Rogatica

Svakodnevna dešavanja u Goraždu, Višegradu, Foči, Vlasenici, Han-Pijesku i ostalim mjestima regije.
Post Reply
User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#1 Rogatica

Post by mirsad_d » 27/02/2011 00:59

Last edited by mirsad_d on 03/04/2012 14:52, edited 3 times in total.


User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#2 Zanimljivosti o Rogatici

Post by mirsad_d » 27/02/2011 01:00

Last edited by mirsad_d on 02/04/2012 18:12, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#3 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 27/02/2011 01:01

Pećina Banj Stijena (Mračna pećina)


http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... na_24.html
Image
Last edited by mirsad_d on 14/04/2011 22:23, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#4 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 27/02/2011 01:03

Last edited by mirsad_d on 14/04/2011 22:17, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#5 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 27/02/2011 01:04

RIMSKI AUTONOMNI GRAD U ROGATICI (Col. RIS...1)
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... i-col.html

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#6 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 27/02/2011 17:36

ROGATIČKi JEVREJI
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... havra.html
Image
Image
Urbanu sliku grada Rogatice do 1992 godine krasili su sakralni objekti četiri svjetske konfesije: dvije džamije iz osmanskog perioda, pravoslavna crkva, katolička crkva i jevrejska snagoga koji su se nalazili u samom centru grada, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. Sve četiri konfesije imala su svoja groblja.
Image
Jevreji Rogatice 1879, 1885, 1895 i 1910. godine
Jevreji su došli u Rogaticu davne 1879.godine, a pred Drugi svjetski rat u gradu je postojala kompaktna jevrejska zajednica (opština) od 54 Jevreja. Rogatički Jevreji su bili vrlo vrijedni, ugledni i poslovni ljudi, a među kojima je bilo; trgovaca, zlatara, advokata, đaka, studenata.
Image
Jevreji su imali i malu sinagogu (u narodu nazvana "Havra") koja se nalazila u samom centru grada, naselje Korovina. "Havra" (havra (tur.) - židovski hram, sinagoga) je izgrađena u maurskom stilu sefardskih sinagoga i posvećena je 1928. godine.
Rogatički Jevreji su imali i svog rabina, a do izgradnje sinagoge su bogosluženje obavljali u prizemlju zgrade Elizara Katane, kasnije kod njegovog sina. U 1900.godini je izgrađeno i jevrejsko groblje, na padinama brda Hapsan, juguzapadno od Rogatice. Ovo malo židovsko groblje ima 16 nadgrobnih spomenika iznad zemlje, i desetak, vjerovatno starijih spomenika, utonulih u zemlju. Natpisi na grobovima su na Hebrejskom, Ladino i Bosanskom jeziku. Groblje je ograđeno betonskom ogradom koja je djelimično oštećena.
