URBICID gradnja i razgradnja grada

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Moderator: O'zone

Inok
Posts: 392
Joined: 27/01/2018 16:40

#76 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Inok » 25/03/2018 18:55

nemate vi pojma šta je urbicid samo u Mostar dođite još uvijek tzv istočna strana ko hirošima izgleda


User avatar
Prpa.ba
Posts: 5871
Joined: 15/08/2006 21:34
Location: Republika Sarajevo

#77 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Prpa.ba » 25/03/2018 19:58

Sad ispadoh kontras na ovoj temi u oba smjera, ali vala ne mogu ni ove gluposti od "analize", satelitske slike bez vodjenja racuna o nadmorskim visinama i uredjenosti prostora i neko brojao udio zelenih piksela u kruznom radijusu. Analiza i metodologija na nivou vrtica.

Da ne spominjem da ispade centar grada Sebilj. Pomaknes centar 5 kilometara na lijevo i ispadne ne-bas-tako "zelen" grad, kako god ga viralni clanci definisali..

Cinjenica jeste da je grad okruzen lijepom prirodom i lokacijama koje imaju potencijal da postanu "gradska" izletista i parkovi kroz adekvatno uvezivanje saobracajnom infrastrukturom i setalistima, javnim prevozom, ugostiteljskim sadrzajima. Upravo to okruzenje cini grad prilicno skucenim, a s obzirom na stalni rast ekonomije i sirenje populacije, gradi se i graditi ce se i neiskoristenog prostora ce biti sve manje u samoj urbanoj cjelini. Ne moze i jare i pare. :mrgreen:

User avatar
Streptokok
Posts: 3470
Joined: 27/10/2014 08:18

#78 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Streptokok » 25/03/2018 20:11

Svi pricaju o smanjenju populacije i odlasku mladih a ti o nekakvom sirenju populacije. :-)

User avatar
O'zone
Globalni moderator
Posts: 21953
Joined: 17/02/2008 20:29
Location: Kad god popizdite na vlast, sjetite se da i u opoziciji sjede ista takva govna...."

#79 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by O'zone » 25/03/2018 21:04

Banned user for reason “Kršenje pravila foruma - vrijeđanje”
» Streptokok » kockakockica

Mjesec.

User avatar
Prpa.ba
Posts: 5871
Joined: 15/08/2006 21:34
Location: Republika Sarajevo

#80 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Prpa.ba » 25/03/2018 21:18

Iseljavanje je problem za pasivne i slabo razvijene sredine jer im populacija ide i put Sarajeva i put EU. Sarajevo ima samo blago iseljavanje prema EU uz znacajno doseljavanje iz drugih dijelova BiH. Zvanicna statistika kaze od 2013. i 413.000 dosli smo pocetkom 2017. na 417.500 stanovnika. I ako uzmemo argument da se horde mladih koji odlaze ne ispisuju iz boravista, imamo kontra-argument da dosta mladih koji dolaze iz drugih kantona takodjer ne prijavljuje svoje boraviste tako da u nedostatku boljih, imamo vjerovati ovim podacima. Samo ovaj rast bez ikakvih eksternih faktora zahtijeva stotine novih stambenih jedinica uz adekvatno popunjavanje postojecih kapaciteta.

User avatar
zavezata-vreca
Posts: 979
Joined: 04/02/2016 00:17

#81 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by zavezata-vreca » 25/03/2018 22:56

Samo nek se gradi .... to sto prosjecan gradjanin moze sanjati ovakve stanove nije nas problem. Ja imam i tibri i miljackoj po 3 stana koje izdajem. Od kirije cu u ovoj zgradi kupiti 2 stana.

Dope_Man
Posts: 4606
Joined: 03/06/2016 16:31

#82 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Dope_Man » 26/03/2018 09:26

kockakockica wrote:Pazi sad ovo.



Prema analizi koju je radio istraživač Centra za agrikulturu u Münchebergu Phillipp Gärtner, Sarajevo je "najzeleniji" glavni grad Evrope. Od susjednih gradova, Ljubljana se nalazi na trećem, Zagreb na 12., a Beograd na 23. mjestu.
Ova analiza ne prolazi ni najosnovnije provjere kada je u pitanju metodologija. Ako ce se analizirati koliko je ''zelen'' grad onda uzmes neke realne granice grada i gledas unutar tih granica. Ovje je uzet radijus od X kilometara od ''centra'' grada.

