Međunarodni aerodrom Sarajevo (SJJ)

[drndalo]

Amra iz pastete.

Jel' im pitu skuhala frisku...?

[So What!]

Preuzimanjem kontrole bosanskog neba očekuje se veći budžet za 12 do 13 miliona BAM

Sve je spremno da naša država konačno preuzme potpunu kontrolu nad bosanskohercegovačkim nebom, a to će se desiti u noći sa 4. na 5. decembar, tačno u ponoć. Kaže ovo u razgovoru za „Avaz“ Davorin Primorac, direktor BHANSA-e.

To znači, kako nam je pojasnio Primorac, da će Bosna i Hercegovina preuzeti kontrolu neba iznad 10.000 metara visine, koje je najfrekventnije i najisplativije. Do sada su kontrolu imale susjedne zemlje Srbija i Hrvatska i ujedno veliku finansijsku dobit.

Na ovaj događaj čeka se godinama.

– Mi preuzimamo srednji i gornji sloj zračnog prostora, gdje se odvija više od 80 posto zračnog prostora. Na tom dijelu je najveći broj preleta i radi se o prostoru iznad 10.000 metara visine – kaže Primorac.

Ustvrdio je da ovo važan finansijski događaj i za državu i za BHANSA-u, koja je samofinansirajuća neprofitna organizacija.

– Naši troškovi će biti veći za 20 posto, ali očekujemo i značajne finansijske prihode. Očekujemo veći budžet za 12 do 13 miliona maraka u odnosu na godinu ranije – smatra Primorac.

Prema njegovim riječima, najvažnije je da je država spremna da preuzme kontrolu, a novi kontrolori već u decembru počinju s radom.

– U smislu opreme, infrastrukture i ljudstva, mi smo više nego spremni. Već smo odškolovali 70 kontrolora letenja. Već smo i prošli inspekciju Evropske agencije za sigurnost zrakoplovstva, koja se odvija treću godinu zaredom. Posljednja je bila prije sedam dana – istakao je on.

Izgradnja tornja na Aerodromu Sarajevo

Primorac nam je kazao da će BHANSA uložiti višemilionski iznos u obnovu kontrolnih tornjeva u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. Kada je u pitanju Aerodrom Sarajevo, radit će se obnova i izgradnja tornja koji će biti vizuelno usaglašen s novim terminalom koji se već gradi. Mi radimo na rješenju da bude usklađen s Aerodromom Sarajevo – kaže Primorac.

Miruh Bosne

[So What!]

Kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo danas prošao milioniti putnik

Milioniti putnik na Međunarodnom aerodromu Sarajevo ove godine zabilježen je mjesec ipo ranije u odnosu na prošlu godinu.

Iz tog preduzeća navode da je taj podatak najbolji pokazatelj kontinuiranog rasta prometa putnika na sarajevskom aerodromu.

Sarajevski aerodrom opslužio je prvi put, čak četiri mjeseca zaredom, više od 100.000 putnika. Samo u junu zabilježeno je 28 posto više putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U julu kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo prošlo je 180.929 putnika, a što je 14 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, te najveći broj putnika ikad opslužen u jednom mjesecu.

"Trend pozitivnog poslovanja, uz povećanje broja zračnih operacija i putnika, očekujemo i u narednom periodu", saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Klix

[So What!]

Sarajevski aerodrom dočekao milionitog, a prištinski dvomilionitog putnika

Dok je Sarajevski aerodrom ovih dana dočekao milionitog putnika, prištinsiki aerodrom je zabilježio dvomilionitog putnika.

Prištinski aerodrom prestigao je mnoge bivše jugoslovenske aerodrome i nakon zagrebačkog i beogradskog, uvrstio se na treće mjesto.

Aerodrom u glavnom gradu Kosova je još 2010. godine predan u 20-godišnju koncesiju tursko-francuskom konzorciju Limak aeroport de Lyon. Postao je jak regionalni aerodrom kojeg ne koriste samo lokalni Albanci i pripadnici međunarodnih snaga koji žive u Prištini.

Na aerodromu je izgrađen novi terminal koji se prostire na 42 hiljade kvadratnih metara kapaciteta četiri miliona putnika. U njega je uloženo oko 130 miliona eura.

Prištinski aerodrom uspio je privući mnoge velike avionske kompanije.

U ovoj godini broj putnika povećan je za 10,8 posto, a kao rezultat povećanog prometa, aerodrom ulaže oko tri miliona eura u novu opremu za obradu putnika. Takođe, aerodrom radi na produženju staze za 440 metara, što će uključivati i nadogradnju Instrument System Landing System (ILS), a završetak projekta vrijednog 33,6 miliona eura planiran je za kraj sljedeće godine.

Indikator

[Thorgerson]

Gledam slike Prištinskog aerodroma, ono ok ništa specijalno...tako da ne kontam u šta spucaše tih 130 miliona EUR?

To je 260 miliona KM.

Pa evo mi pravimo novi terminal od 10.000m2 za 30 miliona KM.

[drndalo]

Sifra: Koncesija...

To ti je u prevodu, dali smo ga u privatno upravljanje na 20 godina nekome za xx mil. € naknade. Uz obavezu da poveca obim posla (more bit, al i ne mora, u zavisnosti kakav ugovor se potpise, a oni uvijek imaju bolje (skuplje) advokate)... Uvijek bude i "uslov" da se u razvoj aerodroma ulozi xx mil. € zbog razvoja... E tu lezi zec...

