Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Moderator: O'zone

Treba li Sarajevu Tehnički muzej?

Da
38
97%
Ne
1
3%
 
Total votes: 39

User avatar
uvjek dobar gost
Posts: 7109
Joined: 12/12/2005 14:51
Location: blizu Merkura

#26 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by uvjek dobar gost » 12/07/2010 14:29

valterbranisarajevo wrote:Pa dovoljno da postavimo tamo dio cijevi našeg vodovoda starog 500 godina, tramvaja koji je vukao konj Atila prije Beča i staru svjetiljku-makar repliku, prve javne rasvjete u širroj okolini koja je bila postavljena u Bosanskom Brodu i eto magneta za posjetioce...
Pored toga i improvizirana čuda tehnike zahvaljujući kojima smo u ratu imali struju... plin i druge "pogodnosti"...

Toliko toga imamo samo ne znamo to da cijenimo ni da upakujemo u proizvod finalni.... to ti je kao ono da su na kraju slovenci patentirali ajvar... makedoncima a nama muju i hasu.....


nera18
Posts: 1563
Joined: 27/09/2009 13:35

#27 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by nera18 » 12/07/2010 17:50

ma ljudi su napravili elaborat, ja sam ga gledala na njihovoj stranici gdje se vidi i dio buduce sadrzine muzeja
mi smo zaista drzava osudjena na propast :roll:

User avatar
CiCiban
Posts: 2039
Joined: 17/02/2002 00:00

#28 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by CiCiban » 12/07/2010 20:20

ta zgrada je jedan od rijetkih primjera austro-ugarskih administrativnih objekata na ovim prostorima

ins
Posts: 2585
Joined: 12/05/2005 10:50

#29 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by ins » 14/07/2010 09:55

Mislis industrijskih objekata? :wink:

Ma taj ce Muzej biti, nakon izbora ce ponovo ici na usvajanje u skupstinu KS i proci ce, osim ako Betmen ne bude guverner kantona :lol:

User avatar
uvjek dobar gost
Posts: 7109
Joined: 12/12/2005 14:51
Location: blizu Merkura

#30 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by uvjek dobar gost » 03/08/2010 10:05

Prije koji dan sam sa jednim poznanikom tabirio jednu drugu temu skroz..., kad me on slučajno pitao znam li išta oko "švercovanja" lokomotiva, ventilatora, presa i drugih mašina ili njihovih dijelova iz pojedinih kompanija koje su privatizirane od strane lopovsko-jaransko-vijerske mafije na vlasti... iz pouzdanih izvora čovijek mi se kune zna da je recimo lokomotiva koja je bila u Željezari Zenica sama vrijedila bruku para jer je jedna od rijetkih tog tipa na svijetu, da su neki specijalni ventilatori također bili na cijeni jer su skoro pa muzejski eksponat a radili su.... čovijek se kažem Vam kune da je takvim ili sličnih primjere mnogo... ovo govorim samo u prilog tezi da je nama jedan ovakav muzej potreban al sa ovom vlasti njega nikad neće biti ... nešto slčno kao i sa ARS EVI što se desilo, najbolja postavka propada dok se svuda grade velike piljare....

nera18
Posts: 1563
Joined: 27/09/2009 13:35

#31 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by nera18 » 01/09/2010 09:02

Zastupnici u Skupštini KS-a trebali bi razmatrati Prijedlog Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja Tehničkog muzeja u Sarajevu.

Prethodno je bilo predloženo usvajanje Prijedloga odluke o utvrđivanju postojanja javnog interesa za osnivanju JU Tehnički muzej Sarajevo, koji nije usvojen jer je većina zastupnika tada bila zabrinuta činjenicom da nisu osigurani novci za osnivanje ovog muzeja.

Ovaj muzej trebao bi biti osnovan sa suosnivačem JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo na osnovu Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja Tehničkog muzeja u Sarajevu.

Zato je za današnju sjednicu predviđeno prvo usvajanje ovog elaborata.

