Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
SEDAM MOSTOVA I DVIJE PETLJE: Pogledajte kako teku radovi na Koridoru 5C kroz Tešanj i Doboj Jug, projektu vrijednom više od 140 miliona maraka…
U „Autocestama“ FBiH ističu kako bi projekt izgradnje autoputa na trasi panevropskog koridora 5C kroz BiH trebao biti završen 2028. godine.
Ekonomija
Početkom godine počeli su radovi na sjevernoj poddionici koridora 5C od Putnikovog brda kod Doboja do Medakova u općini Tešanj. Na dionici dugoj 8,5 kilometara, bit će, između ostalog, izgrađeno sedam mostova i dvije petlje u što će biti investirano 143 miliona eura uglavnom kreditnih sredstava EBRD-a. Već su se javili i prvi nesporazumi s lokalnim stanovništvom zbog čega su tešanjski privrednici organizirali prijem za sve aktere uključene za ovaj kraj historijskom infrastrukturnom projektu.
Za ovaj dio Bosne i Hercegovine početak radova na izgradnji prvih kilometara autoputa predstavlja historijski događaj. Iako mehanizacija još nije mobilisana u punom kapacitetu, dolazak teških mašina koje koriste lokalnu putnu infrastrukturu uznemirilo je lokalno stanovništvo u Doboj-Jugu i povratničkim naseljima kod Doboja. U namjeri da doprinesu boljem razumijevanju u jednoj tešanjskoj kompaniji su priredili prijem dobrodošlice za više od 300 aktera angažiranih na gradilištu autoputa.
„Ako ima nekih nejasnoća, da pokušamo to riješiti na ovaj način, kako se stvari ne bi dalje komplicirale. I jako je važno da ti odnosi sada budu pravilno postavljeni kako bismo imali što manje nesporazuma", kazao je za FTV Izudin Ahmetlić, privrednik iz Tešnja.
„Probleme ćemo rješavati dogovorom i ovo je prilika da se o tome porazgovara i da nastojimo riješiti probleme koji eventualno budu bili", navodi načelnik Općine Doboj jug Mirnes Tukić.
„Neće uvijek biti jednostavno. Pred nama je vrijeme u kojem ćemo morati biti strpljivi i obazrivi i razumjeti ukupnu situaciju. Vjerujem da ćemo uspješno proći kroz to", istakao je Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.
Nakon spoja sa tunelom Putnikovo brdo, bit će izgrađeno i sedam mostova, jedan vještački tunel, upravljački centar, dvije petlje, a bit će uređene obale Usore i Tešanjke kao i dislokacija dijela magistralnog puta M-4 Doboj - Banja Luka.
„Upravo se radi na probijanju tih cesta i cijeli koncept je da što manje koristimo postojeću infrastrukturu, da je što manje uništavamo. A nekih šteta će morati biti. Naravno to će se sve do kraja projekte popraviti i vratiti u stanje koje je bolje od onoga koje smo zatekli", poručio je Jasmin Bučo, direktor firme izvođača radova.
Radovi na izgradnji ove dionice trebali bi biti završeni za dvije godine. U izgradnju 8,5 kilometara autoputa bit će investirano 143 miliona eura, uglavnom kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj.
„Imajući u vidu da su već u izradi dionice od Zenice sjever do Poprikuše i da je njihov kraj planiran za 2025., vidimo da će u 2026. godini Tešanj biti otvoren i prema sjeveru i prema jugu", naglasio je savjetnik direktora JP autoceste FBiH Amir Fejzić.
U „Autocestama“ FBiH ističu kako bi projekt izgradnje autoputa na trasi panevropskog koridora 5C kroz BiH trebao biti završen 2028. godine.
JOŠ KRAĆE DO MORA: Pogledajte kako napreduje gradnja dionice Koridora 5C prema Doboju…
Na trasi se trenutno izvode radovi na sektorima 2, 4 i 5, dok su uslijed izmjene projektnih rješenja na sektorima 1, 6 i 7 pripremni radovi u toku.
Ekonomija
Na dionici Vranduk – Ponirak koja je ukupne dužine 5,3 kilometara, trenutno se radovi odvijaju na trasi na iskopu i zaštiti kosina. Aktivnosti se provode na svim objektima, kao i na otvorenom dijelu trase za koju je završena projektna dokumentacija. U toku su i radovi na postavljanju elemenata odvodnje.
Radovi na dva mosta Vranduk 1 i Vranduk 2 ukupne dužine 780 metara, te dva vijadukta Koprivna 1 i Crni potok od po 100 metara, završena je izrada konstrukcije objekata, izuzev postavljanja elemenata odvodnje i kolovozne konstrukcije za koje se čeka spajanje sa ostatkom trase, kao i izrada kompletne mreže odvodnje atmosferskih voda sa kolovoza.
Tunel Vranduk je u završnoj fazi izgradnje. U toku su radovi na ugradnji ivičnjaka i priprema za tamponski sloj, te završni radovi na galerijama predusjeka. Ovaj dvocijevni tunel ukupne je dužine 380 metara i radi se prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM).
Na trasi se trenutno izvode radovi na sektorima 2, 4 i 5, dok su uslijed izmjene projektnih rješenja na sektorima 1, 6 i 7 pripremni radovi u toku.
Na gradilištu dionice Vranduk – Ponirak svakodnevno je angažovano oko 250 radnika. Provode se sve neophodne mjere zaštite na radu, kako bi se obezbijedio siguran rad za sve radnike na gradilištu.
Izvođač radova na dionici Vranduk – Ponirak je konzorcij Azvirt L.L.C i Hering d.d. Široki Brijeg.
Nadzor nad izvođenjem radova obavlja konzorcij DRI upravljanje investicijama d.o.o. i Divel d.o.o. Sarajevo.
Sredstva za izgradnju osigurana su putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).
