Nije mi se dalo. Ovdje daleko veci broj ljudi vidi pomenuti materijal, te na koji nacin se desilo obmanjivanje javnosti po pitanju revizije presude.
Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
-
Sara03
- Posts: 3292
- Joined: 22/02/2017 03:17
-
Dozer
- Posts: 28384
- Joined: 19/09/2008 10:14
- Location: Zemlja maloumne ENV matrice...
#28 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
I...? Koji je zakljucak, tj. odgovor na pitanje iz naslova?
Najkrace, i stane u 3 slova - SDA.
Malo duze, ali se svodi na isto - Bakir Izetbegovic i ocuvanje mladomuslimanskog babinog sna, kao i sakrivanje istine o dogovorima koji su postojali prije 1992., te uloge A.I. u njima, a zatim i SDA.
Najkrace, i stane u 3 slova - SDA.
Malo duze, ali se svodi na isto - Bakir Izetbegovic i ocuvanje mladomuslimanskog babinog sna, kao i sakrivanje istine o dogovorima koji su postojali prije 1992., te uloge A.I. u njima, a zatim i SDA.
-
piupiu
- Posts: 16623
- Joined: 05/01/2008 05:08
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#30 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Temu nisam zakljucio a razloge sto sam poredao hronologiju medijskih isjecaka sa izjavama odgovornih jeste da se vidi obmana javnosti od strane Sakiba i Bakira.Dozer wrote: ↑22/05/2022 14:15 I...? Koji je zakljucak, tj. odgovor na pitanje iz naslova?
Najkrace, i stane u 3 slova - SDA.
Malo duze, ali se svodi na isto - Bakir Izetbegovic i ocuvanje mladomuslimanskog babinog sna, kao i sakrivanje istine o dogovorima koji su postojali prije 1992., te uloge A.I. u njima, a zatim i SDA.
Sad cu da okacim jedan dokument koji se malo tice svega.
-
jasib
- Posts: 1180
- Joined: 25/08/2013 09:12
#31 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Nemam u ovom trenutku neki drugi komentar na tvoju temu...Možda da spomenem osvrt Geoffrey Nice sa FACE TV da još nije kasno za pokretanje ove tužbe, ali sam se javila prije svega da ti čestitam na ogromnom radu i materijalu za uvod u temu, koji je obuhvatio cijelu stranu.kiligonzales wrote: ↑22/05/2022 20:45 Temu nisam zakljucio a razloge sto sam poredao hronologiju medijskih isjecaka sa izjavama odgovornih jeste da se vidi obmana javnosti od strane Sakiba i Bakira.
Sad cu da okacim jedan dokument koji se malo tice svega.
Svaka čast!
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#32 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Jedan dokument eto tako da malo temu osvjezimo ko umije engleski nek nam ga prevede 
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#33 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Dokument kojim se onemogucavala ambasada BIH u Holandiji da u nedostatku saglasnosti politicara u BIH podnese zahtjev o reviziji presude
Ova akcija ministra vanjskih poslova Ivana Crnadka govori o dimenziji kojom su nas politicari obmanjivali o drugim mogucnostima da zahtijev revizije presude bude podnesen.
Ova akcija ministra vanjskih poslova Ivana Crnadka govori o dimenziji kojom su nas politicari obmanjivali o drugim mogucnostima da zahtijev revizije presude bude podnesen.
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#34 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Zahtjevi za reviziju presuda Međunarodnog suda pravde: Neobičan “slučaj” za reviziju presude o genocidu u Bosni
Napisao Dapo Akande
Prošlog četvrtka, predsjednik Međunarodnog suda pravde (ICJ) dao je izjavu u kojoj je najavio da Sud “nije propisno” rješavao zahtjev za reviziju meritorne presude Suda od 26. februara 2007. godine u predmetu Konvencije o genocidu u BiH (Bosna i Hercegovina protiv Srbije). Ključno pitanje je bilo da li se zahtjev za reviziju trebao smatrati zahtjevom koji je podnijela Bosna i Hercegovina, a to je zavisilo od toga da li će se osoba koja je podnijela zahtjev smatrati agentom za Bosnu i Hercegovinu. Prilikom donošenja odluke da ne poduzima nikakve radnje po zahtjevu za reviziju, Sud je zaključio „da nadležni organi u ime Bosne i Hercegovine kao države nisu donijeli odluku da zahtijevaju reviziju presude. od 26. februara 2007. godine u predmetu o primjeni Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i HercegovinaU stvari, Sud je odbio zahtjev za reviziju s obrazloženjem da osoba koja je tvrdila da je agent za Bosnu, g. Sakib Softić, zapravo nije bila imenovana od strane države za agenta za potrebe ovog konkretnog postupka. G. Softić je imenovan za agenta za Bosnu, 2002. godine, u prvobitnom predmetu Konvencije o genocidu u BiH .. Sadašnja kontroverza oko njegovog autoriteta proizašla je iz prirode Predsjedništva Bosne – šefa države – koje nije pojedinac, već se sastoji od 3 pojedinca: jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata. Kako je proizašlo iz zasebnih pisama Sudu od strane svakog od članova Predsjedništva, Predsjedništvo nije donijelo nikakvu odluku o zahtjevu za reviziju i samo je bošnjački član Predsjedništva, g. Bakir Izetbegović, smatrao da je imenovanje g. Softića kao zastupnika u prvobitnom predmetu ostala je važeća.