Sama ideja istog radiju za svaki grad je nemjerodavna jer gradovi nisu iste velicine. A Sarajevo je takvo po konfiguraciji da mu je centar zapravo na kraju grada jer se sirio u samo jednom pravcu iz centra. Pa onda taj radijus obuhvata planine, brda i sume.. i po tome naravno da ispada najzeleniji. Ali stvarnost je daleko od toga.

gidra
Posts: 2926
Joined: 17/11/2011 16:11
Location: Sarajevo

#83 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by gidra » 26/03/2018 09:44

mk ultra wrote:Image
jel' ovo na mjestu onog novog parkinga?
Nevjerovatno, u krugu od 500 metara imaju dvije džamije, Hadži Idrizova u Hrasnom i Sirijska na Grbavici...

User avatar
mk ultra
Posts: 10155
Joined: 31/12/2012 14:05
Location: Rodzakland

#84 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by mk ultra » 26/03/2018 09:47

Da
ode još jedno parkiralište, a eto plaćene garaže...

User avatar
Qler
Posts: 20527
Joined: 18/10/2004 14:49
Location: Sarajevo

#85 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Qler » 26/03/2018 09:51

Vala jedu govna....

User avatar
mk ultra
Posts: 10155
Joined: 31/12/2012 14:05
Location: Rodzakland

#86 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by mk ultra » 26/03/2018 09:52

na akšamu ako se jedan red sastavi, uspjeh... :skoljka:
na Grbavici II bude nekad i dva :mrgreen:

gidra
Posts: 2926
Joined: 17/11/2011 16:11
Location: Sarajevo

#87 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by gidra » 26/03/2018 09:53

Dope_Man wrote:
kockakockica wrote:Pazi sad ovo.



Prema analizi koju je radio istraživač Centra za agrikulturu u Münchebergu Phillipp Gärtner, Sarajevo je "najzeleniji" glavni grad Evrope. Od susjednih gradova, Ljubljana se nalazi na trećem, Zagreb na 12., a Beograd na 23. mjestu.
Ova analiza ne prolazi ni najosnovnije provjere kada je u pitanju metodologija. Ako ce se analizirati koliko je ''zelen'' grad onda uzmes neke realne granice grada i gledas unutar tih granica. Ovje je uzet radijus od X kilometara od ''centra'' grada.

Sama ideja istog radiju za svaki grad je nemjerodavna jer gradovi nisu iste velicine. A Sarajevo je takvo po konfiguraciji da mu je centar zapravo na kraju grada jer se sirio u samo jednom pravcu iz centra. Pa onda taj radijus obuhvata planine, brda i sume.. i po tome naravno da ispada najzeleniji. Ali stvarnost je daleko od toga.
Koliko je udaljen Trebević od centra grada, evo sad će i žičarom biti povezan?
Mnogi evropski gradovi bi se naguzili za ono što Sarajevo ima, smatram da imamo i previše finih opcija nego je problem upaliti auto i voziti 15-30 minuta.
Vrelo Bosne, Stojčevac, Trebević, Igman, Mojmilo, Jahorina, Safet Zajko, čak ni Bijambare nisu daleko itd.
Sto puta mi je ljepše vidjeti one zgrade na Otoci nego barake i napuštene hale Unioninvesta ili Vase Miskina, potpuno podržavam modernizaciju, urbanizaciju pa nazovite i "betonizaciju" Sarajeva.

User avatar
Black swan
Posts: 54053
Joined: 17/03/2004 09:36

#88 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Black swan » 26/03/2018 09:57

jedan glas protiv džamije = jedan glas za sda ( gdje je sda sinonim za sadašnje stanje u KS)


pa vi nastavite

User avatar
bude
Posts: 796
Joined: 10/11/2008 13:26
Location: sleepy hollow

#89 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by bude » 26/03/2018 09:58


Dope_Man
Posts: 4606
Joined: 03/06/2016 16:31

#90 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Dope_Man » 26/03/2018 10:07

gidra wrote:
Dope_Man wrote:
kockakockica wrote:Pazi sad ovo.



