Forum Klix.ba

Desavanja u Japanu su me navela na razmisljanje :Sta bi se desilo da se ova katastrofa desila u BiH?
Padne mi na pamet i eksplozija nuklearne elektrane koja se dogodila 26. aprila 1986. godine, u Cernobilu. To nije bilo tako davno. Oko 200 ljudi je visoko ozračeno, a 32 ih je umrlo u roku od nekoliko mjeseci. Više od 350 000 ljudi je preseljeno iz ozračenog prostora. Radioaktivnost je ostala trajni problem i nemoguće je sa sigurnošću utvrditi koliko je ljudi umrlo od posljedica ove katastrofe. Vjetar i oblaci tada su radioaktivni materijal "transportirali" i na područje zapadne Europe.
Isto, ali ovaj put jos gore dogadja se u Japanu. Jeste malo daleko od nas ali cemo i mi osjetiti.
I zbog cega sve to? Zbog elektricne energije!
Skoro negdje procitah podatak da Sunce u samo jednon satu, posalje na povrsinu globusa količinu energije jednaka ukupnoj godišnjoj potrošnji čovječanstva!
Zar je moguce da mi to ne koristimo?
Milijarde m2 postojećih krovova može se direktno iskoristiti da se ovaj potencijal i neiscrpan izvor energije pretoci u elektricnu energiju.
Tematika me zaiteresovala i pronadjem podatak da BiH nema niti jednu solarnu elektranu a spada u kategoriju zemalja koje imaju odlicne uslove za koristenje vjetroelektrana i solarnih elektrana, u poredjenju sa Njemackom koja u Evropi inace prednjaci u broju KWh dobivenih na ovaj, nadasve ekoloski cist i siguran, nacin. Saznajem da smo cak donijeli i zakon o subvencioniranju proizvodnje elektricne energije iz obnovljivih izvora prema uputstvima Evropske zajednice. Ipak to nas nije omelo da u Strategiji razvoja elektroenergetskog sektora do 2030 ne planiramo razvoj solarnih elektrana u BiH.
Sad kad opet pomislim na nesrecu koja je zadesila Japan, koji nije imao ove uslove i predispozicije, zapitam se ima li va drzava ljude sposobne da razmisljaju barem 5 ako vec ne 20-30 godina unaprijed.
Treba li napominjati da ce covjecanstvu do polovine ovog vijeka trebati 40% vise hrane, 30% vise vode i 50% vise energije (Podatak Britanske vlade), a BiH ima potencijal da izvozi sve navedeno samo treba biti malo vizionar.
Zanima me imam li istomisljenika koji su spremni nesto raditi na ovom polju, dok za demagoge znam. Puna ih Bosna.

Vjerovatno ima ljudi koji slicno razmisljaju ,ali kao i vecina stvari u Bosni ,moras proci kroz 'more ' birokratije i papirologije ,da bi nesto uradio .A vjerovatno i Elektrodistribucija bi to smatrala kao konkurenciju.Drzava bi trebala da stoji iza toga ,a znamo kakva je .
Ovdje gdje sam ,solarna i energija vjetra uzimaju sve vise zamaha .Visak el.energije (Ako ga napravis),mozes prodati elektro kompaniji.Sve je regulisano zakonom i jednostavno.Mozes otici u trgovinu i kupiti kolektore, invertor i sve sto treba za instalaciju.

Ja sam poprilicno upucen u ovu problematiku. Da se odmah razumijemo, ova je skupa tehnologija i ne isplati se investirati da bi covjek postao elektro neovisan. Ovo je isplativo samo pod uslovima koje cu kasnije navesti. Detaljno sam izucio postojece zakonodavstvo, cak i mjere subvencije koje je Vlada FBiH (nerado) usvojila. Ima tu jos poneka zamka koju bi trebalo rijesiti direktnim predugovorom sa FERK-om, ali mislim da ima prostora za investiranje. U ovom trenutku zakonodavac je predvidio ugovore sa malim proizvodjacima u periodu subvencije od 12 godina. Kako je projekat ekonomski isplativ za nekih 7 godina ima dosta prostora za zaradu, pogotovo sto je Referentna cijena (Rc) cijena nepromjenjena i iznosi 12,26 pf/kWh a tarifni koeficijent (C) iznosi 7,7. Kad se stvar stavi na papir i ovo dvoje pomnozi dobijemo Garantovanu cijenu (Gc) koju dobijate za svaki proizvedeni kWh. Primjer Gc = Rc x C (12,26 x 7,7 = 94,4 pf) Dakle skoro pa 1 KM za kWp.
Izvrsio sam neka poredjenja sa susjednom Hrvatskom i ustanovio da imaju gotovo pa istu regulativu a cijena struje koju prodate njihovom elektroenergtskom sektoru za koji pfening je veca nego kod nas.
Sad ostaje samo problem povoljnih kreditnih aranzmana i kojekakvih fondova koji rade na promociji obnovljivih izvora energije. Ovi nasi jos uvijek ne shvataju da je ovo buducnost i sve se vrti u krug. Isplativo, moderna tehnologija koja nema negativnih ekoloskih efekata ni emisija CO2, regulativa je tu, ALI. Uvijek u Bosni ima ALI.