Rogatička sinagoga je izvan upotrebe od 1941. godine, kada su skoro svi Jevreji grada Rogatice pobijeni, a od tih rogatičkih jevreja samo je nekoliko njih preživjelo Drugi svjetski rat. Svi ostali su zvjerski ubijenii. Samo na Podromaniji 20.1.1942.g. ubijeno je 17 Jevreja od strane ustaša, a ostele su ubili Nijemci ili su stradali u fašističkim logorima širom Evrope. Pet Jevreja iz Rogatice poginulo je u NOV-i.
Ubijeni Jevreji u Drugom svjetskom ratu su: Bararon Aron, Bararon Mosho, Bararon Luna, Danon Erna, Danon Sara, Katan Izidor, Katan Elisha, Katan J. Jakov, Katan M. Jakov, Katan J. Jozef, Katan M. Josef, Katan Klara, Katan M. Mazalta, Katan Mosho, Katan Sultana, Klinger Rudolf, Levi Blanka, Levi Donka, Levi Isak, Levi Lenka, Levi Leon, Levi Luna, Papo Izidor, Papo Renchika, Papo Shanto. Od 13 preživjelih jevreja u Drugom svjetskom ratu, 5 je bilo u izbjeglištvu, 7 u njemačkim zarobljeničkim logorima, 1 u NOB. Niko od preživjelih Jevreja nikad se nije vratio u svoju Rogaticu.
U svojoj knjizi "Fragmenti života" Hakija Muftić spominje ubistvo sinova Avrama Danona, rogatičkog trgovca, Sadu i Judu. Nijemci su ih ubili početkom 1942 godine i oglasili da se Jevreji ne smiju pokopati. Ko i pokuša to učiniti biće javno strijeljan. U tim ratnim događanjima rogatičani su pokazali izuzetnu hrabrost, ljudski odnos i brigu prema žrtvama. Rogatičani Sulejman ef. Muftić i Refik Šetić su pod okriljem noći oprezno pokupili i u bijele čaršafe zamotali tijela Sade i Jude, i uz veliki napor dovukli ih na jevrejsko groblje na Hapsanu gdje su ih i ukopali. Avram Danon, otac ubijenih mladića, jedan je od rijetkih Jevreja iz Rogatice koji je preživio rat. Došao je po završetku rata u Rogaticu i zahvalio se hrabrim građanima Sejfulahu ef. Muftiću i Refiku Šehiću.
U Drugom svetskom ratu Havra i jevrejsko groblje su dosta oštećeni. Havru nije imao tko i kome obnavljati i ona je prepuštena zubu vremena. Svojevremeno, bilo je prijedloga da se obnovi i preda kulturi Rogatice za galeriju slika i slične sadržaje. Dugo vremena služila je kao skladište ovdašnjeg trgovinskog poduzeća. Sinagoga je nažalost, srušena poslije agresije 2004.g, dakle poslije završetka rata od strane rogatičke vlasti (uz "blagoslov" jevrejske zajednice) koja je na taj način zatrla i tragove jevrejskog bitisanja na ovim prostorima. Ostalo je još jevrejsko groblje, ispod Hrida kao svjedok. Ako se nešto uskoro ne poduzme i ono će nestati, a postojanje Jevreja na tim prostorima će biti potpuno zaboravljeno.
Image
Spomen obilježje u Podromaniji, izgrađeno 27.7.1973 godine gdje su sahranjeni poginuli Jevreji iz grada Rogatice, skupa sa 29 Muslimana i Srba iz tog područja.
Last edited by mirsad_d on 01/04/2012 16:48, edited 3 times in total.