Ambrozija
Posts: 2846
Joined: 20/01/2010 18:34
Location: Sarajevo

#32 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by Ambrozija » 08/09/2010 15:25

Ima li neko nove informacije u vezi muzeja?

nera18
Posts: 1563
Joined: 27/09/2009 13:35

#33 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by nera18 » 09/09/2010 12:35

usvojen na ovoj sjednici kantona elaborat, sad je pitanje hocel se odrzati jos jedna sjednica ks u ovom sazivu i hocel se usvojit javni interes... nadajmo se da hoce:)

User avatar
dr.Gonzo
Posts: 1543
Joined: 11/03/2009 17:08

#34 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by dr.Gonzo » 09/09/2010 12:44

Naravno da bi bilo dobro, svako ulaganje u obrazovanje se dugorocno isplati.

melac
Posts: 1143
Joined: 25/08/2008 19:33

#35 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by melac » 10/09/2010 21:54

Ja poklanjam Commodore 64, ako išta vrijedi, možda samo još za muzeja.

User avatar
valterbranisarajevo
Posts: 6780
Joined: 19/01/2003 00:00
Location: Titovo šeher Sarajevo
Contact:

#36 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by valterbranisarajevo » 11/09/2010 00:00

Poslanici odbili glasati o odluci jer ne znaju koje su obaveze Kantona

Tek kada poslanici u Skupštini Kantona Sarajevo bez obzira u kojem će sastavu biti dobiju konkretne odgovore kakvi će biti međusobni odnosi na relaciji Kanton Sarajevo - «Elektroprivreda BiH» onda će se glasati o usvajanju odluke o postojanu opravdanosti za formiranje Tehničkog muzeja.

Konkretni odgovori

Upravo je ova tačka dnevnog reda na posljednoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo izazvala burne reakcije poslanika koji su tražili da se jasno kaže koje su obaveze Kantona. Poslanici su dali glasove za usvajanje elaborata, ali ne i odluke. I koalicioni partneri i opozicija tražili su konkretne odgovore ima li uopće smisla formirati Tehnički muzej.

Naime, «Elektroprivreda BiH» odlučila je u ovaj projekt investirati 21,9 miliona KM. Kupiće parcelu na Marin Dvoru gdje bi se trebao praviti muzej za koju će dati nešto više od pet miliona KM. Poslanici su bili izričiti u tome da se jasno postave stvari jer čim se ulažu veliki novci postavlja se pitanje obaveza suosnivača, a pošto su kako su sami kazali zastupnici Kantona, a ne «Elektroprivrede BiH» željeli su da se ta odluka donese tek u momentu kada se ti odnosi jasno prikažu.

Tehnička baština

Na sebe nisu htjeli preuzeti odgovornost da usvoje odluku, a da za mjesec ili pola godine zaduže Kanton za 15 ili 20 miliona KM, a da pri tome ne znaju šta Kanton time dobija. Tako su barem tvrdili poslanici, ali više je onih koji su mišljenja da se ovaj eksluzivni lokalitet čuva za moćnike koji bi ovdje gradili tržne centre ili nove nebodere. Iako je Irfan Durmić, član Interresorne grupe koja je izradila elaborat, a koju je oformila Vlada KS kazao da će najviše interesa od ovog muzeja imati mladi ljudi koji će se upoznati s bh. tehničkom baštinom, budući da elektrifikacija u Sarajevu funkcioniše od 1895. godine, ipak to nije bilo dovoljno da poslanici daju zeleno svjetlo i usvoje odluku.

J.M.

San

nera18
Posts: 1563
Joined: 27/09/2009 13:35

#37 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by nera18 » 11/09/2010 00:16

ZAVRŠENA POSLJEDNJA SJEDNICA SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO U OVOM SAZIVU

SARAJEVO, 1. septembra (FENA) - Usvajanjem Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja Tehničkog muzeja u Sarajevu završena je današnja sjednica Skupštine Kantona Sarajevo.

Ova tačka dnevnog reda izazvala je burnu i dugu raspravu. Naime, na jednoj od prethodnih sjednica na dnevnom redu je bila Odluka o utvrđivanju javnog interesa za osnivanje Tehničkog muzeja koju zastupnici nisu usvojili jer tada nisu dobili adekvatne odgovore na pitanja koja su postavljali, a ticala su se finansiranja ovog muzeja.

Pored toga problem je bio i u proceduri koja nalaže da se prvo usvoji elaborat, a potom odluka nakon čega je ova odluka vraćena Vladi na ponovno razmatranje.

Ovaj put zastupnicima se obratio Irfan Durmić, član Interresorne grupe koja je izradila elaborat, a koju je oformila Vlada KS-a i obrazložio sva pitanja koja su zastupnici imali u vezi s Tehničkim muzejom.

Durmić je kazao da će najviše interesa od ovog muzeja imati mladi ljudi koji će se upoznati s bh. tehničkom baštinom, budući da elektrifikacija funkcionira u Sarajevu od 1895. godine.

