BH vojna industrija i naoruzanje

Rasprave na razne teme... Ako ne znate gdje poslati poruku, pošaljite je ovdje.

Moderator: O'zone

Vojna industrija BiH

Treba se razvijati prvenstveno radi ekonomskih razloga
322
33%
Treba se razvijati prvenstveno radi sigurnosnih razloga
558
57%
Ne treba da se razvija jer rat je zlo
59
6%
Nemam stav
11
1%
Briga me
28
3%
 
Total votes: 978

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10501 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 21/10/2019 22:00

parappa wrote:
Guadalajara wrote:
parappa wrote: Ovi Pobjedini startni pištolji se proizvode oko 40 godina... Imao sam a možda još imam jedno 3-4 komada negdje.
Cijena je bila smiješna... Možda su danas 40-50 KM

Nisam siguran da ovo spada pod "vojnu industriju" ... Ipak je igračka
:thumbup:

Jesu igracke...u proizvodnji koriste slabije materijale/legure od cinka i bakra koji tesko da mogu izdrzati barutne gasove, a da se ne raspadne kompltan mehanizam i cijev...ali ove Turske Zoraki proizvode od celika...Razlika u poredjenju sa pravim oruzjem je samo u jacim mehanickim osobinama materijala/celika...
Da se razumijemo... Pravili smo tokom rata i puške "goraždanke" u Pobjedi. Imamo mašine i tehnološke kapacitete za to. Znači zlu ne trebalo možemo prebaciti na bojevu municiju i oružje.
Nije to neki svjetski kvalitet ali bolje išta nego ništa.
Znam...Gledao sam automate u kalibru 9mm i 22LR...

Mislim da su negdje bile i slike lovackog naoruzanja iz Pobjede, sacmarice i dvocjevke(ratna proizvodnja)...

Bile su i one puske za policiju u lovackim kalibrima...Nisam nasao da su ovo zadnje radili u velikoserijskoj proizvodnji..


User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10502 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 21/10/2019 22:16

Image

anelsol
Posts: 793
Joined: 10/05/2017 22:41
Has thanked: 2 times
Been thanked: 13 times

#10503 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 21/10/2019 23:52

Izbacili su web stranicu

http://www.cnt.ba/en

Očekivano za sada ništa posebno na njoj, osim konkurs koji je izbačen u devetom mjesecu.

cosa_
Posts: 16
Joined: 25/05/2019 23:06
Been thanked: 3 times

#10504 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by cosa_ » 22/10/2019 18:15

http://4viteska.ba/obrigadi.html
Paralelno sa svim ovim dejstvima brigada uspijeva organizovati vojnu ekonomiju, gdje se uzgajaju artikle ishrane kako za borce, tako i za civilno stanovništvo. U organizaciji brigade i veliki entuzijazam patriota u Jablanici “Famos“ pokreće proizvodnju granata 60, 82 i 120 mm. Uz pomoć stručnjaka sa naših prostora ubrzo je usvojena proizvodnja rakete 128 mm. Zbog značaja zone odgovornosti, a u cilju zaštite stanovništva i teritorije pokreće se pogon za proizvodnju naoružanja u Sokolović Koloniji.

155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10505 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 22/10/2019 21:14

cosa_ wrote:http://4viteska.ba/obrigadi.html
Paralelno sa svim ovim dejstvima brigada uspijeva organizovati vojnu ekonomiju, gdje se uzgajaju artikle ishrane kako za borce, tako i za civilno stanovništvo. U organizaciji brigade i veliki entuzijazam patriota u Jablanici “Famos“ pokreće proizvodnju granata 60, 82 i 120 mm. Uz pomoć stručnjaka sa naših prostora ubrzo je usvojena proizvodnja rakete 128 mm. Zbog značaja zone odgovornosti, a u cilju zaštite stanovništva i teritorije pokreće se pogon za proizvodnju naoružanja u Sokolović Koloniji.
ovaj podvuceni dio je takodje veoma bitan. nazalost proizvodnja hrane u BiH nije razvijena koliko bi trebala biti.