Kako su najcesce upravnici i izvodjaci radova sestrinske firme/konzorciji, onda se svasta pise u troskovnicima, pa ti npr. pokretna staklena vrata, dvokrilna, obicna, mogu biti prikazana kao da su kostala 80.000€. Klupe za sjedenje po 15.000 € trosjed, itd... Pa se kao ulozila suma iz ugovora, a u stvarnosti ni blizu...

[So What!]

FlyBosnia na tankom ledu

Kompanija FlyBosnia ostala je s jednim avionom iako su proljetos najavljivali da će do kraja ove godine imati četiri letjelice, a da će njihova flota u konačnici brojati 7 aviona.

Kompanija je u međuvremenu zapala u finansijske probleme, za koje krive aerodrom Sarajevo, odnosno “visoke troškove” koje imaju prema ovoj zračnoj luci.

No, činjenica je da su iz ove kompanije prije pokretanja operacija znali ili morali znati kolike su cijene aerodromskih usluga i ukalkulisati ih u svoj poslovni plan.

Iz kompanije su najavili mogućnost preseljenja na druge aerodrome, poput Mostara ili Tuzle, a da će putnike autobusima prebacivati do Sarajeva.

Kompanija je tokom ljeta imala dva aviona, ali jedan je prethodnih dana vratila vlasnicima u Sjednjenim Američkim Državama. Kasnije su najavili da će na proljeće nabaviti još dva aviona.

Trenutno održavaju linije za Rijad, London, a najavljeno je i pokretanje linije za Rim, sve po dva puta sedmično.

Iako je riječ o privatnoj kompaniji, ona se prethodnih mjeseci pokušala u javnosti brendirati kao “nacionalni” avio-prevoznik, što bi joj omogućilo da dobije olakšice u vidu oslobađanja aerodromskih taksi.

No, kako sada stvari svoje, vlasti Federacije BiH (koja upravlja aerodromima) nisu pokazale nikakvu namjeru da finansiraju ovu firmu i teško je da će do toga doći, jednostavno zato što je riječ o 100 posto privatnoj firmi.

Podsjetimo da iza ove kompanije stoji Al Shiddi grupacija, koja je vlasnik najvećeg tržnog centra u BiH (SCC) i hotela Swissotel i Novotel, a gradila je i vile na Poljinama.

Bez finansijske pomoći Federacije BiH kompanija vjerovatno neće uspjeti trajno nastaviti s operacijama iz Sarajeva, a preseljenje na druge aerodrome bio bi krajnje riskantan potez. Stoga ostaje da se vidi kakva će biti sudbina ove kompanije.

Biznis Info

[So What!]

Sarajevo ostaje bez letova za Cirih

Iz Sarajeva više neće biti letova za Cirih, jer je Swiss International Air Lines odlučio ukinuti sezonske ljetne letove za glavni grad BiH i Zagreb kako navodi Ex-Yu Aviation, ova odluka slijedi planirani prekid cjelogodišnjeg pružanja usluga u Nišu od 29. novembra.

- Švajcarska redovno pregledava svoju mrežu ruta radi mogućih prilagodbi i daljnjeg razvoja kako bi se osiguralo da naša flota aviona bude raspoređena što je moguće učinkovitije. Glavna razmatranja u tim aktivnostima uključuju trenutnu potražnju, razvojni potencijal koji nude pojedine rute i konkurentsko okruženje. Kao dio ovih nastojanja da optimiziramo našu mrežu ruta u cjelini, odlučili smo prekinuti uslugu za Sarajevu i Zagreb kao ljetni raspored od 2020. godine - rekli su iz Swiss International Air Lines.

Swiss International Air Lines pokrenuo je letove iz Ciriha do Zagreba i Sarajeva u ljeto 2015. godine tokom cijele godine, međutim, obje su bile smanjene na sezonske operacije u sljedećoj godini, a njihove frekvencije prorijeđene.

Tokom protekle ljetne sezone Swiss International upravljao je sa tri sedmična leta za Zagreb, a dva leta za Sarajevo. Avionska tvrtka će zadržati svoju prisutnost na hrvatskom tržištu uz nastavak sezonskog jednodnevnog leta između Ženeve i Pule od 20. juna 2020. Nastaviće zajednički rad na dvije dnevne usluge Croatia Airlinesa između Zagreba i najvećeg švajcarskog grada. S druge strane, Švajcarci više neće održavati rutu za Bosnu i Hercegovinu, a Sarajevo više neće biti povezano sa Cirihom.

Kao odgovor, Lufthansa, čija je matična tvrtka vlasnik švajcarskog nacionalnog avioprevoznika, zakazala je drugi dnevni let između Minhena i Sarajeva, počevši od sljedeće ljetne sezone.

eKapija

[So What!]

FlyBosnia otpustila gotovo polovinu zaposlenika

FlyBosnia je otpustila gotovo polovicu cjelokupne radne snage i bori se da isplati plaće zaposlenicima, jer dugovi prema aerodromu Sarajevo i drugim dobavljačima i dalje rastu.

Od 100 zaposlenika, što uključuje i rukovodstvo tvrtke, četrdeset je otpušteno, a osam od petnaest pilota također je napustilo prijevoznika. Nadalje, avionska tvrtka nije isplatila plaće dva mjeseca, a doprinose od aprila, izvjijestio je Ex-Yu Aviation.

Avionska tvrtka je prijavljena Direkciji za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine (BHDCA) zbog kršenja radnog prava.

FlyBosnia se također bori da privuče putnike na svojem postojećem letu za London, budući da redovno registrira faktor opterećenja ispod 10% na avionu Airbus A319.

Nedavni izvještaj o putovanju objavljen online na ruti između Londona (Luton) i Sarajeva pokazao je da je bilo samo šesnaest putnika u avionu.

