Slike starog Sarajeva

[bitanga_sa_otesa]

Evo dijela crteža na kojem se jasno vidi tih 5 kolosjeka na nadvožnjaku iznad ulice Živka Jošila:

hvala

[Pitar sa Kariba]

[RJ57]

kazu da je ovdje i dalje aktualni rekord posjecenosti Koseva

naravno, i ostaće zauvjek tako
staro koševo junajted, novo koševo derbi u martu ‘82

interesantno, za grbavicu se ne zna definitivno kad je bilo najviše gledalaca. neki kažu videoton, neki kažu zvezda godinu prije toga, neki kažu nešto sasvim treće …niko nezna zaprave!

[dječak sa šibicama]

tesko je za Grbavicu i procijeniti rekorde, evo ovdje su ljudi po brdu gore, na danasnjem tranzitu tadasnjoj pruzi, pa jos gore, gdje su danas kuce

racunaju li se ovi kao posjetioci stadiona ili ne

[RJ57]

otprilike tako.
eto ta slika koju si postavio, utakmica protiv partizana u šezdesetim, toliko se zna, ništa više. vjerovatno ima ljudi koji znaju ali nije nigdje zapisano. nažalost ima toliko toga da nigdje nije zapisano … stvarno šteta! najgore je da nikome ne pada napamet da priča sa svim tim ljudima dok su još živi i da sve zapiše … jebiga, otiće sve u zaborav a imamo intetnet koji bi to sve mogao sačuvati! tu jebenu sliku je neko i kolorisao, za to ima vremena, a da se koja riječ napiše … ništa!

p.s. šamac je u tim starim vremenima uvijek bio pun ljudi kad je igro željo, tada je gore bilo par kuća i to je bilo to, ostalo livada. znalo se zimi fino sankati gore

[RJ57]

apropo očuvanja nečega, bio sam jednom na nekom kongresu u drezdenu i organizator nas kao propratnu aktivnost pozvao u biblioteku da nam pokaže istoriju drezdena. englezi ih ‘44 defakto poravnali sa zemljom i oni su opet na neki način uspjeli sačuvati slike skoro svake građevine u gradu, da ne pričam o planovima i svemu ostalom. OK, dosta toga je povučeno/vraćeno iz lajpciga i berlina ali ti vidiš da tamo neko vodi računa o prezervaciji istorije. kod nas se jebe svima za to. imaš ovaj forum i pokoju izložbu i to je to. prije par godina je bila izložba slika sarajevo kroz istoriju u umjetničkoj galeriji bih, pored doma armije. jebote na ovoj temi ima sto puta boljih slika nego ono što su oni tamo izložili!

[zgiba]

Ako nema dokaza lakse je tvrditi da je sve ranije bilo mracno doba

[hrasno]

Slika je iz 1964 protiv Partizana, ima jos 2-3 slike sa iste utakmice. Ima po arhivama sarajevskim svega ali malo ljudi se bavi istorijom grada a što se tiče Želje brzo će monografija..

[RJ57]

ja sam od nekoga čuo da to uopšte nije bila prvenstvena utakmica, drugi kažu da jeste u aprilu ‘64 ali niko mi nije mogao reći o čemu se tačno radilo

a monografija, ako ikad izađe biće dobro!

[teskeredzic_22]

Slika je iz 1964 protiv Partizana, ima jos 2-3 slike sa iste utakmice. Ima po arhivama sarajevskim svega ali malo ljudi se bavi istorijom grada a što se tiče Želje brzo će monografija..

Željo odavno zaslužuje ozbiljnu monografiju.
41 godina je stvarno puno vremena od izdavanja monografije 1921-1981.



(Ja imam ovu s okvirom , platio sam je suhim zlatom )

[dječak sa šibicama]

apropo očuvanja nečega, bio sam jednom na nekom kongresu u drezdenu i organizator nas kao propratnu aktivnost pozvao u biblioteku da nam pokaže istoriju drezdena. englezi ih ‘44 defakto poravnali sa zemljom i oni su opet na neki način uspjeli sačuvati slike skoro svake građevine u gradu, da ne pričam o planovima i svemu ostalom. OK, dosta toga je povučeno/vraćeno iz lajpciga i berlina ali ti vidiš da tamo neko vodi računa o prezervaciji istorije. kod nas se jebe svima za to. imaš ovaj forum i pokoju izložbu i to je to. prije par godina je bila izložba slika sarajevo kroz istoriju u umjetničkoj galeriji bih, pored doma armije. jebote na ovoj temi ima sto puta boljih slika nego ono što su oni tamo izložili!