155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10506 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 22/10/2019 21:19

opet malo o fadilu, nermimu i PRETIS-u
KO PREFERIRA TURSKOG NAKUPCA: Pretis plaćao sirovine, firma Novalić - Džindić profitirala
Objavljeno: 22.10.2019. u 12:24h
Pretis plaćao sirovine, a firma Džindića i porodice Novalić naplaćivala usluge Zašto je angažovana skuplja nepoznata posrednička firma iz Turske za nabavku materijala za Pretis? Zbog kašnjenja u plaćanju Pretis sve teže pronalazi dobavljače

Piše: Amarildo Gutić

Žurnalova nedavno objavljena priča o načinu na koji firma u vlasništvu članova porodice federalnog premijera Fadila Novalića, ministra energije rudarstva i industrije Nermina Džindića posluje i dobro zarađuje putem fabrike Pretis ima svoj nastavak.

Pretis plaća, TMR zarađuje

Njihova firma „Termo Metal Resist“ (TMR) smještena tik uz Pretis izrađivala je, pored usluga rezanja i mašinske obrade i prsten za projektile 155mm. Tokom tri godine je, prema informaciji Žurnala, ova firma isporučila 20 hiljada komada po cijeni od 14 maraka po komadu, ukupno 280 hiljada maraka. No „kvaka“ je u tome što je sav materijal potreban za izradu prstena nabavljao i plaćao Pretis. Tako je za tzv. otpadnu tombak traku te CuZN ingote i špenu, Pretis platio više od 800 hiljada maraka, o čemu svjedoče i fakture u posjedu Žurnala.

Image

Ovako visoki troškovi, navode izvori Žurnala iz ove firme, uzrokovan je i velikim škartom koji je Novalić-Džindić firma proizodila, a sve je to Pretis plaćao. Da podsjetimo, prethodnih je godina federalna vlada „upumpala“ u Pretis oko 6 milona maraka budžetskog novca za poboljšanje proizvodnje, da bi firma članova porodice federalnog premijera i resornog ministra naplatila od tog istog Pretisa oko milion maraka, kako je Žurnal već objavio.

Uvoznik za voće i namjensku industriju

Pretis je, saznajemo, u velikim problemima sa dobavljačima i sve teže ih pronalazi zbog velikog kašnjenja u plaćanju, jer se vremenom ispostavilo da su finansijski pokazatelji o dobroj prodaji malo „prenaduvani“ jer niko ne saopštava da su troškovi proizvodnje bili preveliki u odnosu na prodajnu cijenu.

A kako se „domaćinski“ posluje u Pretisu kazuju i podaci o uvozu osnovnog čelika iz Turske. Dobavljač je izvjesno vrijeme bila firma „Asil Čelik“ iz Burse, a nabavna cijena bila je 1,47 maraka po kilogramu. No preko noći se pojavljuje novi dobavljač, firma„Angie Foods“ koja u stvari isporučuje isti proizvod „Asil Čelika“, samo sada po uvećanoj cijeni, gotovo 1,8 maraka za kilogram!
Image
Iako je na fakturama koje stižu u Pretis logo firme „Angie Foods“ bilo kakav podatak o toj firmi je gotovo nemoguće pronaći, osim web stranice na kojoj piše „Uskoro“.

Žurnal je pronašao u privrednom registru Turske postojanje samo firme sličnog naziva „Angie Gida San“ iz Burse i gle čuda izvoznik je u BiH, izvozila je jagode, višnje i maline, a pri tome i željezo za Pretis!?

Zašto je uprava Pretisa predvođena direktoricom Almirom Zukić-Burek odustala od direktne kupovine željeza od proizvođača te prešla na 20% skupljeg posrednika pitanje je kojim bi se, ukoliko im nije neugodno, mogli pozabaviti ovdašnji istražni organi. Kako godišnja nabavka iz Turske iznosi oko 1500 tona, prosta računica kazuje da Pretis gubi, a neko tako profitira oko pola miliona maraka!

Još jednom, Pretisu je za posljednje tri godine Novalićeva vlada uplatila 6 miliona maraka za „unapređenje poslovanja“.

