BH vojna industrija i naoruzanje

[anelsol]

Nije ti ga ovo za zastave drug, ali eto šta je tu je.

[Peacean]

Nije ti ga ovo za zastave drug, ali eto šta je tu je.

Bar se nešto dešava, najgore je kada sve stagnira. Ko zna, možda iz ovoga čak izađe i nešto pozitivno.

[anelsol]

Koliko se često upotrebljavaju u Ukrajini civilni dronovi Pretis bi trebao razmisliti o razvoju malih bombi/mina koje bi mogle stati u revolver kao sto je ovaj:



Mislim da ne bi trebao biti problem malo modificirati tromblon koji se kod nas često koristio u ratu.

[anelsol]

Mozda i nas zakači koja milijarda

Jednostavno rečeno, u Evropi nema dovoljno metaka, oružja i visokotehnoloških sistema koji bi odgovorili zahtjevima EU i opasnostima koje su pred nama. A potražnja je velika, od izbijanja rata u februaru, zemlje EU su se obavezale da će potrošiti više od 230 milijardi eura na modernizaciju svog arsenala – navodi briselski portal.

[anelsol]

Ima se u planu i veliki dron sa fiksnim krilima:

ENSAR MULAOSMANOVIĆ – „RED DOT USKORO U PROIZVODNJI, NAŠ DALJINOMJER NA NAŠEM DRONU“

Piše: Dean Džebić / 06/10/2022
Razgovarao: Dean Džebić

Nakon operacije „Pustinjska oluja“ 1991. godine, svijet oružja i vojne industrije doživio je šok uslijed kojeg dolazi do potpune promjene paradigmatskog promišljnja rata i vojne teorije. Danas kada autononno oružje uvelike kuca na vrata, a robotizirana rješenja ulaze u sve proizvodne pogone; opirati se toj tehnokratskoj pandemiji bilo bi ravno zaustavljanju toka vremena. Primjer jako dobrog razumijevanja tokova industrijskog i privrednog razvoja jeste i Centar za napredne tehnologije iz Sarajeva. Ova javna ustanova pod formacijom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, razvija visokotehnolška rješenja kako civilne tako i vojne namjene. O njihovim proizvodima, prodoru na tržište te međunarodnoj saradnji smo razgovarali sa direktorom Ensarom Mulaosmanovićem.

Koji su to projekti civilne upotrebe koje je uspješno finalizirao Centar za napredne tehnologije?

Imamo više projekata, jedan je goriva ćelija. To je ono što je jako interesantno i što je u skladu sa ovim novim trendovima zelene energije u svijetu. Prototip gorive ćelije smo u radili u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom, a ustvari su oni na fakultetu dobili taj projekt, odnosno profesor Sanjin Gutić u saradnji sa Slovenijom i Srbijom. To je ustvari NATO projekt „Nauka za mir“. S obzirom na uslove koje smo imali, od potkapacitiranosti laboratorijskih i druhih kapaciteta, mi smo uspjeli proizvesti gorivu ćeliju i dobiti zadovoljavajuće rezultate. Rezultate je da smo čak i poboljšali gorivu ćeliju, a dodatno su suštinu i sintezu hemijskog dijela gorive ćelije su radili ljudi sa Prirodno-matematičkog fakulteta. Ta goriva ćelija hemijskom reakcijom vodonik pretvara u struju i to je nešto što je budućnost. Između ostalog radimo i istraživanja sa wolframovim prahom, što je također tehnologija budućnosti široko zastupljena u medicini.


Baza za izradu gorive ćelije
U kojoj mjeri su potencijal centra prepoznale domaće kompanije namjenske industrije i možemo li očekivati saradnju s resornim ministarstvima u budućnosti?

