Demografija

[RJ57]

prvenstveno zbog glasanja i svako ima neki svoj kont zašto se neke stvari dozvoljavaju a neke ne. promjene se dešavaju samo kad to vladajućoj garnituri odgovara

[Sociolog]

UNSKO SANSKI Kanton

Nezavisne novine


Obrazovanje

Univerzitet na mukama zbog manjka studenata


09.10.2022 08:00Zlatan Čekić

BIHAĆ - Početak nastavnog procesa na Univerzitetu u Bihaću započeće tek u ponedjeljak, a kašnjenje je uzrokovano brojnim administrativnim problemima te neusaglašenošću normativnih akata sa stvarnim stanjem na ovoj visokoškolskoj ustanovi.


Prema riječima Fadila Islamovića, rektora Univerziteta, to se odnosi na one studijske odsjeke na kojima je upisan znatno manji broj studenata od planiranog, zbog čega se čekalo na odobrenje Ministarstva obrazovanja USK, koje je na kraju ishodovano.

"Imamo stvarno stanje koje ne odgovara normativima za izvođenje nastave pa nam je trebala saglasnost resornog ministarstva. Također, treba istaći kako će nastavni proces započeti samo za studente prve godine, dok će studenti s ostalih godina pričekati još najmanje sedam dana", kazao je Islamović.


Prema njegovim riječima, u narednom periodu biće ponovno potrebna saglasnost pomenutog ministarstva, a ona se tiče normativa kojima se reguliše rad profesora.

Ministar obrazovanja USK Almin Hopovac ističe kako će potrebne saglasnosti biti odobrene, ali da će u narednim godinama biti potrebno provesti određene reforme i racionalizaciju ove ustanove.


Najveći dio problema uzrokovan je drastičnim smanjenjem broja studenata te izostankom interesovanja za školovanje na pojedinim studijskim odsjecima.

Ove godine upisano je tek 400 studenata, što je do sada najmanji broj.

"Na šest studijskih linija javilo se ukupno sedam studenata. Mislim da tu nema društvene ni ekonomske opravdanosti da uspostavljamo odsjeke s jednim ili dva studenta, tako da rukovodstvo Univerziteta treba razmišljati o racionalizaciji", istakao je Hopovac.


I ove godine najveće interesovanje studenata je za Fakultet zdravstvenih studija, gdje svake godine bude ispunjena kvota studenata.

U posljednje vrijeme najmanje interesovanje je za tehničke fakultete, s obzirom na to da se veliki broj studenata odlučuje za studij u Sloveniji jer im u toj zemlji nude besplatno školovanje.


Kako bi privukli buduće studente, na Biotehničkom fakultetu uveli su Odsjek šumarstvo i drvna industrija.

Uzroci znatno smanjenog interesa za studiranje na Univerzitetu u Bihaću su višestruki, a jedan od njih je da sve veći broj mladih ljudi iz Unsko-sanskog kantona nakon okončanja srednjoškolskog obrazovanja odlazi van granica BiH na rad u inostranstvo.

[Qwertz84]

"Uzroci znatno smanjenog interesa za studiranje na Univerzitetu u Bihaću su višestruki, a jedan od njih je da sve veći broj mladih ljudi iz Unsko-sanskog kantona nakon okončanja srednjoškolskog obrazovanja odlazi van granica BiH na rad u inostranstvo."

Jesu li oni sigurni da je ovo tačno? Ranija istraživanja su dokazala da se oni redovno javljaju na biro jer ko u USK završi srednju školu ne zna ni napisati dobar CV jer mu to se ni to nije na srednjoj školi tačno naučilo, uz to osoba nema ni bitnog radnog iskustva koje je potrebno da se van BiH može zaposliti i to odmah znači spreman za javljanje na biro za zpošljavanje i ne za rad u inostranstvo. Ko završi kao student radi većinom poslove koje su namjenjene za srednjoškolce.