User avatar
sodom
Posts: 1697
Joined: 08/05/2008 13:21
Location: KRV I MED (BALKAN)

#7 Re: Rogatica

Post by sodom » 01/03/2011 11:05

Hvala, odlični tekstovi :wink:

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#8 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 01/03/2011 16:04

Last edited by mirsad_d on 16/04/2011 20:45, edited 2 times in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#9 Rogatica

Post by mirsad_d » 02/03/2011 19:02

Željeznička stanica Mesići-Rogatica
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... atica.html

Image
Željeznička stanica Mesići-Rogatica bila je po broju putnika svakako najveća stanica na pruzi Sarajevo – Ustiprača, zbog blizine Rogatice. Službeni naziv, od osnivanja ove stanice 1906.godine, pa sve do njenog ukidanja 1978.godine, praktički je bio Mesići-Rogatica, s tim što se već duži niz godina pred ukidanje u praksi, (a mislim i u voznim redovima), zbog praktičnosti, koristio samo naziv Mesići. Željeznička stanica se nalazila u km 69 + 900 od Sarajeva. I ako je ovo bila značajna stanica malo je njenih fotografija.
Image
Stanica i selo Mesići smješteno je izmedu brda Kuleta, Kleč i planine Gnjile, na nadmorskoj visini od 524 metara . U stanici Mesići bilo je jedino veće proširenje kanjona rijeka Prače od stanice Prača pa do Ustiprače. Najdublji kanjon reke Prače nalazio se između stanice Mesići i stanice Prača u pravcu Sarajeva i Mesića i Ustiprače. Naručito su bile duboko u kanjonu reke Prače stanice Sudići, Banja Stijena, Hrenovica i Dub. Inače jedino u stanici Mesići i njenoj okolini kanjon rjeke Prače nije bio toliko dubok, pa je prilaz iz pravca Rogatice dolazio dobrim krivudavim putem dolinom rijeke Rakitnice. Za ostale navedene stanice koje su bile duboku u kanjonu rjeke Prače do većine nije postajao nikakav drumski put, osim možda pješačkih staza.
Image
Image
Za sve koji su imali sreću da žive pored pruge kojom je "ćiro" prolazio, bio je to dobar drug i drag prijatelj. Sa njim su odlazili i dolazili, on je bio hranilac i naš branilac. U ovom kraju, na primjer, pola radno sposobnih ljudi bilo je zaposleno na željeznici. Posredno, od rada na željeznici živjela je i ona druga polovina stanovništva."Ćirom" se išlo u školu, na posao, u vojsku. Preko sedamdeset godina on je donosio napredak u ovom području. Za dan isplata plata željezničarima ovdje su se posebno pripremali trgovci i ugostitelji. Znalo se, biće pazara. Ako je trebalo do ljekara, opet je tu bio "ćiro". Sirotinjska majka, kako su ga mnogi zvali. Za malo para, evo te u Sarajevu, Višegradu, Goraždu ili Foči."Ćiro" je dovozio prve trešnje, lubenice, grožđe. Sa "ćirom" su dolazile i nove nevjeste, tek rođene bebe. Svega toga nestalo je sa 18. oktobrom 1978, kada je popularni "ćiro", otpremljen u muzej a putnici i privreda natjerani na mnogo skuplji drumski prevoz. Mještani Mesića dok su živi, sjećaće se posljednjeg piska, kada je „ćiro“ otišao na put bez povrataka, bio je to najteži dan u njihovim, a vjerujem i u životu mnogih drugih koji su odrasli i živjeli sa ili od popularnog "ćire".Sjećanja na uskotračnu prugu i popularnog "ćiru" Gojko Rosić čuva na svojevrstan način. U krugu svoje porodične kuće otvorio je mini-željeznički muzej. Raznim željezničkim eksponatima okitio je najveći dio svoga dvorišta i to je sada muzej na otvorenom. Na jednom ukusno uređenom mjestu smještena je istorija uskotračne željeznice u ovom kraju.
Image

Image

Image

Image
Last edited by mirsad_d on 03/04/2012 14:57, edited 4 times in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#10 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 03/03/2011 14:56

Rijeka Sutjeska-Sućeska (Gračanica)
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... anica.html

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#11 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 03/03/2011 15:04

Last edited by mirsad_d on 07/04/2011 23:35, edited 2 times in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#12 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 05/03/2011 12:01

Last edited by mirsad_d on 14/04/2011 22:22, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#13 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 06/03/2011 19:53

Last edited by mirsad_d on 22/12/2011 22:53, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#14 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 15/03/2011 18:46

Drveni most u Mesićima
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... icima.html
Image

U Mesićima na rijeki Prači niže bivše željezničke stanice postojao je drveni most do kraja 19 vijeka. Sa slike se može vidjeti da je izgrađen 1612.g., a datum rušenja je meni nepoznat. Most spominje u svojim putopisima i Evlija Čelebija
"Jedan takav drveni most opisuje putopisac Evlija Čelebija sa divljenjem i nalazio je se na Drini na Brodu, a drugi je se nalazio na rijeci Prači, lijevoj pritoci Drine, niže današnje željezničke stanice Mešići – Rogatica, na vrlo starom putu iz Rogatice u Goražde i Gornje Podrinje".
Most se spominje i u časopisu Nada 01/04/1896.g. - Rogatica- (putopisne crtice)
"Tu je Prača i dvije ćuprijice, što vode preko nje. Jedna je nova, a druga stara i prastara, toliko je trošna i ruševna. Čudna ta gragjevina sasvijem je od drveta. Izvedena je sasvijem originalno, a taj gragjevni sklop zadiviće te još više, ako uvažiš, da je ćuprija dosta visoko nad vodom. Uz ćupriju imade mala kavana, baš ko smišljena i za one, koji moraju da putuju i za one, kojima se hoće putovanja".
Image
(rekonstrukcija prema Dž.Čelić - M. Mujezinović)
Last edited by mirsad_d on 24/08/2011 19:23, edited 3 times in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#15 Rogatica