Prema analizi koju je radio istraživač Centra za agrikulturu u Münchebergu Phillipp Gärtner, Sarajevo je "najzeleniji" glavni grad Evrope. Od susjednih gradova, Ljubljana se nalazi na trećem, Zagreb na 12., a Beograd na 23. mjestu.
Ova analiza ne prolazi ni najosnovnije provjere kada je u pitanju metodologija. Ako ce se analizirati koliko je ''zelen'' grad onda uzmes neke realne granice grada i gledas unutar tih granica. Ovje je uzet radijus od X kilometara od ''centra'' grada.

Sama ideja istog radiju za svaki grad je nemjerodavna jer gradovi nisu iste velicine. A Sarajevo je takvo po konfiguraciji da mu je centar zapravo na kraju grada jer se sirio u samo jednom pravcu iz centra. Pa onda taj radijus obuhvata planine, brda i sume.. i po tome naravno da ispada najzeleniji. Ali stvarnost je daleko od toga.
Koliko je udaljen Trebević od centra grada, evo sad će i žičarom biti povezan?
Mnogi evropski gradovi bi se naguzili za ono što Sarajevo ima, smatram da imamo i previše finih opcija nego je problem upaliti auto i voziti 15-30 minuta.
Vrelo Bosne, Stojčevac, Trebević, Igman, Mojmilo, Jahorina, Safet Zajko, čak ni Bijambare nisu daleko itd.
Sto puta mi je ljepše vidjeti one zgrade na Otoci nego barake i napuštene hale Unioninvesta ili Vase Miskina, potpuno podržavam modernizaciju, urbanizaciju pa nazovite i "betonizaciju" Sarajeva.
Ne govori se ovdje o tome. Govorimo o zelenilu unutar samog grada. Opet, sarajevo je specificno jer je centar zapravo na kraju grada, pa iz tog centra ti autom treba 10-15 minua do najblize sume, a tako je i kroz cijeli grad jer je u kotlini i nema sirinu kakvu ima skoro svaki drugi glavni grad u Evropi. A pored toga je i veoma mali grad.

I mislim da su svi za modernizaciju, pa ja bih prvi porusio sve ove zidine koje su obicno ruglo, ali eto glumimo da imaju neku historijsku vaznost (npr. ovo na Skenderiji, pored Miljacke. Bolje da ostane livada (dok se nesto bolje ne osmisli) nego da stoje odvratne rusevine.

Ali tema se bavi nelogicnom izgradnjom gdje se ne osmisljava cijelo naselje vec se reda zgrada na zgradu bez dugorocnog plana sto ce eventualno dovesti do jos gorih problema sa saobracajem, parking prostorima i generalno infrastrukturom koja je svakom naselju potrebna. Da, ove nove zgrade na Otoci je mnogo bolje gledati nego one stare poluraspadnute hale, ali treba tom naselju i drugih stvari za koje se ostavlja prostor u trci da se svaki kvadrat pretvori u stambeno-poslovni objekat.

User avatar
P308
Posts: 4868
Joined: 21/09/2012 23:15

#91 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by P308 » 26/03/2018 11:16



Ima zelenila. Nije idealno, moglo bi i bolje ali nije toliko dramaticno koliko se pise.

User avatar
Dr. Kuca
Posts: 6687
Joined: 10/02/2012 20:07

#92 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Dr. Kuca » 26/03/2018 11:41

Gdje god ima komad zelenila se prodao. Po meni totalno neplanski.

teatrale36
Posts: 120
Joined: 24/03/2017 22:11

#93 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by teatrale36 » 26/03/2018 13:43

moonca wrote:Kakve zelene povrsine, za koga.

Mislim da Sarajevo ima dosta zelenih povrsina. Zemlja je skupa, graditi se mora za nove narastaje.
Tako je, daj sto vise primitivaca da naselimo ovde, malo ih je pravo!

User avatar
Hajvan
Posts: 6349
Joined: 25/10/2008 13:21
Location: SaraJovo

#94 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Hajvan » 26/03/2018 13:46

teatrale36 wrote:
moonca wrote:Kakve zelene povrsine, za koga.

Mislim da Sarajevo ima dosta zelenih povrsina. Zemlja je skupa, graditi se mora za nove narastaje.
Tako je, daj sto vise primitivaca da naselimo ovde, malo ih je pravo!

iz prilozenog komentara se ocituje isti...