Da li je Sud bio u pravu što je odbio „zahtjev” za reviziju u ovom predmetu zavisi od toga da li će se zahtjev za reviziju smatrati novim predmetom za razliku od odvojene faze prethodnog predmeta. Ako je zahtjev za reviziju samo zasebna faza prethodnog slučaja – oblik slučajnog postupka – onda bi se ovlaštenje prethodnog agenta proširilo na tu novu fazu dok agenti obavljaju svoje funkcije u cijelom predmetu, osim ako ih ne zamijeni država . Međutim, ako je zahtjev za reviziju novi slučaj, bilo bi pravo da od države zatraži novu naznaku ko je agent, čime bi se implicitno potvrdilo da je država ovlastila pokretanje tog novog postupka.
Po mom mišljenju, Sud je s pravom smatrao, makar implicitno, da su zahtjevi za reviziju novi postupci, a ne samo nastavak prethodnog predmeta. Postoji kvalitativna razlika između zahtjeva za reviziju (ili zapravo tumačenje) prethodne presude koji proizilazi iz postupka koji je u suštini okončan tako što je predmet uklonjen sa spiska neriješenih predmeta Suda, s jedne strane, i pokretanja slučajnog postupka ( kao što su privremene mjere za privremenu zaštitu ili davanje preliminarnih prigovora) u predmetu koji je u toku, s druge strane. Pokretanje slučajnog postupka u predmetu koji je u toku nije ništa drugo do pitanje strategije parničnog postupka u postupcima koji bi se inače nastavili. Stranke u predmetu su već uvučene u parnicu i pitanje je samo jedno kako to voditi. Međutim, u slučaju revizije ili tumačenja meritorne presude, dotična država se suočava sa pitanjem da li želi da nastavi parnicu ili ne, u okolnostima u kojima trenutno nije uključena u parnicu. Poduzimanje tog koraka je daleko značajnije i jedino je ispravno imati materijalne dokaze da je osoba koja tvrdi da je poduzela ovaj korak u ime države za to zaista bila ovlaštena od strane države. Korak koji se ovdje poduzima je onaj koji utiče na novi smjer (makar i prijateljski) u odnosima između dvije države. Iako je država možda odlučila da vodi parnicu (ili je uvučena u parnicu) sa drugom državom u jednom trenutku, ne treba olako pretpostaviti da želi da nastavi parnicu mnogo godina nakon što je slučaj u suštini zatvoren. Vrijedi podsjetiti da se zahtjevi za reviziju mogu podnijeti i do 10 godina nakon donošenja presude (čl. 61(5) Statuta – “bosanski zahtjev” je podnet samo nekoliko dana nakon tog roka od 10 godina). U slučaju zahtjeva za tumačenje ne postoji rok propisan u čl. 60 Statuta, a takav zahtjev može biti pokrenut mnogo decenija kasnije (kao što se dogodilo u Vrijedi podsjetiti da se zahtjevi za reviziju mogu podnijeti i do 10 godina nakon donošenja presude (čl. 61(5) Statuta – “bosanski zahtjev” je podnet samo nekoliko dana nakon tog roka od 10 godina). U slučaju zahtjeva za tumačenje ne postoji rok propisan u čl. 60 Statuta, a takav zahtjev može biti pokrenut mnogo decenija kasnije (kao što se dogodilo u Vrijedi podsjetiti da se zahtjevi za reviziju mogu podnijeti i do 10 godina nakon donošenja presude (čl. 61(5) Statuta – “bosanski zahtjev” je podnet samo nekoliko dana nakon tog roka od 10 godina). U slučaju zahtjeva za tumačenje ne postoji rok propisan u čl. 60 Statuta, a takav zahtjev može biti pokrenut mnogo decenija kasnije (kao što se dogodilo uSlučaj Temple of Preah Vihear gdje je zahtjev postavljen skoro 50 godina nakon izricanja presude).
Prethodna praksa u vezi sa zahtjevima za reviziju presuda MSP-a
Osim toga, stav da su zahtjevi za reviziju (i za tumačenje ranijih presuda) različiti predmeti od prvobitnog postupka potvrđuje i dosadašnja praksa Suda i stranaka u revizijskom postupku, kao i Poslovnik Suda. .
Nije bilo mnogo prethodnih zahtjeva za reviziju presuda MSP-a. Prije ove godine u cijeloj istoriji Suda podnesene su samo 3 zahtjeva za reviziju presude MSP-a. Jedan od tih 3 bio je zahtjev Jugoslavije za reviziju presude o prethodnim prigovorima u predmetu Konvencije o genocidu u Bosni . Iznenađujuće, "bosanski zahtjev" za reviziju iz 2017. godine bio je drugi zahtjev za reviziju u februaru 2017., nakon zahtjeva Malezije (podnesenog 2. februara) za reviziju presude Suda iz maja 2008. u predmetu koji se odnosi na suverenitet nad Pedra Branca/Pulau Batu Puteh, Middle Rocks i South Ledge (Malezija/Singapur) .
