BH vojna industrija i naoruzanje

Rasprave na razne teme... Ako ne znate gdje poslati poruku, pošaljite je ovdje.

Moderator: O'zone

Vojna industrija BiH

Treba se razvijati prvenstveno radi ekonomskih razloga
335
33%
Treba se razvijati prvenstveno radi sigurnosnih razloga
578
57%
Ne treba da se razvija jer rat je zlo
63
6%
Nemam stav
11
1%
Briga me
30
3%
 
Total votes: 1017

anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6901 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 20/08/2018 22:46

Zanimljiva dva detalja na novoj stranici UNIS GROUP-a o modernizaciji tenka T-55 i BRDM 2:

http://www.unisgroup.ba/modernization-of-tank-t-55/

http://www.unisgroup.ba/brdm-2-armoured ... scout-car/


walk_M-A-N
Posts: 2013
Joined: 09/05/2007 16:35

#6902 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by walk_M-A-N » 20/08/2018 23:44

155_mm wrote: bosnjaci se prvo moraju izboriti za status ljudskog bica u nacionalistickim ideologijama u okruzenju. a to se moze na primjer sa namjenskom industrijom ako bi se izgradili potencijali godisnje proizvodnje milijarda metaka, milion mina 120 mm, pola miliona granata 155 mm, pola miliona granata za rpg7, 250.000 tenkovskih granata i naravno vlastita proizvodnja oruzja da se sve ovo moze ispucati. tek sa takvm proizvodnim kapacitetima bi bosnjaci dobili status ljudskog bica u ocima nacionalistickih ideologija u okruzenju.

ali da ce se svim srestvima boriti protiv tog statusa bosnjaka govore i ovi napadi iz srbije na namjensku industriju. na zalost uz veliku pomoc domacih "novinara" koji se po nalogu svojih gazdi obracunavaju sa politickim protivnicima preko ledja bosanske namjenske industrije.
Čitav post je dobar i prevažan.
Samo bih još dodao, u vezi intervjua, da trebaju i banke koja će raditi ovdje za nas.
Nikako nije slučajno kako su pogrešno privatizovane banke i da je očito da ima tu politike i naloga.

anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6903 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 22/08/2018 22:24

Nastavak ranijeg intervjua:
×
Vijesti.ba
Lupon Ventures
FREE - In Google Play
VIEW


21.08.2018. / 20:00h Intervjui - Ekskluzivno za Vijesti.ba (I dio) Džindić o namjenskoj industriji, firmama, rudnicima i EP BiH, banditima i tužbama Džindić o namjenskoj industriji, firmama, rudnicima i EP BiH, banditima i tužbama Foto: Vijesti.ba U opširnom intervjuu za Vijesti.ba federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, govori o stanju u federalnoj Direkciji za namjensku industriju i BNT-u, o ugovorima i proizvodnji u toj kompaniji, kao i o stanju poslovanja ostalih subjekata u oblasti namjenske industrije, te sudskim odlukama koje se reflektiraju na rad ove industrijske grane.


U drugom dijelu intervjua Džindić govori konkretnim rezultatima namjenske industrije, stanju u rudnicima i Elektroprivredi, planovima, kompanijama, te prioritetima koje bi trebala raditi Vlada u narednom mandatu …

Razgovarao: Sedin Ćenan

Kompanije u namjenskoj industriji su bile na izdisaju, štrajkovi, radnici bez plaća. Danas te kompanije ostvaraju dobit. Kako?

DŽINDIĆ: Apsolutno se slažem, s tim da još nije kraj i ne treba da budemo previše radnosni što smo to uradili. Trebamo biti dodatno oprezni da nam se ona situacija više ne ponovi. Navest ću pozitivine primjere, a to je Igman, to su Ginex, Pretis, Binas, BNT. Igman i Ginex su prvi ispalivali iz zone koja je bila kritična i danas oni ostvaraju dobirke. Igman će ove godine ostvariti nedje oko 120 miliona prometa, Ginex je preko 45, što je opet dosadašnji najveći rezultat. Druga strana su Binas i BNT, firme koje su bile u višemilionskim gubitcima oko 57 miliona. Tu postoji jedan problem sa te dvije firme, jer su to firme koje imaju tužbe radnika. U periodu bivših vlada, imali smo određene dionice gdje firma nije plaćala doprinose i plate, a onda su ih radnici tužili sa advokatima koji poznaju šta može proći na sudu, i to je sve prošlo, i onda dođete u situaciju da razmišljate o tome da li neka firma treba da ode u stečaj.

Pretis je napravio jednu dobru stvar zato što je napravio reprogram pa se izvukao iz tog problema, i obezbijedio je da kroz dobar promet i dobar profit ima mogućnost da servira sve obaveze, pa i da vrati povjerenje kod banakaa koje sada mogu dati povoljnije kredite jer se situacija promijenila. Kada govorimo o Binasu i BNT-u koji su također bili u tim problemima, mogu reći da je BNT danas na 15 miliona prometa, a Binas će izaći na nekih 8 miliona. Znate šta to znači u odnosu na 500 hiljada KM prometa, i šta znači 15 miliona spram jedan milion. Samim time uprava ima veću mrežu pravljenja pozitivnih odluka i sa strane finansiranja i sa strane garanacija i sa strane isplate nekih zaostalih problema. Sve ove tri firme prati problem duga po tužbama. To nisu mali iznosi nego cifre koje mogu uništiti svaku od ovih firmi. Ako je interes radnika da ih uguše, ja tu ne mogu naći spasa, ali svaki put molim i direktore i upravu da se radnicima to objasni na ovaj način. Sudbina ovih firmi je u rukama radnika, ja samo mogu pozvati na kompromis i mogu kroz grantove koje dajemo pomoći zato što vidim šta kojoj firmi fali da bi napravila još bolji rezultat.Grantovi što smo dali u zadnje dvije godine su najbolje plasirani grantovi, izuzmemo li Vitezit koji nije na vrijeme vratio određena sredstva ali ostale firme su sve vratile i na vrijeme.

Još ću spomenuti Zrak i TRZ Hadžići. Ovo drugu firmu smo stavili pod kontrolu i radi se fino, ali u Zraku imamo jedan specifičan problem. Imamo grupu penzionera i odmenutih radnika koji ujutro mogu doći na posao i zabraniti direktoru da uđe u fabriku. Tu smo pokrenuli nekoliko procesa, ponudili nekim ljudima neka privremena rješenja, da uđu u tu fabriku i da malo tu situaciju rasčiste i obavezno da se u firmi Zrak u narednih 15 dana uvede zaštitarska agencija koja će omogućiti da direktor dođe i da radi svoj posao. Sve one koji misle drugačije ćemo eleminisati, istjerato i zabraniti im ulazak u fabriku. Pored 10 miliona dugovanja koje Zrak ima samo je 300 hiljada prema dobavljačima, a sve ostalo su Porezna uprava i tužbe radnika. Aktom koji smo poslali prošle sedmice Nadzornom odboru, pozivamo da radnici budu konsolidovani, da budu jedinstveni i da imenuju dva predstavnika koji će dolaziti na pregovore ako postoji neki problem, a ne da zaustavljaju direktora i pozivaju medije. Varijanta dva je stečaj. Hidrogradnja je otišla u stečaj i više nemamo problem s njom. Trebala je 2005. otići u stečaj i danas nikako ne bi imali problema. Firma koja ne može poslovati na tržištu ne treba da radi.

- Zrak, međutim ima šansu?

DŽINDIĆ: Ima šansu ako radnici budu pametni i da ih ne povede jedna grupa bandita koji ćemo mi vrlo brzo rasjerati, jer se oni pojavljuju pred izbore. Uvest ćemo zaštitarsku agenciju koja će osigurati red, jer možete zamisliti da radnici zabrane ulazak direktoru u firmu, pa jadni direktor mora iz kafane pisati e - mail nekom dobavljaču da ne dovoze robu zato što mu neki radnik Ademović neda da uđe u firmu, a to je sramota.