User avatar
moonca
Posts: 67629
Joined: 20/12/2016 20:16

#95 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by moonca » 26/03/2018 13:49

teatrale36 wrote:
moonca wrote:Kakve zelene povrsine, za koga.

Mislim da Sarajevo ima dosta zelenih povrsina. Zemlja je skupa, graditi se mora za nove narastaje.
Tako je, daj sto vise primitivaca da naselimo ovde, malo ih je pravo!
Sarajevo je dobro izgledalo, mislim na cistocu odnos prema prirodi, nakon Zimske olipijade '84.
Koja ti je definicija primitivca?

Sarajevo je grad u kotlini, nema bas puno prostora za pasnjake ali ima za drvece gdje god je moguce, a da ne ugrozava pogled"primitivcima' jel moze. :-) :-D

User avatar
Hajvan
Posts: 6349
Joined: 25/10/2008 13:21
Location: SaraJovo

#96 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Hajvan » 26/03/2018 14:54

Doseljavaju se ljudi…
Ako Darwin da, da svi ovi sto se ovdje guse, odsele u svoje zamisljene dream destinacije (no, od sebe se ne meRe pobjec), a da ovu dolinu nasele oni kojima je ona "drim kom tru”:
PRONAŠAO NOVI DOM
Sicilijanski kuhar prodao tri restorana u Italiji i otvorio jedan u Sarajevu


Giancarlo di Vincenzo je šef kuhinje koji je u Sarajevo došao sa sjevera Sicilije i ovdje otvorio italijanski restoran. U Italiji je živio i gradio svoju karijeru, a glavni grad BiH ga je toliko privukao da je prodao sva tri restorana koja je imao i odlučio život nastaviti upravo ovdje. U razgovoru za Klix.ba pričao je o svom životu, karijeri, ljubavi prema kuhanju i budućim planovima.
Prije nego je odlučio živjeti u Sarajevu, Giancarlo je nekoliko puta bio u ovom gradu dolazeći u posjetu prijatelju koji je također iz Italije, ali već duže vrijeme živi i radi ovdje. Kazao nam je kako mu nije trebalo dugo da shvati da je glavni grad BiH njegov budući dom i mjesto gdje će nastaviti kuharsku karijeru. Ubrzo nakon što se doselio upoznao je Azru koja je sada njegova "desna ruka" i pomaže mu u vođenju restorana.

"Ono što me najviše privuklo da živim u Sarajevu je mentalitet ljudi koji je gotovo isti kao kod ljudi u Italiji. I ovdje su svi druželjubivi, veseli, uživaju u hrani i gostoljubivi su. A mislim da je svima poznato da su Italijani također rođeni hedonisti, pogotovo kada je riječ o hrani i stjecanju prijatelja, pogotovo jug Italije, na sjeveru je to malo manje zastupljeno", rekao nam je Giancarlo.

"Sarajevo je grad koji ima dušu, nakon prve posjete znao sam da ću mu se vratiti"


Za njega je Sarajevo grad koji ima dušu. Ispričao nam je da je nakon prve posjete znao da će se ponovo vratiti, a na kraju je odlučio da ga više i ne napušta jer osjeća da je ovdje njegov dom. Ovdje ga privlače različite tradicije i običaji i to što glavni grad BiH daje poseban osjećaj topline i niko ne može ostati ravnodušan kad ga posjeti.

Rekao nam je da mu nije trebalo mnogo vremena da se navikne na život ovdje te da mu se dopada i hrana i bosanska kafa, međutim, rekao je da postoji ključna razlika u njenom ispijanju u BiH i Italiji.

"Mi Italijani brzo ispijamo kafu, čak i stojeći dok je još vruća i onda idemo dalje za obavezama. A ovdje je drugačije, bosanska kafa spaja ljude, dok je ispijaju druže se i njeguju taj ćeif. Moram priznati i ja se na njega navikavam i sve više mi godi", ispričao je Giancarlo.

Ovdje mu se dopada i hrana, probao je, kako nam je rekao, prepoznatljive ćevape i burek, kao i druga tradicionalna jela. Istakao je kako se ne može reći da su ona zdrava, ali su zato veoma ukusna.

