatična riječ koja je nekad isto bila u upotrebi, danas iščezla, je špeceraj od austrijskog Spezerei, a označavala je prodavnicu mješovite robe...