Indikator

[So What!]

Broj putnika koje prevozi FlyBosnia raste svaki dan, dosegao 40.000

FlyBosnia, kao jedina domaća aviokompanija, još jednom ističe da su im osnovni cilj zadovoljni putnici i povezivanje Sarajeva s glavnim evropskim destinacijama.

"Imamo veliki odziv bh. građana koji prvi put mogu po cijeni od 59 eura otići do Rima, let traje 70 minuta, kao i direktnim letom za London za 99 eura. Na bazi zahtijeva tržišta ubrzali smo planove pa liniju za Pariz planiraju otvoriti u prvom kvartalu 2020. godine, a cijena leta će biti 79 eura", najavljuju iz kompanije FlyBosnia.

U aprilu stižu i dva nova aviona Airbus A319 nove generacije, nakon čega planiraju uveliko povećati i broj novih evropskih destinacija uključujući Barcelonu, Moskvu i Milano.

Tokom narednih sedmica FlyBosnia tim će raditi na obradi mnogih primljenih zahtjeva za čarter letove, pored redovnih pobrojanih letova u njihovom planiranom rasporedu.

"Već imamo čarter letove za hodočasnike u Mostar i Međugorje i tu sarađujemo s italijanskim i irskim tour operatorima", ističu iz FlyBosnije.

Usljed puno bolje razvojne strategije i uslova na aerodromima Tuzla i Mostar rade na uspostavi direktne linije iz ovih gradova i kažu da im je to u fokusu razvoja kompanije FlyBosnia.

"Očekujemo da bismo u idućih 30 dana mogli objaviti koje međunarodne gradove ćemo povezati s Tuzlom i Mostarom. Ono o čemu se malo zna i što smo shvatili kao dio naše djelatnosti jeste i nemali broj turističkih djelatnika i novinara koje smo doveli i ugostili u Sarajevu tokom otvaranja linija za Rim i London, a koji su po povratku u svoje zemlje prenijeli istinu o turističkim potencijalima Bosne i Hercegovine. Još uvijek čekamo da se kantonalna, federalna i državna ministarstva turizma uključe u aktivno promovisanje turističkih potencijala Bosne i Hercegovine, kao i grada Sarajeva, kako bi doveli što više stranih turista i ekonomski osnažili BiH", istakla je Aida Cvijetić, PR kompanije FlyBosnija.

FlyBosnia je letjela, leti i letjet će za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini, a broj zadovoljnih putnika i linija će uvijek biti neoboriv argument. Kako za nas, tako i za sve ostale.

Karte možete kupiti preko FlyBosnia web stranice www.flybosnia.ba, kao i raznih drugih online platformi.

Klix

[So What!]

Uskoro rekonstrukcija kontrolnog tornja sarajevskog aerodroma

Kontrolni toranj Međunarodnog aerodroma Sarajevo uskoro će u sklopu velikih građevinskih zahvata biti u potpunosti rekonstruisan.

Naime, u toku je širenje terminala aerodroma, a u sklopu radova bit će obuhvaćen i kontrolni toranj, potvrđeno je za Klix.ba iz Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

"Prilikom izrade projekta rekonstrukcije kontrolnog tornja na Međunarodnom aerodromu Sarajevo voditi će se računa o usklađenosti s radovima na modernizaciji i izgledu aerodromskog terminala", rečeno je iz BHANSA-e.

Kako se navodi, rekonstrukcija kontrolnog tornja donijet će znatno poboljšanje radnih uslova za zaposlenike Jedinice prilazne i aerodromske kontrole leta Sarajevo te poboljšanje kako pruženih usluga, tako i sigurnosti zračnog saobraćaja.

U toku je izrada projektne dokumentacije nakon čega će biti poznat datum početka radova, kao i cijena rekonstrukcije tornja.

Projekt proširenja Terminala B predstavlja jedan od zahtjevnijih infrastrukturnih projekata i košta oko 31 milion KM. Radovi su počeli na jesen 2018. godine i rok za završetak je jesen 2020. godine.

Klix

[So What!]

FlyBosnia izmješta redovne letove u Tuzlu i Mostar

Sarajevska aviokompanija FlyBosnia priopćila je kako će do kraja godine odlučiti o pokretanju redovnih letova iz Tuzle i Mostara do evropskih odredišta.
Prevoznik je prethodno napomenuo da razmišlja o premještanju svojih operacija u ova dva grada, daleko od glavnog grada Bosne i Hercegovine. "Očekujemo da bismo u narednih trideset dana mogli odlučiti koji će gradovi biti povezani sa Tuzlom i Mostarom. Još uvijek čekamo da se kantonalno, federalno i državno ministarstvo za turizam uključe i aktivno promoviraju turistički potencijal Bosne i Hercegovine. To uključuje i Grad Sarajevo, tako da možemo dovesti više turista i ojačati bosanskohercegovačku ekonomiju, "izjavila je za portal" Klix "glasnogovornica aviokompanije Aida Cvijetić.

Nejasno je hoće li novi letovi iz Tuzle i Mostara dovesti do toga da prijevoznik prekine svoje usluge iz Sarajeva, piše Ex-Yu Aviation. Prošlog mjeseca, Cvijetićeva je rekla: "Naša tvrtka i osoblje razmatraju mogućnost premještanja poslovanja u Tuzlu i Mostar. U takvom slučaju, letjeli bismo za Rim iz Mostara, dok bi London i druge destinacije EU bili održavani iz Tuzle, iz koje bismo osigurali autobusne transfere do Sarajeva.