- Spomenuli ste TRZ...

DŽINDIĆ: Što se tiče TRZ-a, to je firma koja se bavi remontom postojeće opreme pri ministarstvu odbrane ili sigurnosnim snagama. Međutim, uloga nije opravdana i nikada nije bilo većih zahvata, pa smo njih preuredili da vrše servis drugim frimama Igmanu i BNT-u. Ono što je interesantno je da njim trebamo imati spremne da imamo jednu takvu fabriku. Uloga oko promjene strukture njihovog rada po meni ih je održala u životu. Oni nemaju nekog velikog profita i veliki broj radnika ali imamo fabriku koja može poslužiti da se u svakom trenutku nešto popravi. Ja se nadam daće oni vrlo brzo na tržištu naći vrlo dobrog partnera.

dzindic-cenan

- Kada govorimo o proizvodima šta je ono na što ste posebno ponosni, ono što je u ovom mandatu proizvedeno?

DŽINDIĆ: Teško je reći ponosan sam na ovo, na ukupan promet jesam, na raspodjelu profita i investiranje u nove proizvodne linije. Investirali smo preko 30 miliona maraka u različitim firmama u novu opremu, i mislimo rastu i razvoju. Ponosan sam na to da imamo nekoliko proizvoda koje prije nismo imali. Projektili dugog dometa, projektili koji su osavremljeni itd. Ponosan sam na to što se konačno stvorio jedan takmičarski duh u namjenskoj industriji i na to takmičenje ko će napraviti neki novi proizvod. Neću sad imenovati koji su to projekti jer to su tehničke stvari i zamolio sam direktore da to drže unutar firme.

- Broj štrajkova jeste smanjen, a bilo ih je u Vitezitu i Željezari...

DŽINDIĆ: Ne samo da je smanjen nego više praktično toga nemamo. Imali smo nekoliko problema sa Željezarom koje smo riješili na način da smo ljudima kroz obeštećenje dali otpremnine. Firma je otišla u stečaj, u stečaju će se neki procesi pokrenuti, nešto će se likvidirati, što ne treba prodati, i to je jedna lijepa poruka. Što se tiče Vitezita, stavljen je na noge ali imali smo problema oko grant sredstava koja nisu utrošena planom ni koji su oni usvojili tamo gdje se planiralo. Nisam im ja pravio plan, mi smo im dali pare, eh sad zato valja krivično odgovarati. Pretis i BNT su opravdali sredstva što je komisijski zapisano i provjereno, ali firma Vitezit nije. Tamo je smijenjen direktor protiv kojeg će se pokrenuti krivično postupak, ali nadam se da će nova uprava ispraviti njegovu grešku i nastaviti sa poslom da obezbijede dovoljnu količnu ugovora da firma može normalno funkcionisati. Ponovo kažem, ne tražimo ni od jedne firme u namjenskoj industriji profit za nas, mi tražimo samo da rade, da uplaćuju poreze i doprinose i da dobit ulađu u osavremenjavanje i nove tehnologije.

Šta je sa Blokom 7 Termoelektrane Tuzla? SDP BiH saopćio je da nije dobro da se to završava u ovom mandatu, da je povećana cijena koštanja garancije...

DŽINDIĆ: Pa to je predizborni trik, ja to ne bih komentarisao uopšte. Dakle, Vlada FBiH je tri godine otkad sam ja na čelu ovog ministarstva, zajedno sa mnom potrošila da se procedura ponovi, smanje određeni troškovi. Smanjili smo ukupnu cijenu koštanja za 60-ak miliona, što nije malo. Pregovori su nekoliko puta bili zaustavljeni, pa nastavljeni, pa saglasnost dobijena, pa nije... Dakle, nismo htjeli da pokleknemo i pristanemo na sve uslove partnera.

Nakon što je Federalno ministarstvo finansija u zadnjih nekoliko mjeseci uradilo analizu i opravdanost tog projekta, na zadnjoj sjednici Vlade FBiH u Mostaru data je saglasnost na aktiviranje takvog jednog sporazuma, naravno nakon što takav jedan projekat odobri Predstavnički dom Federalnog parlamenta. Nakon što Federalni parlament da saglasnost, a ja se nadam da niko razuman i niko realan neće biti protiv toga, taj projekat je faktički aktivan. Dakle, sve ono što je dosad potpisano i sve ono što je dosad dogovoreno, važi od trenutka kad Federalni parlament kaže „da“. Sve dok Federalni parlament ne kaže „da“, ovo dosad je bilo samo priprema. Ta priprema bez Parlamenta ne znači ništa, a sa Parlamentom znači da je projekat pokrenut.

Nisam siguran koliki broj građana zna aktuelnu situaciju u elektro-energetskom sistemu, ne znam koliko ljudi zna da smo mi članica Evropske energetske zajednice (EEZ), da mi moramo poštovati sve ono što nam Evropa, EEZ i Evropska komisija daju kroz određene projekte. Dakle, mi moramo voditi računa i o onim dokumentima koje smo potpisali. Mi smo potpisali da ćemo do 2023. smanjiti rad tri bloka koji najviše zagađuju u FBiH. I mi smo već od 1.1.2018. godine krenuli sa smanjenjem broja sati određenih blokova. Da bi izbacili blokove koji su stari 40 i više godina i stavili nove blokove koji imaju minimalan broj zagađenja životne sredine, mi moramo u ovaj projekat krenuti, htjeli ili ne.

Da je tako dobro voziti se u „stojadinu“ i „fići“, svi bi se danas vozili u njima. Pa zašto se neko ne vozi? Da je dobro proizvoditi električnu energiju sa blokom starim 40 godina, pa svi bi u Evropi proizvodili i ne bi ih svi gasili i izbacivali. Dakle, mi moramo sve te stare blokove pogasiti i izbaciti iz upotrebe, a staviti nove zamjenske, koji će minimalno zagađivati, uz maksimalan koeficijent iskorištenja 42, 43, 45 posto i više, biti primjer kako se ugalj može iskoristiti za proizvodnju električne energije. Dakle, čitava Evropa govori o tome kako treba izbaciti ugalj, a koristiti obnovljive izvore energije, a svi imaju dio stabilne energije proizvedene iz termoblokova. Dakle, moramo i mi imati tu fiksnu stabilnu proizvodnju električne energije, a pored toga i obnovljive izvore iz vjetra, vode, sunca, biomase. To je apsolutno naša obaveza. I po sporazumu koji smo potpisali sa EEZ, mi do 2023. moramo povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije na 40 posto. Dakle, omjer će biti 60-40. Tom putanjom mi i idemo, mi to pratimo. Ali paralelno gašenje starih i gradnja novih blokova nema veze sa, kako se hoće prikazati u javnosti, nekim negativnim širenjem gradnje termoblokova. To ima lijepu poruku, da napravimo termoblok, pored koga možeš uzgajati voće i povrće i jesti ga. Ti danas ne možeš disati u Tuzli u periodu kad radi Termoelektrana.

nermin-dzindic-3

Šta je sa hidropotencijalima?