"Ovdje je hrana mnogo kalorična i jaka, ali i u Italiji ima mnogo takvih jela, pogotovo ako pričamo o onim tradicionalnim. Vjerujem da je taj običaj spremanja hrane karakterističan za ona davna vremena kada su domaćice pripremale zasitnu hranu muževima koji su radili teše fizičke poslove i da se to zadržalo sve do danas i u Italiji i BiH", pojasnio nam je sagovornik.

Naveo nam je mediteransku dijetu, karakterističnu za Italiju, koja podrazumijeva konzumiranje velikih količina povrća i voća, međutim, naglasio je kako i to nije u potpunosti dobro za organizam, jer je za njegovu funkciju najbitnije da hrana bude raznovrsna.

"Danas se svijest o hrani mnogo promijenila. Prije su ljudi razmišljali samo o tome da budu siti, jeli su i voće, povrće, meso, zapravo, sve ono što su pripremali i nisu pazili na kalorije, kao ni na to da li je hrana zdrava ili štetna. Također, primijetio sam da ljudi u BiH konzumiraju mnogo mesa", istakao je Giancarlo.

Osvrnuo se i na prepoznatljiva jela s kojim većina ljudi povezuje Italiju, a to su različite vrste tjestenina i pizza, međutim, naveo je da postoji mnogo jela koja nisu toliko poznata, a čak su i ukusnija.

"I ljudi u BiH jedu tjesteninu, naravno ne na italijanski način, ali imaju svoj na koji je pripremaju. Ne jedu je stalno, kao ni mi Italijani, jer pizzu i pastu pripremimo možda jednom mjesečno, a u međuvremenu konzumiramo druga jela", naveo je Giancarlo.

U razgovoru je napomenuo kako njegov restoran nije prvi italijanski koji je otvoren u Sarajevu, ali je dodao da je razlika u tome što je on pravi italijanski šef koji je odlučio da na ponudi ima prije svega mediteransku hranu, nekoliko vrsta tjestenine za koju je tijesto uvijek svježe napravljeno, njoke, zatim tradicionalna jela sa Sicilije i recepte koje sam kreira.

"Kada se govori o sicilijanskoj kuhinji, za nju je karakterističan veliki broj recepata s ribom, međutim, ona se ne bazira samo na tome, jer su pojedini dijelovi Sicilije karakteristični po jelima za koja se upotrebljavaju različite vrste mesa kao što su janjetina, teletina i piletina. Smatram da su i mnogi začini slični kao i ovdje tako da nema velike razlike između bosanske i italijanske kuhinje", pojasnio je šef kuhinje restorana Da Vincenzo.

U razgovoru je šef Giancarlo također izdvojio nekoliko začina koji su baš specifični za Italiju, a koje je teško pronaći u BiH.

"To su prije svega ljuti začini koji nisu toliko specifični za ovo područje, zatim origano, ekstra djevičansko maslinovo ulje, kapari, masline... Za sada ih imam u zalihama, ali kada mi ih ponestane nabavljat ću ih iz Italije kako bi hrana koju ovdje pripremam imala pravi 'italijanski' okus", rekao nam je Giancarlo.

Giancarlo je radio kao profesor matematike, ali je taj posao napustio zbog ljubavi prema kuhanju


Restoran Da Vincenzo otvoren je u oktobru prošle godine na Skenderiji. Površinom nije veliki, ali kada uđete u njegov plavo-bijeli prostor s motivima mora, steknete utisak da se nalazite u restoranu koji je smješten u Italiji.

"Ono što je specifično za ponudu ovog restorana jeste to što na meniju uopće nemamo pizzu iako se to možda od mene kao Italijana očekivalo. Smatram da je za dobru pizzu potrebna posebna peć i još jedan šef uz mene koji će samo nju pripremati da bi ona zaista bila ukusna i napravljena po pravoj italijanskoj recepturi. Trenutno u ovom restoranu uz mene radi još pet uposlenika", istakao je naš sagovornik.

Giancarlo je oduvijek volio kuhati te se tako prisjetio da je kao dječak stajao na stolici uz kuhinju i promatrao mamu i baku kako kuhaju i od njih "upijao" recepte. Kada je odrastao upisao je Fakultet za informatičke i matematičke nauke te je dugo radio i kao profesor. Međutim, ljubav prema kuhanju je bila jača te je odlučio sve to napustiti i posvetiti se samo toj strasti.