Mi kao javna ustavnova prema Zakonu o prometu i proizvodnji naoružanja ne možemo sami da radimo projekte iz namjenske industrije. Moramo uvijek imati ugovor sa nekom fabrikom iz namjenske industrije kao što je „Pretis“, „Binas“, „Zrak“, „TRZ“ i drugi. Za ovaj Red dot koji smo radili, imamo ugovor sa Zrakom, a treba uskoro da potpišemo ugovor i sa TRZ-om. Da bi te kompanije mogle uz projektnu dokumentaciju raditi nultu seriju i kasnije seriju jer mi nemamo te kapacitete. Mi smo sada podnijeli zahtjev za Skupštinu Kantona Sarajevo da se tu ubace stavke koje su vezane za proizvodnju, da bi onda dobili dozvolu od Federalne direkcije za namjensku industriju kako bi mogli samostalno razvijati i istraživati i raditi ugovore bez fabrika iz namjenske industrije. I to je taj zakonski okvir unutar kojeg funkcionišemo.


Red dot nišan montiran na pištolju bez Picatini šine
Unatoč potkapacitiranoj infrastrukturi uspjeli ste razviti više podtipova dronova. Kakvi su laboratorijski uslovi za proizvodnji takvih letjelica kao što su heksakopteri i kvadkopteri?

Još uvijek smo na početnim koracima i potrebno je dodatno razvijati postojeće kapacitete. Zbog toga još uvijek pripremamo naše dronove za civilne zadatke kao što je nadgledanje požarišta, klizišta, kontrolu terena i tome slično. U tom smislu uskoro ćemo finalizirati nekoliko dronova koji će biti predati Sarajevo šumama da ih koriste za svoje potrebe.

Kvadkopter i heksakopter
Razvili ste i model većeg drona sa fiksnim krilima, šta nam možete reći o tom modelu?

Ista upotreba kao i kvadkopteri i heksakopteri obzirom na našu kapacitiranost. U domenu opremanja drona sa fiksnim krilima, razmatramo razne opcije za budućnost. Trenutno je prototipska verzija sa benzinskim motorom, ali planiramo i tu preći na druge vrste pogona. Mi smo sami razvili naš laserski daljinomjer sa GPS navigacijom. Domet daljinomjera je do 500 metara, a cilj je da postignemo 2.000 metara tako da i njega planiramo integrisati na dron za potrebe nadziranja i nadgledanja. Dodatno uskoro naše dronove počinjemo opremati termovizijskim kamerama velike rezolucije i razlučivosti.


Laserski daljinomjer
Iako Centar za napredne tehnologije čine stručnjaci sa značajnim iskustvom u fakultetima i kompanijama iz Bosne i Hercegovine, direktor Mulaosmanović ističe da je glavna prepreka potkapacitiranost kao i rigorozne mjere nabavake visokotehnoloških sirovina. Dodatno, veliki dron s fiksnim krilima je izostavljen jer iz Centra navode da je trenutno u fazi testiranja te da ga nije za javnost.

https://arma.ba/intervju-ensar-mulaosma ... sem-dronu/

[GOLDZEN]

Ima se u planu i veliki dron sa fiksnim krilima:

Spoiler

Show

ENSAR MULAOSMANOVIĆ – „RED DOT USKORO U PROIZVODNJI, NAŠ DALJINOMJER NA NAŠEM DRONU“

Piše: Dean Džebić / 06/10/2022
Razgovarao: Dean Džebić

Nakon operacije „Pustinjska oluja“ 1991. godine, svijet oružja i vojne industrije doživio je šok uslijed kojeg dolazi do potpune promjene paradigmatskog promišljnja rata i vojne teorije. Danas kada autononno oružje uvelike kuca na vrata, a robotizirana rješenja ulaze u sve proizvodne pogone; opirati se toj tehnokratskoj pandemiji bilo bi ravno zaustavljanju toka vremena. Primjer jako dobrog razumijevanja tokova industrijskog i privrednog razvoja jeste i Centar za napredne tehnologije iz Sarajeva. Ova javna ustanova pod formacijom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, razvija visokotehnolška rješenja kako civilne tako i vojne namjene. O njihovim proizvodima, prodoru na tržište te međunarodnoj saradnji smo razgovarali sa direktorom Ensarom Mulaosmanovićem.