Najveći opseg posla kada je u pitanju izgradnja autoceste na Koridoru Vc trenutno se izvodi u Zeničko – dobojskom kantonu. U izgradnji su četiri dionice za novih 20 kilometara autoceste na relaciji Zenica – Žepče, čiji se završetak i puštanje u rad kao jedne prometne cjeline očekuje do kraja 2024. godine, saopćeno je iz JP Autoceste FBIH.
ovo do Doboja ili Tesnja bi bas dobro doslo
Non stop sam s kamionom iz Tešnja prema Sarajevu,saobracaj je usporen i nesiguran na relaciji Karuše - Zenica jedva cekam autoput
VELIKI PROJEKAT U NAJAVI: Priprema se gradnja brze ceste kroz Krajinu
Postaje li brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša realnost? JP Autoceste FBiH počinju izgradnju prve dionice od 17 kilometara.
Ekonomija
JP Autoceste FBiH uskoro započinju izradu Glavnog projekta za prvu dionicu brze ceste Bihać – Velika Kladuša, od Kamenice (čvorište Bihać) do Ćoralića (petlja za Cazin), dužine 17 kilometara, piše Dijasporainfo.
Na dionici su već završeni inžinjersko-geološki istražni radovi. Trenutno je u toku izrada studije uticaja na okoliš.
Predviđeni period za izradu studije utjecaja na okoliš je nekoliko mjeseci, nakon čega će biti podnesen zahtjev za izdavanje okoliške dozvole.
Prošle godine su najavljeni i prvi konkretni radovi u 2023. godini, što će u mnogome zavisiti od administrativnih procedura, navodi portal.
Iz Autocesta FBiH naglašavaju kako su predviđena sredstva za eksproprijaciju i izradu Glavnog projekta umanjena, što su negirali krajiški zastupnici u Federalnom parlamentu.
U AUTOCESTAMA FBiH SVEČANO I RADNO: Potpisan ugovor o izgradnji dionice autoceste na koridoru 5c Medakovo - Ozimice
Evropska investicijska banka (EIB) dala je saglasnost na prijedlog odluke o odabiru izvođača radova. Kako su ranije saopćili iz JP Autoceste FBiH, kompanija Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. izabrana je kao tehnički prihvatljiv i ekonomski najpovoljniji izvođač.
Ekonomija
Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine i kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S potpisali su danas ugovor o izvođenju radova na dionici autoceste na Koridoru Vc Medakovo - Ozimice, dužine 21,3 kilometar.
Evropska investicijska banka (EIB) dala je saglasnost na prijedlog odluke o odabiru izvođača radova. Kako su ranije saopćili iz JP Autoceste FBiH, kompanija Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. izabrana je kao tehnički prihvatljiv i ekonomski najpovoljniji izvođač.
- Vrlo brzo ćemo krenuti u izgradnju i posljednje dionice na sjevernom dijelu, Ozimice – Poprikuše, tako da planiramo sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja da završimo do kraja 2025. godine - rekao je ranije Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.
Treba naglasiti da je ovo prvi put da JP Autoceste FBiH ugovaraju izgradnju više od 20 kilometara. Nakon uvođenja izvođača u posao, rok izvođenja radova je 30 mjeseci.
Podsjetimo da je kompanija Cengiz u periodu od 2012. do 2014. izgradila dionicu Vlakovo - Tarčin gotovo iste dužine (20,25 km) kao što je ova dionica Medakovo - Ozimice i po zahtjevnosti vrlo slična. I tada je kompanija Cengiz za približno 350 miliona eura izgradila ovu dionicu, i što je posebno važno, u dogovorenom roku.
Od tri ponude u postupku pregleda i ocjene odabrana je tehnički prihvatljiva i ekonomski najpovoljnija ponuda kompanije Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S s cijenom ponude bez PDV-a u iznosu 361.753.355 eura.
Na dionici Medakovo – Ozimice gradit će se pored otvorene trase, jedna petlja, dva dvostrana odmorišta, osam mostova i vijadukti, dva nadvožnjaka, 15 podvožnjaka i jedan tunel dužine 2.200 metara, a zajedno sa dionicom Putnikovo Brdo – Medakovo čija je izgradnja počela u novembru prošle godine, činit će funkcionalnu prometnu cjelinu.
Ukupna dužina mostova iznosi 1.367 metara, od kojih će najduži imati 371 metar.
Raspisan tender za posljednju dionicu Koridora 5C na sjeveru dužine 12 kilometara
V. K.
Foto: Klix.ba
Autoceste FBiH objavile su danas međunarodni tender za izgradnju posljednje dionice autoceste na sjevernom dijelu Koridoru 5C. Radi se o dionici Ozimice - Poprikuše dužine 12 kilometara. Procijenjena vrijednost nabavke radova iznosi 300 miliona eura.
Povodom raspisivanja tendera, dalju gradnju koridora komentirao je i direktor preduzeća Elmedin Voloder.
"Današnjim raspisivanjem tendera za izgradnju preostalih 12 kilometara, od Maglaja do Žepča, zaokružili smo izgradnju autoceste na sjeveru Koridora 5C. Završetak radova na ovom dijelu Koridora planiramo polovinom 2026. godine tako da bi tada sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Save, bio u potpunosti izgrađen", kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.
Na dionici Ozimice - Poprikuše predviđena je izgradnja devet mostova ukupne dužine 4.333 metara, a veći i zahtjevniji objekti su projektirani preko korita rijeke Bosne, magistralne ceste i željezničke pruge. Trasa uključuje i izgradnju pet tunela ukupne dužine 5.677 metara.
Dionica Ozimice - Poprikuše finansirat će se iz sredstava osiguranih putem Evropske investicijske banke (EIB) te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseca. Rok za dostavljanje ponuda je 12. juni 2023. godine.
NAJZNAČAJNIJA SAOBRAĆAJNICA ZA BiH: Nove dionice autoceste gradit će više od 1000 radnika. Riječ je o koridoru Vc na kojem se uskoro otvaraju nova gradilišta.