"Wizz Air, koji se hvali bazom u Tuzli, prethodno je poletio iz grada do londonskog Lutona, ali je prekinuo letove zbog nedovoljne potražnje, a vjeruje se da je FlyBosnia akumulirao više od pola miliona eura duga prema sarajevskoj zračnoj luci.

FlyBosnia, koja se trenutno može pohvaliti jednim članom flote, priopćila je kako će u aprilu 2020. dopremiti dva zakupljena aviona Airbus A319, što će joj omogućiti uvođenje novih usluga u Barceloni, Moskvi i Milanu. Avionska tvrtka također planira pokretanje letova za Pariz tokom prvog tromjesečja 2020. godine. Kompanija će u narednom razdoblju izvesti niz čartera iz Mostara do Italije i Irske. Od pokretanja redovnih letova u junuu, FlyBosnia je prevezla više od 40.000 putnika. uvođenje novih usluga u Barceloni, Moskvi i Milanu. Avionska tvrtka također planira pokretanje letova za Pariz tokom prvog tromjesečja 2020. godine. Kompanija će u narednom razdoblju izvesti niz čartera iz Mostara do Italije i Irske. Od pokretanja redovnih letova u junu, FlyBosnia je prevezla više od 40.000 putnika.

Indikator

[So What!]

FlyBosnia i sarajevski aerodrom postigli dogovor o otplati duga - Od marta direktan let za Pariz

Aviokompanija FlyBosnia i Međunarodni aerodrom Sarajevo postigli su dogovor o otplati duga za aviousluge, potvrdila je za Klix.ba Aida Cvijetić, glasnogovornica kompanije FlyBosnia.

Ona nije željela govoriti o kojem se tačno iznosu duga radi niti o načinima otplate.

Iz ove aviokompanije najavili su da će od marta uspostaviti direktne letove za Pariz te istakli da su sada najviše fokusirani na ovaj važan poslovni potez.

Nakon što su nešto ranije otkrili da razmatraju preseljenje iz Sarajeva u Tuzli i Mostar, jer im je aerodrom u Sarajevu preskup za operacije, ovoga puta su potvrdili da je razlika između taksi ovih aerodroma izuzetno velika. Za razliku od Sarajeva, gdje je taksa 30 evra, u Mostaru i Tuzli ona iznosi 5 eura.

- Sa aerodromom u Tuzli dogovaramo letove za London, iz Mostara će biti let za Rim, dok će iz Sarajeva od marta biti direktan let za Pariz i to je ono na što smo sada najviše fokusirani - kazala je Cvijetić.

eKapija

[So What!]

BiH neće kontrolisati cijeli svoj vazdušni prostor

Bosna i Hercegovina neće 5. decembra preuzeti kontrolu nad cijelim svojim vazdušnim prostorom, kao što to tvrde iz Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA), saznaje portal CAPITAL.



Prema našim informacijama, prostor iznad Unsko-sanskog kantona te dijela Republike Srpske i kantona 10 ostaće pod nadzorom Hrvatske.

Pored toga BiH neće imati nadzor ni nad dijelom Hercegovine duž granice sa Hrvatskom, vidljivo je na mapi na kojoj je ucrtana teritorija koju će nadzirati BHANSA.

Hrvatska mjesecima lobira u institucijama BiH da i dalje kontroliše značajan dio neba BiH, jer joj je to važan vazdušni koridor za prelete prema aerodromu Split.

U Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) uporno ostaju kod svog stava da preuzimaju kontrolu nad cjelokupnim vazdušnim prostorom BiH, iako znaju da to nije tačno.

“BHANSA će pružati usluge u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine. Preuzimanjem kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru BiH koji će se dogoditi u noći sa 4. na 5. decembar BHANSA će zatvoriti jedno iznimno važno poglavlje u povijesti civilnog zrakoplovstva BiH”, odgovorili su nam u ovoj agenciji.

Međutim, da su naše informacije tačne, potvrdili su u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Na konkretno pitanja o tome da li BiH u potpunosti preuzima kontrolu neba nad svojom teritorijom rekli su da od 5. decembra počinje implementacija Faze II korištenja vazdušnog prostora, ali na mapi koju su nam dostavili vidljivo je da područje odgovornosti BiH ne obuhvata cijelu njenu teritoriju.



Podsjećamo, prema najavama, BiH bi u noći sa srijede na četvrtak trebala preuziti kontrolu preleta preko svoje teritorije iznad 10.000 metara što su do sada radile Hrvatska i Srbija i po tom osnovu ubirale višemilionske prihode.

Da bi se to desilo BiH sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom mora potpisati Sporazum o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju.

Problem je što je do preuzimanja vazdušnog prostora ostalo par dana, a sa Hrvatskom pregovori oko sporazuma još nisu ni počeli, dok su pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom završeni, ali Predsjedništvo BiH još nije donijelo odluku kojom prihvata usaglašene sporazume.

Hrvatska, nezvanično saznajemo, osim što želi i dalje da kontroliše značajan dio neba BiH, traži da se u slučaju tužbe od strane BiH, za potraživanje nadoknade sudskim putem, utvrđuje nadležnost suda u Hrvatskoj i sudi po hrvatskim propisima.

Drugo, Hrvatska se unaprijed ograđuje od odgovornosti i prihvatiće samo štetu ukoliko je ona nastala „nepažnjom njenih agenata“, što je veliki rizik za BiH jer odštete u slučaju pada aviona mogu iznositi i do milijardu maraka.

CAPITAL

[So What!]

Zašto su skupi letovi sa Sarajevskog aerodroma: Samo takse koštaju 59 KM

Sarajevo ima dvostruko više stanovnika od Podgorice, ali njegov međunarodni aerodrom po broju putnika znatno zaostaje za podgoričkim. Letovi iz Sarajeva najskuplji su u regiji, a čak 59 KM iznose samo takse koje putnik plati uz jednu avionsku kartu.