U svakom od prethodnih predmeta u kojima je podnet zahtjev za reviziju, odnosno za tumačenje prethodne presude Suda, Sud je ove nove postupke uneo kao poseban predmet u spisak neriješenih predmeta. Pored toga, u ovim prethodnim zahtjevima za reviziju i tumačenje, stranke su postupak tretirale i kao novi predmet. To znamo jer u ovim slučajevima stranke nisu tretirale svoje prethodno imenovanje osobe za ad hoc sudiju kao automatski nastavak, već su donijele nove odluke u vezi s imenovanjem ad hoc sudije, iako su u nekim slučajevima imenovao istu osobu (vidi na primjer paragraf 55 nedavno podnesenog zahtjeva Malezije za reviziju). Da su stranke i Sud mislili da je postupak revizije i tumačenja samo još jedna faza prvobitnog predmeta, onda bi se prvobitno imenovanje ad hoc sudija jednostavno prenijelo. Osim da te osobe nisu dale ostavke, stranke ne bi imale pravo da mijenjaju imenovanje jer ne postoji odredba koja stranci dopušta jednostrano razrješenje ad hoc sudije kojeg je sama imenovala, a budući da je ad hoc sudija ravnopravno član vijeća. mandati kao stalni članovi.
Slično, u Zahtjevu za reviziju presude od 11. septembra 1992. u predmetu koji se odnosi na kopneni, ostrvski i pomorski granični spor (El Salvador/Honduras: Nikaragva intervenira ) (El Salvador protiv Hondurasa) , gdje je prvobitni predmet saslušan od vijeće Suda, formirano je novo vijeće za razmatranje zahtjeva za reviziju. Ovo je bilo uprkos činjenici da je čl. 17(4) Pravilnika ICJ-a predviđa da članovi vijeća nastavljaju da sude u svim fazama predmeta, čak i nakon što napuste Sud. Jasno je da se nije mislilo da je ovo nova faza istog slučaja, već novi slučaj. Zaista sudija Oda koji je bio dio prvobitnog vijeća i koji je još uvijek bio u Sudu nije bio dio novog vijeća (iz razloga objašnjenih u Izjavi priloženoj Nalogu o formiranju Vijeća )
Da zahtjevi za reviziju i tumačenje presuda nisu samo slučajni postupci u predmetima koji su u toku, vidi se i iz činjenice da se dio III, odjeljak D Pravilnika ICJ-a bavi incidentnim postupcima (privremene mjere zaštite, prethodni prigovori, protuprotumatori). Tužbe, intervencije itd.), postupak u vezi sa zahtjevima za reviziju i tumačenje je u drugom dijelu – Odjeljak F, pododjeljak 2
Kada se prihvati da je zahtjev za reviziju novi predmet, onda proizlazi da je imenovanje agenta od strane Bosne 2002. godine u odnosu na prvobitni predmet nedovoljno da ovlasti tu osobu da pokrene revizijski postupak.
Još jedan slučaj nedosljednosti u odlukama ICJ-a u vezi sa bivšom Jugoslavijom?
Odluka od prošle sedmice još je jedan u nizu slučajeva ICJ-a koji su proizašli iz raspada bivše Jugoslavije. Na žalost, jedna od ključnih karakteristika te serije bila je izuzetna nedoslednost u pristupu MSP statusu Srbije (bivše Savezne Republike Jugoslavije). Odluke su sugerirale da je Srbija i stranka Statuta MSP-a koja se može tužiti ICJ-u , a ne strana u Statutu, te stoga nije u mogućnosti da pokrene postupak u istom vremenskom periodu (o čemu vidi ove članke Bluma , str. 39 & (2009) 103 AJIL 264 i Fernando Lusa Bordin , (2011) 10 LPICT 315). David Scheffer, koji je imenovan kao “zamjenik agenta” u “bosanskom zahtjevu” za reviziju, istakao je u objavi na Just Security, da kada je Jugoslavija (Srbija) zatražila reviziju Preliminarnih prigovora u prvobitnom predmetu, imenovanje g. Softića za agenta u prvobitnom predmetu izgledalo je kao da je prihvaćeno kao prenos na jugoslovenski zahtjev za reviziju. Tako se ponovo javlja bauk nedoslednosti od strane MSP, ali ovaj put u korist Srbije.
Još jedan mogući nagovještaj nedosljednosti od strane ICJ-a odnosi se na to kako se bavio pitanjem da li je kolektivno Predsjedništvo BiH donijelo odluku o pokretanju predmeta pred ICJ-om. U stvari, Jugoslavija je u prvobitnom slučaju tvrdila da postupak nije odobrilo Predsjedništvo BiH, već samo predsjednik Predsjedništva, gospodin Alija Izetbegović (koji je inače otac sadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva i jedini član da podrži prijavu za reviziju). Sud je tom prilikom odbacio jugoslovenski argument da g. Izetbegović nije bio šef bosanskohercegovačke države jer je, prema mišljenju Suda, dobio međunarodno priznanje kao šef države (vidi Preliminarni prigovor o genocidu u Bosni, stav 44 i također theNaredba o privremenim mjerama od 8. aprila 1993. , par. 13). Stoga je zaključio da je prvobitni postupak pravilno pokrenula Bosna.