Post by mirsad_d » 18/03/2011 19:42

Rudnik mrkog uglja Kukavice kod Rogatice
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... e-kod.html
autor: mirsad_d
Image
Rudnik mrkog uglja Kukavice kod Rogatice nalazi se u kukavičkom proširenju (kotlinskog karaktera) južno od grada Rogatice. Kukavičko proširenje je jedno tercijarno područje, obrazovano u prvom redu tektonskim , radijalnim poremećajima, koji su konstatovani na više mjesta prilikom rudarskih istraživanja još iz austrougarske uprave. Proširenje je malo , ima dinarski pravac pružanja (SZ-JI), vertikalno je asimetrično, jer je ovo nekad relativno uravnjeno zemljište iz jezerske faze znatnije deformisano eroziono-denudacijskim procesima. Pa ipak, forme reljefa su znatno blaže od okolnih terena. Morfološki, ovo proširenje pretstavlja brežuljkastu pinepleniziranu oblast sa blagim padinama. Hidrografski je orjentisana Kukavičkim i Trnovik potokom prema Rakitnici.Tercijar je zastupljen u Kukavičkom proširenju na oko 3 km². Ovi sedimenti su zastupljeni glinama raznih boja i plastičnosti, pjeskovitim glinama i glinastim pješčarima sa valucima rožnaca. U ovim slojevima se nalazi i sloj mrkog uglja čija močnost iznosi od 2-6 metara, a iznad njega je drugi sloj močan 0,60 metara, razdvojen od prvog serijom jalovine debelom 4-12 metara. Močnost tercijarnih naslaga iznosi oko 150 metara što je prilično mnogo obzirom na relativno kratkotrajnu egzistenciju jezera.
Eksploatacija ugljenokopa u Kukavicama kod Rogatice počela je u 1919.godini. Domaći kapital uložen u akcionarsko društvo (Pamučina, Viner, Stokanović) nije dovoljno ulagao u ovaj rudnik. Sa površinskih kopova i uz slabu i primitivnu proizvodnju, bez stručnog kadra, i rezultati su bili slabi. Ugalj je prevožen za domaće potrebe u manjim količinama zaprežnim kolima, a isto tako i do željezničke stanice Mesići. Tek kada je 1923.godine ovaj rudnik mrkog uglja kupio ing. Hans Karlon (tadašnji direktor željezare Zenica), otpočelo je otvaranje jama i ulaganje investicija, što je omogućilo veću proizvodnju. Od tada ovo preduzeće nosi ime Ugljenokop „Karlon“ d.d. u Kukavicama. Kako je najveći problem predstavljala otprema uglja do željezničke stanice Mesići, jer se prevoz isključivo obavljao sa konjskom ili volovskom zapregom, vlasnik je 1928 godine preko brda Kuleta izgradio žičaru ( u narodu poznata kao „Drotban“), sa visećim korpama za direktno transportovanje uglja na željezničku stanicu Mesići. Ova žičara je za vrijeme II svjetskog rata uništena. Tu je podignuta i zgrada za separaciju uglja i posebna zgrada za termoelektranu (sa dvije parne lokomobile). Elektrana je strujom snadbjevala postrojenja u rudniku