Ekonomija
Najveći infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini koji će ovu zemlju prometno uvezati s Evropskom unijom bit će završen za pet godina.
Tunel među većima u Evropi
Riječ je o koridoru Vc na kojem se uskoro otvaraju nova gradilišta te će na gradnji ove, za BiH, najznačajnije prometnice raditi više od 1000 radnika. Kako su naveli iz JP Autoceste FBiH, pokrenut je snažan investicijski ciklus kojem je primarni cilj do kraja 2028. godine završiti gradnju autoceste na koridoru Vc.
Intenzitet radova pojačava se s dolaskom boljih vremenskih uvjeta, a u toku su predradnje za početak gradnje tunela Prenj koji predstavlja jedan od najzahtjevnijih objekata na čitavom projektu ove prometnice te će po svom završetku predstavljati deveti najduži tunel u Evropi, piše Večernji list.
Tunel Prenj će biti dugačak 10,90 kilometara, a radovi će trajati do šest godina i završetak je planiran do kraja 2028. godine. Cijena gradnje tunela Prenj, također, pokazuje o kakvom je projektu riječ. Naime, procjenjuje se da bi njegova gradnja mogla stajati najmanje 400 miliona eura, ali je projekt finansijski opravdan jer će značajno ubrzati protok ljudi i robe kroz BiH, a put od Sarajeva do Mostara skratiti za 30 kilometara. David Rajšter iz slovenske kompanije Elea iC, koja će ga projektirati, rekao je kako će na njegovu projektiranju raditi čak 50 stručnjaka iz Slovenije i Austrije, koji će dati odgovore na pitanja o sigurnosti, ventilaciji, prometu i hidrogeologiji tunela i planine Prenj.
Inače, trenutno je u toku izgradnja 60 kilometara ove autoceste. Uz most Počitelj u Hercegovini, radi se i dionica od petlje Zenica sjever do južnog dijela Žepča u dužini od 20 kilometara. Također, radovi se izvode od entitetske linije prema Tešnju te od Tešnja do južnog dijela Maglaja u ukupnoj dužini od oko 30 kilometara. Ukupna vrijednost radova koji se trenutno izvode na koridoru Vc iznosi više od dvije milijarde KM.
Kako su naveli iz JP Autoceste FBiH, raspisan je tender za gradnju posljednje dionice na sjeveru. Riječ je o dijelu prometnice od Maglaja do Žepča u dužini od 12 kilometara.
"Početkom jeseni trebali bismo završiti proceduru odabira izvođača te će cijeli taj dio koridora biti u određenoj fazi gradnje. Na južnom dijelu koridora od Ivana do Konjica, zatim od Konjica do tunela Prenj te od tunela Prenj do petlje Mostar sjever u toku je izrada glavnog projekta koji finansira Evropska unija. Ova godina bit će vrlo dinamična kada je u pitanju nastavak gradnje ostalih dionica na jugu", istaknuli su iz ovog javnog poduzeća.
Sjeverna dionica
Naime, kako ističu, planira se brzo otvoriti dva gradilišta na jugu, i to za dionice Mostar sjever - Mostar jug i tunel Kvanj - Buna ukupne dužine 19,4 kilometra. Za dionicu Mostar jug tunel - Kvanj JP Autoceste pokreće nabavu za izradu idejnog i glavnog projekta s geološkim i geotehničkim istraživanjima, čija će realizacija trajati šest mjeseci. Iz ovog poduzeća podsjećaju i kako će tokom ove godine biti završeni radovi na dionici Počitelj - Zvirovići u dužini od 11 kilometara.
U sklopu ove dionice gradi se most Počitelj, koji, uz tunel Prenj, predstavlja jedan od najzahtjevnijih objekata na koridoru Vc.
Inače, koridor Vc, koji bi kroz BiH trebao spojiti Mađarsku i istočni dio Hrvatske s Jadranskim morem, dug je više od 330 kilometara. Najveći dio od 274,3 kilometra gradi se kroz Federaciju BiH i trenutno je građanima na raspolaganju izgrađenih 126,5 kilometara, a cilj je da u iduće dvije godine cijela sjeverna dionica bude operativna.
RAZGOVORI MINISTRA EDINA FORTE U BRISELU: "Brzu cestu Bihać - Sarajevo - Podgorica..."
(...) uvrstiti u mrežu evropskih koridora.
Društvo
Uvrštavanje brze ceste Bihać-Sarajevo-Podgorica u mrežu evropskih koridora, što bi omogućilo njeno lakše finansiranje i osiguralo bespovratna EU sredstva, modernizacija postojeće i izgradnja nove željezničke infrastrukture u Bosni i Hercegovini, digitalna transformacija i čišćenje javnog prostora od govora mržnje, samo su neke od tema o kojima je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto razgovarao u Briselu.
Forto je u Briselu razgovarao sa vršiteljicom dužnosti direktorice Direktorata za mobilnost i transport (DG MOVE) Majom Bakran Marcich, zamjenicom direktora Direktorata za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (DG CONNECT) Renatom Nikolay te sa direktorom Direktorata za susjedsku politiku i proširenje (DG NEAR) Gert-Janom Koopmanom, prenosi BHRT.
Prisustvo Bosne i Hercegovine u Briselu mora biti jače i proaktivnije, jedinstven je zahtjev i konstatacija brojnih sagovornika u sjedištu Evropske unije.
NAJVEĆE GRADILIŠTE NA KORIDORU Vc: Završetak autoceste od Zenice do Žepča krajem 2025. godine (VIDEO)
Trenutno najveća gradilišta na Koridoru Vc nalaze se u Zeničko-dobojskom kantonu, na relaciji Zenica-Žepče, gdje se grade četiri dionice čijom izgradnjom će građani Bosne i Hercegovine dobiti novih 20 funkcionalnih kilometara puta, ukupne investicijske vrijednosti 419,1 miliona eura sa PDV-om.