Solarna energija je budućnost. Ali proći će dosta vremena dok se kod nas to shvati...

@pertini
Podrzavam tvoju ambiciju da afirmises solarnu energiju kao forumsku temu, ali ti moram reci da nisam nimalo zaintersiran za ove aspekte sorane energije koje ti nameces. Solarne elektrane su krupan zalogaj i za krupnog kapitala. Strategija razvoja energetskog sektora i drzavna regulativa je tema za demagoge, a ti si ih otpilo u prvom postu a i meni su strategija i solarno pravo par svjetlosnih godina daleko od zone intereovanja.
Ima li neki aspekt solarne energije koji je prijemcljivi za raju i na kome bi se forumasi mogli okoristiti i zaraditi, jal koji dinar jal radno mjesto; bilo da redizajniraju postojece sisteme za primjenu solarne energije, bilo da pokrenu biznis za fabricicu za proizvodnju solarnih koletora, solarnih kosnica, sloranih crijepova ili neceg drugog na solarni pogon.
Omomad vidim pcelara: ugradio solarne celije na svaku kosnicu, ima sloarnu vagu, pojilicu za pcele itd. U drugom pcelinjaku odveo pcele na visinske pripreme na planinu i svaki dan popodne dobije sms i mail od pcelica, sa dnevnim prinosom meda, temparaturom i vlazniscu u kosnicama, fotografijam pcelica iz kosnica i kolicinom varoe na pelicama. Sve mu -osim trutova-na planinskom pcelinjaku na solarni pogon.
Jesi li se sracunalo koliko bi jedno domacinsktvo ili turisticki kamp na godisnjem nivou ustedilo na grijanju vode u bojleru ili radijatoru, ako bi koristili solarnu energiju? U kojem roku je povrat investiranog kapitala? Sta reci o solarnom crijepu na krovu?
Sta se misli o solarnim kanatima (grilama) koje heregovci i dalmatinci ugradjuju na prozre, da bi se zastitili od sunca i vjetra ili o solarnom prozoru? Je li cijena solarnih celija toliko pala da bi ugradnja ovakvog prozora bila rentabilna ako bi transformiso solarnu energiju za punjaca kojim bi punile baterije koje se trose za miseve, mobilne, laptope, ventilatore, tablete ili za klima uredjaje kojima se ljeti hlade na obalama mediterana itd..

nesto se bojim: ako okrenemo u elektroprivrednu sumu, da ne nabasat na nekog medjeda iz elektroprivrednog lobija i ode tema u ..... cenu rupu, kvazare, pulsare, sunceve pjege itd

doboj wrote:Vjerovatno ima ljudi koji slicno razmisljaju ,ali kao i vecina stvari u Bosni ,moras proci kroz 'more ' birokratije i papirologije ,da bi nesto uradio .A vjerovatno i Elektrodistribucija bi to smatrala kao konkurenciju.Drzava bi trebala da stoji iza toga ,a znamo kakva je .
Ovdje gdje sam ,solarna i energija vjetra uzimaju sve vise zamaha .Visak el.energije (Ako ga napravis),mozes prodati elektro kompaniji.Sve je regulisano zakonom i jednostavno.Mozes otici u trgovinu i kupiti kolektore, invertor i sve sto treba za instalaciju.

A zasto bi to elktrodistribucija smatrala konkurencijom. Provo, ako je iole veci projekat jedini ko moze da pokrene su investitori ili elktrodistribucija. Oni imaju pare.
Drugo, za elektrodistribuciju bi dobro doslo da svaka kuca ima solarne celije tako da moze sve viskove koje elektrodistribucija proizvede da izveze. Ipak je cijena struje na svjetskom trzistu puno veca od one koju placaju BH konzumenti.
Pravi problem sa solarnom energijom je cijena. Jos uvijek je mnogo skuplji kilovat solarne nego vodene ili iz uglja.
Drugo, uzmi koliko dnevno u prosjeku imas suncanih sati pa onda koliko godisnje. Ne znam koliko smo mi zaista bogati sunce.
Trece, su pare, drzava treba da subvencionira (kao sto rade sve druge drzave) one koji hoce da instaraju tako nesto kod kuce. Sada, posto smo mi jako bogata drzava koja ne zna kud ce sa parama. Cisto sumnjam da ce se tako sta dogoditi u doglednom vremenu.
Medjutim nadati se je da ce solarna tehnologija u skoroj buducnsti postati jos jeftinija tako ba i mi kokuzi iz BiH mozemo da uhvatimo prikljucak na tom polju. Do tada, da se iskoristi ovo sto imamo.

Insolacija u Hercegovini je dovoljna za rentabilnu primjenu sorane energije. Nije solarna elektrana jedini biznis sa solarnom energijom..