Koji su to projekti civilne upotrebe koje je uspješno finalizirao Centar za napredne tehnologije?

Imamo više projekata, jedan je goriva ćelija. To je ono što je jako interesantno i što je u skladu sa ovim novim trendovima zelene energije u svijetu. Prototip gorive ćelije smo u radili u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom, a ustvari su oni na fakultetu dobili taj projekt, odnosno profesor Sanjin Gutić u saradnji sa Slovenijom i Srbijom. To je ustvari NATO projekt „Nauka za mir“. S obzirom na uslove koje smo imali, od potkapacitiranosti laboratorijskih i druhih kapaciteta, mi smo uspjeli proizvesti gorivu ćeliju i dobiti zadovoljavajuće rezultate. Rezultate je da smo čak i poboljšali gorivu ćeliju, a dodatno su suštinu i sintezu hemijskog dijela gorive ćelije su radili ljudi sa Prirodno-matematičkog fakulteta. Ta goriva ćelija hemijskom reakcijom vodonik pretvara u struju i to je nešto što je budućnost. Između ostalog radimo i istraživanja sa wolframovim prahom, što je također tehnologija budućnosti široko zastupljena u medicini.


Baza za izradu gorive ćelije
U kojoj mjeri su potencijal centra prepoznale domaće kompanije namjenske industrije i možemo li očekivati saradnju s resornim ministarstvima u budućnosti?

Mi kao javna ustavnova prema Zakonu o prometu i proizvodnji naoružanja ne možemo sami da radimo projekte iz namjenske industrije. Moramo uvijek imati ugovor sa nekom fabrikom iz namjenske industrije kao što je „Pretis“, „Binas“, „Zrak“, „TRZ“ i drugi. Za ovaj Red dot koji smo radili, imamo ugovor sa Zrakom, a treba uskoro da potpišemo ugovor i sa TRZ-om. Da bi te kompanije mogle uz projektnu dokumentaciju raditi nultu seriju i kasnije seriju jer mi nemamo te kapacitete. Mi smo sada podnijeli zahtjev za Skupštinu Kantona Sarajevo da se tu ubace stavke koje su vezane za proizvodnju, da bi onda dobili dozvolu od Federalne direkcije za namjensku industriju kako bi mogli samostalno razvijati i istraživati i raditi ugovore bez fabrika iz namjenske industrije. I to je taj zakonski okvir unutar kojeg funkcionišemo.


Red dot nišan montiran na pištolju bez Picatini šine
Unatoč potkapacitiranoj infrastrukturi uspjeli ste razviti više podtipova dronova. Kakvi su laboratorijski uslovi za proizvodnji takvih letjelica kao što su heksakopteri i kvadkopteri?

Još uvijek smo na početnim koracima i potrebno je dodatno razvijati postojeće kapacitete. Zbog toga još uvijek pripremamo naše dronove za civilne zadatke kao što je nadgledanje požarišta, klizišta, kontrolu terena i tome slično. U tom smislu uskoro ćemo finalizirati nekoliko dronova koji će biti predati Sarajevo šumama da ih koriste za svoje potrebe.

Kvadkopter i heksakopter
Razvili ste i model većeg drona sa fiksnim krilima, šta nam možete reći o tom modelu?

Ista upotreba kao i kvadkopteri i heksakopteri obzirom na našu kapacitiranost. U domenu opremanja drona sa fiksnim krilima, razmatramo razne opcije za budućnost. Trenutno je prototipska verzija sa benzinskim motorom, ali planiramo i tu preći na druge vrste pogona. Mi smo sami razvili naš laserski daljinomjer sa GPS navigacijom. Domet daljinomjera je do 500 metara, a cilj je da postignemo 2.000 metara tako da i njega planiramo integrisati na dron za potrebe nadziranja i nadgledanja. Dodatno uskoro naše dronove počinjemo opremati termovizijskim kamerama velike rezolucije i razlučivosti.