Za komparaciju aerodroma u Sarajevu (1.046.635 putnika u 2018. godini) odličan je onaj podgorički koji je u prošloj godini imao oko 250 hiljada putnika više. Značajna je to razlika, posebno kada se u obzir uzme da Podgorica ima skoro upola manji broj stanovnika te blizinu odličnog aerodroma u Tivtu koji opsluži više putnika godišnje i od podgoričkog aerodroma (1.245.999 putnika u 2018. godini).

Sarajevski aerodrom svaku godinu ima iskazan porast broja putnika (skoro deset posto u 2018. godini u odnosu na godinu ranije), rast se nastavio i u ovoj godini, ali sve se uklapa u trendove rasta avionskog saobraćaja u regiji. Uvriježeno je mišljenje da bi Međunarodni arodrom u Sarajevu trebao imati i dvostruko više putnika.

Razlozi manjeg broja putnika obično se vide u najskupljim taksama ili naknadama koje ukupno iznose 59 KM. Zanimljivo je da Turskoj, u kojoj cvjeta aviosaobraćaj, aerodromske takse plaćaju samo domaći državljani i one iznose 50 lira (oko 15 KM).

18 eura ostane Aerodromu

Kako su za Klix.ba kazali s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, putnički servis ili naknada postoji na svakom aerodromu i isti na MAS iznosi 18 eura i jeste prihod MAS-a, a radi se u suštini o naknadi za korištenje aerodromske infrastrukture, korištenju prostora, instalacija i uređaja putničkog terminala. Izuzetak su djeca do dvije godine.

"Prihode od ove naknade MAS koristi za unapređenje infrastrukture i usluga koje koriste putnici. U vezi s ovim, bitno je napomenuti da se iz ove naknade – putničkog servisa osiguravaju i znatna sredstva za osiguranje MAS-a, napominjući i da većina drugih aerodroma ima posebnu security naknadu u ovu svrhu, dok ista na MAS-u ne postoji. Istovremeno, avioprijevoznici imaju obavezu transfera sredstava po osnovu putničke takse u iznosu od 10 eura po putniku, koju je uvela Vlada FBiH 2005. godine i koja se koristi za razvoj civilnog zrakoplovstva, a ista je u primjeni samo za avionske kompanije koje operiraju s MAS-a. Također, 2017. godine BHDCA je uvela naknadu koju plaćaju avioprijevoznici po prevezenom putniku u odlasku s aerodroma u Bosni i Hercegovini i po toni prevezene robe/tereta u odlasku s aerodroma u Bosni i Hercegovini", kazali su.

Da zaključimo, naknade koje su uključene u cijenu karte za putnike koji lete sa sarajevskog aerodroma su sljedeće: 35,20 KM - naknada za korištenje aerodromske infrastrukture, 20,00 KM taksa - naknada za razvoj i unapređenje prometa u FBiH i 3,00 KM – naknada BHDCA što sve ukupno iznosi 59 KM.

NAPOMENA: MAS raspolaže isključivo naknadom za korištenje putničke infrastrukture u iznosu od 18,00 EUR, odnosno 35,20 KM.

Za izgradnju drugih aerodroma

Napominju i kako odluku o formiranju cijena karata donose avioprijevoznici isključivo na osnovu svojih internih kalkulacija i procjene tržišta.

"Naime, u cijenu karte ulaze: tarifa prijevoznika, naknade aerodroma, naknade za gorivo i naknade za civilni zračni prevoz, te PDV. Prilikom izračuna cijena, kompanije koriste složene sisteme za upravljanje prihodima. Važno je istaći i to da su naknade fiksne, a tarifa se formira na temelju očekivanog bookinga, trenutnog bookinga na letu, ali i mnogih drugih parametara s ciljem maksimalne popunjenosti aviona i ostvarivanja maksimalnog prihoda", kazali su za Klix.ba s MAS-a.

Cijene avionskih karata direktno se odražavaju na broj putnika, a time i turista koji na ovaj način stižu u našu zemlju.

Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH, za Klix.ba kaže kako bi ona kao resorna ministrica za turizam voljela da tih taksi nema, ali da je to odluka Vlade.

"Tim sredstvima finansira se i gradnja drugih naših aerodroma, a to pitanje treba postaviti premijeru i resornom ministru za saobraćaj", kazala je za Klix.ba Đapo.

Smanjenje taksi u konačnici vodi do ekonomskog rasta

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako je njegov generalni stav da se takse, ne samo aerodromske, već i druge, kao dio parafiskalnih nameta, trebaju smanjivati. Na taj način, može doći do povećanja prometa, dolaska turista, što je vrlo bitno za povećanje ekonomskog rasta.

"Otvaranje mogućnosti za brži i lakši prijevoz omogućava turističke posjete. Od svakog turiste koji dođe u neku zemlju država ima višestruke koristi. Raste potražnja za hotelskim smještajem, što je signal za nova domaća ulaganja u proširivanje smještajnih kapaciteta, što opet znači otvaranje novih radnih mjesta u uslužnoj djelatnosti. Građevina ima dodatne poslove, koje do sada nije imala, tako da i taj segment ima rast zaposlenih. Pozitivni efekti se ogledaju i u drugim uslužnim djelatnostima, ali najbitniji efekt jeste rast potrošnje", kazao je.

Nastavlja kako, makroekonomski gledano, što više novca turisti troše, kako za smještaj tako i za hranu i druge aktivnosti, raste potrošnja na nivou ekonomije, koja dovodi do rasta potražnje na tržištu, a koja opet dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, proizvodnje, a u konačnici povećanja ponude.