Insolacija na ovim prostorima je povoljna za svaku vrstu koristenja solarne energije, pocev od upotrebe za domacinstva kao oblik zagrijavanja vode pa do solarnih elektrana o kojima ja govorim jer otvaraju prostor za business. Ona se krece u granicama 1385 - 1851 (prosjek 1536)kWh/m2 na godisnjem nivou. Ako ovo uporedimo sa podacima iz Njemacke koja uz Spaniju prednjaci u proizvodnji elektricne energije is solarne energije iako je njihov prosjek znatno nizi.
Neko je pitao o isplativosti?! Dakle, isplativost projekta je oko 7 godina za kreditna sredstva uzeta kod komercijalnih banaka. Nacuo sam da postoje drzavni fondovi koji dodatno stimulisu ovu vrstu projekata jer se ipak ulazi u drzavu sa novijim tehnologijama i ekoloski cistim projektom, a rezultat je roba za koju svakim danom ima sve vise interesanata, dakle elektricna energija. Postoje, naime, i medjunarodni fondovi iz kojih bi se takodje mogla dobiti neka subvencija, mada i ova subvencija koja je regulisana Uredbom o koristenju obnovljivih izvora energije (od 16.06.2010. godine) ostavlja dovoljno prostora za solidnu zaradu.
Bez sumnje, da je ovo skupa tehnologija i da tesko dolazi do usiju nasih "decision maker"-a ali ja opet podvlacim, za ovo vam nije potreban politicar ili veza da vam pomognu. Treba vam samo povoljna klima da vam ne odmognu. Da se neko ne zainati i kaze:"Sta hoce ovaj sa tim solarnim kolektorima ili solarnim filmom, sta se on pravi pametan i sl." i onda stvar moze da krene pogresnim putem.Uz ovo treba vam ili znacajna krovna povrsina ili ledina na kojoj se moze postaviti solarna elektrana. Lova je iz kredita a projekt i objekat pod hipotekom prvih 7 godina. To je vec stvar dogovora sa bankom. Postoji malii problem sa osiguravajucim kucama koje u biti nemaju dovoljno znanja o osiguranju ovih objekata ali i to se da dovesti u red.
Za kolegu koji pita o solarnim crijepovima i slicno: Postoje tehnologije koje su na bazi amorfnog silicija i vidu su mikrofilma koji se nanosi na krovni materijal ili neku drugu povrsinu. Njihova efikasnost je nesto slabija nego kod monokristala ili polikristalnih ploca, ali imaju znatne prednosti zbog jednostavnog postavljanja na vec postojece krovove. Lagani su i nije vam potrebna gradjevinska dozvola jer objekat vec postoji. Ovo je najisplativije raditi kada se radi novi objekat o u projekat ukalkulisati krovni materijal sa nanesenim slojem amorfnog silicija.
Kad su u pitanju prakticne stvarcice: Jednu od njih posjedujem - solarni punjac baterija, mobilnih telefona, GPS-ova,MP3/PDA, AM/FM radio uredjaja, Camcodera, Digitalnih fotoaparata i satelitskih telefona. Namota se u vidu rolne i nosi u torbici a prvenstveno je namjenjen za planinare, lovce, ljude koji dosta vremena provode na jahtama ili uopce vani i slicno. Ovaj moj kolektor je upravo od amorfnog silicija, lagan je (770 grama, dimenzije 350mmx900mm), jednostavan za rukovanje i nije vam potrebna sunceva energija da bi radio, - potrebna je dnevna svjetlost. Nema ga na trzistima Balkana i trenutna mu je cijena 252Eura. Dakle skupa igracka. Ipak kad zatreba niko ne pita za cijenu.
Za kraj hvala na konstruktivnoj korespodenciji. Svi prijedlozi, sugestije i pitanja su dobro dosli i bice mi drago da pomognem ali jos draze ukoliko neko pozeli da ozbiljnije udje u ovaj posao. Ja sam iz bezzemljaske familije i nemam ni ona dva m2 za vjecna lovista, u protivnom bih se zaputio sam.

Toto wrote:Insolacija u Hercegovini je dovoljna za rentabilnu primjenu sorane energije. Nije solarna elektrana jedini biznis sa solarnom energijom..

za kuću i više nego rentabilno

H4v4t4R wrote:

Toto wrote:Insolacija u Hercegovini je dovoljna za rentabilnu primjenu sorane energije. Nije solarna elektrana jedini biznis sa solarnom energijom..

za kuću i više nego rentabilno

H4v4t4R wrote:

Toto wrote:Insolacija u Hercegovini je dovoljna za rentabilnu primjenu sorane energije. Nije solarna elektrana jedini biznis sa solarnom energijom..

za kuću i više nego rentabilno

Ne samo za kuce, vec i za biznise. Solarnom energijom mogu da se okoriste svi potrosaci energije, bez obzira jesu li domacinastva ili su biznisi a ne samo u elekroprivredi koja proizvodi i prodaje energiju. Upravo to je osnovna prednost solarne energije.
Prije 50 godina uz pomoc firme HEPOK na hiljade poljoprivrednika iz Hercegovine je pocelo koristiti solarne susnice za susenje duhana i voca. Duhan je tada bio kurentna roba i osnovna industrijska biljka hercegovacke poljoprivrede. Iako su poljoprivrednici duhan i voce stoljecima susili na suncu, nove konstrukcije solarnih susnica su se pokazale rentabilne i masovno su usle u upotrebu. Primjenom solarnih susnica povecana je profitabinost prozvodnje duhana, jer su solarne susnice poljoprivrednicima omogucavale postizanje boljeg kvaliteta duhana, manje utrosenog rada u operacijam susenja, povecna je pouzdanost operacija susenja itd... Sve ove prednosti su ucinile da su poljoprivrednici masovno uzimali kredite i investirali u ovu tehnologiju.
Mogucnosti za primjenu solarne enrgije ja daleko vise nego prije 50 godina i Siguran sam da ce unuci i sinovi hercegovackih uzgajivaca duhana prihvatiti svaki oblik primjene solarne energije: ako im proizvodjaci opreme, trgovci kapitalom ponude rentabilne proizvode i usluge.