Kukavice i žičaru. Od 1934 godine davala je rasvjetu i gradu Rogatici, a nešto kasnije i Goraždu i Foči. U separaciji je vršeno prebiranje i sortiranje uglja, a proizvodnja rudnika poslije izgradnje žičare iznosila je 500-600 vagona mjesečno. Rudnik je privremeno snadbjevao i državne željezničke ložionice, zatim pivaru, ciglane i crijepare u Sarajevu, a u izvjesnoj mjeri i sarajevske preprodavce uglja za lokalnu potrošnju. U električnoj centrali i separaciji u Mesićima bilo je zaposleno oko 100 radnika, a u rudniku u Kukavicama oko 300 radnika. Ukupan broj zaposlenih u rudniku kretao se oko 400 jamskih i vanjskih radnika. U rudniku je radio veći broj zanatija, većinom iz Rogatice (kovači, bravari, elektičari, stolari i vikleri). Ostali kadar u rudniku regrutovao se i privikavao na rad iz siromašnih slojeva u okolnim selima .
Usljed velike konkurencije na tržištu dolazilo je do zastoja u prodaji i do kolebanja u samoj proizvodnji uglja. Bile su otvorene dvije jame i rudari su radili u dosta teškim uslovima u „ruč“ terenu, sa dosta slabom tehničkom opremom. U takvim uslovima kod radnika je sazrijevala svijest o potrebi poboljšanja opštih uslova rada i o potrebi povećanja plata. Među njima se ispoljavalo i jedinstvo u postavljanju zajedničkih zahtjeva mprema vlasniku rudnika. Sredinom 1940 godine rudarski radnici u Kukavicama već nastupaju svjestan dio radničke klase i organizuju štrajk koji je trajao 10 dana. Taj štrajk je okončan djelimičnim usvajanjem radničkih zahtjeva.U periodu od 1919-1941.godine, najveći dio ugljene supstance u reviru Kukavice je iskorišten. Mjestimično su ostali samo manji jamski reviri, gdje sloj nije bio u potpunosti povađen (njegov podinski ili krovni dio).
Poslije II svjetskog rata, već 1947.godine počela je obnova rudnika, a ubrzo i proizvodnja. Rudnik je podmirivao svojom proizvodnjom lokalne potrebe i potrebe šireg područja. Revir Kukavice je napušten 1959.godine, a eksploatacijski radovi su orjentisani na revir Haluge. Proizvodnja uglja u ovom rudniku uvjek je bila vrlo mala. U periodu poslije rata kretala se do 6 500 tona godišnje. Kasnije, do 1960 godine, popela se na oko 18 000 tona, a 1965 godine 158 rudara proizvodilo je 30.500 tona uglja godišnje. Od tada je u stalnom opadanju; u 1969 godini iznosila je svega 13 600 tona. Rudnik je 1978.godine zbog iscrpljenih zaliha uglja i nerentabilnosti zatvoren. Rukovodioci ovog rudnika su bili: Ahmed Branković, Ranko Ćosović, Mehmedalija Mešić i Vehbija Žiga.
Image
Tamburaški orkestar rudnika Kukavice iz 1935.g. Nastupali su na svim radničkim manifestacijama , ali i na zabavama i drugim veseljima
izvor: Monografija Rogatice