"Država uzima više novca kroz indirektne poreze, konkretno PDV. Iz razloga što je potrošnja glavna stavka u izračunu BDP-a jedne zemlje, rast potrošnje ima pozitivne efekte i na ekonomski rast, tako da kao ekonomija onda napredujemo", zaključio je Hodžić.

Klix

[So What!]

Posjetili smo kontrolore koji "preuzimaju" bh. nebo: Mi smo semafor u zraku

Najveća odgovornost za nebo iznad naše zemlje od večeras, 5. decembra, kada Bosna i Hercegovina preuzima kontrolu nad svojim zračnim prostorom, u rukama je 60 bh. kontrolora zračnog prometa. Svjesni stresa koji ih očekuje spremni su, kako kažu, dati sve od sebe za sigurno nebo iznad nas.

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) proteklih pet godina intenzivno je radila kako bi zvanično u noći sa 4. na 5. decembar, tačno u 1:20 sati po lokalnom vremenu, preuzela kontrolu nad gotovo cijelim nebom BiH.

Za kompletan tim BHANSA-e, iskusne, ali i tek obučene kontrolore zračnog prometa, ovo je jedno itekako važno poglavlje u historiji zrakoplovstva naše zemlje.

"Ovo je završetak dugotrajnog i zahtjevnog procesa koji dobija više na značaju s obzirom na činjenicu da je BHANSA sopstvenim snagama dovela projekt do završne faze. Ovo je veliki iskorak nakon godina intenzivnog rada kroz koji smo, pored obezbjeđivanja neophodnog broja kontrolora, dodatno unaprijedili svoju opremu", govori nam načelnik za operacije BHANSA-e Dalibor Ninković prilikom obilaska prostorija u kojima se odvija kontrola letenja.

Među bh. kontrolorima zračnog prometa koji od večeras poslije ponoći počinju pratiti gornji zračni prostor BiH, nalazi se 39 iskusnih kontrolora koji su se školovali u najrespektabilnijim evropskim centrima te novi kontrolori, njih 21, koji su prošli obuke u Finskoj, Zagrebu i Beogradu. BHANSA-u će u narednom periodu dodatno obogatiti još 11 kontrolora koji uskoro počinju školovanje u Sloveniji.



Spremni na sve izazove

Kontrolori će raditi u pet timova u operativnim jedinicama u Sarajevu gdje se prati zračni saobraćaj iznad 11 kilometara te u Banjoj Luci gdje se prati saobraćaj do 11 kilometara.

Načelnik za operacije BHANSA-e govori nam da su svi kontrolori maksimalno istrenirani za sve nepredviđene situacije, a samim tim spremni su odgovoriti na sve izazove. U tome im svakako pomaže i napredna tehnologija.

"Imamo sofisticirane uređaje koji unutar sebe imaju alate koji upozoravaju kontrolora na potencijalni konflikt. Dakle, sve i da je kontrolor napravio grešku, on ima alat koji ga upozorava da nešto mora odraditi. Ako on ne odreaguje, onda postoji i posljednja odbrana i dodatno upozorenje. Pored toga, u avionu postoje uređaji koji komuniciraju između sebe. Stoga je mogućnost da se dva aviona nađu u zraku na istoj visini i istoj tački gotovo ne postoji", pojašnjava nam Ninković.

Inače, BHANSA do sada nije imala nijedan slučaj greške kontrolora u gornjem zračnom prostoru.

U najopterećenijem danu tokom ljetne sezone bh. kontrolori zračnog prometa do sada su imali 200 aviona, dok ih u ljetnoj sezoni 2020. godine očekuje 1.600 aviona koje će morati kontrolisati u jednom danu. Inače, prema evropskim standardima, jedan kontrolor ne bi smio imati više od 15 aviona na vezi u isto vrijeme.

Pod stalnim adrenalinom

Pune ruke posla tako su, između ostalog, i pred kontrolorom zračnog prometa Edinom Bečićem iz Brčkog, kojeg srećemo u prostorijama BHANSA-e.

Iskreno nam govori da nikada nije sanjario o tome da postane kontrolor, čak mu nije bilo ni jasno kakav je to posao.

"Dokumentarac iz kojeg sam najviše naučio o ovom poslu jeste onaj o 11. septembru. Dio priče iz kontrolorskog ugla, kada je zračni prostor Amerike zatvoren, pa kada su kontrolori u Kanadi morali prizemljiti sve avione iz Evrope koji su letjeli za Ameriku, ustvari me upoznao s poslom kontrole zračnog prometa", priča nam Bečić.

Velikoj količini stresa koju ovaj posao nosi uz sebe doprinosi vremenski pritisak, dodaje Bečić.

"Postoje situacije kada znate da morate obaviti određene radnje koje zahtijevaju dvije minute, a imate samo jednu minutu. Pri tome morate brzo odlučiti šta su prioriteti, dok od vas zavise stotine života. Mogu vas naučiti simptomima stresa, ali teško ih je primijetiti kod nas, iako ste u ovom poslu pod konstantnim adrenalinom. Srčani puls stalno raste na 120, 130 pa i 140. Što bi se reklo, osjećate srce u grlu, ali to su sve stvari koje moramo prepoznati, sami sebe smiriti, ne dozvoliti pilotima da osjećaju nervozu u glasu", priča nam Bečić.

Njegova kolegica Nevena Đilas-Subotić iz Banje Luke, iskusniji kontrolor zračnog saobraćaja, koja već pet godina obavlja ovaj posao, dodaje koliko je ovo kompleksan i odgovoran posao.