DŽINDIĆ: Što se tiče hidropotencijala, projekat Vranduk od Elektroprivrede je u jednom zastoju vezano za spor sa Strabagom. Nažalost, procedura i naši zakoni su takvi kakvi jesu, gdje grupa ili pojedinac neće da preuzmu odgovornost za određene promjene koje se dešavaju u samom projektu. Dok privatnici to puno lakše rješavaju na način da odlučuju o svom kapitalu i nemaju nadzorni odbor, nemaju različitih stranaka, nemaju različitih interesa itd. Da pojednostavim - ako je projekat dogovoren za pet miliona i ako je u ranoj fazi otkriveno da je nešto promašeno, da nešto treba promijeniti, da bude debljina zida metar, umjesto metar i po, ili dva metra umjesto metar, onda se mora promijeniti i cijena. Niko u Elektroprivredi neće da pristane na takvu promjenu cijene. Neće ili ne smije. Morate biti svjesni pozicije u kojoj jeste, pozicije koju vodite, funkcije koju nosite. Morate biti svjesni i odgovornosti toga. Ja donosim danas odluku da je ovo ovako. Možda ima neka moja štetna ili loša procjena, ali ja sam je donio i tačka. Donio sam je svjesno zato što ja mislim da je bolje tako. Međutim, ljudi se tamo zbog nekih prethodnih procesa i dešavanja boje donijeti takvu odluku i taj projekat je, po meni, malo zapao u krizu. Prema posljednjim informacijama koje imam, Strabag je dogovorno izašao iz procesa, dok je EBRD, kao banka koja sufinansira i prati taj projekat, na svom nadzornom odboru i upravi odlučila da ga dodijeli drugoplasiranom na izgradnju i projektovanje i mislim da je to sad u nekoj fazi prebacivanja sa prvog na drugi.

Osim tog projekta, ima 4-5 privatnih projekata na rijeci Bosni i nekoliko njih u Unsko-sanskom kantonu. Ali to su mali projekti i nisu značajni kao ovaj. Dakle, mali projekti koji idu i na kantonalni nivo ozbirom na veličinu snage, a ovih nekoliko na rijeci Bosni odnose se na Žepče, Maglaj i Zavidoviće. Ta regija će vrlo brzo, prema onom što ja vidim po zahtjevima i po nekim procedurama koje su završene, dobiti investitore za gradnju tri hidrocentrale.

Kako ste zadovoljni poslovanjem i načinom rada Elektroprivrede BiH?

DŽINDIĆ: Gledajte, obzirom na milijardu i 100 miliona prometa, profit mora biti veći. U prvih 15 dana na jednom papiru sam napisao 10 zadataka koje Elektroprivreda treba da ispuni da bi njoj bilo lakše, a samim tim i vlasniku - Vladi FBiH. Reorganizacija u rudnicima nikad nije završena. Samim tim se i reorganizacija u čitavoj Elektroprivredi po meni mora desiti čim prije da bi se optimizirao broj radnih mjesta, broj potrebnih ljudi, struka itd, u skladu s njihovim radom i promjenama koje tržište nosi.

Apsolutno nisam zadovoljan profitom koji imaju na osnovu ukupnog broja prometa, i on mora biti veći. Ali ako uzmete u obzir da je od milijardu i sto miliona, 30-ak posto trošak radnika, 30-ak posto trošak osnovnog energenta - uglja, i da je tu održavanje jako visoko i skupo, vidite da nije rađeno na tom polju. Taj podatak se konstantno prožima i kreće kroz sve tri godine. Dakle, trošak rada mora biti značajno manji, trošak uglja mora biti značajno manji. Šta to znači? Reorganizacija po svim koordinatama, od uprave do rudnika. A onaj drugi zadatak je vezan samo za rudnike, jer trošak uglja prvenstveno zavisi od rudnika. Ako je cijena uglja u Evropi 30 maraka, zašto bi u BiH bila 50, kad imamo i najjefitiniju radnu snagu. Znači da nismo efikasno uposlili rudnike i nismo efikasno rasporedili broj radnika. Možda nam fali rudara, ali mi imamo viška ljudi koji sjede i gledaju kako rudari rade. Po meni je to veći grijeh, veća greška. To je ta reorganizacija koja je započeta kroz jedan lijep projekat sa PVC-om, koji je uradio jednu fantastičnu analizu i pokazao tačno gdje šta škripi i gdje šta ne valja. Apsolutno sam za da se po tom njihovom receptu uradi reorganizacija, naravno uključujući i neke dodatne promjene koje su socio-prirode. Ali, ako vrlo brzo tu reorganizaciju ne pustimo u eter, nažalost, Elektroprivreda će imati puno veće posljedice nakon nekog perioda, nego što danas ima. Ove godine polugodišnji izvještaj govori o 25 miliona dobiti, to je hvala Bogu zbog kiše, ni zbog čega drugog. Ostalo je sve u nekoj ravnoj liniji.

Kad smo već spomenuli rudnike - tu također nema štrajkova i nezadovoljstva kao što je bilo u ranijem periodu.

DŽINDIĆ: Sama informacija da većina rudnika uredno plaća sve poreze i doprinose, osim Zenice koja u tome još kaska, govori o ozbiljnosti pristupu u rješavanju tog problema. Puno će bolja situacija biti u rudnicima kad mišljenje privatnika ubacimo u rudnike. Dakle, privatnik neće u rudniku gledati da pet gledaju, a da dva rade. I sami ti rudari znaju da je to tako, ali nemaju moći da to isprave. Mi moramo razmišljati na takav način da na svakog stotog rudara dođe jedan radnik koji sjedi i nešto piše, a da se svi ostali sistemi umreže i upravljaju sa jednog mjesta. Kamo sreće da su ljudi koji prate rudnike vrijedni kao rudari, bilo bi nam puno bolje.

Za kraj, šta bi bio prioritet narednoj Vladi FBiH i šta biste preporučili ministru koji dođe poslije Vas, pogotovo u segmentu namjenske industrije?

DŽINDIĆ: Što se tiče energetike, mi smo prošle sedmice pokrenuli jednu inicijativu ka Vijeću ministara da se po hitnom postupku pusti u proceduru usvajanje zakona o električnoj energiji, da odvojimo zakon o gasu - njega će usvojiti neka naredna vlada. Novoj Vladi bih preporučio da završi zakon o gasu, da ga finalizira i usvoji na državnom nivou. Zatim, novoj Vladi bih preporučio da uradi jedan jedinstven zakon o energiji, koji će sve segmente energije objediniti i uskladiti sa EU direktivama i EU zakonima. A ako ne zna napisati, nek usvoji bilo koji evropski zakon, kao što sam ja pristajao na zakon o gasu. Ja sam na prvom sastanku u Beču rekao: „Molim vas, dajte nam bilo koji evropski zakon, ja ću ga potpisati i pustiti u proceduru, neću ga ni gledati“. Samo bih umjesto „Slovenija“, napisao „BiH“, umjesto „Srbija“, napisao bih „BiH“. Dakle, bilo koji zakon druge države. Nemojte da pravimo nešto novo, dajte nam neki isti zakon. I ove druge, prepisuj sve, samo ne imena. Dakle, zakon o gasu i zakon o energiji u tom energetskom sektoru.

Malo više poraditi na korekciji zakona o javnim nabavkama. Iz tog zakona bih izuzeo sve ove firme koje su značajne za privredni rast i razvoj. Promijenio bih taj zakon, rekao bih: Ljudi pustite Elektroprivredu da diše, dajte joj da radi. Da ne gubimo vrijeme na komplikovane procedure, pa imamo 50 radnika koji samo otvaraju i zatvaraju koverte.

Na zadnjoj sjednici Vlade smo dali jedan priručnik za investitore u energetskom sektoru, koji definiše nekoliko desetina mjera kroz različite zakone o tome kako pojednostaviti investitoru da uđe u energetski sektor i investira. Radio bih na tome da neke prepreke korigujemo i olakšamo procedure da neki investitor kad ovdje dođe iz bilo koje zemlje za 24 sata može registrovati firmu i početi sa radom. To je jedna generalna poruka, i to se odnosi malo i na industriju.

Druga stvar, predlažem onome ko bude tu da nastavi ovim putem kojim smo krenuli, da sva privredna društva koja posluju u FBiH, koja su u vlasništvu ili suvlasništvu Vlade FBiH, koja ne posluju u skladu sa zakonima, ne plaćaju poreze i doprinose i sve ostalo, budu likvidirana ili u stečaju reorganizovana. Pod hitno! Mi smo ih pet poslali u stečaj i time se ponosimo. Nema ih više, nemamo više tih problema. Zahvaljujući tim firmama, nikle su neke nove firme. Da li su one privatne, državne, ovakve, onakve - nebitno. Te firme upošljavaju radnike, te firme plaćaju poreze i doprinose, te firme funkcionišu i rade. U čemu je problem? Došlo je do transformacije.