Laserski daljinomjer
Iako Centar za napredne tehnologije čine stručnjaci sa značajnim iskustvom u fakultetima i kompanijama iz Bosne i Hercegovine, direktor Mulaosmanović ističe da je glavna prepreka potkapacitiranost kao i rigorozne mjere nabavake visokotehnoloških sirovina. Dodatno, veliki dron s fiksnim krilima je izostavljen jer iz Centra navode da je trenutno u fazi testiranja te da ga nije za javnost.

https://arma.ba/intervju-ensar-mulaosma ... sem-dronu/

Ja mislim da se to odnosi na već prikazanu BPL od prije par sedmica s obzirom da ista nije prikazana u tekstu. Opet zavisi od toga da li je intervju rađen prije ili nakon prikazivanja projekata CNT-a javnosti kao i od formulacije samih rečenica u tekstu a može biti da zaista rade na nečemu većem od prikazanog.

[anelsol]

Ima se u planu i veliki dron sa fiksnim krilima:

Spoiler

Show

https://arma.ba/intervju-ensar-mulaosma ... sem-dronu/

Ja mislim da se to odnosi na već prikazanu BPL od prije par sedmica s obzirom da ista nije prikazana u tekstu. Opet zavisi od toga da li je intervju rađen prije ili nakon prikazivanja projekata CNT-a javnosti kao i od formulacije samih rečenica u tekstu a može biti da zaista rade na nečemu većem od prikazanog.

Ovaj intervju je napravljen desetak dana nakon prezentacije tako da mi ovo ima smisla jer su onaj sa fiksnim krilima već pokazali. Moguće da si i ti u pravu, moze se tumaciti. Nisu bili bas izriciti.

Edit:

Dodatno, veliki dron s fiksnim krilima je izostavljen jer iz Centra navode da je trenutno u fazi testiranja te da ga nije za javnost.

Ipak ima i neki veći koji je u razvoju.

[plavi_E]

Ako su u dron ove velicine uspijeli ugraditi motor benzinac onda im svaka cast.

Zbog toga još uvijek pripremamo naše dronove za civilne zadatke kao što je nadgledanje požarišta, klizišta, kontrolu terena i tome slično. U tom smislu uskoro ćemo finalizirati nekoliko dronova koji će biti predati Sarajevo šumama da ih koriste za svoje potrebe.


Nek uspiju jedan pozar sprijeciti isplatio se trud.

[GOLDZEN]

Ipak je u pitanju dron kojeg smo već vidjeli samo što u trenutku intervjua nije bio sklopljen. I dalje je u fazi testiranja a plan je da ga pogone litijumske baterije. Na njemu će biti integrisana termalna kamera njemačkog proizvođača kao i domaći daljinomjer. Kažu da bi im od VELIKE pomoći bilo i to da je Zrak u funkciji.

[Seawolf]

Gdje su mu upravljačke površine?

[anelsol]

Izvoz zaključno sa septembrom 2022. godine. Izgleda mi kao mjesec u kojem je oboren rekord izvoza na mjesečnom nivou u zadnjih pet godina. Tokom septembra ove godine izvezeno je oružja i municije u vrijednosti od 53 miliona KM. Zanimljivi podaci.

IZVOZ - Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2022.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Saudijska Arabija 1.459.304 kg 48.502.414 KM
SAD 1.176.281 kg 43.198.236 KM
Turska 709.499 kg 20.668.280 KM
Egipat 293.706 kg 12.113.096 KM
Poljska 68.680 kg 11.496.284 KM
Švicarska 204.987 kg 5.682.826 KM
Srbija 120.808 kg 5.346.260 KM
Njemačka 119.549 kg 4.919.700 KM
Češka Republika 156.634 kg 4.761.491 KM
Maroko 89.037 kg 3.757.627 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 4.398.485 kg 160.446.214 KM
... ... ...
UKUPNO: 4.910.653 kg 182.466.029 KM