Međutim, uprkos očiglednoj nedosljednosti na koju je ukazao David Scheffer, postoje uvjerljivo dobri razlozi da Sud prihvati g. Softića kao zastupnika u prethodnom postupku za reviziju presude o preliminarnim prigovorima, dok ga odbije u toj ulozi u ovom predmetu. Razlike su u tome što je u prethodnom revizijskom postupku, prvobitni predmet u vezi sa kojim je g. Softić imao pravovaljano imenovanje za agenta bio u toku (zaista je imenovan za agenta za taj predmet samo nekoliko sedmica prije usmene rasprave u revizijskom postupku započeta), a Bosna je bila tužena u revizijskom postupku. Iako revizijski postupak predstavlja drugačiji slučaj, kada je prvobitni postupak u toku, ranije izneto razmatranje o reviziji koja predstavlja drugačiji pravac u odnosu između stranaka ne važi na isti način. Također, kako je Bosna bila tužena u tom ranijem revizijskom postupku, razumno je bilo pretpostaviti da je Bosna imenovala g. Softića za agenta i za potrebe revizijskog postupka, budući da bi jugoslovensku prijavu Sud dostavio Bosni koja je tada vjerovatno dao instrukcije g. Softića. Nije bilo protivljenja bosanskih vlasti da se ta pretpostavka poništi. budući da bi jugoslovensku prijavu Sud dostavio Bosni koji je tada vjerovatno dao instrukcije g. Softiću. Nije bilo protivljenja bosanskih vlasti da se ta pretpostavka poništi. budući da bi jugoslovensku prijavu Sud dostavio Bosni koji je tada vjerovatno dao instrukcije g. Softiću. Nije bilo protivljenja bosanskih vlasti da se ta pretpostavka poništi.
Dakle, bilo kakva nedoslednost između ranijih revizijskih postupaka koje je pokrenula Srbija i sadašnjeg je samo očigledna. U ovom „slučaju“ čini se da postoje dobri razlozi da se 2002. godine jedna osoba smatra agentom za potrebe revizijskog postupka pokrenutog protiv države, ali ne i agentom za potrebe pokretanja revizijskog postupka petnaest godina kasnije.
Original tekst:
https://www.ejiltalk.org/applications-f ... -judgment/
Napisao Dapo Akande
Prošlog četvrtka, predsjednik Međunarodnog suda pravde (ICJ) dao je izjavu u kojoj je najavio da Sud “nije propisno” rješavao zahtjev za reviziju meritorne presude Suda od 26. februara 2007. godine u predmetu Konvencije o genocidu u BiH (Bosna i Hercegovina protiv Srbije). Ključno pitanje je bilo da li se zahtjev za reviziju trebao smatrati zahtjevom koji je podnijela Bosna i Hercegovina, a to je zavisilo od toga da li će se osoba koja je podnijela zahtjev smatrati agentom za Bosnu i Hercegovinu. Prilikom donošenja odluke da ne poduzima nikakve radnje po zahtjevu za reviziju, Sud je zaključio „da nadležni organi u ime Bosne i Hercegovine kao države nisu donijeli odluku da zahtijevaju reviziju presude. od 26. februara 2007. godine u predmetu o primjeni Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i HercegovinaU stvari, Sud je odbio zahtjev za reviziju s obrazloženjem da osoba koja je tvrdila da je agent za Bosnu, g. Sakib Softić, zapravo nije bila imenovana od strane države za agenta za potrebe ovog konkretnog postupka. G. Softić je imenovan za agenta za Bosnu, 2002. godine, u prvobitnom predmetu Konvencije o genocidu u BiH .. Sadašnja kontroverza oko njegovog autoriteta proizašla je iz prirode Predsjedništva Bosne – šefa države – koje nije pojedinac, već se sastoji od 3 pojedinca: jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata. Kako je proizašlo iz zasebnih pisama Sudu od strane svakog od članova Predsjedništva, Predsjedništvo nije donijelo nikakvu odluku o zahtjevu za reviziju i samo je bošnjački član Predsjedništva, g. Bakir Izetbegović, smatrao da je imenovanje g. Softića kao zastupnika u prvobitnom predmetu ostala je važeća.
Da li je Sud bio u pravu što je odbio „zahtjev” za reviziju u ovom predmetu zavisi od toga da li će se zahtjev za reviziju smatrati novim predmetom za razliku od odvojene faze prethodnog predmeta. Ako je zahtjev za reviziju samo zasebna faza prethodnog slučaja – oblik slučajnog postupka – onda bi se ovlaštenje prethodnog agenta proširilo na tu novu fazu dok agenti obavljaju svoje funkcije u cijelom predmetu, osim ako ih ne zamijeni država . Međutim, ako je zahtjev za reviziju novi slučaj, bilo bi pravo da od države zatraži novu naznaku ko je agent, čime bi se implicitno potvrdilo da je država ovlastila pokretanje tog novog postupka.