Da li ce se elektroprivreda i njeni lobisti ukljuciti u ovaj biznis je samo njihova stvar, ali moraju ponuditi mnogo vise
od sopstve promocije.

Ovo zvuci interesantno:

Moja kuća budućnosti sa najmodernijim fasadnim sistemima
Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis je među posjetiocima portala proveo anketu o poznavanju koncepta “pasivna kuća”. Sumirajući rezultate ankete zaključeno je da izuzetno mali procenat ispitanika ima osnovna znanja o niskoenergetskim i pasivnim kućama, što je jasna situacija da razvoj ovog trenda u građevinarstvu značajno zaostaje u Bosni i Hercegovini.

Edukacija o pasivnim kućama je izuzetno bitan elemenat za unapređenje energetske efikasnosti u društvu jer predstavlja sveukupni set mjera koje rezultuju u minimalnom utrošku energije u domaćinstvima. Koncept nudi rješenja za značajno smanjenje potrošnje energije i za već postojeće objekte, a posebno za objekte u izgradnji. Jedna od glavnih značajki pasivne kuće je da potrošnja energije za zagrijavanje prostorije na godišnjem nivou ne prelazi 15 kWh/m2, što u poređenju sa sadašnjom prosječnom potrošnjom u BiH od 150 - 250 kWh/m2 predstavlja smanjenje potrošnje za nevjerovatnih 10 – 16 puta.

Vođen idejom da Bosna i Hercegovina mora biti uključena u svjetske trendove Energis je, kao organizator ovogodišnjeg obilježavanja Sedmice obnovljive energije EU (EUSEW), u promociji energetske efikasnosti stavio naglasak upravo na prezentiranje tehnoloških rješenja za niskoenergetske i pasivne kuće.

Tako će u sklopu EUSEW manifestacije na Trgu djece Sarajevo 11. i 12. aprila biti postavljen prikaz rješenja koja pomažu domaćinstvima da značajno smanje troškove energije i da svoje objekte približe tom konceptu. Ono što ovu manifestaciju izdvaja je činjenica da će posjetioci vidjeti posljednja tehnološka dostignuća koja se trenutno primjenjuju u svijetu. Jedan od partnera manifestacije će prikazati i objasniti najmodernije fasadne sisteme koji su svoju premijeru doživjeli na Minhenskom sajmu građevinarstva održanom u februaru ove godine.

Između ostalog, građani će prvi put u BiH imati priliku vidjeti fasadni sistem koji se integrira sa solarnim panelima i time omogućava da objekat postigne energetsku nezavisnost.

Sedmica održive energije Evropske unije (EUSEW) je kampanja koju provodi Evropska unija sa ciljem podizanja opće svijesti o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Centralna manifestacija EUSEW-a se održava u Briselu, Belgija i na njoj učestvuju najvažnije političke i društvene ličnosti iz cijele Evrope. EUSEW se održava jednom godišnje od 2006. i do sada je organizovano preko 300 manifestacija širom Evrope, dok je ove godine prijavljeno preko trideset manifestacija u sklopu obilježavanja EUSEW-a. Više o EUSEW i o "Moja kuća budućnosti“ možete naći na http://www.energis.ba.
http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110407079

@Pertini, je li ovo ono o cemu si ti pisao? Mislim.. ne poznajem bas nabolje problematiku, pa ne kontam, ali ukupno mislim da bi bilo korisno poraditi na iskoristavanju solarne energije.

Ne znam na kom su uzorku vrsena istrazivanja, ali mislim da podatak o izuzetno malom procentu informiranosti gradjana BiH o niskoenergetskim kucama i pasivnim solarnim sistemima nije objektivan. Mozda se to odnosi na neku sarajevsku opstinu ali za cijelu BiH nije objektivan.

Odlicno je da imamo nekoga u Bih ko se bavi energetskom efikasnoscu, bez obzira jel u pitanju neprofitna organizacija - koja promovira ekologiju kroz energetsku efikasnost, slornu energiju i ostale obnovljive izvore ili se radi o biznisu iza kojih stoje profitni interesi.
Interesuje me da li pomenuta organizacija ima konkretnih projektnih aktivnosti izvan Sarajeva.