(zurnal.info)
https://zurnal.info/novost/22480/pretis ... rofitirala

anelsol
Posts: 793
Joined: 10/05/2017 22:41
Has thanked: 2 times
Been thanked: 13 times

#10507 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 22/10/2019 22:11

155_mm wrote:opet malo o fadilu, nermimu i PRETIS-u
KO PREFERIRA TURSKOG NAKUPCA: Pretis plaćao sirovine, firma Novalić - Džindić profitirala
Objavljeno: 22.10.2019. u 12:24h
Pretis plaćao sirovine, a firma Džindića i porodice Novalić naplaćivala usluge Zašto je angažovana skuplja nepoznata posrednička firma iz Turske za nabavku materijala za Pretis? Zbog kašnjenja u plaćanju Pretis sve teže pronalazi dobavljače

Piše: Amarildo Gutić

Žurnalova nedavno objavljena priča o načinu na koji firma u vlasništvu članova porodice federalnog premijera Fadila Novalića, ministra energije rudarstva i industrije Nermina Džindića posluje i dobro zarađuje putem fabrike Pretis ima svoj nastavak.

Pretis plaća, TMR zarađuje

Njihova firma „Termo Metal Resist“ (TMR) smještena tik uz Pretis izrađivala je, pored usluga rezanja i mašinske obrade i prsten za projektile 155mm. Tokom tri godine je, prema informaciji Žurnala, ova firma isporučila 20 hiljada komada po cijeni od 14 maraka po komadu, ukupno 280 hiljada maraka. No „kvaka“ je u tome što je sav materijal potreban za izradu prstena nabavljao i plaćao Pretis. Tako je za tzv. otpadnu tombak traku te CuZN ingote i špenu, Pretis platio više od 800 hiljada maraka, o čemu svjedoče i fakture u posjedu Žurnala.

Image

Ovako visoki troškovi, navode izvori Žurnala iz ove firme, uzrokovan je i velikim škartom koji je Novalić-Džindić firma proizodila, a sve je to Pretis plaćao. Da podsjetimo, prethodnih je godina federalna vlada „upumpala“ u Pretis oko 6 milona maraka budžetskog novca za poboljšanje proizvodnje, da bi firma članova porodice federalnog premijera i resornog ministra naplatila od tog istog Pretisa oko milion maraka, kako je Žurnal već objavio.

Uvoznik za voće i namjensku industriju

Pretis je, saznajemo, u velikim problemima sa dobavljačima i sve teže ih pronalazi zbog velikog kašnjenja u plaćanju, jer se vremenom ispostavilo da su finansijski pokazatelji o dobroj prodaji malo „prenaduvani“ jer niko ne saopštava da su troškovi proizvodnje bili preveliki u odnosu na prodajnu cijenu.

A kako se „domaćinski“ posluje u Pretisu kazuju i podaci o uvozu osnovnog čelika iz Turske. Dobavljač je izvjesno vrijeme bila firma „Asil Čelik“ iz Burse, a nabavna cijena bila je 1,47 maraka po kilogramu. No preko noći se pojavljuje novi dobavljač, firma„Angie Foods“ koja u stvari isporučuje isti proizvod „Asil Čelika“, samo sada po uvećanoj cijeni, gotovo 1,8 maraka za kilogram!
Image
Iako je na fakturama koje stižu u Pretis logo firme „Angie Foods“ bilo kakav podatak o toj firmi je gotovo nemoguće pronaći, osim web stranice na kojoj piše „Uskoro“.

Žurnal je pronašao u privrednom registru Turske postojanje samo firme sličnog naziva „Angie Gida San“ iz Burse i gle čuda izvoznik je u BiH, izvozila je jagode, višnje i maline, a pri tome i željezo za Pretis!?

Zašto je uprava Pretisa predvođena direktoricom Almirom Zukić-Burek odustala od direktne kupovine željeza od proizvođača te prešla na 20% skupljeg posrednika pitanje je kojim bi se, ukoliko im nije neugodno, mogli pozabaviti ovdašnji istražni organi. Kako godišnja nabavka iz Turske iznosi oko 1500 tona, prosta računica kazuje da Pretis gubi, a neko tako profitira oko pola miliona maraka!