Po mom mišljenju, Sud je s pravom smatrao, makar implicitno, da su zahtjevi za reviziju novi postupci, a ne samo nastavak prethodnog predmeta. Postoji kvalitativna razlika između zahtjeva za reviziju (ili zapravo tumačenje) prethodne presude koji proizilazi iz postupka koji je u suštini okončan tako što je predmet uklonjen sa spiska neriješenih predmeta Suda, s jedne strane, i pokretanja slučajnog postupka ( kao što su privremene mjere za privremenu zaštitu ili davanje preliminarnih prigovora) u predmetu koji je u toku, s druge strane. Pokretanje slučajnog postupka u predmetu koji je u toku nije ništa drugo do pitanje strategije parničnog postupka u postupcima koji bi se inače nastavili. Stranke u predmetu su već uvučene u parnicu i pitanje je samo jedno kako to voditi. Međutim, u slučaju revizije ili tumačenja meritorne presude, dotična država se suočava sa pitanjem da li želi da nastavi parnicu ili ne, u okolnostima u kojima trenutno nije uključena u parnicu. Poduzimanje tog koraka je daleko značajnije i jedino je ispravno imati materijalne dokaze da je osoba koja tvrdi da je poduzela ovaj korak u ime države za to zaista bila ovlaštena od strane države. Korak koji se ovdje poduzima je onaj koji utiče na novi smjer (makar i prijateljski) u odnosima između dvije države. Iako je država možda odlučila da vodi parnicu (ili je uvučena u parnicu) sa drugom državom u jednom trenutku, ne treba olako pretpostaviti da želi da nastavi parnicu mnogo godina nakon što je slučaj u suštini zatvoren. Vrijedi podsjetiti da se zahtjevi za reviziju mogu podnijeti i do 10 godina nakon donošenja presude (čl. 61(5) Statuta – “bosanski zahtjev” je podnet samo nekoliko dana nakon tog roka od 10 godina). U slučaju zahtjeva za tumačenje ne postoji rok propisan u čl. 60 Statuta, a takav zahtjev može biti pokrenut mnogo decenija kasnije (kao što se dogodilo u Vrijedi podsjetiti da se zahtjevi za reviziju mogu podnijeti i do 10 godina nakon donošenja presude (čl. 61(5) Statuta – “bosanski zahtjev” je podnet samo nekoliko dana nakon tog roka od 10 godina). U slučaju zahtjeva za tumačenje ne postoji rok propisan u čl. 60 Statuta, a takav zahtjev može biti pokrenut mnogo decenija kasnije (kao što se dogodilo u Vrijedi podsjetiti da se zahtjevi za reviziju mogu podnijeti i do 10 godina nakon donošenja presude (čl. 61(5) Statuta – “bosanski zahtjev” je podnet samo nekoliko dana nakon tog roka od 10 godina). U slučaju zahtjeva za tumačenje ne postoji rok propisan u čl. 60 Statuta, a takav zahtjev može biti pokrenut mnogo decenija kasnije (kao što se dogodilo uSlučaj Temple of Preah Vihear gdje je zahtjev postavljen skoro 50 godina nakon izricanja presude).
Prethodna praksa u vezi sa zahtjevima za reviziju presuda MSP-a
Osim toga, stav da su zahtjevi za reviziju (i za tumačenje ranijih presuda) različiti predmeti od prvobitnog postupka potvrđuje i dosadašnja praksa Suda i stranaka u revizijskom postupku, kao i Poslovnik Suda. .
Nije bilo mnogo prethodnih zahtjeva za reviziju presuda MSP-a. Prije ove godine u cijeloj istoriji Suda podnesene su samo 3 zahtjeva za reviziju presude MSP-a. Jedan od tih 3 bio je zahtjev Jugoslavije za reviziju presude o prethodnim prigovorima u predmetu Konvencije o genocidu u Bosni . Iznenađujuće, "bosanski zahtjev" za reviziju iz 2017. godine bio je drugi zahtjev za reviziju u februaru 2017., nakon zahtjeva Malezije (podnesenog 2. februara) za reviziju presude Suda iz maja 2008. u predmetu koji se odnosi na suverenitet nad Pedra Branca/Pulau Batu Puteh, Middle Rocks i South Ledge (Malezija/Singapur) .