Ekonomija
Poprikuše - Nemila, Nemila - Vranduk, Vranduk - Ponirak i Ponirak - Vraca su četiri dionice čija je izgradnja u toku, a nakon što iste budu završene, dionica do Žepča će biti skraćena za 15-ak kilometara.
Izgradnja ovih dionica je kompleksna i zahtjevna iz razloga što data trasa ne ide ravnicom već brdskim predjelima, te se velikim dijelom sastoji u izgradnji objekta kao što su tuneli, mostovi i vijadukti sa malim udiom trase autoceste.
POPRIKUŠE-NEMILA
Cijela dionica u objektima i tunelu
U neposrednoj blizini naselja Poprikuše, južno od grada Žepče započinje dionica Poprikuše - Nemila.
Karakteristična je po tome što je gotovo sva sadržana u objektima i tunelu. Od 5,5 kilometara dionice, 900 metara su objekti (mostovi, vijadukti), dok je 3.659 metara tunel Golubinja.
Na predmetnoj dionici od značajnijih objekata projektovan je tunel Golubinja, mostovi Golubinja 1 i Bosna, te vijadukti Golubinja 2 i Kovanići. Dionici pripada i petlja Poprikuše, kao i Centar za kontrolu prometa (COKP).
Radovi se trenutno izvode na cijeloj dionici. Sa ulazne i izlazne strane tunela Golubinja, vrši se iskop i primarna podgrada, izrada podnožnog svoda, temelja i sekundarne obloge, hidroizolacija i odvodnja. Na trasi autoceste u toku su zemljani radovi, rade se iskopi i nasipi na petlji Golubinja. Izvode se i pripremni radovi betonske ploče za čeličnu konstrukciju, kada je u pitanju objekat naplate. Na objektu COKP-a izvode se radovi na temeljima i temeljnim pločama.
Na mostu Golubinja 1 radi se rasponska konstrukcija betonske sigurnosne ograde, a u toku su pripremni radovi za betoniranje poprečne grede na upornjaku U1L nadvožnjaka Kovanići.
Završeni su betonski radovi na konstrukciji mosta Golubinja 2, mosta Bosna 1, mosta Kovanići i mosta Željeznica.
Izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S, a nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S.r.l.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 208.059.247,42 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 miliona eura, Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 90 miliona eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milion eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
NEMILA-VRANDUK
Izmještanje magistralne ceste M17
Na prethodnu dionicu u Topčić Polju nadovezuje se dionica Nemila - Vranduk ukupne dužine 5,7 kilometra. Autocesta je projektovana sa dva, razdjelnim pojasom odvojena kolnika, koji će imati po dvije vozne trake širine 3,75 m i jednu zaustavnu traku širine 2,50 m. Na trasi autoceste gradit će se vijadukt Stara Stanica i četiri podvožnjaka.
Na izmještenom dijelu magistralne ceste, na potezima gdje trasa magistrale dolazi u koliziji sa rijekom Bosnom gradit će se dva mosta M1 i M2. Također, planirana je izgradnja i jednotračne kružne raskrsnice u naselju Nemila. U sklopu izgradnje poddionice Nemila - Vranduk izvodi se i regulacija rijeke Bosne kroz Nemilu u dužini oko 3,0 km.
Trenutni fokus radova je na izmještanju magistralne ceste M-17 s obzirom na to da se jedino na ovom području trasa autoceste poklapa s postojećom magistralnom cestom.
Radovi se izvode na izgradnji trase autoceste. Izvode se radovi na raščišćavanju terena, iskopu i nasipanju najvećim dijelom na izmještenoj magistralnoj cesti M-17 i djelomično na trasi autoceste, radovi na izgradnji AB potpornih zidova i geotehnički radovi.
Izgrađeni su potputnjaci Nemila sjever i Odmorište, kao i pločasti i cjevasti propusti ispod trupa autoceste i izmještanje magistralne ceste. Izvedeni su AB potporni zidovi M17-1, M-17-3 i M17-4 kao dio magistralne ceste M17, a koji se nalaze uz korito rijeke Bosne. Iznad ovih zidova vrši se izgradnja potpornog zida od armiranog tla.
U toku su radovi na objektu regulacije korita Nemilske rijeke, te su završeni AB potporni zidovi Z4 i Z5 u blizini postojećeg mosta u Nemiloj. Počela je izgradnja rondoa na izmještenoj magistralnoj cesti M17, kao i radovi na produženju mosta u Nemiloj.
Izvođač radova je HGG Insaat Anonim Sirketi, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Adel Al-Obaid Engineering Consultants i Ipsa Institut d.o.o.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 64.956.530,00 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem Kuvajtskog fonda za Arapski ekonomski razvoj (KFAED).
VRANDUK-PONIRAK
Radovi na zaštiti kosina potpornih zidova
Trasa autoceste dionice Vranduk - Ponirak na sjeveru se nastavlja na dionicu Nemila - Vranduk i na jugu na dionicu Ponirak - Vraca. Ukupna dužina dionice iznosi 5.3 km. Od objekata na trasi se izdvajaju mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2 koji se izvode tehnologijom konzolne gradnje i tunel Vranduk, te tri manja vijadukta ukupne dužine 300 m. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine. Autocesta se nalazi u većem dijelu u zasjeku, zbog čega je isprojektovan značajan broj visokih potpornih zidova koji će se raditi tehnologijom armirane zemlje.
Na dionici Vranduk - Ponirak od objekata su izgrađena dva mosta, Vranduk 1 i Vranduk 2, ukupne dužine 780 metara, te dva vijadukta po stotinu metara.
Završeni su radovi na zasipanju galerije, kao i radovi na ugradnji ošupljenih ivičnjaka u obje tunelske cijevi tunela Vranduk. U toku je ugradnja hidroizolacije na galeriji ulaznog portala lijeve tunelske cijevi, a regulacija potoka iznad galerije ulaznog portala desne tunelske cijevi.