Još jednom, Pretisu je za posljednje tri godine Novalićeva vlada uplatila 6 miliona maraka za „unapređenje poslovanja“.

(zurnal.info)
https://zurnal.info/novost/22480/pretis ... rofitirala

Vala su i sa ovim prstenovima za granate dosadili. Ova prica o "napuhanim" izvjestajima je čisto, nicim dokazano, novinarsko baljezganje. Ko da je Vlada "upumpala" Fadilovoj firmi a ne Pretisu 6 miliona. Od kakvog je značaja firma i ovo je premalo. Amarildo imate finansijske izvjestaje, polugodišnje i godišnje, pa bujrum malo prostudirajte, pa nam pokaži gdje, sta, kako.

Rečenice tipa "jer se vremenom ispostavilo da su finansijski pokazatelji o dobroj prodaji malo „prenaduvani“ jer niko ne saopštava da su troškovi proizvodnje bili preveliki u odnosu na prodajnu cijenu" mi automatski dižu kosu na glavi. Čuj niko ne saopstava. Čuj vremenom se ispostavilo. Kakvim vremenom jadan ne bio.

Znači od sada ne uzimati za ozbiljno financijske izvještaje jer se vremenom mogu pokazati "prenaduvani", a da nam pri tome to niko ne saopsti, sto može izazvati ozbiljne posljedice, ako toga nismo svjesni, posebno ako su troskovi proizvodnje preveliki. :skoljka:

Treća stvar, iz kartice, koja je navodno relevantan dokaz, se ne vidi ni šta je, ni čija je, niti koji artikal je u pitanju. Mogu biti jagode, a može biti i čelik.

Jedino ne razumijem, ako je to tačno, zašto moramo uvoziti čelik iz Turske pored Željezare u Zenici.

anelsol
Posts: 793
Joined: 10/05/2017 22:41
Has thanked: 2 times
Been thanked: 13 times

#10508 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 22/10/2019 22:39

Sumirani, malo " prenaduvani" financijski rezultati:

Pretis dd Vogošća


2013 302.882,00 KM - 3.850.964,00 KM
2014 14.693.525,00 KM - 8.393.279,00 KM
2015 13.665.343,00 KM - 4.609.862,00 KM
2016 24.270.861,00 KM + 990.799,00 KM
2017 42.168.024,00 KM + 2.433.336,00 KM
2018 50.098.905,00 KM + 7.867.604,00 KM

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10509 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 23/10/2019 03:07

cosa_ wrote:http://4viteska.ba/obrigadi.html
Paralelno sa svim ovim dejstvima brigada uspijeva organizovati vojnu ekonomiju, gdje se uzgajaju artikle ishrane kako za borce, tako i za civilno stanovništvo. U organizaciji brigade i veliki entuzijazam patriota u Jablanici “Famos“ pokreće proizvodnju granata 60, 82 i 120 mm. Uz pomoć stručnjaka sa naših prostora ubrzo je usvojena proizvodnja rakete 128 mm. Zbog značaja zone odgovornosti, a u cilju zaštite stanovništva i teritorije pokreće se pogon za proizvodnju naoružanja u Sokolović Koloniji.
To su vjerovatno neke dislocirane masine iz drugih fabrika u Jablanicu.

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10510 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 23/10/2019 05:33

Image
Hajde sad jedno po jedno... :-)

U procesu proizvodnje cahura i zrna, presovanja i ekstrudiranja ostaje dosta otpadnih sirovina bakra i mesinga...Umjesto da Igman izvozi ili vraca otpadne sirovine proizvodjacu u inostranstvo, oni su odlucili da je ekonomicnije da se otpadni bakar i mesing pretope u Bosni i Hercegovini, a ne u tvornici odakle su kupili u inostranstvu i poslije opet uvezu. Dva puta bi placali porez, carinu, transport zasta nema potrebe.