U svakom od prethodnih predmeta u kojima je podnet zahtjev za reviziju, odnosno za tumačenje prethodne presude Suda, Sud je ove nove postupke uneo kao poseban predmet u spisak neriješenih predmeta. Pored toga, u ovim prethodnim zahtjevima za reviziju i tumačenje, stranke su postupak tretirale i kao novi predmet. To znamo jer u ovim slučajevima stranke nisu tretirale svoje prethodno imenovanje osobe za ad hoc sudiju kao automatski nastavak, već su donijele nove odluke u vezi s imenovanjem ad hoc sudije, iako su u nekim slučajevima imenovao istu osobu (vidi na primjer paragraf 55 nedavno podnesenog zahtjeva Malezije za reviziju). Da su stranke i Sud mislili da je postupak revizije i tumačenja samo još jedna faza prvobitnog predmeta, onda bi se prvobitno imenovanje ad hoc sudija jednostavno prenijelo. Osim da te osobe nisu dale ostavke, stranke ne bi imale pravo da mijenjaju imenovanje jer ne postoji odredba koja stranci dopušta jednostrano razrješenje ad hoc sudije kojeg je sama imenovala, a budući da je ad hoc sudija ravnopravno član vijeća. mandati kao stalni članovi.
Slično, u Zahtjevu za reviziju presude od 11. septembra 1992. u predmetu koji se odnosi na kopneni, ostrvski i pomorski granični spor (El Salvador/Honduras: Nikaragva intervenira ) (El Salvador protiv Hondurasa) , gdje je prvobitni predmet saslušan od vijeće Suda, formirano je novo vijeće za razmatranje zahtjeva za reviziju. Ovo je bilo uprkos činjenici da je čl. 17(4) Pravilnika ICJ-a predviđa da članovi vijeća nastavljaju da sude u svim fazama predmeta, čak i nakon što napuste Sud. Jasno je da se nije mislilo da je ovo nova faza istog slučaja, već novi slučaj. Zaista sudija Oda koji je bio dio prvobitnog vijeća i koji je još uvijek bio u Sudu nije bio dio novog vijeća (iz razloga objašnjenih u Izjavi priloženoj Nalogu o formiranju Vijeća )
Da zahtjevi za reviziju i tumačenje presuda nisu samo slučajni postupci u predmetima koji su u toku, vidi se i iz činjenice da se dio III, odjeljak D Pravilnika ICJ-a bavi incidentnim postupcima (privremene mjere zaštite, prethodni prigovori, protuprotumatori). Tužbe, intervencije itd.), postupak u vezi sa zahtjevima za reviziju i tumačenje je u drugom dijelu – Odjeljak F, pododjeljak 2
Kada se prihvati da je zahtjev za reviziju novi predmet, onda proizlazi da je imenovanje agenta od strane Bosne 2002. godine u odnosu na prvobitni predmet nedovoljno da ovlasti tu osobu da pokrene revizijski postupak.
Još jedan slučaj nedosljednosti u odlukama ICJ-a u vezi sa bivšom Jugoslavijom?
Odluka od prošle sedmice još je jedan u nizu slučajeva ICJ-a koji su proizašli iz raspada bivše Jugoslavije. Na žalost, jedna od ključnih karakteristika te serije bila je izuzetna nedoslednost u pristupu MSP statusu Srbije (bivše Savezne Republike Jugoslavije). Odluke su sugerirale da je Srbija i stranka Statuta MSP-a koja se može tužiti ICJ-u , a ne strana u Statutu, te stoga nije u mogućnosti da pokrene postupak u istom vremenskom periodu (o čemu vidi ove članke Bluma , str. 39 & (2009) 103 AJIL 264 i Fernando Lusa Bordin , (2011) 10 LPICT 315). David Scheffer, koji je imenovan kao “zamjenik agenta” u “bosanskom zahtjevu” za reviziju, istakao je u objavi na Just Security, da kada je Jugoslavija (Srbija) zatražila reviziju Preliminarnih prigovora u prvobitnom predmetu, imenovanje g. Softića za agenta u prvobitnom predmetu izgledalo je kao da je prihvaćeno kao prenos na jugoslovenski zahtjev za reviziju. Tako se ponovo javlja bauk nedoslednosti od strane MSP, ali ovaj put u korist Srbije.
Još jedan mogući nagovještaj nedosljednosti od strane ICJ-a odnosi se na to kako se bavio pitanjem da li je kolektivno Predsjedništvo BiH donijelo odluku o pokretanju predmeta pred ICJ-om. U stvari, Jugoslavija je u prvobitnom slučaju tvrdila da postupak nije odobrilo Predsjedništvo BiH, već samo predsjednik Predsjedništva, gospodin Alija Izetbegović (koji je inače otac sadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva i jedini član da podrži prijavu za reviziju). Sud je tom prilikom odbacio jugoslovenski argument da g. Izetbegović nije bio šef bosanskohercegovačke države jer je, prema mišljenju Suda, dobio međunarodno priznanje kao šef države (vidi Preliminarni prigovor o genocidu u Bosni, stav 44 i također theNaredba o privremenim mjerama od 8. aprila 1993. , par. 13). Stoga je zaključio da je prvobitni postupak pravilno pokrenula Bosna.