Najpotrebniji pilotima

"Mi smo umjesto semafora u zračnim putevima. Osiguravamo da se ne stignu dva aviona, da se ne sudare, da sigurno uzlete i slete. Tokom obuke radili smo simulacije svake moguće nepredviđene situacije, od vremenskih neprilika, otkazivanja motora, otmica, prijave bombe u avionu... Može se desiti u toku karijere da se kontroloru zračnog prometa to desi jednom ili nijednom, a može se dešavati svake godine. Stoga je od velike važnosti da budemo dobro istrenirani. Ja kontrolu zračnog saobraćaja upravo doživljavam takvom, da budemo od pomoći kada se desi neka nepredviđena situacija. Avioni su danas dobro opremljeni i u slučaju bilo kakvog incidenta krajnji ishod može biti reakcija autopilota. Mi smo tu najviše potrebni za one situacije u kojima piloti ne mogu sami reagovati. Na primjer, u slučajevima vremenskih nepogoda. Veoma je bitno da piloti u nama osjete tu sigurnost, da ste tu za njih, da ćete im pomoći", kazala nam je Đilas-Subotić.

Kako nam kontrolori pojašnjavaju, najčešće nepredviđene situacije u BiH mogu stvarati vremenske neprilike. BiH je na takvom geografskom položaju gdje se ljeti često stvaraju olujni oblaci koje uzrokuje topao zrak s mora koji se hladi dolaskom na planine. Postoje dani, govore nam kontrolori, kada je cijela BiH neprohodna te se u potpunosti preusmjerava zračni saobraćaj. Tada više niko ne leti po rutama, već svi obilaze naše nebo.

S obzirom na to da se do sada govorilo o potpunom preuzimanju neba iznad BiH, važno je naglasiti da će zbog operativnih potreba dio neba na sjeverozapadu naše zemlje i dalje kontrolisati Hrvatska. Naime, riječ je o kratkim tranzicijama aviona, zbog čega nema smisla da prelaze iz jedne zračne jedinice u drugu, a potom i u treću. Kako nam kažu iz BHANSA-e, to je ustaljena praksa u Evropi da se od jedne zemlje prema drugoj delegira zračni prostor kako bi se prilagodili tokovima zračnog saobraćaja. Važno je napomenuti da će BiH uzimati svoju naknadu i od prometa u ovom dijelu neba.

Uz nadu da će se što manje nepredviđenih situacija naći pred njima, bh. kontrolori spremni su pozdraviti pilote večeras poslije ponoći.

Klix

[law2]

Hrvatska će i dalje nadzirati značajan dio bh. neba

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=a1QYXLe ... =emb_title[/youtube]


BiH neće kontrolisati cijeli svoj vazdušni prostor

04. dec. 2019. 08:00 Objavljeno u OSTALO

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina neće 5. decembra preuzeti kontrolu nad cijelim svojim vazdušnim prostorom, kao što to tvrde iz Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA), saznaje portal CAPITAL.

Prema našim informacijama, prostor iznad Unsko-sanskog kantona te dijela Republike Srpske i kantona 10 ostaće pod nadzorom Hrvatske.

Pored toga BiH neće imati nadzor ni nad dijelom Hercegovine duž granice sa Hrvatskom, vidljivo je na mapi na kojoj je ucrtana teritorija koju će nadzirati BHANSA.

Hrvatska mjesecima lobira u institucijama BiH da i dalje kontroliše značajan dio neba BiH, jer joj je to važan vazdušni koridor za prelete prema aerodromu Split.

U Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) uporno ostaju kod svog stava da preuzimaju kontrolu nad cjelokupnim vazdušnim prostorom BiH, iako znaju da to nije tačno.

“BHANSA će pružati usluge u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine. Preuzimanjem kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru BiH koji će se dogoditi u noći sa 4. na 5. decembar BHANSA će zatvoriti jedno iznimno važno poglavlje u povijesti civilnog zrakoplovstva BiH”, odgovorili su nam u ovoj agenciji.

Međutim, da su naše informacije tačne, potvrdili su u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Na konkretno pitanja o tome da li BiH u potpunosti preuzima kontrolu neba nad svojom teritorijom rekli su da od 5. decembra počinje implementacija Faze II korištenja vazdušnog prostora, ali na mapi koju su nam dostavili vidljivo je da područje odgovornosti BiH ne obuhvata cijelu njenu teritoriju.

Podsjećamo, prema najavama, BiH bi u noći sa srijede na četvrtak trebala preuziti kontrolu preleta preko svoje teritorije iznad 10.000 metara što su do sada radile Hrvatska i Srbija i po tom osnovu ubirale višemilionske prihode.

Da bi se to desilo BiH sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom mora potpisati Sporazum o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju.

Problem je što je do preuzimanja vazdušnog prostora ostalo par dana, a sa Hrvatskom pregovori oko sporazuma još nisu ni počeli, dok su pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom završeni, ali Predsjedništvo BiH još nije donijelo odluku kojom prihvata usaglašene sporazume.

Hrvatska, nezvanično saznajemo, osim što želi i dalje da kontroliše značajan dio neba BiH, traži da se u slučaju tužbe od strane BiH, za potraživanje nadoknade sudskim putem, utvrđuje nadležnost suda u Hrvatskoj i sudi po hrvatskim propisima.

Drugo, Hrvatska se unaprijed ograđuje od odgovornosti i prihvatiće samo štetu ukoliko je ona nastala „nepažnjom njenih agenata“, što je veliki rizik za BiH jer odštete u slučaju pada aviona mogu iznositi i do milijardu maraka.