Govorili smo o problematici proizvodnje/kopanju bakra u Bosni i Hercegovini i nedostatku rudnih rezervi i da je alternativa da se koristi otpadni bakar kao sirovinska baza ciji je godisnji kapacitet oko +- 10.000 tona. Ono sto je bitno napomenuti da postoje veliki topionicarski industrijski kapaciteti u CIMOSu u Zenici (60.000 tona godisnje), Zeljezari Ilijas (100.000 tona), Varesu, Livnici celika u Tuzli jer posjeduje elektro-indukcione peci potrebne za topljenje bakra/mesinga.

Hemijska kompozicija CuZn10

Image

Image

Nikome nije naumpalo da je topionica u TMRu morala rafinirati ulazne sirovine(otpadni bakar i mesing), nigdje troskova legiranja. I naravno da je cijena veca jer se radi o malim topionicarskim kapacitetima u TMRu. To je elektro-indukciona pec kapaciteta od +- 500-2500 kg. Znaci malotonazna proizvodnja. Ta pec se pojavljuje na onom promotivnom video klipu gdje izlijevaju vatrostalni celik u kokilu i poslije u centrifugalnu masinu.
Image
Normalno da ce uvoziti granatni celik jer se Mittalu ne isplati da remeti velikotonaznu proizvodnju konstrukcionih celika u velikim pecima. Govorili smo i o proizvodnim kapacitetima u Zeljezari Zenica i da kovacnica ima vlastitu elektrolucnu pec od 10-15 tona sa vlastitom metalurgijom lonca, vakumskim komorama, ESR uredjajem...Ni ovdje se niko nije sjetio da kovacnicu izdvoji iz Mittala i pripoji namjenskoj industriji, valjda se stide da jedni druge nazovu, sjednu, ugovore, dogovore, progovore...Ali ima tu i do mentaliteta, lakse je uvesti/izvesti, preprodati iz druge-trece ruke..pijacarska i seljacka posla...nema nikakve vizije...

I jos vezano za ovo gore uvecavanje cijene...nije se niko sjetio da postoje nekakve kategorizacije i standardizacije celika...Ne znaci ako je ista oznaka da je isti kvalitet ili da zahtijeva isti broj kontrola kvaliteta i postupaka...

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10511 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 23/10/2019 05:53

Znam i ja ovako raznih tabela napravit :mrgreen:

Dodam svoju firmu, pa General Dynamics i mi brate poslujemo :lol:

User avatar
argyle
Posts: 1672
Joined: 17/10/2010 09:56
Location: Džamahirija Bosna
Has thanked: 5 times
Been thanked: 1 time

#10512 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by argyle » 23/10/2019 16:01

Kakve poruke šalju zemlje regije, u prvom redu Srbija i Hrvatska, stalnim potenciranjem važnosti naoružavanja?

Kako se to percipira u BiH?

Čime ona raspolaže i na koji način, posebno ako se u obzir uzme specifičnost njenoga unutrašnjeg uređenja?

Šta kaže struka: kakvi su vojni potencijali u ovom dijelu svijeta? Koliko je priča o oružju na Balkanu pod utjecajem globalnih kretanja?

Na ova pitanja u emisiji Kontrasti odgovaraju: Berko Zečević, vojno-politički analitičar i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci.

Urednik i voditelj: Adnan Rondić.

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10513 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 24/10/2019 07:33

@Berko :thumbup:

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10514 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 24/10/2019 07:35

Zenička kompanija proizvela ključni uređaj za obradu dijelova luksuznih Ferrarija i Maseratija

Image

Image

https://www.zenicablog.com/zenicka-komp ... aseratija/

155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10515 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 24/10/2019 13:55

nista novo u prilogu AJ. ovaj iz banjaluke gusla tipicnu (veliko)srpsku pricu o ukidanju OS BiH.

profa objasnio razlog postojanja OS BiH. i jos dodao da niko ne zivi u zabludi da bi OS u slucaju sukoba ostale u ovom sastavu.

e sad, to sto na ovom forumu svako malo neki forumas izadje sa 'sokantnim saznanjem" da ce se OS raspasti u slucaju sukoba je posebna prica.

i ne bi bilo prvi put da se neke OS podjele na legalni i legitimni dio pod kontrolom legitimnih vlasti i na pobunjenicko teroristicki dio pod kontrolom nekih ilegalnih teroristickih organizacija.