Međutim, uprkos očiglednoj nedosljednosti na koju je ukazao David Scheffer, postoje uvjerljivo dobri razlozi da Sud prihvati g. Softića kao zastupnika u prethodnom postupku za reviziju presude o preliminarnim prigovorima, dok ga odbije u toj ulozi u ovom predmetu. Razlike su u tome što je u prethodnom revizijskom postupku, prvobitni predmet u vezi sa kojim je g. Softić imao pravovaljano imenovanje za agenta bio u toku (zaista je imenovan za agenta za taj predmet samo nekoliko sedmica prije usmene rasprave u revizijskom postupku započeta), a Bosna je bila tužena u revizijskom postupku. Iako revizijski postupak predstavlja drugačiji slučaj, kada je prvobitni postupak u toku, ranije izneto razmatranje o reviziji koja predstavlja drugačiji pravac u odnosu između stranaka ne važi na isti način. Također, kako je Bosna bila tužena u tom ranijem revizijskom postupku, razumno je bilo pretpostaviti da je Bosna imenovala g. Softića za agenta i za potrebe revizijskog postupka, budući da bi jugoslovensku prijavu Sud dostavio Bosni koja je tada vjerovatno dao instrukcije g. Softića. Nije bilo protivljenja bosanskih vlasti da se ta pretpostavka poništi. budući da bi jugoslovensku prijavu Sud dostavio Bosni koji je tada vjerovatno dao instrukcije g. Softiću. Nije bilo protivljenja bosanskih vlasti da se ta pretpostavka poništi. budući da bi jugoslovensku prijavu Sud dostavio Bosni koji je tada vjerovatno dao instrukcije g. Softiću. Nije bilo protivljenja bosanskih vlasti da se ta pretpostavka poništi.
Dakle, bilo kakva nedoslednost između ranijih revizijskih postupaka koje je pokrenula Srbija i sadašnjeg je samo očigledna. U ovom „slučaju“ čini se da postoje dobri razlozi da se 2002. godine jedna osoba smatra agentom za potrebe revizijskog postupka pokrenutog protiv države, ali ne i agentom za potrebe pokretanja revizijskog postupka petnaest godina kasnije.
Original tekst:
https://www.ejiltalk.org/applications-f ... -judgment/
-
mali jomu
- Posts: 5853
- Joined: 22/05/2017 17:00
#35 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Ja kad vidim ko je tad bio u Predsjednistvu... sve mi jasno.
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#36 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Nije eliminatorbo bilo pred Hagom razlicito misljenje clanova predsjednistva vec to sto nas pravni tim nije reviziju tretirao kako sto je Hag tretirao a to je potpuno novi sudski postupak, pa su poslali starog agenta misleci da je on legitiman nas predstavljati jer nas je predstavljao u starom sporu.
Hag je ostavio 48 sati mogucnosti da zahtijev za reviziju presude se iznova preda po odbijanju. Zahtijev je mogla predati ambasadorica nase zemlje u Hagu, kao i predsjedavajuci parlamentarne skupstine BiH. Oboje Bosnjaci u tome momentu.
Posto se revizija ticala svih nas, a posebice Bosnjaka koji su ratom najvise propatili odluka da se u toh 48 sati ista promjeni po pitanju ponovne predaje zahtijeva revizije, to se nije desilo jer su ocito bosnacki predstavnici istinu i pravdu zeljeli svesti sa institucija i prava na politicki dogovor. Sada vidimo posljedice toga.
Odbijanje zahrijeva revizije je bilo cisto administrativne prirode, a ne politicko kako se zeli predstaviti u nasoj javnosti.
Decenijska sansa nije iskoristena, a kada je trebala biti desila se obmana javnosti.
Trebali spomenuti da je predsjedavajuci parlamebtarne skupstine u tom momentu bio Safet Softic takodjer iz Sda.
-
Dozer
- Posts: 28384
- Joined: 19/09/2008 10:14
- Location: Zemlja maloumne ENV matrice...
#37 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Ja samo znam da ko god glasa za SDA i Bakira na ovim izborima, taj je totalni imbecil, i bez ikakvih problema se moze podvesti pod izdajnika drzave BiH (sto je ionako prdimahovina), a pogotovo pod izdajnike i satrape bosnjackog-muslimanskog naroda u BiH (sto je i te kako bitno).
-
mali jomu
- Posts: 5853
- Joined: 22/05/2017 17:00
#38 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Tadašnje Predsjedništvo BiH, Bakir, Čović i Ivanić nije donijelo jednoglasnu odluku, da se pokrene revizija presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Čović i Ivanić nisu dali saglasnost.
-
laserShow
- Posts: 4071
- Joined: 30/04/2022 22:10
- Grijem se na: nacionalizam
#39 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Tacno, no reviziju je mogao podnijeti ambasador BIH.
Prema tome, ne pokušavaj da opravdas ridjog, kod kojeg imas znak jednakosti s ovom dvojicom sa fotografije. Kancer Bosne i Hercegovine, hdz, snsds i sdo
Kako to opravdavas? NIJE BILA POTREBNA ODLUKA PRECJEDNIŠTVA ZA NOVOM ODLUKOM!
Prema tome, ne pokušavaj da opravdas ridjog, kod kojeg imas znak jednakosti s ovom dvojicom sa fotografije. Kancer Bosne i Hercegovine, hdz, snsds i sdo
Kako to opravdavas? NIJE BILA POTREBNA ODLUKA PRECJEDNIŠTVA ZA NOVOM ODLUKOM!