IZVOZ - Eksplozivi; protieticki proizvodi; šibice; pirofor 2022.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
SAD 70.911 kg 11.124.377 KM
Srbija 112.257 kg 8.329.866 KM
Turska 193.499 kg 6.515.895 KM
Saudijska Arabija 143.436 kg 3.357.094 KM
Grčka 27.997 kg 1.229.734 KM
Bugarska 22.830 kg 1.211.011 KM
Australija 21.766 kg 998.082 KM
Estonija 42.538 kg 965.984 KM
Poljska 5.504 kg 649.903 KM
Albanija 19.580 kg 559.767 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 660.318 kg 34.941.713 KM
... ... ...
UKUPNO: 1.025.965 kg 38.736.574 KM

[Peacean]

Izvoz zaključno sa septembrom 2022. godine. Izgleda mi kao mjesec u kojem je oboren rekord izvoza na mjesečnom nivou u zadnjih pet godina. Tokom septembra ove godine izvezeno je oružja i municije u vrijednosti od 53 miliona KM. Zanimljivi podaci.

Ameri uzimaju dosta toga za Ukrajince, manje-više javna tajna, ali ne bi me iznenadilo da Saudijci bar dio ovoga proslijeđuju Rusima u zamjenu za jeftinu naftu

[anelsol]

Izvoz zaključno sa septembrom 2022. godine. Izgleda mi kao mjesec u kojem je oboren rekord izvoza na mjesečnom nivou u zadnjih pet godina. Tokom septembra ove godine izvezeno je oružja i municije u vrijednosti od 53 miliona KM. Zanimljivi podaci.

Ameri uzimaju dosta toga za Ukrajince, manje-više javna tajna, ali ne bi me iznenadilo da Saudijci bar dio ovoga proslijeđuju Rusima u zamjenu za jeftinu naftu

Čudni su putevi malokalibarske i artiljerijske municije

[GOLDZEN]

Izvoz zaključno sa septembrom 2022. godine. Izgleda mi kao mjesec u kojem je oboren rekord izvoza na mjesečnom nivou u zadnjih pet godina. Tokom septembra ove godine izvezeno je oružja i municije u vrijednosti od 53 miliona KM. Zanimljivi podaci.

IZVOZ - Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2022.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Saudijska Arabija 1.459.304 kg 48.502.414 KM
SAD 1.176.281 kg 43.198.236 KM
Turska 709.499 kg 20.668.280 KM
Egipat 293.706 kg 12.113.096 KM
Poljska 68.680 kg 11.496.284 KM
Švicarska 204.987 kg 5.682.826 KM
Srbija 120.808 kg 5.346.260 KM
Njemačka 119.549 kg 4.919.700 KM
Češka Republika 156.634 kg 4.761.491 KM
Maroko 89.037 kg 3.757.627 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 4.398.485 kg 160.446.214 KM
... ... ...
UKUPNO: 4.910.653 kg 182.466.029 KM

IZVOZ - Eksplozivi; protieticki proizvodi; šibice; pirofor 2022.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
SAD 70.911 kg 11.124.377 KM
Srbija 112.257 kg 8.329.866 KM
Turska 193.499 kg 6.515.895 KM
Saudijska Arabija 143.436 kg 3.357.094 KM
Grčka 27.997 kg 1.229.734 KM
Bugarska 22.830 kg 1.211.011 KM
Australija 21.766 kg 998.082 KM
Estonija 42.538 kg 965.984 KM
Poljska 5.504 kg 649.903 KM
Albanija 19.580 kg 559.767 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 660.318 kg 34.941.713 KM
... ... ...
UKUPNO: 1.025.965 kg 38.736.574 KM

Još jedna rekordna godina inbound?

[anelsol]

Izvoz zaključno sa septembrom 2022. godine. Izgleda mi kao mjesec u kojem je oboren rekord izvoza na mjesečnom nivou u zadnjih pet godina. Tokom septembra ove godine izvezeno je oružja i municije u vrijednosti od 53 miliona KM. Zanimljivi podaci.