Rudnici

Što se tiče rudarstva, ova reorganizacija o kojoj sam pričao - pod hitno. Zatim, zakonska obaveza kroz ovaj zakon o električnoj energiji - razdvajanje distribucije od proizvodnje - to se mora desiti. Male promjene, male korekcije na korist države u smislu bavljenja trgovinom, odnosno ljudi koji su prodavali i švercovali električnu energiju. Tu bih promijenio zakon da se onaj ko je bio direktor Elektroprivrede više nikad ne može baviti prodajom električne energije. Tačka. Evo, zamislite da ja završim mandat ministra i sutra otvorim firmu i prodajem električnu energiju. Uzmem podatke iz Elektroprivrede i sutra odem i ja prodajem električnu energiju. Pa zato što sam bio na izvoru informacija i uzeo sve. Dakle, taj zakon bih promijenio - da onaj koji se jednom bavio tim, bio u državnoj instituciji, ne može se baviti tim. To je cijena toga. Ne šest mjeseci! Nikako! Ne možeš otići u državu, uzeti podatke i izaći iz države i biti faca na terenu. Mislim, to je sramota za državu.

Namjenska industrija

Što se tiče namjenske industrije, mi smo zacrtali otprilike kroz strategiju šta su neki primarni i osnovni ciljevi. Na tom putu treba dalje ići. Nekoliko stvari u idejama koje smo mi već implementirali, i na kojima radimo, koje naravno nisu još za javnu objavu. Nastaviti na tome. Doći će vrijeme i za to kad se budu one javno promovisale. Još uvijek nije vrijeme. Mislim da će namjenska industrija sa tih nekoliko stvari koje su krucijalno podešene i omeđene u narednih 4-5 godina omogućiti normalno funkcionisanje, rast i razvoj. Neće tu biti nekih velikih oscilacija, osim ako tržište to drugačije ne kaže. Ne možete više nikom reći da neće biti dobra ili loša firma. Elektroprivreda može biti super dobra firma, a može i propasti za godinu. Ko može kome garantovati? BH Telecom može biti super dobra firma, a može i propasti za godinu. Energoinvest može biti super dobra firma, a može i propasti. Možda je već i propao. Dakle, od ljudi, organizacije uprave, menadžmenta, nadzornog odbora i od inovativnosti i kreativnosti menadžera, ljudi koji to vode, zavisi hoće li neka firma dobro raditi ili propasti. Tu nema univerzalnog recepta. Da postoji, ne bi bilo stečaja i nekih drugih problema.

Zakon o uvezivanju staža

I još jedna stvar. Zakon o uvezivanju staža, koji je na početku mandata promovisan i malo je o njemu pričano. Nažalost, nije doživio tu neku radnu verziju, da se bar o njemu raspravi, pa da se koriguje, šta valja i šta ne valja. Zakon o uvezivanju staža, po mom mišljenju, uraditi po ugledu na Republiku Srbiju, koja je to uradila jako dobro, obzirom da sam imao priliku razgovarati s predstavnicima Svjetske banke za područje Srbije. Taj zakon obavezno uraditi, usaglasiti i pustiti da neke firme oslobodimo starih tereta, starih problema i da vidimo mogu li raditi ili ne. Prethodni mandat je obilježio taj Zakon o finansijskoj konsolidaciji, koji je na neki način pokušao da upravo te neke stare obaveze zamrzne i zaustavi. Ali, sve su to odluke koje sutra padaju na sudu, jer ne možete vi zabraniti jednim zakonom funkcionisanje drugih zakona. Taj Zakon o finansijskoj konsolidaciji je otpad, treba ga reciklirati i baciti u smeće. Zakon o uvezivanju staža, koji će neke stvari pokriti sa te strane, a ako firma može tržišno funkcionisati, pusti je nek funkcioniše, ili je zatvori. Tu nema ljubavi.

(Vijesti.ba)


anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6905 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 24/08/2018 13:07

Izvoz zakljucno sa julom 2018. godine:
IZVOZ – Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2018.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST

UKUPNO: 2.671.943 kg 103.899.602 KM
IZVOZ – Eksplozivi; protieticki proizvodi; šibice; pirofor 2018.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST

UKUPNO: 723.041 kg 18.339.303 KM
:thumbup:


anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6907 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 27/08/2018 20:18

Ne bih da postavljam sliku KOS-ovca na forum. Cini mi se u pozadini slike obnovljena fasada na pogonu BNT-a. Znaci vec se ima para za usminkavanje :mrgreen:

https://avaz.ba/vijesti/bih/408943/rado ... industrije

prof.
Posts: 389
Joined: 17/10/2009 22:37

#6908 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by prof. » 27/08/2018 21:23

zanimljiv video


anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6909 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 28/08/2018 22:59

Konacno da se oglase iz BNT TMiH. Kako stvari stoje samohodka jos zadugo nece uci u serijsku proizvodnju.

28.08.2018. / 20:00h BiH - Reportaža Vijesti.ba Ekspanzija namjenske industrije: Oružje iz BNT-a na svjetskom tržištu, a ne "za ne daj Bože" Ekspanzija namjenske industrije: Oružje iz BNT-a na svjetskom tržištu.

Vijesti.ba Potražnja za proizvodima namjenske industrije, usljed globalnih kretanja, posljednjih desetak godina u stalnom je usponu. Dio tog kolača i bh. firme uzele su za sebe.

Ekspanzija namjenske industrije u FBiH i činjenica da ona predstavlja jednu od najsvjetlijih tačaka bh. privrede i ekonomije, teme su u fokusu domaće i regionalne javnosti - stručne, ekonomske, ali i političke. Najnovije procjene kažu da promet firmi koje posluju u ovoj industrijskoj grani iznosi između 300 i 350 miliona KM.

Jedna od njih je i Tvornica mašina i hidraulike BNT - TMiH u Novom Travniku. Samo tri godine ranije, prijeratni gigant bio je skoro pred gašenjem i suočen sa brojnim problemima. Od 2000. do 2015. godine, BNT je napravio 77 miliona gubitka, odnosno oko pet miliona KM gubitka na godišnjem nivou.

No, danas je slika potpuno drugačija. Protekle dvije godine firma posluje pozitivno i bez gubitaka, a samo u 2017. ostvarila je prihod od 12,5 miliona KM. Trenutno zapošljava 290 radnika i svoje obaveze isplaćuje redovno. Zaostale plate su isplaćene. U stvarno stanje ekipa Vijesti.ba se uvjerila tokom posjete kompaniji.

"Nikad nisam apsolutno zadovoljan, jer uvijek može bolje. No, u odnosu na stanje u kojem je BNT bio prije tri godine, danas je situacija više nego dobra", kaže u razgovoru za Vijesti.ba Adis Ikanović, koji je na čelu ove firme protekle dvije godine.

Sa njegovim mišljenjem saglasan je i predsjednik Sindikata Ismet Ramulj.

"Posljednje dvije godine situacija u BNT-u je dobra i povoljni su uslovi za rad. Zaposleno je novih 40 radnika. Imamo redovne plate, tople obroke, socijalno i zdravstveno osiguranje. Staž je uvezan. Kao predsjednik SIndikata, zadovoljan sam stanjem i mislim da je to slučaj i sa svim radnicima", kaže Ramulj.

Jedina dugovanja koja BNT trenutno ima proizlaze iz 2000-ih godina. Riječ je o tužbama radnika po osnovu razlika između tadašnjeg kolektivnog ugovora i novca koji im je tada isplaćen. To su dugovanja od oko pet miliona KM, a iz pomenutog perioda datira i dug prema Poreznoj upravi za neuplaćene doprinose.