BOSNA SAM ZEMLJA PONOSNA

ZEMLJA SAM BOSNA PONOSNA
A U MENI SVEGA DO IZOBILJA
UTROBU MOJU CEPRKAT MOZE
UMJETNIK KOJI UZ KRAMPU SVIRA.
...
KUKAVICE SELO NA DOMAK ROGATICE
REKLO BI SE NEOBICNO NISTA NIJE
E A U KIKAVICAMA SE BITKA
ZA TONE CUMURA BIJE.

I RADE LJUDI SPRETNO
U TRI I KAD TREBA
CETIRI SMJENE
KOPAJU CRNO ZLATO
ZA TEBE, ZA NJEGA ZA SEBE ZA MENE.

SRECEM SVOG KOMORATA
IDE IZ BOG ZNA KOJE SMIJENE
GLEDA SVOJE KRVAVE ZULJE SA DLANA
EH BRATE MOJ PROZBORI
OPET SMO RADILI PREKO PLANA.

KUKAVICAMA GDJE GOD DA KROCIS
SVUDA SE UGALJ KOPO
NEGDE U DUBINI ZEMLJE
BITKA SE DANONOCNO S CUMUROM BILA
KAKO BI SE TONA UGLJA SVAKIM DANOM
VISE IZVADILA.

BIJEHU TESKA VREMENA
I NESRECA SE DOGODITI ZNALA
EJ MOJI HRABRI RUDARI
EJ MOJI KUKAVCANI
ZA HRABROST I LJUDSKO SRCE
OD SRCA VAM HVALA.

SEAD MAKAS- RIKI.
Last edited by mirsad_d on 03/04/2012 14:57, edited 2 times in total.

User avatar
Static-X
Posts: 2379
Joined: 23/07/2009 14:50

#16 Re: Rogatica

Post by Static-X » 18/03/2011 20:04

:)

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#17 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 21/03/2011 15:50


User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#18 Rogatica

Post by mirsad_d » 27/03/2011 20:09

Hidroelektrana Mesići
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... esici.html
Image
Hidroelektana Mesići kod Rogatice podignuta je na rijeci Prači 27.7.1950.godine. To je derivaciono postrojenje sa akumulacijom korisne zapremine 50.000 m³. Brana je betonska, gravitaciona, fundirana na stijeni. Visina brane je 12.8, a dužina u kruni je 36 m. Na lijevoj obali izgrađema su dva ispusta širine po 4 m sa ustavama na ručni pogon.
Hidroelektrana u Mesićima zapošljava 34 radnika i u optimalnim hidrološkim prilikama proizvodi oko 15.500.000 KWh godišnje. Slivno područje rijeke Prače do pregradnog mjesta HE Mesići iznosi 1100 km². Osim HE Mesići idejno rješenje iskorištavanja hidroenergetskog potencijala Prače daje mogućnost izgradnje još 5 malih - mini hidroelektrana (MHE), tako da bi ukupna instalisana snaga svih iznosila 26 MW i sa mogućom godišnjom proizvodnjom od cca 120 GWh. U toku je izgradnja MHE na rijeci Prači u mjestu Kaljani u općini Pale-Prača (FBiH) i pripreme za izgradnju MHE „Ustiprača“u opštini Rogatica i Novo Goražde (RS).
Distribuciju električne energije vrši ,,Elektro-distribucija Pale“ preko svoje radne jedinice u Rogatici koja zapošljava 30 radnika.
Image
Last edited by mirsad_d on 11/05/2012 19:50, edited 4 times in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#19 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 28/03/2011 18:42


User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#20 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 29/03/2011 18:31

Rogatica - BiH: MAGISTRALNI PUT BROJ M-5 (E 761) Sarajevo - Mesići

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/0 ... ajevo.html

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#21 Rogatica

Post by mirsad_d » 01/04/2011 11:16

"Gadafijevo sedlo"

Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik vlade SFRJ je u ime vlade kupio konja arapske pasmine "SAABIH" sa ergele Borike i poklono ga libijskom predsjedniku pukovniku Gadafiju.
Za uzvrat Gadafi je darovao Džemalu Bijediću unikatno kožno sedlo kamile u reljefu, i pokrivku vezenu srmom. A Džemal je sve to darovao ergeli Borike. Ovo sedlo je do rata krasilo prostorije hotela na Borikama.A sada?

Image
Last edited by mirsad_d on 03/04/2012 14:59, edited 2 times in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#22 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 03/04/2011 10:18

Image


Image
Last edited by mirsad_d on 03/04/2011 19:09, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#23 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 03/04/2011 19:06


User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#24 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 12/04/2011 17:57

Image

Image

Image
Last edited by mirsad_d on 12/04/2011 18:05, edited 1 time in total.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#25 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 12/04/2011 18:04

ROGATICA - STEĆCI KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/04/stecci.html

Post Reply