Poznato mi je da su se projekti primjene pasivnih solarnih sistema radili u BiH prije vise od 25 godina.
Uradjeno je znatan broje naucno-istrazivackih radova, diseratcija i eksperimentalnih istrazivanja na katedrama fakulteta u BiH, te prakticnih rjesenja na privrednim i privatnim objektima.
U to vrijeme je putem casopisa za populazrizaciju nauke i tehike (Galaksija) vrsena promocija i edukacija iz domena primjene solarne energije.
U trafikama po BiH se moglo kupiti posebno izdanje casopisa (od stotinjak strana) sa gotovo svim tehno-ekonoskim informacijama o primjeni pasivnih solarnih sistema sa detaljnim tehnickim objasnjenjima, proracunskim modelima, grafikonima insolacije za sva podrucja u BiH, skicama idejnih rjesenja pasivnih kuca i fotografijama eksperimentalnih pasivnih kuca radjenih po svijetu.
Casopis "Uradi sam" je takodje objavio niz tehnickih rjesenja iz oblasti pasivnih solarnih sistema koja su radjeni u kucnoj radinosti.
Samo po idejama iz ovih casopisa je uradjeno na desetine (sto je meni poznato) adaptacija, rekonstrukcija, aplikacija na privatnim stambenim objektima, ljetnim kampovima, privatnim pansionima, motelima, solarnim susnicama, privatnim kotolovnicama.
Svakako da nije moglo biti rijeci o masovnosti ali su to bili pocetci i jeste se mogao uocavati trend.
Taj trend je prihvatila i industrija koja je pocela industrijski graditi solarne kolektore i kompletne sisteme: SOKO- KLima uredjaji, Mostar; HEPOK -Poljoprivredni institut, Mostar; Holet Stadion, Dubrovnik; Solaris itd . Hoteli jesu Hrvatskoj ali su projekti i oprema uradjeni u BiH).

nadam se da ce ove moje opaske shvatiti afirmativno, jer zelim svjedociti da mi u BiH imamo: kako potencijale za primjenu solarne energije, tako i za razvijanje svih ostalih aktivnosti na bazi ove tehnologije - od nauke do privrede.
Ne prihvatam mistifikacije i inferioni stav spram nasih potencijala i sposobnosti.
Kada neko na sajtu ili u strucnom radu objavi da je pasivna kuca projetovana po prvi put 1988 g u mozgovima nekih svedskih i njemackih profesora a ja 1985 u sred biH -na bazi eksperimenata mojih profesora i diplomskog rada moga najboljeg jarana sa faksa- izvrsim rekonstrukciju dedine kuce, na principima projektovanja i primjene pasivne solarane energije, te napravim solarnu sunicu i verige po nekim idejam iz casopisa koji se kupuju u BiH trafikama onda ne mogu da ne reagujem.

Tema jako dobra, no, ne vjerujem da je u skorije vrijeme realno da se eksploatacija solarne energije u BiH stavi u fokus u skorije vrijeme. Nekoliko je razloga:
1. Solarna energija je energija koja je jedna od najmanje isplativih u smislu ROI-a (return of investment), jer tu nije u pitanju samo dozvola, paneli i sl, vec i sistemi regulacije, punjenja, transformacije i kojecega - sto je jako skupo, i jos uvijek nije dovoljno ekoloski cisto (dok se te igracke napravi, spali se puno nafte...); ima svoj rok trajanja, stohasticno je itd...
2. Postoji visestruko vise drugih izvora energije u BiH koji imaju daleko veci ROI faktor od solarne, relativno su jeftinije, pouzdanije, i daleko je lakse naci investitora, tu su prvenstveno male hidrocentrale, mozda cak poneka vjetroelektrana i sl.. Lijepo je zamisljati, ali ako nema ko to da plati, ma kakva da je ideja, dzaba nam sve;
3. Solarna energija jos uvijek nije dobro kultivisana, sistemi akumulacije i transformacije elektricne energije nisu dovoljno efikasni i samo na rijetkim mjestima imaju posebnog smisla. Generalno, solarna energija spada u red alternativnih i dopunskih izvora energije (i tesko da ce ikad moci biti primarni); uz solarnu energiju dosta se radi na gorivnim celijama, fuziji u Cernu i sl... Za investitore je upitno kada ce se to sve isplatiti i u sta je bolje ulagati... Insolacija je, vec nesto drugo i vjerovatno da u odredjenom segmentu "prikupljanja" energije ima smisla, ali o tome vec manje znam...

Elem, da ne teoretisem previse. Solarna energija je dobra stvar, bila je i bit ce alternativna, ali se ne treba ostavljati po strani. Ona ima i imat ce svoju primjenu, ali da sam investitor ne bi mi bila u fokusu i ne znam ko bi me mogao natjerati i nagovoriti da ulozim, recimo 50 miliona u to, tim vise sto cak i u BiH isti novac mogu uloziti u neki drugi vid izvora energije, a da mi se investicija vrati prije.