Radovi na izradi konstrukcije mostova Vranduk 1 i 2, te vijaduktima Crni potok i Koprivna 1 su završeni.
U dužini od 920 metara trase u toku su radovi na izradi tamponskog sloja armiranog nasipa i gabiona, kao i radovi na iskopu i zaštiti kosina.
Izvođač radova je Konzorcij Azvirt L.L.C i Hering d.d. Široki Brijeg, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. i DIVEL d.o.o. Sarajevo.
Vrijednost Ugovora za izgradnju je 76.592.799,03 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).
PONIRAK-VRACA (tunel Zenica)
Građevinski radovi na tunelu Zenica u završnoj fazi
Posljednja dionica od sjevera ka jugu, koja se nadovezuje na Zeničku obilaznicu je dionica Ponirak - Vraca, ukupne dužine 3,9 kilometara.
Tunel Zenica je glavni objekat na dionici Ponirak - Vraca i trenutno je najduži iskopani tunel na autocesti Koridora Vc u Bosni i Hercegovini. Dug je 3.370 metara. Tunel Zenica prolazi ispod planine Vepar i imat će 11 poprečnih veza, od toga tri parkirne niše, veze za motorna vozila, najmoderniju opremu, videonadzorni sistem i telekomunikacijsku instalaciju, hidrantsku mrežu, dok će veliki dio opreme biti postavljen pred sami završetak radova trase čitave kako ne bi istekao garantni rok opreme dok se pravi ostatak dionice.
Izvode se radovi na postavljanju hidrantske mreže, postavljanju regala za kovlove u DTC i postavljanje PHD cijevi. U toku je i čišćenje instalacionih kanala i priprema oplate za oslonački parapet, kao i finalna obrada ploha i ivica u revizionim, hidrantskim, SOS i elektro-nišama.
Glavni građevinski radovi u tunelu Zenica trebali bi biti gotovi 8. septembra ove godine.
Uz tunel Zenica grade se i tri lokalne ceste i to Željeznička, Donja Gračanica i cesta za Klopče koje su oštećene prilikom gradnje tunela,što je predviđeno Sporazumom o prijateljskom okruženju.
Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a nadzor nad izvođenjem radova vrši PROYAPI Engineering and Consulting INC. Balgat Ankara.
Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,25 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Do sada je na Koridoru Vc kroz BiH izgrađeno 126,5 kilometara autoceste. Izgradnjom ovih dionica korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča, saopćeno je iz Autocesta FBiH.
Bumerang wrote: ↑22/07/2023 02:43NAJVEĆE GRADILIŠTE NA KORIDORU Vc: Završetak autoceste od Zenice do Žepča krajem 2025. godine (VIDEO)
Trenutno najveća gradilišta na Koridoru Vc nalaze se u Zeničko-dobojskom kantonu, na relaciji Zenica-Žepče, gdje se grade četiri dionice čijom izgradnjom će građani Bosne i Hercegovine dobiti novih 20 funkcionalnih kilometara puta, ukupne investicijske vrijednosti 419,1 miliona eura sa PDV-om.
Ekonomija
Poprikuše - Nemila, Nemila - Vranduk, Vranduk - Ponirak i Ponirak - Vraca su četiri dionice čija je izgradnja u toku, a nakon što iste budu završene, dionica do Žepča će biti skraćena za 15-ak kilometara.
Izgradnja ovih dionica je kompleksna i zahtjevna iz razloga što data trasa ne ide ravnicom već brdskim predjelima, te se velikim dijelom sastoji u izgradnji objekta kao što su tuneli, mostovi i vijadukti sa malim udiom trase autoceste.
POPRIKUŠE-NEMILA
Cijela dionica u objektima i tunelu
U neposrednoj blizini naselja Poprikuše, južno od grada Žepče započinje dionica Poprikuše - Nemila.
Karakteristična je po tome što je gotovo sva sadržana u objektima i tunelu. Od 5,5 kilometara dionice, 900 metara su objekti (mostovi, vijadukti), dok je 3.659 metara tunel Golubinja.
Na predmetnoj dionici od značajnijih objekata projektovan je tunel Golubinja, mostovi Golubinja 1 i Bosna, te vijadukti Golubinja 2 i Kovanići. Dionici pripada i petlja Poprikuše, kao i Centar za kontrolu prometa (COKP).
Radovi se trenutno izvode na cijeloj dionici. Sa ulazne i izlazne strane tunela Golubinja, vrši se iskop i primarna podgrada, izrada podnožnog svoda, temelja i sekundarne obloge, hidroizolacija i odvodnja. Na trasi autoceste u toku su zemljani radovi, rade se iskopi i nasipi na petlji Golubinja. Izvode se i pripremni radovi betonske ploče za čeličnu konstrukciju, kada je u pitanju objekat naplate. Na objektu COKP-a izvode se radovi na temeljima i temeljnim pločama.
Na mostu Golubinja 1 radi se rasponska konstrukcija betonske sigurnosne ograde, a u toku su pripremni radovi za betoniranje poprečne grede na upornjaku U1L nadvožnjaka Kovanići.
Završeni su betonski radovi na konstrukciji mosta Golubinja 2, mosta Bosna 1, mosta Kovanići i mosta Željeznica.
Izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S, a nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S.r.l.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 208.059.247,42 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 miliona eura, Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 90 miliona eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milion eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
NEMILA-VRANDUK
Izmještanje magistralne ceste M17
Na prethodnu dionicu u Topčić Polju nadovezuje se dionica Nemila - Vranduk ukupne dužine 5,7 kilometra. Autocesta je projektovana sa dva, razdjelnim pojasom odvojena kolnika, koji će imati po dvije vozne trake širine 3,75 m i jednu zaustavnu traku širine 2,50 m. Na trasi autoceste gradit će se vijadukt Stara Stanica i četiri podvožnjaka.