Ovaj muzej osniva Elektroprivreda BiH u saradnji s Kantonom Sarajevo te je Elektroprivreda već izdvojila sredstva u iznosu od 21,9 milion KM koja će biti utrošena na kupovinu zgrade koja je sada u ruševnom stanju i pripadajućeg zemljišta, zatim za izradu dokumentacije do osposobljavanja za muzejsku namjenu i na kraju za potpuno opremanje muzeja po evropskim standardima.

"Dakle Elektroprivreda ulaže novac od kupovine objekta i do njegovog osposobljavanja kao i za fond fundusa, a sve zavisi od toga da li će ova skupština usvojiti Odluku o postojanju javnog interesa za osnivanje Tehničkog muzeja", dodao je Durmić.

Nakon ovog izlaganja većina zastupnika je bila i za to da nakon što usvoje elaborat usvoje i ovu odluku, ali za to nije bilo pravnog osnova. Zato je SKS usvojila zaključak kojim se nalaže Vladi KS da po hitnom postupku vrati odluku u skupštinsku proceduru.
ljiljan. ba


to u sanu mi ne se ne cini bas precizno opisano ili ja nisam dobro shvatila... to je situacija sa prve sjedncice cini se ipak?
na drugoj se usvojio elaborat i nalozila se hitno vracanje postupka u proceduru, jer je procedura i trebala biti takva da se elaboratom opise sve do detalja, te da se onda ide na javni interes?

User avatar
valterbranisarajevo
Posts: 6780
Joined: 19/01/2003 00:00
Location: Titovo šeher Sarajevo
Contact:

#38 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by valterbranisarajevo » 07/08/2011 00:19

ZAŠTO NAM TREBA TEHNIČKI MUZEJ: Zato jer je Sarajevo imalo struju prije Londona, a Begova džamija zasjala prva u cijelom islamskom svijetu!

Subota | 06.08.2011.

Osnivanje Tehničkog muzeja Bosne i Hercegovine bi bila najmanja posthumna pravica koju današnje generacije mogu odati slavnoj bosanskohercegovačkoj tehničkoj historiji, tvrdi u svojoj kolumni priznati eskpert za turizam Zoran Bibanović

Piše: Zoran BIBANOVIĆ,

U memoarskoj ostavštini Josefa Regela, višeg geometra koji je učestvovao u trasiranju pruga po Bosni i Hercegovini od proljeća 1879. godine, zapisane su impresije sa putovanja željeznicom u tim vremenima:
“Sama vožnja nije predstavljala neku ugodnost. Sjedilo se na grubim klupama bez presvlake u vagonu sa čvrsto nasađenim kolskim sandukom sa drvenim odbojnicima. Vozilo se po neravnom, džombastom gornjem stroju. Čas je iskočila lokomotiva ili nekoliko kola, onda se opet desio lom osovine ili se je voz raskinuo, pa su pojedina kola morala biti rukom dogurana za vozom u stanicu. Onda se nešto slomilo na lokomotivi ili joj je nestala para, onda je ostala bez vode ili ugljena, pa se morala potražiti najbliža vodostanica. Nije bila rijetkost da se na šinama nalazilo kamenje ili greda postavljeni ne zlonamjerno, već iz djetinjaste znatiželje, da bi se vidjelo kako će na ovu prepreku reagirati gvozdeni konj koji dahće dim, da li će je preskočiti ili požderati. Kao sigurno moralo se pretpostaviti kod svake vožnje da će biti pogažen konj, krava ili druga stoka sa paše na pruzi. Na pruzi je znalo da pase i cijelo stado koje se nije ometalo ni tutnjavom dolazećeg voza. Tada se voz zaustavljao nakon čega je nastajala vesela hajka sa štapovima i motkama. U oštrim krivinama, spojena sa jakim usponima, dešavalo se da lokomotiva izgubi dah, pa su putnici napuštali sjedišta, te se moglo vidjeti dvadeset, pa i sto ljudi, a i žene, kako uz viku i podvriskivanje pomažu da se izgura voz preko tog fatalnog mjesta”.

U Sarajevo prvi voz ulazi 1882 godine, kada počinje sa radom i prvi hotel evropskog tipa – hotel Evropa.