Vec duze vrijeme sam razmisljao da se malo igram sa manjim solarnim panelima. Zna li iko gdje u BiH mogu kupiti panele, barem malo jace od 20W? Naravno, da nije neka astronomska cijena.

ne bih da vam kvarim odusevljenje sa ovim padobranskim postom, ali u odnosu na termo, atomske, itd energije,
solarna je blago receno pusiona.

par cinjenica:

1. jako je skupa u odnosu ostale izvore, jer za jedan kW snage treba odprilike 5-7m2 panela = SKUPO.
danasnji solarni paneli mogu samo odredjene talasne duzine prihvatiti iz suncevog spektra, i njihova je efikasnost slaba. 10-40% zavisno od tehnologija.
izvor>
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Shock ... lCurve.svg



2. te energije ima samo kad sija sunce, dakle javlja se problem skladistenja energija -> baterije
Baterije najnovijih LiIon, LiFePo4..itd mogu izdrzati do 1000 ciklusa punjenja, i ne mogu uskladistiti toliko energije, cak ni za jedno domacinstvo. Probajte ugrrijati vodu za kupanje na baterije. Moze, ali ce vas takve baterije kostati u hiljadama KM(EUR)
btw. Kine je smanjila kvote na izvoz Li, kojeg nema toliko u ostalim dijelovima svijeta td ce to uciniti baterije jos skupljim.

3. takve baterije trebaju elektroniku za punjenje i pametan inverter za transport te energije u mrezu. ta elektronika trosi struju i to 24 sata i kosta takodje par stotina do 1000 EUR...

4. padne snijeg na panele = snaga 0


uskratko da se zamjeni jedan blok termoelektrane, od 200MW sa ovim kinom, potrebno je

1000 km^2 panela, sto je odprilike pedesetina teritorije BIH...

za one koji se interesuju licno mislim da u vjetru ima "puno vise hljeba..."

mali Edit.
ovaj post se odnosti na jednu usku grano solarnih photovoltaik panela, dakle onih koji proizvode struju direktno.
postoje takdje solar termo paneli koji proizvode toplu vodu i koju su prilicno isplativi...

kakva solarna energija, prica za malu djecu,
ako nekog uzbudjuju obnovljivi izbori enrgije nek se hvata geotermalne energije.

Nista ne fali atomskoj energiji, na kakvom terenu se nalaze japanci i koliko atomskih centrala mene cudi kako nisu imali ranije problema.

ne kontam ja ove 'zelene' sve bi oni nesto dzaba i sada, a kad odu vani rasplacu se kad vide Ajfela komplet u svjetlu, pa odakle dolazi tolika energija ?

sve i jedna razvijena drzava mora da ima atomske centrale, to su razvijena drustva koja imaju snage da istrazuju.
zeleni nikako da skontaju da nijedan razvoj drzave ili drustva ne pociva na koristenju fenjera.

Ljudi kada su shvatili znacaj energije poceli su da zderu resurse oko sebe... ugalj, nafta i slicno ... sve "prljava" energija ali zogdna i nadohvat ruke ... onda se stvore lobiji ... stover se navike potrosaca ... svi kukaju svi ZELENI ...al svi hoce sve i to odmah ...

Zamisli imas solarni voz koji lagano plovi bas kao brod ... u skladu sa razpolozivom energijom ... e da vidim ko bi se do njemacke cimo 6 dana ... ili bi cimno 300e pa avionom spicio za 45 minuta ... dakle svi smo mi rkivi podjednako s nasim megalomanskim nezasitim potrosackim navikama ...

Al period tranzicije ce kad tad doci ... moracemo promjenit navike i izovre energije ... jednog dana cemo dostici zavidan nivo ... ak ose u medjuvremenu ne pokoljemo jer kak ose mnozimo falice i kiseonika ...

Vidim da ima mnogo skeptika. U daljem tekstu dacu neke naslove objavljene u razlicitim medijima u poslednje vrijeme. Ako hocemo u EU moracemo se prilagoditi pravilima EU. Komsije vec rade na tome. Spanija obara rekorde. Pa ako su svi oni ludi, a mi jedini pametni, onda nam ne preostaje nista drugo nego da gradimo nuklearke. Pa nek bude jedna u Pocitelju, jedna u Visokom, Tuzla obavezno, itd. Evo spomenutih naslova, pa vi sami procjenite:
• GiraSolar, Američko-Nizozemska solarna kompanija je počela pregovore sa lokalnim energetskim kompanijama u Turskoj o gradnji najveće solarne elektrane u Europi i proizvodnji solarnih panela u Turskoj za izvoz u Europu.
• Španska proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije tokom prva dva mjeseca 2011. je činila 38% ukupne potrošnje električne energije te države, s time da su vjetroelektrane proizvodile skoro pola od toga. To su službeni podatci operatora mreže Red Electrica de Espana (REE).
• Više od dvije stotine entiteta, političkih predstavnika i trideset članova Europskog parlamenta sastali su se u raznim gradovima širom Europske unije gdje su predstavili deklaraciju za energetsku politiku u kojoj se poziva na 100% proizvodnje energije obnovljivih izvora do 2050. godine.
• Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi početi raditi već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.
• Države članice Europske unije trebaju udvostručiti ulaganja u obnovljive izvore energije na 70 miliardi Eura godišnje, izjavio je Komesar za energiju Günther Oettinger.
• U sastavu buduće poslovne zone Barban-Krvavci bit će i solarna elektrana. Cilj investitora je podići deset ovakvih elektrana, ukupne snage 7 MW, u Hrvatskoj.
• Kinezi namjeravaju financirati izgradnju prve solarne elektrane u Srbiji. Kao lokacija odabrana je Kikinda, jer je jedan od gradova u Srbiji sa najviše sunčanih dana u godini.
• Bijela kuća, koja je već pridonijela zaštiti životne sredine time što je na njenom posjedu zasađena bašta s povrćem, planira da početkom 2011. godine postavi solarne panele na krov stambenog dijela, izjavio je u utorak američki ministar energetike Steven Chu.