Na izmještenom dijelu magistralne ceste, na potezima gdje trasa magistrale dolazi u koliziji sa rijekom Bosnom gradit će se dva mosta M1 i M2. Također, planirana je izgradnja i jednotračne kružne raskrsnice u naselju Nemila. U sklopu izgradnje poddionice Nemila - Vranduk izvodi se i regulacija rijeke Bosne kroz Nemilu u dužini oko 3,0 km.
Trenutni fokus radova je na izmještanju magistralne ceste M-17 s obzirom na to da se jedino na ovom području trasa autoceste poklapa s postojećom magistralnom cestom.
Radovi se izvode na izgradnji trase autoceste. Izvode se radovi na raščišćavanju terena, iskopu i nasipanju najvećim dijelom na izmještenoj magistralnoj cesti M-17 i djelomično na trasi autoceste, radovi na izgradnji AB potpornih zidova i geotehnički radovi.
Izgrađeni su potputnjaci Nemila sjever i Odmorište, kao i pločasti i cjevasti propusti ispod trupa autoceste i izmještanje magistralne ceste. Izvedeni su AB potporni zidovi M17-1, M-17-3 i M17-4 kao dio magistralne ceste M17, a koji se nalaze uz korito rijeke Bosne. Iznad ovih zidova vrši se izgradnja potpornog zida od armiranog tla.
U toku su radovi na objektu regulacije korita Nemilske rijeke, te su završeni AB potporni zidovi Z4 i Z5 u blizini postojećeg mosta u Nemiloj. Počela je izgradnja rondoa na izmještenoj magistralnoj cesti M17, kao i radovi na produženju mosta u Nemiloj.
Izvođač radova je HGG Insaat Anonim Sirketi, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Adel Al-Obaid Engineering Consultants i Ipsa Institut d.o.o.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 64.956.530,00 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem Kuvajtskog fonda za Arapski ekonomski razvoj (KFAED).
VRANDUK-PONIRAK
Radovi na zaštiti kosina potpornih zidova
Trasa autoceste dionice Vranduk - Ponirak na sjeveru se nastavlja na dionicu Nemila - Vranduk i na jugu na dionicu Ponirak - Vraca. Ukupna dužina dionice iznosi 5.3 km. Od objekata na trasi se izdvajaju mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2 koji se izvode tehnologijom konzolne gradnje i tunel Vranduk, te tri manja vijadukta ukupne dužine 300 m. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine. Autocesta se nalazi u većem dijelu u zasjeku, zbog čega je isprojektovan značajan broj visokih potpornih zidova koji će se raditi tehnologijom armirane zemlje.
Na dionici Vranduk - Ponirak od objekata su izgrađena dva mosta, Vranduk 1 i Vranduk 2, ukupne dužine 780 metara, te dva vijadukta po stotinu metara.
Završeni su radovi na zasipanju galerije, kao i radovi na ugradnji ošupljenih ivičnjaka u obje tunelske cijevi tunela Vranduk. U toku je ugradnja hidroizolacije na galeriji ulaznog portala lijeve tunelske cijevi, a regulacija potoka iznad galerije ulaznog portala desne tunelske cijevi.
Radovi na izradi konstrukcije mostova Vranduk 1 i 2, te vijaduktima Crni potok i Koprivna 1 su završeni.
U dužini od 920 metara trase u toku su radovi na izradi tamponskog sloja armiranog nasipa i gabiona, kao i radovi na iskopu i zaštiti kosina.
Izvođač radova je Konzorcij Azvirt L.L.C i Hering d.d. Široki Brijeg, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. i DIVEL d.o.o. Sarajevo.
Vrijednost Ugovora za izgradnju je 76.592.799,03 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).
PONIRAK-VRACA (tunel Zenica)
Građevinski radovi na tunelu Zenica u završnoj fazi
Posljednja dionica od sjevera ka jugu, koja se nadovezuje na Zeničku obilaznicu je dionica Ponirak - Vraca, ukupne dužine 3,9 kilometara.
Tunel Zenica je glavni objekat na dionici Ponirak - Vraca i trenutno je najduži iskopani tunel na autocesti Koridora Vc u Bosni i Hercegovini. Dug je 3.370 metara. Tunel Zenica prolazi ispod planine Vepar i imat će 11 poprečnih veza, od toga tri parkirne niše, veze za motorna vozila, najmoderniju opremu, videonadzorni sistem i telekomunikacijsku instalaciju, hidrantsku mrežu, dok će veliki dio opreme biti postavljen pred sami završetak radova trase čitave kako ne bi istekao garantni rok opreme dok se pravi ostatak dionice.
Izvode se radovi na postavljanju hidrantske mreže, postavljanju regala za kovlove u DTC i postavljanje PHD cijevi. U toku je i čišćenje instalacionih kanala i priprema oplate za oslonački parapet, kao i finalna obrada ploha i ivica u revizionim, hidrantskim, SOS i elektro-nišama.
Glavni građevinski radovi u tunelu Zenica trebali bi biti gotovi 8. septembra ove godine.
Uz tunel Zenica grade se i tri lokalne ceste i to Željeznička, Donja Gračanica i cesta za Klopče koje su oštećene prilikom gradnje tunela,što je predviđeno Sporazumom o prijateljskom okruženju.
Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a nadzor nad izvođenjem radova vrši PROYAPI Engineering and Consulting INC. Balgat Ankara.
Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,25 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Do sada je na Koridoru Vc kroz BiH izgrađeno 126,5 kilometara autoceste. Izgradnjom ovih dionica korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča, saopćeno je iz Autocesta FBiH.
Samo nekoliko post-ova iznad, iz februara ove godine, navedeno je da se zavrsetak radova na ovoj dionici ocekuje krajem 2024. godine. Sad smo na kraju 2025. U ova doba sljedece godine bi se rok mogao pomjeriti za kraj 2027.?