Još jedna rekordna godina inbound?

Neka bude još jedan mjesec ovakav i eto rekorda

[anelsol]

Update za predhodni post o izvozu. Isti je 13,4 % veći u odnosu na isti period prošle godine.

[GOLDZEN]

Update za predhodni post o izvozu. Isti je 13,4 % veći u odnosu na isti period prošle godine.

Al' saudijci melju Poljaci se pojaviše niotkuda

[anelsol]

Update za predhodni post o izvozu. Isti je 13,4 % veći u odnosu na isti period prošle godine.

Al' saudijci melju Poljaci se pojaviše niotkuda

Evropske zemlje su ispraznile svoja skladišta. Slijedi popuna i velika potražnja. Neće se pitati za cijenu.

[parappa]

Al' saudijci melju Poljaci se pojaviše niotkuda

Evropske zemlje su ispraznile svoja skladišta. Slijedi popuna i velika potražnja. Neće se pitati za cijenu.

Nadam se da ce nasi dici cijene za minimalno 10% kao sto to rade svi drugi... sirovine poskupile i nema razloga drzati iste cijene.
bolje sada nabaciti novu, puno vecu cijenu nego kasnije... sada kupci imaju donekle i razumjevanje za to.
kvalitet ne smije biti upitan... pogotovo kod NI

[archi_a]

I kaže ne može oklopnjak?!? Nemoj zaHebavati. Pitanje je samo hoćemo li i ima li želje, plana!

[GOLDZEN]

I kaže ne može oklopnjak?!? Nemoj zaHebavati. Pitanje je samo hoćemo li i ima li želje, plana!

Znam ja nas jebo ti nas. Ta priča se najviše vrti svake 2 godine ono pred izbore ili u neku drugu svrhu samopromovisanja pa sad... Ali haj nejse što bi rekli u narodu možda se i opamete.

[Str0nz]

NA PONUDE SE NI NE ODGOVARA Dok Srbija iščekuje propast 'Zraka', Džindić, Novalić, Koldžo nemaju vremena za ovu firmu!




Piše: Amina Čorbo-Zećo

Prosto je nevjerovatno da firma Zrak 'grca', da su radnici gladni, dok prema saznanjima Patrije u ovu firmu namjenske industrije svakodnevno pristižu ponude s vrijednim poslovima iz cijelog svijeta. Saznajemo, Uprava na ponude ni ne odgovara(!?), što povećava sumnju u ranije tvrdnje da je cilj uništiti Zrak, uzeti zemljište i izgraditi nove zgrade!

Resorni ministar Nermin Džindić apsolutno je nezainteresiran za rješavanje situacije, a čemu mogu posvjedočiti svi učesnici ranijih sastanaka, na kojima je Džindić više izgledao kao npr. ministar turizma nego ministar energetike i rudarstva. Fizičari upozoravaju da je dokumentacija koja je u posjedu Zraka neprocjenjive vrijednosti, a posebna opasnost leži u tome što je Srbija zainteresirana za kupovinu takve dokumentacije, tačnije preuzimanju iste, s obzirom da dijelom Zraka koji je u Tesliću već rukovodi Republika Srpska, pa bi se do dokumentacije moglo lako doći.

Radnici ističu da zbog izuzetno teške situacije u kojoj se nalaze ističu da Uprava firme na čelu sa Nedžadom Koledžom za godinu dana nije isplatila radnicima 7 plata, staž nije uvezan preko 5 godina, i firmu vode u propast.

„Tročlana Uprava za godinu dana na ime svojih plata iznijela je preko 150.000 KM iz firme, a posla u firmu ravno 0 KM. Pored svega navedenog, radnici koji se pobune budu poslani na disciplinsku i prijeti im se otkazom, policijom i za nepovjerovati tehnički direktor prijeti upotrebom čakije i šarafcigera. Doveli su do toga da je glavno oružje u ovoj firmi namjenske industrije čakija i šaraficiger umjesto vojne opreme. A dokle ide bahatost jednog od direktora jeste i njegova nedavna izjava u kojoj kaže da su radnici dužni da mu isporuče robu dok on istovremeno nije dužan da im isplati plate“, navode is Sindikata Zraka.