anelsol
Posts: 793
Joined: 10/05/2017 22:41
Has thanked: 2 times
Been thanked: 13 times

#10516 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 24/10/2019 22:39

Izvoz zaključno sa septembrom 2019 godine:
IZVOZ - Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Saudijska Arabija 1.102.220 kg 39.854.025 KM
Egipat 832.738 kg 34.647.882 KM
Maroko 182.213 kg 7.977.436 KM
Afganistan 49.995 kg 7.828.627 KM
Ujedinjeni Arapski Emirati 122.276 kg 6.483.508 KM
Kenija 40.427 kg 5.871.791 KM
Turska 158.599 kg 4.604.839 KM
Pakistan 12.191 kg 4.321.346 KM
Irak 131.929 kg 4.156.519 KM
Srbija 68.773 kg 3.769.360 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 2.701.361 kg 119.515.334 KM
... ... ...
UKUPNO: 3.241.886 kg 134.859.983 KM
IZVOZ - Eksplozivi; protieticki proizvodi; šibice; pirofor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Turska 179.003 kg 5.376.861 KM
Srbija 65.764 kg 5.224.503 KM
Grčka 57.899 kg 1.691.824 KM
Australija 33.146 kg 1.524.786 KM
Oman 10.689 kg 1.248.704 KM
Maroko 27.751 kg 990.089 KM
Bugarska 23.481 kg 955.941 KM
Danska 6.244 kg 732.611 KM
Makedonija 21.748 kg 710.608 KM
Austrija 14.602 kg 549.114 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 440.326 kg 19.005.041 KM
... ... ...
UKUPNO: 829.633 kg 21.394.694 KM
Ukupno zaključno sa septembrom 2019. godine 156.254.677 KM

Izvoz u septembru 2019 iznosi 12.989.087 KM.


155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10518 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 27/10/2019 09:35

U Bratstvu je 2016. godine napravljena i prva samohodna haubica kalibra 155 milimetara dometa 40 kilometara, ali nikada nije testirana na duži domet od 40 kilometara jer u BiH ne postoji adekvatan poligon za njeno testiranje što otežava njen plasman na svjetsko tržište.
Na kraju je poručio da vjeruje da će BNT preći i preko trenutnog stanja te da će uskoro, zajedničkim snagama nadležnih, imati poligon za testiranje opreme i razumijevanje nadležnih institucija kako bi što više strateških partnera poslovalo, ali i oni izvozili širom svijeta.
po ovome ispada da je zastoj oko samohotke zbog nepostojanja poligona za testiranja iste.

155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10519 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 27/10/2019 09:40

neko ja davno pisao ovdje na temi da je BNT izgubio od izraelcana natjecaj za neku istocnoazijsku zenlju jer nije mogao osigurati demonstraciju gadjanja na 40 km.

samo da napomenem da se je tad radilo o vucenim haubicama 155 mm.

155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10520 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 27/10/2019 09:41

zna li ko na kojim daljinama se moze gadjati na poligonu barbara u glamocu?

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10521 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 27/10/2019 09:52

155_mm wrote:zna li ko na kojim daljinama se moze gadjati na poligonu barbara u glamocu?
Ako gdje nadjemo podatke postavit cemo...

Na ovim video klipovima vidi se da mogu sve konvencionalo isplajivat :mrgreen:






User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10522 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 27/10/2019 09:55

155_mm wrote:
U Bratstvu je 2016. godine napravljena i prva samohodna haubica kalibra 155 milimetara dometa 40 kilometara, ali nikada nije testirana na duži domet od 40 kilometara jer u BiH ne postoji adekvatan poligon za njeno testiranje što otežava njen plasman na svjetsko tržište.
Na kraju je poručio da vjeruje da će BNT preći i preko trenutnog stanja te da će uskoro, zajedničkim snagama nadležnih, imati poligon za testiranje opreme i razumijevanje nadležnih institucija kako bi što više strateških partnera poslovalo, ali i oni izvozili širom svijeta.
po ovome ispada da je zastoj oko samohotke zbog nepostojanja poligona za testiranja iste.
Treba jos nova laboratorija/komora za ispitivanje materijala/dijelova na visokim i niskim temepraturama u RL.