Vladini namjenski grantovi dobro plasirani

Osim svjetskog trenda potražnje za proizvodima namjenske industrije, poslovnom preporodu BNT-a, kako pojašnjava prvi čovjek firme, doprinio je poboljšan i odgovorniji način upravljanja ovom industrijskom granom u proteklom periodu, što ranije nije bio slučaj, jer se u namjensku industriju nije ulagalo 20 godina. Danas se kadar podmlađuje i šansu dobijaju kvalifikovani ljudi.

Vjetar u leđa bili su i grantovi koje je Vlada FBiH, kao većinski vlasnik ovog preduzeća, plasirala protekle dvije godine.

"Grantovi koje je dao aktuelni saziv Vlade bili su namjenski. Dakle, fabrike namjenske industrije nisu mogle trošiti novac kako je ko htio, nego su sredstva utrošena na razvoj, prije svega, mašinskog parka, odnosno ostvarivanje proizvodnje. To ranije nije bila praksa, jer ste mogli dobiti milion KM i podijeliti plate, potrošiti novac i da opet nemate ništa. Upravo zbog činjenice da su grantovi namjenski, oni su dobro plasirani", pojašnjava Ikanović.

Zadovoljan je, kako kaže, odličnom saradnjom koju firma na čijem je čelu ostvaruje sa federalnom Vladom. Na pitanje da li je tokom rada suočen sa bilo kakvom vrstom pritiska premijera Fadila Novalića, resornog ministra Nermina Džindića ili nekog drugog predstavnika vlasti, Ikanović kategorično odgovara:

"Ne. Definitivno ne".

"Nije mi jasno zašto je uvriježeno mišljenje da se to radi. To su špekulacije. Jedini 'pritisak' koji postoji jeste da se radi po zakonu i da se posluje pozitivno", potcrtava direktor BNT-a.

Samohodna haubica - projekat u razvoju

Od širokog dijapazona proizvoda, pažnju javnosti u proteklom periodu BNT najviše je privukao razvojem prototipa samohodne haubice kalibra 155 milimetara, prvog modernog artiljerijskog oružja proizvedenog poslije rata u našoj državi.

"Razvoj ide u dobrom smjeru. Prototip je u principu završen, ali očekuju ga mnoga testiranja, popravke i prepravke, što je potpuno razumljivo u jednom ovakvom projektu. Rokovi koji su se pojavili u javnosti su pomalo smiješni, jer se radi o izuzetno komplikovanom projektu. Stoga brzina u tom procesu nema smisla",
pojašnjava Ikanović, dodajući da Srbija pravi sličnu haubicu još od 1989. godine, ali da taj projekat još nije završen i nije u rangu sa drugim međunarodnim proizvođačima ovog naoružanja.

Inače, zbog asortimana proizvoda koji spadaju u vojni program, BNT nema konkurenciju među domaćim proizvođačima. Ova firma proizvodi minobacače 60, 81, 82 i 120 mm, top‑haubica 152 i 155 mm, raketne samohodne višecijevne sisteme 128 i 262 mm, ručne bacače 44 mm M57 i M80, bestrzajne topove 82 mm M60 i M84, tenkovske topove 100 mm za T-55 i 125 mm za M84, protutenkovski top 100 mm, brdski top 76 mm, haubice 105 i 122 mm, top 130 mm, avionski top 23 mm i top obalske namjene 100 mm.

"Mi smo bili jedini koji smo ovo pravili u Jugoslaviji, a ni danas nemamo konkurenciju među bh. firmama koje posluju u namjenskoj industriji. Imamo odličnu saradnju sa dvjema domaćim firmama, a to su Pretis i Zrak, jer su oni naši poddobavljači", kaže Ikanović, te dodaje da saradnja postoji i sa Oružanim snagama BiH u kontekstu remonta i popravki njihovog postojećeg naoružanja.

U odnosu na regionalni proizvodni program, onaj iz BiH, ocjenjuje, najjači je i kvalitetom najbolji.

"Još uvijek smo lideri na tržištu. Recimo, minobacači se u BNT-u prave već 50 godina, a nikada nismo imali reklamaciju. Sigurno je da prednjačimo kvalitetom, a kada je u pitanju konkurentnost, ako nemamo primat, onda smo u rangu sa Srbijom", kaže Ikanović, podsjećajući da je u drugim državama bivše Jugoslavije namjenska industrija uglavnom propala.

Kontrolisano tržište naoružanja

BNT plasira svoje proizvode isključivo u inostranstvo, pretežno na tržišta istočno do BiH - Bliski istok, Srbija, Bugarska, a posluje, između ostalog, i sa američkim firmama.

"To nije zadnji krik tehnike i kupci su uglavnom države koje imaju manje novca, pa se orijentišemo prema, uslovno rečeno, siromašnijim državama. Potražnja uvijek postoji, ali nismo jedini na svijetu koji to proizvode. Konkurencija je velika, a u konačnici odlučuje kupac", naglašava on.

Kada je u pitanju zakonska regulativa, namjenska industrija suočena je sa poznatom bh. administrativnom boljkom - sporost u dobijanju dozvola za izvoz.


"To je ono što nas koči. Često možemo brže proizvesti, nego što možemo dobiti dozvolu za izvoz. Nerijetko se traže i vrše dodatne provjere, ponekad na osnovu smiješnih razloga, ali to je ono što trenutno imamo na sceni", navodi prvi čovjek BNT-a.

Za izdavanje dozvola i zakonitost poslovanja nadležne su brojne institucije na federalnom i državnom nivou, počev od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje izdaje dozvole kako za uvoz, tako i za izvoz oružja i dijelova oružja, preko Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva odbrane BiH, koji provjeravaju krajnjeg kupca na osnovu zahtjeva domaćih firmi koje posluju u namjenskoj industriji.

Ikanović u razgovoru za Vijesti.ba pojašnjava kako ne postoji mogućnost da BNT napravi određeni proizvod, ali da ga ne plasira na tržište, čime je ujedno demantovao tvrdnje o skladištenju naoružanja. U šaljivom tonu dodaje: "Niko ne kupuje haubicu da bi je imao ispred kuće".

"To je nemoguće, jer naša zakonska regulativa to ne dozvoljava. Prema zakonu, mi ne smijemo proizvoditi ništa za šta nemamo ugovor. Dakle, u proizvodnju krećemo tek nakon potpisanog ugovora sa kupcem", jasan je on.

U konačnici, proizvodnja u BNT-u na godišnjem nivou kontroliše se pet puta.

"Dva puta godišnje imamo redovne državne kontrole, kao i dvije federalne. Osim toga, jednom godišnje imamo kontrolu EUFOR-a. Nemoguće je da proizvedeno oružje prodajemo negdje 'ispod žita'. Takve tvrdnje su neozbiljne", kaže Ikanović.

Osvrćući se na medijske navode da su se proizvodi BNT-a našli na nekontrolisanim tržištima, poput ISIL-a, on pojašnjava da BiH i domaće firme ne snose odgovornost za to. Krajnji kupac odgovoran je i za dalju sudbinu naoružanja koju je kupio u BiH.

"Važno je napomenuti da je nemoguće da bilo koja fabrika namjenske industrije izveze nešto na neko nekontrolisano tržište. No, šta naši krajnji korisnici rade sa oružjem i drugim materijalima, nešto je što ne možemo kontrolisati, niti smo ovlašteni za to", precizira direktor BNT-a.

Cilj - razvoj proizvoda i nova tržišta

Govoreći o budućnosti BNT-a, Ikanović ističe da je fokus na razvoju proizvoda i osvajanju novih tržišta. On pojašnjava da je proizvodnja firme trenutno na deset posto u odnosu na prijeratni period, ali da razloga za optimizam ima.

"Oružje koje je BNT proizvodio, kupovale su države Pokreta nesvrstanih i to oružje još imaju u svom arsenalu. One su i dalje zainteresovane za kupovinu. Posjećuju nas potencijalni kupci, postoje i raspisani tenderi, kao i date ponude. No, kupovina oružja traje mnogo duže nego što se obično misli. Recimo, u pojedinim zemljama, tenderske procedure traju više od godinu, tako da dobijanje velikog posla često može trajati godinama", zaključuje Ikanović u razgovoru za naš portal.



Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)
http://m.vijesti.ba/clanak/418288/ekspa ... e-daj-boze

User avatar
Seawolf
Posts: 3767
Joined: 14/06/2012 22:59

#6910 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Seawolf » 29/08/2018 18:16

BNT plasira svoje proizvode isključivo u inostranstvo, pretežno na tržišta istočno od BiH - Bliski istok, Srbija, Bugarska ...
Prema ovome, BNT samohotka 155 mm, ima veće šanse da uđe u naoružanje VS, nego u naoružanje OSBiH.

amko761
Posts: 804
Joined: 06/06/2012 17:40

#6911 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by amko761 » 30/08/2018 08:20

Aj pa kako ćemo napasti RS i protjerati srbe? :sad:

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6912 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 30/08/2018 20:24

amko761 wrote:Aj pa kako ćemo napasti RS i protjerati srbe? :sad:
pa kako ces napasti nesto sto ne postoji. evo da ti ovi pojasne.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini odgovorila je na upit "Dnevnog avaza" kako gledaju na razgovore o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova i bi li se to moglo odraziti na BiH.

- Stav Vlade SAD po ovom pitanju je jasan. Kao što smo do sada više puta ponovili, ne postoje paralele između Republike Srpske i Kosova. BiH je bila suverena i međunarodno priznata država i prije Dejtonskog sporazuma.

Sjedinjene Američke Države i ostale članice međunarodne zajednice su u potpunosti posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Republika Srpska i Federacija BiH su osnovni elementi unutrašnje političke organizacije Bosne i Hercegovine.

Kao što je dobro poznato, Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine ne daju pravo bilo kojem od dva entiteta da se otcijepi od BiH. Postojanje ova dva entiteta je u potpunosti ovisno o postojanju BiH.
https://avaz.ba/vijesti/bih/409594/amba ... je-dejtona
znaci onog momenta kad manji entitet roglasi nezavisnot tog istog momenta postaje ustavno pravno da postoji. i kako da ih napadnes kad ne postoje. znaci po medjunarodnom pravu postoji samo teritorij pod kontrolom separatista. kao na primjer u siriji sto je slucaj.

e kakvo bi neko novo uredjenje BiH ili neke nove granice BiH nakon razmjene teritorija sa srbijm bilo to je za sad nepoznanica barem za obicne smrtnike. to ne znaci da karte cec nisu nacrtane. kad tad ce i BiH doci na red CG je rijesena, MK je rijesena evo rijesava se i Kosovo i na kraju ostaje da se rijesi i BiH. moja slobodna procjena je da bi se moglo poceti rijesavati BiH za nekih 4-5 godina.

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6913 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 30/08/2018 20:50

Nuken wrote:Image
kolega hvala za sliku. slika otkriva jednu veliku tajnu. a to je kako je moguce da se haubica oslanja na na samo ve dvije nozice. odgovor se krije doslovno iza zadnjeg tocka. tu se vidi stopalo kao treca tacka na koju se oslanja haubica.

trenutni polozaj je izgleda marsevski. u slucaju automatske paljbe punjac bi se morao spustiti jos niz onu nosecu letvu. teziste haubice je na samoj ivici vozila sto uz oslanjanje na tri tacke uveliko smanjuje prenos vibracija prilikom opaljenja. i to je i omogucilo da se uzme ovako slabo vozilo kao sto je onaj sirotinjski FAP. iako se mora reci da su ga dotjerali.

dobro je da su izasli sa ovom slikom da potencijalni kupci vide da se radi na ovakvom proizvodu. mislim da bi trebali jos agresvnije ici na promociju ove haubice. na primjer sa nekim video materialom sa testiranja.

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6914 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 30/08/2018 20:53

sad kada smo saznali vise o haubici mozemo zakljuciti da ono drugo oruzje koje je najavljeno od bivseg direktora BNT-a najvjerovatnije nije haubica u kalibru 122 mm.

sta bi li onda moglo biti? ipak neki raketni bacac dalekog dometa? valjda ce mo bar to saznati u ovoj predizbornoj kampanji.

anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6915 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 30/08/2018 21:26

“Igman” Konjic veći gigant nego ikada: Preko hiljadu radnika proizvodi svjetski poznatu municiju
objavljeno 29. avg 2018. u 19:43

U Konjicu, u “Igmanu” radi pola Konjičana, a ona druga polovica se hrani od te prve polovice, rekao je prije rata bosanskohercegovački pisac Zuko Džumhur. Danas je ova fabrika vodeća u namjenskoj industriji FBiH, a asortiman proizvoda prepoznatljivog kvaliteta vraćaju je na staze prijeratnih uspjeha.
Iako će brojni radnici reći da je “Igman” danas veći gigant, jači i uspješni u odnosu na vrijeme prije rata, uprava je opreznija u ocjeni.

“Buduća vremena će najbolje procijeniti stanje. U svakom slučaju, naš cilj je da svakog dana budemo bolji i da već danas ispravljamo eventualne jučerašnje greške”. Ovom konstatacijom počinje razgovor za Vijesti.ba direktor Đahid Muratbegović.

djahid-muratbegovic-igmankonjic

Cilj Vlade FBiH uspješno poslovanje Igmana

Federalna Vlada većinski je vlasnik ove fabrike, a prema ocjeni direktora Muratbegovića, međusobna saradnja je odlična. U protekle četiri godine, Igman je poslovao dobro, pa zahtjevi prema Vladi nisu bili megalomanski.

“Predstavnici Vlade, premijer Fadil Novalić i resorni ministar Nermin Džindić nas posjećuju, imaju ideje, komuniciramo i razgovaramo o novim stvarima. I njima je, kao većinskom vlasniku, u interesu da Igman radi što bolje”, navodi Muratbegović.

Nastojanja su da četvorogodišnji mandat bude završen investicijama u vrijednosti od 35 miliona KM. Ulaže se u nove linije, novu opremu, infrastrukturu i zapošljavanje.

igman-konjic-0227

“Proteklih četiri, pet godina Igman radi sa profitom. Za posebnu pohvalu je to što se taj profit ne uzima kompaniji, nego se sugeriše da se on investira, te da se kupuje nova oprema i nove linije, da se zapošljavaju novi ljudi. To je velika stvar”, kaže on.

Istina, dodaje, posljednje tri godine, ova fabrika dijeli dividendu, ali je riječ o minimalnoj količini.

“Jedan dio ide Vladi FBiH, a drugi dio se dijeli fondovima, odnosno malim dioničarima”, precizira Muratbegović.

igman-konjic-0264

Od rata do najpoznatije tvornice municije

Igman je u domaćoj javnosti prepoznat kao jedna od prvih fabrika namjenske industrije koja je izašla iz kritične zone i danas ostvaruje dobit.

Direktor svjedoči teškom poslijeratnom preporodu najpoznatije bh. tvornice municije. Trebalo je, kaže, mnogo strpljenja i radnika i uprave i vlasnika, ali i vremena da stvari krenu naprijed.

“Desio se nesrećni rat i učinio je svoje. Igman je izgubio tržište, a nekadašnji kupci već su sarađivali sa drugim proizvođačima. Najveći problem, dakle, bilo je tržište i poslovi, jer smo ostali bez ugovora. Osim toga, bili smo suočeni sa negativnom kampanjom, koja je nažalost prisutna i danas, u smislu da je konkurencija govorila da Igman više ne postoji. Prisustvovali smo sajmovima, a nismo imali novac, imali smo nove kataloge, a nismo imali stare, imali smo proizvodnju koji nismo imali, radnici su dolazili na posao, a nisu imali plate…”, priča Muratbegović.

Desetak godina nakon 1996. godine, konjički “Igman” počeo je poslovni preporod, zahvaljujući ugovoru sa jednom jugoistočnom državom.