PRIPREMA SE NOVI VELIKI GRAĐEVINSKI PROJEKAT: Gradit će se novi evropski koridor kroz Bosnu i Hercegovinu!
Ovaj infrastrukturni projekt ima potencijal transformirati regiju, potičući privredni razvoj i stvarajući nova radna mjesta.
Ekonomija
Jugoistok Hercegovine, posebno područje gradova Čapljine i Stoca, uskoro bi mogao postati dio jednog od najznačajnijih saobraćajnih pravaca u Europi. Planira se izgradnja Jadransko-jonske autoceste koja će se prostirati kroz sedam zemalja, prateći konfiguraciju obale, piše Večernji list iz Mostara.
Prvi dio ovog ambicioznog projekta odnosi se na dionicu Stolac – međuregionalni čvor Počitelj, koja će imati dužinu od 23,5 km. Idejni projekt već je predan, a uskoro se očekuje i predaja glavnog projekta. Skupina ponuđača, uključujući IGH d. o. o. Mostar, Institut IGH d. d. Zagreb i Integra d. o. o. Mostar, odabrana je za izradu projekta. Detalji idejnog projekta uključuju tri vijadukta, most preko rijeke Bregave, nekoliko podvožnjaka te tunel Kruševo dužine 990 metara.
Na planu su i dva čvorišta – čvorište Neum – Stolac i čvorište Kruševo, te međuregionalni čvor Počitelj.
Saobraćajnica će početi na međuregionalnom čvoru kod Počitelja i kretati se sjeverno od rijeke Bregave, prelazeći nekoliko podvožnjaka i tri vijadukta. Nakon toga, preko mosta prelazi spomenutu rijeku i pruža se prema jugoistoku od Bregave, povezujući područja Grada Stoca i općine Neum. Također, planira se povezivanje s postojećom magistralnom cestom M-17.3 koja vodi od Stoca do Neuma, a posebna pažnja posvećena je povećanju razine sigurnosti, uključujući izgradnju centra za održavanje i kontrolu prometa (COKP) te smještaj vatrogasnih snaga.
Ovaj infrastrukturni projekt ima potencijal transformirati regiju, potičući privredni razvoj i stvarajući nova radna mjesta. Očekuje se saradnja s političkim strukturama i podrška relevantnih sudionika kako bi se osiguralo uspješno provođenje ovog važnog projekta.
CESTA KOJA ŽIVOT ZNAČI: Radovi počeli, iz bh. općine direktno na more. Rok izvođenja radova je 15 mjeseci.
Ekonomija
27. Jan. 2024
Do ljeta naredne godine trebala bi biti izgrađena dionica ceste Zavala – Orahov Do – granica BiH/RH (Slano) duga 10 kilometara. Ova cesta spaja područje Ravnog na samom jugu BiH s Republikom Hrvatskom.
Načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović izjavio je danas kako su radovi na ovoj dionici krenuli u decembru prošle godine.
"Rok izvođenja radova je 15 mjeseci. Ovo je najvrjedniji i najznačajniji projekt na području Općine Ravno od njenog osnivanja. Mislim da je ova cesta koja će u budućnosti povezati ovaj dio Hercegovine s jadranskom obalom nešto što će dugoročni i višestruko donijeti pozitivne rezultate, kako u gospodarskom, tako i u turističkoj djelatnosti. Iskreno se nadamo i demografskim pomacima, povratku ljudi, mladih obitelji i budućnosti života ovdje", naglasio je Šimunović.
Inače, danas su općinu Ravno posjetile delegacije HDZ-a BiH i HNS-a BiH i Vlade Republike Hrvatske. S načelnikom općine Ravno Andrijom Šimunovićem i voditeljem projekta Josipom Ragužom delegacije su obišle dionicu izgradnje ceste regionalne ceste R428, dionica Zavala – Orahov Do – Granica RH, Slano.
Ministar mora, prometa i infrastrukture u Vladi RH Oleg Butković rekao je danas u Ravnom da je hrvatska vlada pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića podržala čitav niz velikih infrastrukturnih projekata na obostrano zadovoljstvo i BiH i Hrvatske, najavivši inicijativu o spajanju Ravnog i Hutova s cestom Stolac-Neum te granicom s RH.
Bh. Beverly Hills
Podsjetimo, nedavno smo pisali da Ravno – mala, najjužnija hercegovačka općina – doživljava pravi procvat, a razvoj će biti još brži nakon što uskoro budu izgrađene nove saobraćajnice.
Glavni resursi Ravnog su poljoprivreda i turizam. Ravno i sela koja pripadaju ovoj općini smješteni su uz plodno Popovo polje, kao i špilja Vjetrenica, po bioraznolikosti prva u svijetu.
Demografski rast općine Ravno potiče i njeno najjužnije mjesto – Ivanica, poviše Dubrovnika, gdje se stalno ljudi doseljavaju i grade nove kuće i apartmane.
Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, Ivanica se nalazi na samo tri kilometra zračne linije, odnosno šest km cestovne udaljenosti od zidina i historijske jezgre Dubrovnika.
Ovdje je izgrađen ogroman broj luksuznih vila pa je Ivanica postala naselje s najviše izgrađenih privatnih bazena u BiH, a prozvana je i “Bh. Beverly Hills“.
Šta je još danas rečeno
Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić danas se osvrnula na inicijativu spajanja Ravnog i Hutova, s ostatkom države i RH.
– Na današnjem sastanku „rodila“ se nova inicijativa, a to je projekt spajanja Ravnog i Hutova sa cestom Stolac-Neum i onda dalje u produžetku s Dračevom i granicom s RH. Ministar Butković je iskazao spremnost za saradnju, odnosno mogućnost da opet Vlada RH sudjeluje u realizaciji tog projekta tj. osiguranju finansijskih sredstava – poručila je federalna ministrica Katić.