Vododjelnica na bjelašničkom prevoju Ivan (876m), koja je u vazdušnoj udaljenosti svega 14 km od Konjica, sa visinskom razlikom od 600m, predstavljala je posebne tehničke poteškoće. Ona je savladana primjenom sistema adheziono-zupčaste pruge švicarskog inženjera Romana Abta, koji je posebno za ovu priliku konstruiran.

Tehnički razvoj je zahtijevao tehnički obrazovan kadar. U Sarajevu se 1889. godine gradi zgrada Tehničke škole, koja je u to vrijeme bila prva srednja tehnička škola na Balkanu.

Za bosanskohercegovačke brdske terene specijalno je konstruirana i čuvena lokomotiva serije 73 od Krauss Linz (Donau).

Austro-ugarska uprava je na zahtijev vojnih krugova izgradila (1906.) i fantastičnu prugu Sarajevo – Vardište, koja je bila apsolutni rekorder po troškovima izgradnje. Pruga se čitavom svojom dužinom probijala kroz klisure što je zahtijevalo ogroman broj nasipa, potpornih zidova i 99 tunela, a troškovi su iznosili, za ono vrijeme, nevjerovatnih 75 miliona zlatnih kruna (450.000 kruna po jednom kilometru). Iako je pruga napuštena i dignut kolosijek već preko tri decenije, stara trasa pruge je i danas u izvanrednom stanju i u neka sretnija vremena bi mogla da se aktivira kao izuzetno atraktivna turistička, ali i putnička željeznička linija.

Srbija je na toj trasi rekonstruirala dionicu uzane pruge, sa nostalgija vozom na parni pogon (ćiro), Šargan – Mokra Gora (Kusturičin Drven Grad) – Dobrun (BiH) - Višegrad i tako stvorila jednu od većih eko-turističkih atrakcija ovoga dijela Evrope (Šarganske osmice).

Pred Prvi svjetski rat i u toku rata Bosna i Hercegovina raspolaže sa jedinstvenom, dobro razgranatom i opremljenom mrežom uzanog kolosijeka u dužini od 1.611 km, koja je u evropskim razmjerama predstavljala uzor za uzane pruge, te je kao takva i tretirana u tehničkoj literaturi toga vremena. Poslije II Svjetskog rata, za svega sedam i po mjeseci, na spektakularan način (zbog brzine gradnje i masovnosti učešća graditelja) izgrađena je pruga Šamac – Sarajevo (239 km), koja je puštena u rad 15 novembra 1947. godine. Normalna pruga Sarajevo – Ploče puštena je u rad 1966. godine.

Za lokalne potrebe Sarajeva izgrađen je (1884.) tramvaj (na konjsku vuču) od Stare željezničke stanice, preko Marijin dvora, glavnom gradskom ulicom i Ferhadijom do današnjeg Ekonomskog fakulteta, a prva svečana vožnja tramvajem je krenula na Novu 1885. godinu.

Prvi električni tramvaj (tramwey) na svijetu, sa tri vagona, je promoviran 1879. godine, na izložbi u Berlinu od strane tvrtke Siemens & Halske, a u javni saobraćaj je uključen 1881. godine, u Lichternfeldeu kraj Berlina.

Sarajevo dobiva električni tramvaj 01. maja 1895. godine, prije metropola Srednje i Jugoistočne Evrope (Praga, Bratislave, Beča, Graca, Budimpešte, Ljubljane, Zagreba, Beograda, Sofije, Atine, Istanbula...) Vozila je proizvela firma "Siemens-Sohukert", a gazdovanje je povjereno preduzeću "Električna željeznica" koje se nalazilo pod upravom Bosanskohercegovačke državne željeznice.

Nešto ranije (03. i 04. aprila 1895.) Sarajevo dobiva električnu rasvjetu ulica među prvim gradovima Evrope, pa i prije Londona koji se u tim vremenima i dalje osvjetljavao na plin. Električna rasvjeta je zasijala u Begovoj džamiji 1898. godine, kao prvoj džamiji osvjetljenoj električnom energijom u cijelom islamskom svijetu.

Nažalost, gradnjom normalnog kolosijeka u vremenima SFR Jugoslavije, a potom odlukama državnih organa ukinuta je mreža uzanih pruga u Bosni i Hercegovini i tako je nestao kapital koji bi danas Bosnu i Hercegovinu uveo na velika vrata tzv. nostalgija-turističke ponude Evrope. Valja reći da ni jedna evropska zemlja nije tako radikalno ukidala uzane pruge.