"Ipak sam vremenom shvatio da nisam uzalud studirao matematiku jer ona je veoma važna u kuhanju. Kada spremate neko jelo 50 posto su talent i trud, a ostatak je matematika, odnosno, racionalnost u upotrebi namirnica kako bi na kraju sve ispalo kako treba. Osim toga matematika mi pomaže i u vođenju restorana", rekao je Giancarlo.

Nismo mogli, a da ne upitamo Giancarla ko su bolji kuhari, muškarci ili žene, na šta je on odgovorio da su to ipak muškarci iako se kuhinja oduvijek povezivala s domaćicama.

"Mnogi uspješni svjetski kuhari su muškarci, ali ne zato što su oni sposobniji, već zbog toga što mogu odvojiti emocije od posla i uvijek biti skoncentrisani. Nema sumnje da su i žene dobri menadžeri, međutim, one su mnogo osjećajnije, a to nijedan posao ne trpi", naglasio je.

Giancarlo je u Sarajevo došao bez porodice koja je, kako je naveo, mnogobrojna. U Italiji mu je ostalo i dvoje djece tinejdžera koji često dolaze u posjetu.

"I oni su oduševljeni Sarajevom, ali i ja njih često posjetim u Italiji. Zaista mi mnogo nedostaju, ali u stalnom smo kontaktu i ko zna, možda se i oni nekada, baš kao i ja, odluče doseliti ovdje", naveo je Giancarlo.

U restoran Da Vincenzo dolaze razni gosti, među kojima su i stranci i domaće stanovništvo. Ono što ga posebno raduje jeste to što su zadovoljni uslugom, a dokaz tome je to što se ponovo vraćaju dovodeći i svoje prijatelje.

"Sjećam se da je jedan par dva dana prije otvaranja restorana, prolazeći pored objekta, zastao i upitao da proba hranu koju smo pripremali pred otvaranje kako bismo sva jela isprobali i provjerili da li je sve uredu. Iako smo im objašnjavali da restoran još nije otvoren, oni su insistirali. Mi smo ih uslužili i od tada su oni naši stalni gosti", ispričao je zadovoljno šef.

Za kraj razgovora Giancarlo je rekao kako je zadovoljan dosadašnjim radom restorana te da u budućnosti planira otvoriti objekt u kojem će praviti "street food" koja je također popularna u Italiji ili možda čak novac uloži i u otvaranje pizzerije.
Image

User avatar
Thorgerson
Posts: 6919
Joined: 15/04/2015 11:26

#97 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Thorgerson » 26/03/2018 15:12

Gradu samo nedostaje malo vise drveca. A parkove zaboravite, ovo je skucen grad u veoma losem geografskom polozaju i nemao prostora za to. Ali imamo za drvece.

Znaci drvorede praviti gdje god je moguce.

Najbolja ce biti npr usporedba sada kada procvjetaju sadnice duze A transverzale i tamo od Stupa prema Brijescu.
Pa onda to uporediti sa prijasnjim stanjem.

Ja sam se sjebo kad sam nedavno na Šipu bio. :? Nigdje drveta...i tako ruzno to izgleda...isto one komune neke kad naprave...10 puta bi ljepse bilo da je tu drvece.

User avatar
P308
Posts: 4868
Joined: 21/09/2012 23:15

#98 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by P308 » 26/03/2018 15:33

Thorgerson wrote:Gradu samo nedostaje malo vise drveca. A parkove zaboravite, ovo je skucen grad u veoma losem geografskom polozaju i nemao prostora za to. Ali imamo za drvece.

Znaci drvorede praviti gdje god je moguce.

Najbolja ce biti npr usporedba sada kada procvjetaju sadnice duze A transverzale i tamo od Stupa prema Brijescu.
Pa onda to uporediti sa prijasnjim stanjem.

Ja sam se sjebo kad sam nedavno na Šipu bio. :? Nigdje drveta...i tako ruzno to izgleda...isto one komune neke kad naprave...10 puta bi ljepse bilo da je tu drvece.
Slazem se.
Šipu definitivno treba drvece, to je uz skolu koja je u izgradnji jedina stvar koja tom naselju nedostaje. Ali najveci upitnik mi je Sjeverna longitudinala. Ne razumijem zasto tamo nista nije posadjeno.