Da, nama je profa na faksu danima prepricavao fenomen Drezdena, poravnat sa zemljom bukvalno je grad unisten, spaljen tamo su englezi toliko zapaljivog materijala bacili da se gradjevinski materijal istopio, sve je unisteno u pepeo.

Oni su sacuvali fotografije, namjenski slikane zgrade iz svih uglova, planove, nacrte, sve je to bilo pod zemljom uglavnom. I samo su iskopirali, nije vise toliko staro ali je autenticno. Ali to su Nijemci, gdje smo mi gdje su oni.

[hrasno]

Više je stvar što državu boli briga za to, ljudi koji rade po tim instuticijama su odlični to su moja iskustva

[bitanga_sa_otesa]

Više je stvar što državu boli briga za to

[teskeredzic_22]

Oni su sacuvali fotografije, namjenski slikane zgrade iz svih uglova, planove, nacrte, sve je to bilo pod zemljom uglavnom. I samo su iskopirali, nije vise toliko staro ali je autenticno. Ali to su Nijemci, gdje smo mi gdje su oni.

I Varšava je sačuvana na isti način.

Mi smo bili dugo bez ozbiljne naučno-kulturne ustanove , tek 1949 se osniva Sarajevski univerzitet i razni instituti.
Premalo je bilo vremena da se baš o svemu povede računa , već nakon Olimpijade dolazi do blage erozije sistema.

A i bili smo siromašni , opet tek sredinom i krajem osamdesetih kod nas na nešto veća vrata ulazi neka ozbiljnija tehnologija u širu upotrebu.

Ipak da se moglo - moglo se i ono što se imalo.

Na sajtu Narodne biblioteke Srbije ćeš potpuno besplatno pronaći kompletno skeniranu beogradsku Politiku od 1904 do 1941.

Koliko bi značilo da su online dostupni Oslobođenje , Sarajevski dnevnik i slični, od 1943 do 1992 i Oslobođenje i Dnevni Avaz od 1992 do danas ?

To jednokratno košta i ostaje za sva vremena.

Ali nema toga.
Jebi ga zato ima koncert Ace Lukasa u Zetri , to se traži.

[hrasno]

Gazi Husref Biblioteka, Narodna univerzitetska biblioteka i Infobiro imaju digitalnih izdanja novina i moguće je pregledavati online oni vode u BiH što se toga tiče. Nadati se da će jednom biti sve i biti moguće gledati uz neku pretplatu. Moguće je sve pogledati ali rade samo za radnog vremena a to je nemoguće za nekog tko radi. Slovenački arhiv imaju digitalno sve što je izlazilo u Sloveniji i moguće je besplatno pregledati. Ali opet kažem to je zbog odnosa države prema kulturi inače...

[dječak sa šibicama]

https://nub.ba/index.php

sta ima na stranici nub? kliknite jednom

[_BataZiv_0809]

apropo očuvanja nečega, bio sam jednom na nekom kongresu u drezdenu i organizator nas kao propratnu aktivnost pozvao u biblioteku da nam pokaže istoriju drezdena. englezi ih ‘44 defakto poravnali sa zemljom i oni su opet na neki način uspjeli sačuvati slike skoro svake građevine u gradu, da ne pričam o planovima i svemu ostalom. OK, dosta toga je povučeno/vraćeno iz lajpciga i berlina ali ti vidiš da tamo neko vodi računa o prezervaciji istorije. kod nas se jebe svima za to. imaš ovaj forum i pokoju izložbu i to je to. prije par godina je bila izložba slika sarajevo kroz istoriju u umjetničkoj galeriji bih, pored doma armije. jebote na ovoj temi ima sto puta boljih slika nego ono što su oni tamo izložili!

Da, nama je profa na faksu danima prepricavao fenomen Drezdena, poravnat sa zemljom bukvalno je grad unisten, spaljen tamo su englezi toliko zapaljivog materijala bacili da se gradjevinski materijal istopio, sve je unisteno u pepeo.

Oni su sacuvali fotografije, namjenski slikane zgrade iz svih uglova, planove, nacrte, sve je to bilo pod zemljom uglavnom. I samo su iskopirali, nije vise toliko staro ali je autenticno. Ali to su Nijemci, gdje smo mi gdje su oni.