“Krenulo je nabolje. Od tada ispunjavamo sve obaveze prema radnicima i državi. Zadovoljni smo, a smatram da postoji zadovoljstvo i kupaca i dobavljača, ali i vlasnika”, navodi direktor “Igmana”.

igman-konjic-0268

Oslonac konjičke privrede

U Igmanu danas 1.157 radnika radi u tri smjene, a Muratbegović sa ponosom ističe da je u radnom odnosu 57 visokostručnih kadrova, te osam magistara nauke.

Konjička privreda se oslanja na ovu tvornicu, a od njega indirektno živi desetak hiljada stanovnika ovog hercegovačkog grada.

“Prvih šest mjeseci 2018. godine završili smo za milion KM više u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Profit je za oko 800.000 KM veći u odnosu na prošlu godinu, a poznato je da je ona bila najbolja poslovna godina do sada. Ovu godinu imamo ugovorenu do kraja, kao i veći dio naredne godine.

Prijeratni proizvodni program zadržan je i danas, a visoki kvalitet asortimana omogućio je Igmanu prije desetak godina povratak među svjetske velikane u namjenskoj industriji.

“Prepoznatljivi smo svjetskom auditorijumu, bilo starim ili novim kupcima. Susrećemo se na seminarima, razgovaramo o proizvodnji i samoj kompaniji. Vraćaju nam se stari kupci, ali i novi su zainteresovani za naše proizvode. Naš kvalitet rezultirao je današnjem uspjehu”, potcrtava Muratbegović u razgovoru za naš portal.

igman-konjic-0276

Proizvodnja po istočnoj i NATO varijanti

Igman dobro kotira na svjetskom tržištu, a kada je u pitanju regija, procjenjuje se da je među prvih pet firmi koje posluju u namjenskoj industriji.

“Imamo asortiman koji nema ni Prvi partizan iz Srbije kao konkurentska firma. Ogromna prednost Igmana je u tome što danas istovremeno možemo proizvoditi po istočnoj, nekadašnjoj ruskoj, varijanti i po NATO, odnosno evropskoj varijanti. To ne mogu mnoge firme, jer uglavnom rade po jednoj ili drugoj varijanti”, ističe prvi čovjek Igmana.

Oprema na kojoj se radi je stara, datira iz ’70. i ’80. godina, ali je zahvaljujući korektnom i planskom održavanju i dalje u dobrom stanju. U skladu sa postojećim mogućnostima, radi se na modernizaciji i zanavljanju.

“Naša oprema je CNC numerička i dijelom smo je zanovili. Takođe, naš tim je trenutno u Belgiji na pretprijemu opreme za proizvodnju nove linije. To će biti novina u odnosu na naše postojeće kapacitete. Vrijednost te opreme je 6.950.000 evra. Ona će biti isporučena do kraja godine i planiramo da novu liniju pustimo iduće godine, na dan fabrike, a to je 6. maj”, kaže Muratbegović.

Osim ove investicije, u izgradnji je hala za sirovinu, čija izgradnja košta milion KM. Prošle godine u pogon je puštena oprema za prečišćavanje otpadnih voda.

“Tehnički i tehnološki smo poprilično potkovani i obezbijeđeni od strane kadra koji se školuje u državi. No, imamo problema sa određenim stručnim spremama koje se ne školuju u BiH. No, onaj ko ima znanje i visoku stručnu spremnu veoma se brzo preorijentiše i osposobi”, navodi direktor Igmana.

Asortiman za savremene svjetske armije

Asortiman ove konjičke tvornice, prema riječima njenog prvog čovjeka, potreban savremenim armijama svijeta. Ne samo zemljama u ratu, dodaje, nego i onima koje su u miru, a koje rade na zanavljanju naoružanja. Polušaljivim glasom navodi i “zemljama koje treba da odvrate potencijalnog neprijatelja”.

Igman danas 95 posto svojih proizvoda plasira na inostrano tržište – SAD, azijske, afričke i evropske zemlje. Saradnja postoji i sa Oružanim snagama BiH, ali u neuporedivo manjem obimu. Uglavnom je to manevarska municija, koja se koristi za obuku bh. vojnika koji odlaze u mirovne misije.

“Objektivno – teško je dati odgovor na pitanje kome prodajete municiju. Ako to kažete, onda ste otkrili sa čim je ta zemlja naoružana, a to je ujedno i informacija za konkurenciju. U principu, naši najveći kupci odavno su Amerikanci, ali za svoje koalicijske snage na Istoku. To znači da za njih radimo municiju istočne varijante. Takođe, pored postojećih, egipatsko tržište se pojavilo kao novo”, navodi, između ostalog, Muratbegović, te dodaje da se kalibri proizvode za potrebe savremenog svijeta, kao i da se ova firma posebno može pohvaliti specijalnim zrnima, odnosno obilježavajućom probojno-zapaljivom municijom.

Kako pojašnjava, ugovori o kupovini vrlo rijetko se potpisuju sa nadležnim ministarstvom zainteresovane države. To se uglavnom radi preko posrednika.

“U ovoj branši između proizvođača i krajnjeg korisnika puno je posrednika. Zovite ih mešetari ili menadžeri, ali oni uzimaju sebi profit. Ukoliko krajnji korisnik platiti puta dva više robu, to je nije naš problem”. dodaje Muratbegović.

igman-konjic-0315

Nakon potpisivanja ugovora, slijedi apliciranje za izvoznu dozvolu kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. A onda se spora administracija pokaže na djelu.

“Za dobijanje dozvole najčešće se čeka 60 dana, a nekada i duže. Problem je, recimo, kada nam je rok isporuke 100 dana, a na dozvolu čekamo 60. Ukoliko niste počeli proizvodnju prije izdavanja dozvole, vi ste automatski zakasnili. S druge strane, uvijek postoji rizik da počnete sa proizvodnjom prije nego što dobijete dozvolu, jer se može desiti da tu robu niko ne želi. Mi smo imali slučaj sa Ukrajinom. Dogovorili smo posao, posjedovali sve potrebne papire i dozvolu, čak smo i uzeli avans, te proizveli robu. No, desio se rat između Rusije i Ukrajine, pa dam je dozvola povučena. Za mizeran novac prodali smo robu drugom kupcu, a Ukrajini vratili novac”, priča direktor Igmana.

Govoreći o planovima za budućnost, on napominje da se mora napraviti nešto novo, slično kao postojeći proizvodi ili dijametralno suprotno.

“Na tržištu imamo svoje mjesto zahvaljujući asortimanu i kvalitetu. No, novac moramo uložiti i u nešto novo. U Konjicu se municija zna raditi najbolje. Možemo se hvaliti Neretvom, ćuprijom, Jablaničkim i Boračkim jezerom, raftingom i slično, ali ovaj svijet ovdje zna najbolje raditi municiju”, zaključuje Muratbegović.
http://biznis.ba/igman-konjic-veci-giga ... -municiju/

Otvaranje nove linije ipak tek u maju 2019. godine. Jeli poznato koliko se povecavaju kapaciteti Igmana uvodjenjem nove linije?

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6916 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 31/08/2018 09:29

Govoreći o planovima za budućnost, on napominje da se mora napraviti nešto novo, slično kao postojeći proizvodi ili dijametralno suprotno.

“Na tržištu imamo svoje mjesto zahvaljujući asortimanu i kvalitetu. No, novac moramo uložiti i u nešto novo. U Konjicu se municija zna raditi najbolje. Možemo se hvaliti Neretvom, ćuprijom, Jablaničkim i Boračkim jezerom, raftingom i slično, ali ovaj svijet ovdje zna najbolje raditi municiju”, zaključuje Muratbegović.
sta mu dodje ovo "diametralno suprotno". na sta novo misli direktor?

predratni IGMAN je imao kapacitet od 140-150 miliona godisnje kad se radi po komunistickom rezimu i ne saltaju se kalibri svako malo. podatak direktora sa proslave 65. godisnjce tvornice. u istom prilogu je dotaknut problem sa bankama koji se ovih dana pojavio kao neki novi problem. iako taj problem postoji od uvijek.

po ovom kapotalistickom radu u 3 smjene i subote radne vjerovatno je premasio predratnu proizvodnju. ali ne zbog novoh linoja nego zbog jaceg koristenja postojecih.