– Ovi projekti će zasigurno unaprijediti svakodnevni život, ne samo Hrvata, nego i svih ljudi u područjima gdje se realiziraju, kako ovaj projekt, tako i ostali koje smo danas potpisali u Stocu Nadamo se da će ti projekti donijeti dobrobit, ako Bog da, i povratak na područja. Ova priča ovdje i ovaj projekt spajanja s RH je zaista impresivan, u tom smjeru trebamo nastaviti s dobrom suradnjom i ostvarivanjem svih onih zadaća koje će donijeti dobrobit – kazao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
U POZADINI SU OPASNE NAMJERE: Dok Čović gradi spojeve s Hrvatskom, tunel Prenj na čekanju...
Sve ovo s pravom otvara pitanje političke pozadine, odnosno namjere HDZ-ove politike, kojoj pripada i Lasić, da se putna komunikacija između Sarajeva i Mostara nikada ne uspostavi, odnosno ova dionica autoputa ne izgradi.
Ekonomija
Radovi na izgradnji prve dionice brze ceste Lašva - Nević Polje kasne i neće biti završeni u februaru ove godine kako je bilo planirano. Bila je to zadnja informacija koju su u javnost plasirali iz Autocesta FBIH. Ništa novo, piše portal Vijesti.ba
Trenutno su na još pet od deset gradilišta u nadležnosti Autocesta FBIH debelo probijeni rokovi. Osim pomenutog, Sarajevska obilaznica LOT 3B kasni dvije godine, tunel Hranjen isto, poddionica Počitelj – Zvirovići na kojoj je most Počitelj kasni, pogađate, dvije godine. Poddionica Ponirak – Vraca trebala je biti završena u aprilu 2022., dakle još dva mjeseca i dvije godine kašnjenja, dok je poddionica Vranduk – Ponirak trebala biti završena u august 2021.godine, pa je rok probijen za skoro dvije i po godine.
Ipak, ove dionice se grade i očekivano je da će, kad tad, bit završene. Mnogo je dramatičnije ono što se ne gradi ili bolje rečeno opstruiše. Aktuelni direktor Autocesta Denis Lasić je prije 3 godine obnašao funkciju ministra saobraćaja i komunikacija FBIH. Tada je najavio da će gradnja Tunela Prenj biti okončana sredinom 2027. godine. Od toga nije bilo ništa. Potom je Lasić, u funkciji direktora Autocesta FBIH, najavio da će gradnja tunela Prenj početi krajem 2023. godine. Umjesto početka gradnje oglasio se opet Lasić i poručio da se čeka potvrda banke kako bi se krenulo s drugom fazom poziva - zahtjevom za finansijske ponude.
Sve ovo s pravom otvara pitanje političke pozadine, odnosno namjere HDZ-ove politike, kojoj pripada i Lasić, da se putna komunikacija između Sarajeva i Mostara nikada ne uspostavi, odnosno ova dionica autoputa ne izgradi. Uz to postoji neskrivena namjera iste politike da moderni putevi u Federaciji u budućnosti budu rezervisani samo za zapadnu Hercegovinu i krajeve koje većinski naseljavaju Hrvati, odnosno spojeve tih krajeva sa Hrvatskom.
Upravo takav scenarij danas će u selu Ravno demonstrirati lider HDZ-a Dragan Čović zajedno s ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Hrvatske Brankom Bačićem i ministrom mora, prometa i infrastrukture RH Olegom Butkovićem. Oni će obići radove na izgradnji magistralne ceste Ravno - Zavala, koju finansira Vlada Hrvatske.
Ukoliko predstavnici Bošnjaka u izvršnoj vlasti ne zaustave ove pokvarene namjere i one se ostvare, odnosno ukoliko ne pritisnu partnere iz HDZ-a da se krene u gradnju tunela Prenj, dio Hercegovine naseljen većinom Bošnjacima u budućnosti bi putnom izolacijom bio pretvoren u svojevrsnu enklavu, a nacionalistička politika HDZ-a iscrtala konture nedosanjane tzv. Herceg-Bosne spojene s Hrvatskom, piše portal Vijesti.ba
Iskopano 300 metara desne cijevi tunela Kobilja Glava, počelo probijanje lijeve cijevi
Iskopano 300 metara desne cijevi tunela Kobilja Glava (Foto: D. S./Klix.ba)
U decembru 2022. godine počela je izgradnja tunela Kobilja Glava kao dionici Prve transverzale u Kantonu Sarajevo. Provjerili smo u kojoj je fazi izgradnja ovog tunela.
Tunel će biti između naselja Šip i Hotonj, a obje tunelske cijevi bit će duge 700 metara. Kada smo sredinom aprila prošle godine posjetili gradilište, bila su iskopana 123 metra desne tunelske cijevi.
Tom prilikom su u kompaniji Euro-Asfalt, koja je izvođač radova, kao izazove u izgradnji istakli to što se tunel gradi ispod prostora na kojem se nalazi skoro 500 stambenih građevina, kao i samu strukturu zemljišta.
ZNAČAJAN PROJEKT
Sarajevo: Provjerili smo dokle se došlo s Prvom transverzalom i Južnom longitudinalom
Kantonalni ministar saobraćaja Adnan Šteta (SDP) je u intervjuu za Klix.ba naglasio da su pojedini izazovi prevaziđeni te je ocijenio da je riječ o izuzetno zahtjevnom projektu. Ukazao je koliko je do sada urađeno na izgradnji tunela.
"Do sada je na desnoj tunelskoj cijevi iskopano 300 metara, a počelo je probijanje lijeve cijevi uprkos svim izazovima koje smo svi imali na ovom projektu", rekao je Šteta.
Izgradnja tunela će koštati više od 60 miliona KM, a novac za izgradnju je osiguran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Rok za izgradnju je dvije godine i ovo je prvi tunel koji gradi Kanton Sarajevo. Osim saobraćajnice, tunel će imati pješačku i biciklističku stazu te će za dva metra biti širi nego tuneli na autoputevima.