Švicarske brdske uskotračne željeznice izgrađene početkom XX stoljeća na Pilatus 2.070 m.n.m., Gornergrat 3.130m., i Jungfrau 3.457m još i danas, modernizirane, predstavljaju velike turističke atrakcije. Stare željeznice su danas, uz zupčaste brdske željeznice, najveće turističke atrakcije Francuske, Njemačke, Austrije, Italije, Mađarske…

U Bosni i Hercegovini je ostalo sačuvano još nekoliko parnih lokomotiva, a jedina sačuvana parnjača, koja i danas vozi je u rudniku Banovići. Ukidanje mreže uzanih pruga u Bosni i Hercegovini, dizanje kolosijeka, rezanje u staro gvožđe i topljenje lokomotiva, starih termo i hidro centrala, tramvaja, štamparija…, jedna je u nizu velikih sabotaža tehničke historije Bosne i Hercegovine. Rijetki izuzetak, koji potvrđuje pravilo, je samo čudom sačuvana stara hidroelektrana na Hridu (1917.) u Sarajevu.

Mađarska željeznica MAV već nekoliko godina, razvija projekat luksuznih nostalgija vozova pod nazivom „Royal Hungarian Express“ koji već voze po Srednjoj Evropi.

Program putovanja željeznicom kroz Bosnu i Hercegovinu za bogatu klijentelu ima sjajnu budućnost. Ideja (prije više od decenije) bivšeg direktora kompjuterske kuće IRIS, gospodina Avde Sokolovića, da se granatama urušena zgrada prve električne centrale na Balkanu u ulici Hiseta, koja je davala električnu energiju za osvjetljavanje ulica Sarajevu prije Londona, energiju gradskom električnom tramvaju prije metropola srednje i jugoistočne Evrope…, pretvori u Tehnički muzej i uvrsti u regulacioni plan, bila je pred realizacijom. JP Elektroprivreda BiH je polovinom 2010. godine Skupštini KS predložila elaborat o osnivanju Tehničkog muzeja u Sarajevu koji je odbijen. Tadašnji delegati Skupštine KS nisu izrazili duboku zabrinutost za stanje u kojem se nalaze postojeći muzeji, spomenici ali i institucije kulture u KS i BiH, već im je postojeće stanje bila argumentacija za odbijanje prijedloga. Šta će nam još jedan muzej, pa da i on sutra propada – rezonovali su poslanici.

Osnivanje Tehničkog muzeja Bosne i Hercegovine bi bila najmanja posthumna pravica koju današnje generacije mogu odati slavnoj bosanskohercegovačkoj tehničkoj historiji. Svjetska iskustva ukazuju da su muzeji tehnike mjesta zaštite, u kojoj "zaštita" znači mjere za identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, očuvanje..., posebno putem formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i revitalizacije različitih oblika tehničke baštine.

Studija razvoja Kantona Sarajevo do 2015 godine postavila je cilj: Sarajevo metropola; Sarajevo grad ugodnog življenja; Sarajevo grad unosnog poslovanja. U funkciji poboljšanja turističke ponude neophodno je sve potencijale koji proističu iz prisutnosti raznih civilizacija na području Grada – Kantona Sarajevo revalorizirati uz maksimalnu saradnju sa arheolozima, historičarima, historičarima umjetnosti, urbanistima, arhitektama, a posebno turističkim djelatnicima, i staviti u funkciju proširenja nove turističke ponude – navodi se u Studiji. Naravno, od tog cilja smo još veoma daleko, ali splet okolnosti nikada nije bio povoljniji da Kanton Sarajevo dobije barem vjetar u leđa u narednim godinama. Cilj uz malo napora dostižan, realan i izvodljiv.

Sarajevo, kulturna prijestolnica Evrope 2014. godine, uz novu trebevićku kabinsku žičaru, obnovljenom prugom kojom saobraćaju (već nabavljeni) savremeni (talgo) vozovi, izgrađeni Muzej savremene umjetnosti po projektu svjetskog arhitekte Renza Piana, sa sjajnom, od svjetskog značaja kolekcijom ARS AEVI (jedinstvena svjetska kolekcija bez zgrade), Muzejom tehnike Bosne i Hercegovine..., uz niz mjera za povećanje rentabilnosti novih i već izgrađenih objekata i pravilnom promocijom u svjetskim okvirima vrijedne kulturne baštine, zasijalo bi kao nova vesela zvjezda na nebu Evrope.