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6917 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 31/08/2018 09:50

Šta će Vlada FBiH preduzeti kako bi spasila namjensku industriju?

Mi smo u posljednjih nekoliko mjeseci razgovarali sa potencijalnim američkim investitorima koji su dolazili na informativne razgovore o mogućnostima ulaganja u namjensku industriju Federacije BiH. U prvom koraku tražili su od nas informacije da li smo mi spremni biti partner u nekom budućem ulaganju, s obzirom na to da su ti strani ino-partneri, iz Amerike, spremni ući u kupovinu manjinskih udjela u privrednim društvima u Federaciji BiH.

Na zajedničkom sastanku, na kojem je prisustvovao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić, smo pozitivno odgovorili, što znači da smo spremni biti partner budućem zajedničkom ulaganju ili budućim zajedničkim projektima sa kompanijama iz Sjedinjenih Država.

Koje su to kompanije?

Zamolili su nas da ne otkrivamo koje su to kompanije i mi ćemo to ispoštovati.
Predstavnici tih kompanija su došli, razgovarali, tražili naše mišljenje i procjenjivali da li ćemo biti pouzdani i sigurni partneri kad uđu u manjinski paket vlasništva u privrednim društvima. Mi smo to prihvatili, s obzirom na to da je puno bolje, i za Vladu FBiH a i za manjinskog vlasnika, da budemo partneri i da proporcijalno vlasništvu ulažemo u razvoj i opstanak namjenske industrije u FBiH.


Puno je bolje za Vladu FBiH kao većinskog vlasnika da imamo s druge strane partnera koji će u omjeru 49 uložiti onoliko koliko mi ulažemo u namjensku industriju. A mi zaista ulažemo puno. Nama je poželjan partner koji će pratiti nas, odnosno da mi pratimo partnera ukoliko ima boljih ideja u smislu razvoja i pronalaska novih tržišta.
veoma interesantntna izjava ministra.

obrni okreni ali spas namjenske u bosnjaka je u saradnji sa amerikancima.

upitno je kako ce istjerati one krvopijske fondove koji su se uvalili u vlasnistvo tvornica NI kako bi njihovo mjesto zauzele americke firme.

ali vec imamo slucaj prodaje cetvrtine akcija IGMAN-a od strane tog jednog "investicionog" fonda.

iskreno se nadam da je kupac neka americka firma koja se bavi istom djelatnoscu. jer bi to omogucilo one najave direktora o novim stvarima.

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6918 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 31/08/2018 10:12

svjestan sam da se ova najava ulaska amerikanca nece svidjeti "poturicama" koji guslaju po forumima u okruzenju kako turci i arapi pomazu NI u bosnjaka.

"poturice" su ubjedile komsije i susjede u ogromnu pomoc turske u razvoju bosanske haubice. a ovi su to objerucke prihvatili jer im to odgovara za njihovo guslanje da je NI u bosnjaka poluga islamskog terorizma i da ke zbog toga treba unistiti. tako da se ova saradnja nece svidjeti ni komsijama ni suajedima kao ni poturicama.

da zakljucimo, pomoc turske u razvoju samohodne haubice po ovome sto sad znamo iznosi cjelih:
0.000000000000000000000%

155_mm
Posts: 10679
Joined: 25/03/2011 17:44

#6919 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by 155_mm » 31/08/2018 10:23

Šta je sa idejom o proizvodnji borbenih dronova?

Ta ideja je prešla u jednu fazu ispitivanja tržišta i ispitivanja mogućih konzumenata, kao i upoređivanje sa drugim firmama da se vidi dokle su one došle, u koje svrhe se to koristi... Mislim da se to u ovom mandatu neće desiti, ali će to svakako biti zadatak neke nove vlade, nekog novog ministra i premijera, naravno, ukoliko budu radili u korist FBiH...
mislim da se ovaj dio ne bi mogao odraditi bez pomoci amerikanaca. a za preduslov za njihovu pomoc za ovakvo nesto je vjerovatno vlasnicki udio u tvornicama NI.

a o znacaju borbenih dronova za bioloski opstanak bosnjaka mislim da ne treba govoriti.

User avatar
славянин
Posts: 11285
Joined: 30/05/2013 21:43
Location: Tuzla,Sarajevo i dalje :)

#6920 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by славянин » 31/08/2018 14:48

155_mm wrote:
Šta je sa idejom o proizvodnji borbenih dronova?

Ta ideja je prešla u jednu fazu ispitivanja tržišta i ispitivanja mogućih konzumenata, kao i upoređivanje sa drugim firmama da se vidi dokle su one došle, u koje svrhe se to koristi... Mislim da se to u ovom mandatu neće desiti, ali će to svakako biti zadatak neke nove vlade, nekog novog ministra i premijera, naravno, ukoliko budu radili u korist FBiH...
mislim da se ovaj dio ne bi mogao odraditi bez pomoci amerikanaca. a za preduslov za njihovu pomoc za ovakvo nesto je vjerovatno vlasnicki udio u tvornicama NI.

a o znacaju borbenih dronova za bioloski opstanak bosnjaka mislim da ne treba govoriti.
De malo da sletimo na zemlju... ni puske u kompletu ne proizvodimo a vec o borbenim dronovima :-?

User avatar
heckler
Posts: 3741
Joined: 24/01/2010 03:14

#6921 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by heckler » 31/08/2018 17:58

Od prvih slika ACU puske i pistolja bilo je jasno da postoji neka saradnja sa Arexom iz Slovenije ali jos nisam 100% dokucio kakva tacno. Nedavno je neki SLO drzavni sajt objavio listu izvoza vojne opreme 2017 i pokazao izvoz 2 Arex AKB15 puske u BiH.

Danas primjetih objavu Slovenske Porezne uprave sa raznim financijskim tranzakcijama i vidim nekoliko tranzakcija gdje Arex salje uplate ACU, avansi i uplate po ugovorima.

Link: http://www.uppd.gov.si/fileadmin/uppd.g ... kazila.xls

archi_a
Posts: 6603
Joined: 11/12/2011 18:11

#6922 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by archi_a » 31/08/2018 18:10

Image

AC Alfa SMG 6 i poluautomatski pištolj AC Alfa 5 :bih:

anelsol
Posts: 1009
Joined: 10/05/2017 22:41

#6923 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by anelsol » 31/08/2018 18:26

Realno ono sto trenutno proizvodimo proizvodili smo i osamdesetih, I osim ACU nismo nikakv bitan tehnoloski iskorak do sada uradili. Zbog nepostojanja naucnih instituta pozeljno je da nase firme saradjuju sa inostranim zbog uvodjenja novih tehnologija, i uvodjenja novih proizvoda. Strani suvlasnik, koji bi preuzeo suvlasnicke dijelove od beskorisnih fondova, bio bi idealan. Tu je po meni zaista kljuc daljnjeg razvoja nase NI.

espn
Posts: 1405
Joined: 27/06/2018 19:01

#6924 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by espn » 31/08/2018 18:29

Kako je Tito stvarao fabrike iz nicega. Sto ovi to sada ne urade?

User avatar
Streptokok
Posts: 3470
Joined: 27/10/2014 08:18

#6925 Re: BH vojna industrija i naoruzanje

Post by Streptokok » 31/08/2018 19:11

espn wrote:Kako je Tito stvarao fabrike iz nicega. Sto ovi to sada ne urade?
Nije bas tako. Veci dio fabrika je dobio od njemacke a nesto i od italije u okviru ratne reparacije

Post Reply