mirza_15 wrote: ↑15/05/2022 21:57
Srebrenica. 8372 imena iako je prikupljanje podataka bilo daleko teže. Primarne, sekundarne, tercijalne grobnie, pobijeni svi članovi porodice, sve se uradilo da se razmjere genocida sakriju. I ipak imamo imena 8372 osobe.
Prijedor. Slična situacija po svim pitanjima.
Sarajevo. Na spomeniku 524 imena od 1601???!!! Kako? Je li sramota da imena preostalih, više od hiljadu, nisu upisana? Zašto nisu upisana? Nemoguće je da ih nema iako se ubistva nisu mogla sakriti jer su se dešavala, u 95% slučajeva tamo gdje su bile naše institucije. Pored toga, imaš Tokačinu knjigu koja je približna tom broju.
Manje emocija. Manje neke lojalnosti. To ne doprinosi istini. Neće razmjere zločina biti manje ako je broj ubijene djece manji. Posebna priča su ove emocionalne ucjene. Ako se ne smije raspravljati o ovom broju onda se ne smije raspravljati ni o jednom broju. Onda kada vam neko iz RS-a spomene nekoliko hiljada ubijenih srpskih civila u i oko Sarajeva nemojte to dovoditi u pitanje. Nije moralno.
Cuj kako?
Niko ne preispituje metode sakupljanja podataka nvo sektora i drzavnih institucija, te relevantnih stranih institucija u BiH tokom rata i poslje rata. 2010 je institut za genocid napisao krace biografije ubijene djece u dva toma:
Prvi tom
http://www.institut-genocid.unsa.ba/pdf ... di%201.pdf
Drugi tom
http://www.institut-genocid.unsa.ba/pdf ... di%202.pdf
Bosanska knjiga mrtvih u tomovima i gdje se moze preuzeti
http://www.mnemos.ba/ba/home/Download
Izvjestaj UN o opsadi Sarajeva
https://phdn.org/archives/www.ess.uwe.a ... 01.htm#I.C
Dio iz izvjestaja preveden na nas jezik
C. Sažetak bitke i opsade
Bitka i opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, uoči priznanja BiH kao nezavisne države Evropskom zajednicom. Tog datuma hiljade ljudi izašlo je na ulice u spontanim mirovnim marševima. Najveći dio demonstranata krenuo je prema zgradi parlamenta i drugim zgradama koje su navodno zauzele srpske snage. Neidentifikovani naoružani ljudi su zatim, kako je saopšteno, pucali u masu. Potvrđeno je da je jedan demonstrant mrtav. Od tog datuma, opsada i nemilosrdno bombardovanje sa brda oko Sarajeva uzeli su ogroman fizički danak gradu i njegovim stanovnicima.
Od početka opsade procjenjuje se da je skoro10.000 ljudi je ubijeno ili se vodi kao nestalo u gradu. Ovo ukupno uključuje preko 1.500 djece. Još 56.000 osoba je ranjeno, uključujući skoro 15.000 djece. Procijenjeno je da je tokom opsade grad bio pogođen u prosjeku s približno 329 granata dnevno, sa najviše 3.777 granata 22. jula 1993. Ova vatra je izazvala veliku štetu na gradskim strukturama , uključujući civilna i kulturna dobra. Vlada BiH procjenjuje da je granatiranjem uništeno preko 10.000 stanova i oštećeno više od 100.000 stanova. Od ostalih zgrada u gradu, 23 posto je prijavljeno ozbiljno oštećeno, 64 posto djelimično oštećeno i 10 posto lakše oštećeno. Vijeće Evrope'
D. Civilne žrtve
Hronologija sadrži kumulativne izvještaje o žrtvama koje je dostavio Institut za javno zdravstvo BiH. *18 Sadrži i izvještaje o žrtvama iz UNPROFOR-a i drugih izvora. Prema izvještajima Instituta BiH, zaključno sa 15. novembrom 1993. godine, 9.539 osoba je ili ubijeno, umrlo od neuhranjenosti ili hladnoće, ili se vodi kao nestalo u gradu. Ovo ukupno obuhvata 1.525 djece. Pored toga, ranjena je 55.801 osoba, uključujući 14.538 djece. *19
Na osnovu hronoloških izvora informacija, veliki broj Sarajlija je redovno ubijen i ranjavan tokom opsade.
Hronologija sadrži izvještaje za 315 dana gdje je dokumentovan ukupan broj ubijenih. *20 Tih dana prijavljeno je ukupno 2.474 ubijene osobe, što je u prosjeku oko osam ubijenih u gradu dnevno.
Hronologija sadrži i izvještaje o 306 dana na kojima je dokumentovan ukupan broj ranjenih. *21 Tih dana prijavljeno je da su ranjene ukupno 13.472 osobe, što je u prosjeku oko 44 ranjena dnevno.
Treba napomenuti da je stvarni dnevni broj žrtava u Sarajevu vjerovatno veći od onih prijavljenih u hronologiji. To je zato što različiti centralizirani gradski broji žrtava na koje se oslanjaju možda ne uključuju mnoge žrtve koje se odvode u okružne mrtvačnice i klinike.