User avatar
black
Posts: 15608
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#99 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by black » 26/03/2018 16:03

Danas je sigurno trenutak za kvalitetan pomak ka Evropi u izradi zakonske regulative, posebno one koja se odnosi na prostor i građenje i koja omogućuje brži i kvalitetniji razvoj i daljnje demokratske procese kao i smanjenje već značajno prisutne korupcije omogućene dosadašnjim zakonskim rješenjima.

Prijedlogom novog zakona napravljeni su ogromni pomaci u nekim oblastima kao što su forma, jednostavnost, efikasnost i slično ali svi oni koji se odnose na kvalitet rada, afirmaciju, profesionalnost, uvjete za povećanje zaposlenosti, su zanemareni. Pa se stoga postavlja pitanje zbog čega i da li zbog činjenice što ćemo ovaj zakon ako bude usvojen morati vrlo brzo mijenjati ako iskreno želimo ići ka Evropi!

U njemu su ekstremno naglašeni uslovi za monopolom u prostoru. Nigdje u svijetu, pa čak i u najvećoj eri komunizma, niko nije imao ekskluzivno pravo na izradu planova višeg i nižeg reda kao što se to ovdje daje pravo Zavodu za prostorno uređenje i planiranje Kantona Sarajevo.

Treba biti svjestan i znati da Zavod nije radio planove nastajanja i razvoja Grada Sarajeva kao što su: Baščaršija, Opština Centar, Novo Sarajevo, Čengić Vila, Otoka, Alipašino polje, Dobrinja itd.

Te planove izradile su firme u sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti. Izrada plana, odnosno njegova koncepcija; arhitektonsko – urbanističko rješenje sublimira veliku kreativnost i znanje i zbog toga je, ako pogledamo samo preko ograde, prema Zapadu, predmet svakodnevnih natječaja i istraživanja. Nažalost, kod nas se izrada plana pretvorila u ispunjenje papira nerazumljivim linijama usklađenim samo sa pojedinačnim interesima „vlasnika“ parcela i „loših“ investitora.

Danas kod nas niko ne zna, a i ne može reći: grad će izgledati tako i tako.

Naprotiv, ni jedan se plan ne provodi onako kako se usvojio! Sve je prešlo u sferu korekcije plana koja svaki dan rezultira nekim rješenjima za koja niko ne zna i za koja niko ne odgovara. Sve je to urađeno pod okriljem Zavoda za prostorno planiranje, a sada mu se zakonski daje osnov jedinog prava i isključivost nosioca izrade plana (poglavlje III- planski dokumenti).

Izgleda nevjerovatno da se u vrijeme velike nezaposlenosti mladih stručnih i sposobnih kadrova želi novac poreskih obveznika ili kako se kaže, budžet, uzeti sebi. Pa recimo i da je to neko greškom predložio, nije moguće realizirati izradu svih planova u jednoj firmi pa makar bila i kantonalna. Zamislite samo koliko inžinjera treba primiti da bi se povećala efikasnost. Međutim, poznata je činjenica kako se kadrovi u kantonalnim institucijama primaju i koji se sve problemi u tim procesima pojavljuju. Kvalitet i znanje je na zadnjem mjestu.

Najozbiljnije zabrinjava činjenica da se nije otišlo vani i napravila analiza zakonske regulacije u nekoliko evropskih gradova koja bi značajno i sigurno argumentovano pomjerila našu sredinu prema razvoju. Kanton Sarajevo bi trebao biti prvi u svemu pa i u Zakonu o prostornom uređenju i građenju koji bi omogućio značajan dolazak ozbiljnih stranih investicija i koji bi afirmirao Grad Sarajevo kao evropski grad.

Danas a i sutra po predloženom zakonu naši planovi će sadržavati gabarite novih objekata koji su samo i jedino zahtjev budućih investitora, odnosno novih kvazi vlasnika zemljišta stečenog privatizacijom poznatih i velikih privrednih firmi u Gradu Sarajevu, odnosno u Bosni i Hercegovni.