-
mali jomu
- Posts: 5853
- Joined: 22/05/2017 17:00
#40 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Prvo zajednicka saglasnost Predsjednistva pa onda sve drugo... a zajednicke saglasnosti nije bilo, i sve je stalo.
-
pemanapemani
- Posts: 5358
- Joined: 09/09/2008 15:12
#41 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Od 10 godina koliko je bio rok za podnošenje revizije presude protiv Srbije, ova trojica su bila tri godine.
Ostalih sedam godina je bio najveći BiH patriota Komšić u Predsjedništvu i tih sedam godina smo imali dva jedan.
U tih sedam godina je Radmanović potpisao NATO put, pa ga se možda moglo preveslati i za agenta. Ili su patrioti Komšić, Izetbegović i Silajdžić mogli smisliti neko drugo rješenje, a nije da nisu imali vremena.
Jebi ga, patrioti zaboravili na rok od deset godina i sjetili se tri mjeseca prije, pod pritiskom Majki Srebrenice, da bi se moglo pokrenuti nešto malo revizije zlu ne trebalo.
Ali čemu vaditi iz naftalina ove nebitne priče.
-
laserShow
- Posts: 4071
- Joined: 30/04/2022 22:10
- Grijem se na: nacionalizam
#42 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Nije tačno i ne širi laž jomu stari sdo ahbabu.
Da trazim još? Lazovcino, znas li da laz izvodi iz vjere muslimana?u. Tri službena lica su mogla predati reviziju: ambasadorica u Haagu - u to vrijeme Mirsada Čolaković, ministar vanjskih poslova BiH - tada Igor Crnadak i predsjedavajući Parlamenta BiH, Safet Softić. Munira Subašić i Murat Tahirović su 2016. godine pitali Slovenku Dominiku Švarc je li Sakib Softić legitiman agent, ona je još tada rekla da nije i da ne može biti agent!
-
mali jomu
- Posts: 5853
- Joined: 22/05/2017 17:00
#43 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Evo sad citam da isto nema saglasnosti ni za pare za izbore... ma ko li ce sad biti kriv 
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#44 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
To je istina po maniru SDA, a da se nije zavirilo u srz odluke koju je Hag donjeo i zbog cega je isti zahtijev odbio.
Jednostavno Bakir i svita su odlucili poslati nelegitimnog agenta u Hag. Detaljno objasnjenje razlozima odbijanja vidimo ovdje u jednom od tekstova koji su nastali neovisno od uticaja bilo koje stranke na pomenutog autora.
https://www.ejiltalk.org/applications-f ... -judgment/
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
-
kiligonzales
- Posts: 5438
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#46 Re: Ko je odgovoran za propast zahtijeva za reviziju presude u sporu BIH protiv Srbije za Genocid ?
Mali osvrt na pisanje Slobodne Bosne nekada o reviziji presude i tome da li treba agentu BiH saglasnost ili ne...
Kako pisu sada
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... panji.html
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... grata.html
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/25 ... video.html
Zasto i sada presucuju cinjenicu da revizija nije uspijela zahvaljujuci kokcanju bosnjackih lidera sa vremenom, te bh. pravnog tima gurajuci Softica da preda zahtijev revizije presude u zadnji cas iako je 2013 jos rekao kako je on bivsi agent BIH pred sugom u Hagu..
Zasto ne spomenu da je problem ciste administrativne prirode, a ne politicke jer se revizija presude tretirala kao novi pravni postupak, a ne nastavak starog spora...
BiH će zatražiti reviziju presude protiv Srbije 26 januar 2017
BIH će zatražiti reviziju postupka protiv Srbije za zločin genocida počinjen u BiH, kako saznaje Slobodna Bosna. Navode da je pravni tim BiH već pripremio potrebnu dokumentaciju kako bi do isteka roka, 26. februara zatražili obnovu postupka.
Hrvatska i srpska komponenta u BiH tome se protive, a iz Srbije najavljuju, ako to bude slučaj, pogoršanje odnosa dvije zemlje.
Za podnošenje žalbe nije potrebno izjašnjavanje Predsjedništva BiH, pa ne postoji mogućnost da srpski član Predsjedništva, Mladen Ivanić, blokira obnovu postupka protiv Srbije, navodi Slobodna Bosna. Hrvatski i srpski lideri su protiv ovakvog scenarija i već pretpostavljaju ko bi mogao pokrenuti cijelu priču.
Kako pisu sada
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... panji.html
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... grata.html
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/25 ... video.html
Zasto i sada presucuju cinjenicu da revizija nije uspijela zahvaljujuci kokcanju bosnjackih lidera sa vremenom, te bh. pravnog tima gurajuci Softica da preda zahtijev revizije presude u zadnji cas iako je 2013 jos rekao kako je on bivsi agent BIH pred sugom u Hagu..
Zasto ne spomenu da je problem ciste administrativne prirode, a ne politicke jer se revizija presude tretirala kao novi pravni postupak, a ne nastavak starog spora...
-
detroit-mercy
- Posts: 16059
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