Licno bih volio da medju ovim naslovima ima bar jedan koji govori o podizanju svijesti BH gradjana o obnovljivim izvorima energije i potrebi da o planeti razmisljamo kao o svojoj avliji. Postoji jedna mudra recenica nepoznatog autora: Neki ljudi su se oduvjek vozili prvom a neki drugom klasom, ali kad brod pocne tonuti i jedni i drugi traze isti camac za spasavanje.

Pertini wrote:
Licno bih volio da medju ovim naslovima ima bar jedan koji govori o podizanju svijesti BH gradjana o obnovljivim izvorima energije i potrebi da o planeti razmisljamo kao o svojoj avliji. Postoji jedna mudra recenica nepoznatog autora: Neki ljudi su se oduvjek vozili prvom a neki drugom klasom, ali kad brod pocne tonuti i jedni i drugi traze isti camac za spasavanje.

Koji su ciljevi, vizije, misije ove akcije podizanja svjesti? Koje su ciljne grupe? Ko su korisnici postignutih rezultata i koje se koristi ocekuju? Bio bih zahvalan na nekoliko mjerljivih indikatora uspjesnosti.

Toto wrote:Koji su ciljevi, vizije, misije ove akcije podizanja svjesti? Koje su ciljne grupe? Ko su korisnici postignutih rezultata i koje se koristi ocekuju? Bio bih zahvalan na nekoliko mjerljivih indikatora uspjesnosti.

Odgovoricu vrlo konkretno:
Cilj: pronaci zainteresovane koji razumiju problematiku, posjeduju zemljiste ili poslovni ili stambeni objekat velike krovne povrsine a uz sve spremni da investiraju u projekat buducnosti koji ce donijeti novac. Istina isplativost projekta je oko 7 godina a zarada je bazirana iskljucivo na odredbama Uredbe o obnovljivim izvorima energije. Bez subvencija koje je FBiH osigurala Uredbom ovo je projekat koji se ne isplati.
Vizija: Business buducnosti prema kojem ce se ljudski rok okrenuti kad tad. Prepisana je od susjeda koji, na istoku rade svoju prvu solarnu elektranu uz pomoc kineskog kapitala i tehnologije, dok se u Hrvatskoj do kraja 2012 planira 12 solarnih elektrana. Moja vizija je posljedica je nuklearne katastrofe u Japanu i sjecanja na Cernobil a bazirana je na podacima Vlade GB cije su procjene da ce do 2050. covjecanstvu trebati 30% vise vode, 40% vise hrane i 50% vise energije. Ovo je sansa za BiH. Negdje sam procitao da u životu postoji 5 stvari koje se ne mogu vratiti:
- Kamen kad je bačen;
- Riječ nakon što je izrečena;
- Mogućnost nakon što je izgubljena;
- Vrijeme kad je prošlo;
- Ljubav za koju se NE BORI.
A glavni problem je sto se ova mogucnost mora iskoristiti jer je u pitanju bioloski opstanak, mozda ne bas nas koji sada o ovome pisemo, vec nasih potomaka.
Misija akcije podizanja svjesti: Kao prvo steta je da tu akciju ne provodi drzava. Moja misija motivirana je prostom zeljom da niko moj ne dodje u situaciju da se otima za onaj camac za spasavanje koji sam ranije spominjao.
Ciljne grupe: Posjedujem izvjesna znanja iz ove oblasti (dapace radio sam postdiplomski u SAD na temu koja je jako bliska ovoj - Svijet bez nafte), i trazim ljude koji su eventualno spremni da investiraju u ovu oblast gdje bih licno mogao pomoci i unovciti dio znanja koje posjedujem, a investitor osigurati znacajnu zaradu uz primjenu tehnologije ciji je vijek trajanja oko 30 godina.
Postignuti rezultati i koristi koje se ocekuju: Trenutno u Europi najznacajnije rezultate postizu Njemacka i Spanija. Obratite paznju Njemacka. Mnogo sjevernije od nas sa insolacijom koja je znatno manja neho u prosjecnoj BiH (govorim o prosjeku jer naravno da nije isto zracenje na Brckom i Neumu). Od Njemacke se ocekuje jos vise s obzirom da su donijeli odluku da zatvore 5 svojih nuklearki i to zauvjek. Od drzave koja je gotovo zadovoljavala svoje potrebe za elektricnom energijom postali su direktni uvoznici struje iz Poljske (koja se jos uvijek oslanja na nuklearke) i Francuske (cije namjere i promisljanja mi zbog nepoznavanja francuskog jezika nisu dostupne).
Indikatori uspjesnosti: Uspjesnost ovih projekata matematicki je rezultat zbroja koeficijeta insolacije na odredjenoj geografskoj sirini, softverski obradjenih podataka klimatskih pracenja, zakonske regulative koja se ovih dana donosi i u RS-u u skromnijem obimu i direktne primjene moderne tehnologije Njemackog i Svicarskog porijekla.
Na kraju: Detaljna uputstva i konkretna pitanja te eventualno poslovni prijedlozi - samo na PP.