Ne bih želio biti maliciozan ali činjenica da je na prijedlogu plana radio ministar gospodin Čedo Lukić, koji tačno zna šta radi i koji ima veliko iskustvo kako u struci tako i u manipulaciji, ozbiljno cijeli postupak i prijedlog dovodi u sumnju.

Zašto? Vrlo jednostavno, Čedo ima dva sina. Partija je širokogrudna prema svojim članovima. Kada znate da je Dževad Kadribegović, arhitetka, kao direktor jednog od javnih preduzeća imao najveću plaću od svih direktora javnih preduzeća, a da je Čedo kao ministar bio zadužen za nadzor i rad tog preduzeća i da ništa nije poduzimao jer je u tu firmu zaposlio jednog sina.

Šta se događa danas u vrijeme rasprave o prijedlogu novog Zakona o prostornom uređenju: Čedo svog drugog sina „arhitektu“ prebacuje iz projektantske firme IPS-a na mjesto pomoćnika direktora Kantonalnog zavoda za prostorno planiranje. Šta se u stvari događa: u Zavodu se aktivira mjesto pomoćnika direktora koje je već najmanje šesnaest godina nepopunjeno, jer se utvrdilo nepotrebnim. Drugo, sve nadležnosti koje se daju Zavodu postaju ustvari lična svojina sa pravom raspolaganja. Ostvaruje se ustvari san planetarne korupcije i dugoročno rješava kadrovska problematika, jer, Bože moj, i sadašnji direktor će jednom otići i logično je da ga zamijeni pomoćnik pogotovo ako je nacionalno potreban da bi popunio kadrovsku politiku.

Zaista tužno, prosto ne mogu da vjerujem da će jedan tako značajan Zakon pasti u ruke takvih mešetara i intriga.

Natuknice:

Kad su kolege u IPS-i vidjeli i čuli šta se sprema arhitektu sinu Čede ostali su otvorenih očiju i ušiju u čudu.

Recimo da je stvar partije i Agencije za korupciju ili bolje reći Tužilaštva rad i okvir ČedeLukića ali ne imati želju upoznati se sa osnovama planiranja ako ne evropskih gradova onda u krajnjoj nuždi i da niko ne zna Istanbula.

Molimo Skupštinu Kantona pomozite mladim i sposobnim ljudima i povedite nas u Evropu. Budimo ono što je Sarajevo uvijek bilo. Rješite nas neznalica i kriminalaca.

User avatar
Thorgerson
Posts: 6919
Joined: 15/04/2015 11:26

#100 Re: URBICID gradnja i razgradnja grada

Post by Thorgerson » 27/03/2018 09:15

P308 wrote:
Thorgerson wrote:Gradu samo nedostaje malo vise drveca. A parkove zaboravite, ovo je skucen grad u veoma losem geografskom polozaju i nemao prostora za to. Ali imamo za drvece.

Znaci drvorede praviti gdje god je moguce.

Najbolja ce biti npr usporedba sada kada procvjetaju sadnice duze A transverzale i tamo od Stupa prema Brijescu.
Pa onda to uporediti sa prijasnjim stanjem.

Ja sam se sjebo kad sam nedavno na Šipu bio. :? Nigdje drveta...i tako ruzno to izgleda...isto one komune neke kad naprave...10 puta bi ljepse bilo da je tu drvece.
Slazem se.
Šipu definitivno treba drvece, to je uz skolu koja je u izgradnji jedina stvar koja tom naselju nedostaje. Ali najveci upitnik mi je Sjeverna longitudinala. Ne razumijem zasto tamo nista nije posadjeno.
Pa to treba pitati Koldzu. I ovo sto je radjeno po Novom Gradu je vecinom zasluga nacelnika i vijeca, jer je budzetom odredjeno da se to sadi. Zasto to ne rade u Centru ili Novom Sarajevu, boga pitaj. Imaju vaznijih stvari, samo kojih?! Gdje ide novac, boga pitaj. Novi Grad je pogurao i zajedno sa Gradom zavrsio bickl. stazu u svom dijelu, u Novom Sarajevu Koldzo ofarbao jedan dio postojece staze i dosta.

Da se razumije, sda ne podnosim, ali i meni samom je cudno da postoji tolika razlika u radu opstina. I to se golim okom vidi. A Centar jos ako se ne varam ima veci budzet od Novog Grada.

Post Reply