Modernizacija pogona za povrsinsku zastitu...Mislim da su prosle godine dolazili iz Tuzle i da su radili neka testiranja...

I fasade i zidove da ofarbaju... :D

User avatar
Guadalajara
Posts: 11077
Joined: 24/04/2019 18:10
Has thanked: 131 times
Been thanked: 48 times

#10523 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Guadalajara » 27/10/2019 09:56

155_mm wrote:neko ja davno pisao ovdje na temi da je BNT izgubio od izraelcana natjecaj za neku istocnoazijsku zenlju jer nije mogao osigurati demonstraciju gadjanja na 40 km.

samo da napomenem da se je tad radilo o vucenim haubicama 155 mm.
Mislim da su to bili FIlipini/Indonezija.

belfy
Posts: 4219
Joined: 06/08/2007 09:00
Been thanked: 17 times

#10524 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by belfy » 27/10/2019 15:12

Guadalajara wrote:
Normalno da ce uvoziti granatni celik jer se Mittalu ne isplati da remeti velikotonaznu proizvodnju konstrukcionih celika u velikim pecima. Govorili smo i o proizvodnim kapacitetima u Zeljezari Zenica i da kovacnica ima vlastitu elektrolucnu pec od 10-15 tona sa vlastitom metalurgijom lonca, vakumskim komorama, ESR uredjajem...Ni ovdje se niko nije sjetio da kovacnicu izdvoji iz Mittala i pripoji namjenskoj industriji, valjda se stide da jedni druge nazovu, sjednu, ugovore, dogovore, progovore...Ali ima tu i do mentaliteta, lakse je uvesti/izvesti, preprodati iz druge-trece ruke..pijacarska i seljacka posla...nema nikakve vizije...
Mittal nije ogranicen po pitanju proizvodnje celika druge kvalitete ili namjene. svako malo se rade celici razlicitih sastava i kvaliteta, kao i velicine finalnih gredica, mada im je trenutacno maksimum kvadrat 130mm. pitanje je samo kolicine koja se mora naruciti od Mittala, a to je minimalno 90 - 100t u zavisnosti od vrste celika koja se trazi. naravno, sto je kolicina veca cijena opada.
sve sto mitalu treba da bi mogao proizvoditi i sve ostalo je slab caster, sto je investicija od nekih 75 miliona dolara. time bi mogli da se prave i celici za sve druge namjene. kada bi isti bio napravljen, sto je moguce da se desi u nekom daljem periodu, proizvodnja bi se mogla bukvalno uduplati. naravno tu treba dodati i mogucnost izgradnje treceg konvertora na BOF celicani, za koji postoji vec rezervisan prostor jos od kada su je rusi i napravili. tada bi moguca proizvodnja Mittala isla i do 4mil tona godisnje. pitanje je samo da li bi mogli toliko da plasiraju...

sto se tice male eletropeci, ona je bila kapaciteta 15 tona, ali nije izbacivala vise od 12 zbog svoje dotrajalosti, kao sto nije bila isplativa zbog starosti tehnologije. no sve to nije bitno, jer ista vise ne postoji. rasformirana je i prodata prije 9 - 10 godina. kovacnica je takodjer zatvorena i vecinski rasformirana zbog zastarjelosti i neisplativosti procesa. pred samo gasenje je radila sa 30% uspjesnih finalnih proizvoda i 70% otpada, sto su strasni gubitci. uslov da ista opstane je bio da "samo" te procente uspiju preokrenuti, ali to sa onom tehnologijom i modernim zahtjevima trzista jednostavno nije bilo moguce.

i, takodjer, CIMOS je zatvoren. ne znam da li je tamo ostalo ista od opreme ili je i to rasformirano...

155_mm
Posts: 9279
Joined: 25/03/2011 17:44
Has thanked: 12 times
Been thanked: 116 times

#10525 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 27/10/2019 15:45

zna li mo, kakve su saMse da se zeljezera ilijas ukljuci u dobavku raznih celika za NI?

Post Reply