Sta kazu susjedi...

"Prošle godine je broj fotonaponskih instalacija u Njemačkoj rastao u značajnoj mjeri pa je ukupna godišnja bilanca završila sa 3,8 GW novo instaliranih kapaciteta. Tako trenutno ukupni instalirani kapacitet fotonaponskih sustava priključenih na mrežu iznosi skoro 10 GW.

U 2009. godini Njemačka fotonaponska industrija je generirala €10 milijardi eura prihoda i 60.000 novih poslova koji su direktno vezani uz fotonaponsku industriju. Pošto je u Njemačkom parlamentu izglasano smanjenje tarifa za povlaštede proizvođače od 16% za sve krovne fotonaponske sustave i 15% za ostale, proizvođači očekuju značajan rast instaliranih sustava i ove godine jer će zasigurno mnogi investitori iskoristiti priliku da iskoriste povoljnije tarife. Sa ovim brojkama Njemačka i dalje ostaje najveće fotonaponsko tržište na svijetu.

Koliko ima smisla uspoređivati nas sa Njemačkom? Ne baš previše ali evo barem nekoliko podataka. Hrvatska u usporedbi sa Njemačkom može ostvariti prosječno 30-40% veću stopu proizvedene električne energije po m2 instaliranog panela."

Zanimljivi link:

http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/apps3/pvest.php#

@pertini
jos uvjek mi nije jasno jel ti prodajs svijest ili solarne kolektore ..

Nikad svijest gradjana nije podizala elektrane, niti su elektrane -pa taman bile i od 50mil$ - podizale svijest o nekoj novoj tehnologiji.

Ovo sto si napisao mora da je neka brdsko-planinska verzija. Ako imas stogod jednostavnije i konkretnije za horizontale, na Dubravskoj i Nisickoj visoravni ja bih rado prelisto.
Do tada: imas u mostarskom naselju Karasebes 30 ha zemlje, krovova, objekata, sunca - vise vengo u silicijskoj dolini, pa vidi sa njima -mozda im stogod i tusnes .. samo se dobro pazi heregovaca: dobro se razumiju u sunce

Namjenjeno skepticima koji ne mogu da shvate da je ovo nesto sto nezaustavljivo dolazi. Hocemo li se mi ukrcati na ovaj voz/vlak, samo je do nas. Tekst preuzet od energetika.ba.

Google ulaže 168 milijuna dolara u solarnu elektranu
Moglo se pretpostaviti da su tvrtki BrightSource Energy suđene velike stvari kada je Google uložio 10 milijuna dolara u nju 2008. godine.
Zbog toga nije tako šokantno doznati da je tvrtka Brightsource upravo dobila 1.6 milijardi dolara zajma od Ministarstva energije u SAD-u, kao i investiciju od 168 milijuna dolara od Googlea, kako bi izgradila najveću svjetsku solarnu elektranu. Solarna termalna elektrana Ivanpah gradit će se u pustinji Mohave, a nakon završetka gradnje 2013. donijet će oko 2.600 megawatta električne energije energetskom sustavu u SAD-u te time udvostručiti količinu solarne energije proizvedene u SAD-u. Sa kapacitetom od gotovo 400 megawatta elektrana će proizvoditi dovoljno električne energije za 140.000 domova. Tvrtka je već osigurala i kome će isporučiti struju kada elektrana bude puštena u pogon, odnosno tvrtkama Pacific Gas and Electric Company i Southern California Edison, piše Lider Press.
Ova solarna elektrana neće funkcionirati pomoću fotonaponskih ćelija, kakve možete vidjeti na krovovima kuća. Solarni termalni sustav sastoji se od tisuća zrcala koje odbijaju sunčevu svjetlost na bojlere ispunjene vodom. Time se stvara para koja okreće turbine koje proizvode struju. Ovaj sustav je jeftiniji od konvencionalnih solarnih panela, a pritom je jednako pouzdan. Međutim, Ivanpah ide i korak dalje tako da pretvara paru nazad u vodu što mu omogućuje da koristi 95 posto manje vode nego drugi solarni termalni sustavi.
Upravo takva kreativna rješenja su ono što kod Googlea prolazi. - Uzbuđeni smo što smo ostvarili našu najveću investiciju u čistu energiju dosada. Ovom investicijom pomažemo izgradnju prve komercijalne elektrane koja koristi solarnu tehnologiju koja ima veliki potencijal te omogućuje proizvodnju velike količine čiste energije - rekao je Rick Needham, direktor zelenih poslovnih operacija u Googleu za portal FastCompany.com. - Ivanpah će biti najveći projekt solarne energije na svijetu. Moći će proizvoditi čistu energiju uz najvišu efikasnost od svih sličnih elektrana. Nadamo se da je ovo samo prvi projekt koji će potaknuti daljnje investicije u ovu uzbudljivu tehnologiju - kaže Needham.