Dok se ozbiljni menadžmenti bave pronalaskom posla ova uprava se bavi krčmljenjem državne imovine i tjeranjem radnika, dok Vlada FBIH na sve to šuti i nijemo posmatra.

„Šta treba da se desi? Da padne mrtva glava u fabrici da bi oni reagovali? Jer već se radnicima prijeti čakijom i šarafcigerom ko se bude bunio, policija dva puta sedmično interveniše da se smire tenzije, dok Vlada šuti! Zbog svega navedenog pozivamo Vladu i resorno ministarstvo da što prije reaguju dok ne bude kasno“, dodali su iz Sindikata.

Podsjećamo da docent sa sarajevskog PMF-a Benjamin Fetić tvrdi da „Zrak“ ima dovoljno opreme i tehničkih mogućnosti da može i više nego uspješno poslovati. Fetić je ranije, zajedno sa svojim kolegama, bio u posjeti ovoj firmi, gdje su pomogli da se popravi mašina za naparavanje slojeva na optičkim elementima, inače jedna od ključnih u industriji optike. Nakon što je mašina popravljena, počeli su se upoznavati s tehničkim mogućnostima i opremom koju „Zrak“ posjeduje.

„Kao fizičar smatram da „Zrak“ itekako ima dovoljno opreme i tehničkih mogućnosti da može razvijati i proizvoditi veoma složene proizvode iz domena optike. Imate mašine vrijedne nekoliko stotina hiljada dolara koje vam leže zatrpane po prostorijama i koje su vjerovatno ispravne, a ako nisu vjerovatno se mogu popraviti, ali nemate znanje koje je neophodno za njihovo pokretanje. Moram naglasiti da tehnologija koja se koristi u industriji optike nije podložna značajnim promjenama tokom vremena, tako da sva oprema koju „Zrak“ posjeduje, a koja je stara nekoliko desetljeća, nema rok trajanja u tom smislu. Bitno je samo da je ispravna“, ističe on.

Dakle, bez obzira na sve probleme s kojima se suočava „Zrak“, ovaj nekadašnji gigant mogao bi u kratkom roku opet vrlo uspješno poslovati, pogotovo kada se govori o industriji optike.
Ali, to očito nekome nije u interesu!

Podsjećam i na izjavu Semira Efendića, načelnika općine Novi Grad koji je javno kazao da su mu premijer Fadil Novalić i ministar Džindić rekli da „nemaju vremena da se bave ovom firmom, da Vlada im puno važnijih poslova“.

Ukoliko se, pak, pokaže opravdanja sumnja i Srbija dođe u posjed važne dokumentacije koju bi rado kupila (Srbija nikada nije imala razvijenu optiku i samo im taj segment nedostaje za još uspješniju namjensku industriju) Novalić, Džindić i Koldžo direktno će biti odgovorni za slabljenje odbrambene moći države!

Jer namjenska industrija jedne zemlje stub je njene sigurnosti!

https://nap.ba/news/99393

[GOLDZEN]

Javni oglas za prijem u radni odnos - Istraživač za konstruisanje vozila - CNT Sarajevo. CNT je u ovogodišnjem budžetu kantona Sarajevo dodijeljenja određena suma novca na ime oklopnog vozila.
https://cnt.ba/en/clanci/vijesti/javni- ... nje-vozila

[Peacean]

Proizvodi li šta Zrak trenutno ili je sve na čekanju?

[THEC]

Proizvodi li šta Zrak trenutno ili je sve na čekanju?

treba neko naci posao da bi se nesto proizvodilo, a Koldzu boli neka stvar, sat vremena dnevno provodi u firmi i to je sve od njega