CAPITAL: Dejan Tovilović

https://www.capital.ba/bih-nece-kontrol ... or-bhansa/

[addy_sa]

Koliku platu ima glasnogovornica Bagarić Arnaut?
i jel je zaradi ?

[Porodice Foht]

Hrvatska će i dalje nadzirati značajan dio bh. neba

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=a1QYXLe ... =emb_title[/youtube]


BiH neće kontrolisati cijeli svoj vazdušni prostor

04. dec. 2019. 08:00 Objavljeno u OSTALO

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina neće 5. decembra preuzeti kontrolu nad cijelim svojim vazdušnim prostorom, kao što to tvrde iz Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA), saznaje portal CAPITAL.

Prema našim informacijama, prostor iznad Unsko-sanskog kantona te dijela Republike Srpske i kantona 10 ostaće pod nadzorom Hrvatske.

Pored toga BiH neće imati nadzor ni nad dijelom Hercegovine duž granice sa Hrvatskom, vidljivo je na mapi na kojoj je ucrtana teritorija koju će nadzirati BHANSA.

Hrvatska mjesecima lobira u institucijama BiH da i dalje kontroliše značajan dio neba BiH, jer joj je to važan vazdušni koridor za prelete prema aerodromu Split.

U Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) uporno ostaju kod svog stava da preuzimaju kontrolu nad cjelokupnim vazdušnim prostorom BiH, iako znaju da to nije tačno.

“BHANSA će pružati usluge u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine. Preuzimanjem kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru BiH koji će se dogoditi u noći sa 4. na 5. decembar BHANSA će zatvoriti jedno iznimno važno poglavlje u povijesti civilnog zrakoplovstva BiH”, odgovorili su nam u ovoj agenciji.

Međutim, da su naše informacije tačne, potvrdili su u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Na konkretno pitanja o tome da li BiH u potpunosti preuzima kontrolu neba nad svojom teritorijom rekli su da od 5. decembra počinje implementacija Faze II korištenja vazdušnog prostora, ali na mapi koju su nam dostavili vidljivo je da područje odgovornosti BiH ne obuhvata cijelu njenu teritoriju.

Podsjećamo, prema najavama, BiH bi u noći sa srijede na četvrtak trebala preuziti kontrolu preleta preko svoje teritorije iznad 10.000 metara što su do sada radile Hrvatska i Srbija i po tom osnovu ubirale višemilionske prihode.

Da bi se to desilo BiH sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom mora potpisati Sporazum o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju.

Problem je što je do preuzimanja vazdušnog prostora ostalo par dana, a sa Hrvatskom pregovori oko sporazuma još nisu ni počeli, dok su pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom završeni, ali Predsjedništvo BiH još nije donijelo odluku kojom prihvata usaglašene sporazume.

Hrvatska, nezvanično saznajemo, osim što želi i dalje da kontroliše značajan dio neba BiH, traži da se u slučaju tužbe od strane BiH, za potraživanje nadoknade sudskim putem, utvrđuje nadležnost suda u Hrvatskoj i sudi po hrvatskim propisima.

Drugo, Hrvatska se unaprijed ograđuje od odgovornosti i prihvatiće samo štetu ukoliko je ona nastala „nepažnjom njenih agenata“, što je veliki rizik za BiH jer odštete u slučaju pada aviona mogu iznositi i do milijardu maraka.

CAPITAL: Dejan Tovilović

https://www.capital.ba/bih-nece-kontrol ... or-bhansa/

Meni je ovo nevjerovatno. Razumijem da je u pitanju neki manji koridor uz granicu, ali ´´odlomiti´´ cijelu bihacku krajinu, skoro do Prijedora pa negdje do Kamenskog na jugu je previse. Ovo ce biti ozbiljno politicko pitanje, ako vec nema arbitraznog suda na visem nivou.
Koje ponizavanje BiH od Susjeda.

[corvus_edin]

Zar onda po tim argumentima ne bi HR trebala prepustiti ako nista dio juzno od Neuma da ga BiH kontrolise
__________________

[Seawolf]

Šta kaže glasnogovornica Međunarodnog aerodroma Sarajevo na ovo:

Norwegian

We are sorry to announce a disruption of your flight DY8654 from Sarajevo (SJJ) to Stockholm (ARN) 07.12.2019 18:50, due to weather conditions we are not able to land in Sarajevo. We have arranged ground transportation to Split departing at: 14:00 arriving Split airport at 19:00. Flight from (SPU) Split to (ARN) Stockholm is then arranged departing at 20:30.

If you are accommodated in a hotel please contact reception for bus to the airport.

Are you staying in private accommodation please make your way to Sarajevo airport where a bus will be arranged to Split airport. Meeting point at Sarajevo airport is Norwegians Office in the check-in area.

[mk ultra]

Ulozili velike pare u anti fog sistem i nista

[drndalo]

Ne znam koliko para je ulozeno, ali je bila prica da su testirali taj neki sistem. Radi li ili ne radi, i koliko radi, a sigurno ne moze raditi u svim meteo uslovima, ostavljam drugima. SJJ ce barem do uvodjenja pouzdanih GPS sistema za navodjenje aviona imati problem zimskih magli... Barem u ovim temperaturama "ni tamo, ni vamo"...

Kad je -20 vidljivost nije problem,nije ni na +10 i vise... Ali u ovim magla centricnim vremenima s puno vlage i temp. oko nule ce uvijek biti tako...

[Koshpa]

Ovo napolju nije magla ovo je Čadž

[drndalo]

Da se podsjetimo na genezu imena SMoke + fOG= SMOG...

Dakle gusta juha dima umijesanog u maglu...