Opsada nije poštedjela nijedan dio stanovništva Sarajeva. UNICEF je izvijestio da je od procijenjenih 65.000 do 80.000 djece u gradu: najmanje 40 posto direktno pucano od snajperista; 51 posto je vidjelo nekoga ubijenog; 39 posto je vidjelo da je ubijen jedan ili više članova porodice; 19 posto je svjedočilo masakru; 48 posto je imalo svoj dom zauzeto od strane nekog drugog; 73 posto je napadnuto ili granatirano svoje kuće; a 89 posto je živjelo u podzemnim skloništima. Vjerovatno će se psihička trauma pretrpljena tokom opsade teško odraziti na živote ove djece u godinama koje dolaze. *22
Kao rezultat velikog broja žrtava i ratnih prilika, širom Sarajeva i okoline pojavljuju se improvizovana groblja. Parkovi, atletski tereni i drugi otvoreni prostori korišteni su kao groblja. *23 Jedna takva lokacija je sportski kompleks izgrađen za Zimske olimpijske igre 1984. godine.
Opsada je takođe imala dubok uticaj na psihu i budućnost gradskog stanovništva. Vlada BiH je izvijestila o rastućoj stopi samoubistava Sarajlija, skoro udvostručenju broja pobačaja i 50-postotnom padu rađanja od početka opsade.
Fusnota iz izvjestaja referira na vec pominjani izvjestaj instituta za javno zdrastvo Republike BiH kojeg vise nema sa Dejtonom i objedinjavanjem institucija kasnije...
* 18 Vidi Dodatak 2, Sedmične žrtve Izvor: Institut za javno zdravstvo BiH. Izvještaji o žrtvama sadržani u ovoj tabeli zasnovani su na biltenima Zavoda za javno zdravlje počevši od 26. juna 1992. do 27. septembra 1993. godine. Uočene su sve nedosljednosti koje se pojavljuju u podacima koje je objavio Zavod za javno zdravlje. Na primjer, u Biltenima su prvotno prijavljene žrtve pregledane kao «ubijene», ali su kasnije navedene žrtve pod širom kategorijom: «ubijene, umrle od pothranjenosti, prehlade i nestale». Kao rezultat toga, tabela navodi ovu kategoriju kao "ubijeni ili nestali", a nagli porast broja sa 2.349 na 7.468 9. novembra 1992. godine odražava promjenu metodologije Zavoda za javno zdravlje. Slično, 16. avgusta 1992. godine došlo je do naglog povećanja ukupnog broja ranjenih sa 9.446 na 22.677. Ovo povećanje je posljedica činjenice da je Zavod za javno zdravstvo tada počeo prijavljivati i teže i lakše ranjene osobe. Ukupno 22.677 predstavlja ukupan broj ranjenih osoba i nakon toga ostaje dosljedan. Nadalje, 9. novembra 1992. godine zabilježen je pad broja teško ranjenih sa 13.605 na 12.000. Ovaj nagli pad ostaje neobjašnjiv.
* 19 Nije jasno koliki je tačno procenat ovih žrtava civila i neboraca. Međutim, sljedeće ukazuje na to da su veliki postotak žrtava u gradu bili civili: Bilteni od 2. avgusta i 10. avgusta 1992. procjenjuju da su 70 posto žrtava bili civili; Bilten od 19. avgusta 1992. procjenjuje da su 75 posto žrtava bili civili; i Bilten od 27. septembra 1992. procjenjuje da su 80 posto ubijenih i 75 posto ranjenih bili civili. Podaci koje je kanadski istražni tim za ratne zločine dobio od dr. Arifa Smajkića iz Zavoda za zdravstvo pokazuju da su oko 85 posto žrtava u samom Sarajevu bili neborci. Vidi Aneks VI.A , Sarajevska istraga.
Nesto iz haske dokumentacije koristene u slucaju Milosevic koja govori o tome na koji nacin je zdrastveni zavod prikupio podatke sto ukazuje da su oni bili temeljitiji od IDC, ali i na koji nacin je i Hag dokumentovao podatke o zrtvama opsade
https://www.icty.org/x/cases/slobodan_m ... 30818b.htm
Ipak je Srdjan isprovocirao raspravu, a koliko je sam bio informisan o svemu upitno je...
Sveo ovo gore treba da navede na preispitivanje metoda kako je ko do kojeg broja dosao.
Imamo i nvo Djeca Sarajeva ciji podaci su nekada bili dostupni, a danas ne na internetu o broju do kog su oni takodjer svojom metodom, praveci spisak zrtava poimenice. Bilteni zdrastvenog zavoda i njihova baza nisu dostupni javnosti, ali Hagu su recimo bili.
, kao i 95% bivsih VRS.... il' veza, il' kuhar) uz novcanu naknadu od 5ipo KM po ubijenom sarajevskom djetetu.