(** No links ** PORTAL)

User avatar
sinuhe
Posts: 9445
Joined: 03/06/2011 11:33

#39 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by sinuhe » 07/08/2011 09:03

U vrijeme wikipedie malo su nezgodne izjave tipa "Sarajevo imalo struju prije Londona". Nadam se da ce osoblje u muzeju biti malo ozbiljniji ljudi.

dibidus
Posts: 266
Joined: 15/02/2011 11:06

#40 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by dibidus » 07/08/2011 09:14

Nisam za ovu ideju jer cemo time dodatno usporiti otkopavanje piramide, bolje ove pare usmjeriti u Semirov projekat...
:-)

User avatar
suncica24
Posts: 4319
Joined: 22/03/2006 21:29
Location: Na vrh brda gdje vrba mrda

#41 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by suncica24 » 07/08/2011 09:39

Treba!

Ali uz to treba da se obnove i Zemaljski, Historijski, Principove stope, Ratni muzej, Umjetnicka galerija...

Sad, jesam li ja glupa pa ne kontam zasto EP, kao javno preduzece, ne moze odvojiti novac za obnovu, rad i odrzavanje ovih ustanova... i zasto je sve to u koliziji sa izgradnjom nove institucije zvane "Tehnicki muzej"... ne znam.
U normalnim zemljama jedno ne potire drugo.
U nasoj... bojim se da bi napravili samo jos jednu zgradu koja bi u pocetku bila muzej, pa onda pola muzej pola poslovni objekat, onda neprofitni muzej koji bi vukao sredstva iz budzeta, dok bi sirenje poslovnog djela bilo pravdano upravo tom stavkom, dok bi na kraju cijela prica zavrsila tako sto bismo imali poslovni objekat u ko zna vise cijem vlasnistvu na izuzetno pozeljnoj, atraktivnoj i skupoj lokaciji.
Znaci, znam ja nas, je'... ti nas.

Treba! Ali uz to sto treba treba jos da se definise i puno toga sto nije predvidjeno navedenom odlukom, kako bi bilo jasno sta nam treba, koliko nam treba i na kraju kako sve to treba.

StupskaBitanga
Posts: 15590
Joined: 20/12/2006 16:59

#42 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by StupskaBitanga » 07/08/2011 14:44

Posto je SDP vadajuci i u KS i u EPBiH mislim da ce ova ideja biti realizirana

User avatar
Santasa
Posts: 48
Joined: 06/08/2009 20:39
Location: Sarajevo
Contact:

#43 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by Santasa » 06/09/2012 23:30

Ako nas barbari vode nazad pravo u barbarizam, neka nam ostane barem jedan pokazatelj kako smo se civilizovali !

ins
Posts: 2585
Joined: 12/05/2005 10:50

#44 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by ins » 07/09/2012 14:26

StupskaBitanga wrote:Posto je SDP vadajuci i u KS i u EPBiH mislim da ce ova ideja biti realizirana
Naprotiv, SDP je obustavio ovaj projekat :x

IRIS Computers prodaje objekat putem agencija i oglasa...

Image

StupskaBitanga
Posts: 15590
Joined: 20/12/2006 16:59

#45 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by StupskaBitanga » 07/09/2012 15:54

ins wrote:
StupskaBitanga wrote:Posto je SDP vadajuci i u KS i u EPBiH mislim da ce ova ideja biti realizirana
Naprotiv, SDP je obustavio ovaj projekat :x

IRIS Computers prodaje objekat putem agencija i oglasa...

Image
Meni ništa nije jasno
Šta može otvoriti i staviti u upotrebu budući vlasnik
Da li mora obnovti u prvobitnom izgledu?

VjecitiStudent
Posts: 18950
Joined: 14/08/2008 13:42
Location: Životinjska farma

#46 Re: Diskusija o osnivanju Tehničkog muzeja

Post by VjecitiStudent » 08/09/2012 01:37

ins wrote:
StupskaBitanga wrote:Posto je SDP vadajuci i u KS i u EPBiH mislim da ce ova ideja biti realizirana
Naprotiv, SDP je obustavio ovaj projekat :x

IRIS Computers prodaje objekat putem agencija i oglasa...
Ono sto je nekad bio ugledni Energoinvestov IRIS sad je obicna rusevina ciji je vlasnik Mujo Selimovic. "Projekat" nije prosao kantonalnu skupstinu jer je Mujo trazio nekoliko milioncica za nekretninu placenu certifikatima.

Post Reply