I grad izgleda ko laboratorija, nikakve energije nema. 100x bolje izgledaju one socijalisticke siroke avenije i platenblau zgrade od onih satro starih zgrada sa pvc stolarijom.

[breuer]

zar je ugrađena pvc stolarija u rekonstruisane rokoko i ostale stilske objekte?

[neki]

Nije Dresden neki vele primjer obnove...grad je bio poravnat '45, njemcima je trebalo više od 10 godina samo da očiste ruševine..Istočna Njemačka je obnovila samo objekte koji su bili lakše oštećeni, sve ostalo je uništeno i izgrađeni su novi blokovi po socijalističkom sistemu, čak ni sistem ulica nije zadržan.
Tek reunifikacijom Njemačke počinje detaljna izgradnja par crkava po orginalnim planovima i od istog tipa građevinskog materijala. Ono ostalo zgrada što je ponovo izgrađeno u samom istorijskom centru sa stilskim fasadama nisu uopšte zgrade kakve su bile prije rata, ni oblikom ni veličinom ni položajem..

[black]

1. novembra 1895. godine otvorena je Gradska tržnica u Sarajevu. Sagrađena je u ulici Ferhadija, u centralnoj gradskoj zoni. Izgradnju je potakla činjenica o postojanju željezničkog, gradskog kolodvora na trgu koji se nalazi preko puta Tržnice, oko kojega su se razvile brojne trgovine mesa i zeleni, što je doprinijelo ideji da se sagradi jedan zatvoreni objekat tržnice u koji su se trebali preseliti „svi mesari i trgovci zeleni iz Franje Josipa, Ferhadije, Ćemaluše, Kujundžiluka i Predimaret ulica, jer se prodaja mesa i zeleni u tijem ulicama od 1. novembra dalje neće više dozvoliti...“ Idejni projekat Markthalle für Sarajevo datira od 22. maja 1894. godine, izrađen je u Građevinskoj direkciji Zemaljske vlade, a nacrti izvedbenih detalja su rađeni u periodu mart-august 1895. godine. Idejni projekti nisu potpisani, neki autori (Alija Bejtić, Todor Kruševac) smatraju da izgled koji je Tržnica poprimila upućuje na rad Josipa Vancaša kao projektanta, a na nacrtima izvedbenih detalja potpisan je August Butscha. Gradska tržnica svečano je otvorena 1. novembra 1895. godine uz prisustvo poglavara Apela, barona Kučere, rukovodstva Zemaljske vlade, kao i cijelog općinskog zastupstva. Sa urbanističkog stanovišta Tržnica je prepoznatljiv reper grada, a njena funkcija, kao jednog od snabdjevačkih centara grada, ostala je nepromijenjena od 1895. godine sve do danas. Naziv Markt-halle (tržnica, tržna hala) je vremenom, u svakodnevnoj govornoj upotrebi prešao u naziv Markale i zadržao se do danas. Danas se tako zove dio otvorene pijace, iza objekta Tržnice. U građevinskom smislu, objekat je zanimljiv i po tome što je prvi put u Sarajevu, za izgradnju krovišta objekta, primijenjena čelična konstrukcija. (Za tekst korišteni podaci iz Odluke Komisije o očuvanju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine o proglašenju Gradske tržnice nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine iz 2008. godine).

Historijski arhiv Sarajevo

[RJ57]

tržnica je top, jedini problem je što su se iživljavali na njenom prednjem izgledu
ali ovako kako je sada je skroz ok

[propojeilijas]

[propojeilijas]

[sabanss]

Proljeće 92' ...

[NediM17]

otprilike tako.
eto ta slika koju si postavio, utakmica protiv partizana u šezdesetim, toliko se zna, ništa više. vjerovatno ima ljudi koji znaju ali nije nigdje zapisano. nažalost ima toliko toga da nigdje nije zapisano … stvarno šteta! najgore je da nikome ne pada napamet da priča sa svim tim ljudima dok su još živi i da sve zapiše … jebiga, otiće sve u zaborav a imamo intetnet koji bi to sve mogao sačuvati! tu jebenu sliku je neko i kolorisao, za to ima vremena, a da se koja riječ napiše … ništa!

p.s. šamac je u tim starim vremenima uvijek bio pun ljudi kad je igro željo, tada je gore bilo par kuća i to je bilo to, ostalo livada. znalo se zimi fino sankati gore

Mala ispravka, ŠaNac.