[Sociolog]

Radiosarajevo.ba

METROMAHALA

Osnovnu školu u BiH ove godine nije upisao nijedan prvačić: "Čudno je, uvijek sama odgovaram"


Radiosarajevo.ba

Osnovnu školu u BiH ove godine nije upisao nijedan prvačić: "Čudno je, uvijek sama odgovaram"

Osnovnu školu "Omer Maksumić" Podveležje, oko 15 kilometara od Mostara, ove godine nije upisao nijedan prvačić. Škola ukupno broji oko 25 učenika, pa se nastava odvija kombinovano.

Glavni razlog je taj što povratka u sela Podveležja nema, te stotine obnovljenih kuća danas služe kao vikendice.

Fatima Pobrić jedina je učenica osmog razreda u Podveležju. Još od prvog razreda sama je u školskoj klupi. Učionicu dijeli sa još dva učenika sedmog razreda.

“Čudno je, ja uvijek sama odgovaram jer nema ko drugi, ali vjerovatno je i lakše jer da nas je više ko bi ovo sve pohvatao, ovako se samo meni posveti nastavnik”, kaže nam Fatima.

“Ovako sporije vrijeme ide, volio bih da nas više ima”, kaže učenik Faris Omerović.

Posao je u Podveležje doveo i njihove nastavnike. Hajrija Peco je nastavnica matematike i fizike. Iako je veći broj učenika poželjan, prednost malog razreda je, kaže, u tome što se svakom učeniku može posvetiti.

“Djeca su aktivnija kad imaju konkurenciju, ovako kad je jedno i njima je dosadno”, kazala je za N1.

Nekada je ova škola brojala i do hiljadu djece, dok je danas iz oko sedam sela pohađa tek oko 25 učenika, a po prvi put nije upisan niti jedan prvačić.

“Bila su dva učenika te generacije, ali "nažalost upisani su u druge škole, u mjesta gdje im roditelji rade. Recimo, prošle godine je upisano sedam učenika, to je jedan solidan broj za ove ruralne dijelove”, kazao je Faruk Gosto, direktor OŠ “Omer Maksumić” Podveležje.

Ipak, odlazaka je sve više. Iako imaju svoju školu, poštu, ambulantu, ugostiteljske objekte, u Podveležju ostaju uglavnom samo najstariji stanovnici.

[Sociolog]

USK

Tri kardiologa zadužena za 200.000 stanovnika


Zlatan Čekić, dopisnik, Nezavisne.
23.10.2022 08:00



BIHAĆ - Odlazak zdravstvenih radnika s područja Unsko-sanskog kantona proizvodi brojne poteškoće u ovdašnjem zdravstvenom sistemu pa tako zabrinjava podatak da Kantonalna bolnica u Bihaću ima svega tri kardiologa koji brinu o 200.000 stanovnika.

Ovakva situacija proizvodi brojne probleme pa i nezadovoljstvo pacijenata koji su primorani da dugo čekaju na ovu, ali i druge vrste zdravstvenih usluga.
"Nas trojica još nekako odolijevamo svemu, ali veliki su to napori i mora se puno uložiti samog sebe kako bi se odgovorilo trenutnim potrebama pacijenata", kaže Almin Handanagić, jedan od tri kardiologa.

Prema njegovim riječima, ovakvo stanje će potrajati još najmanje godinu dana, s obzirom na to da se tek tada očekuje dolazak još tri ljekara koji se nalaze na specijalizaciji iz ove medicinske oblasti.
U Sindikatu doktora medicine i stomatologije USK upozoravaju da nedostaje i drugih medicinskih stručnjaka te da su problemi s adekvatnim kadrom sve veći.

Prema njihovim podacima, u toku samo ove godine Kantonalnu bolnicu u Bihaću napustila su četiri ljekara, a slična situacija je i u drugim zdravstvenim ustanovama. "Ljekari odlaze mahom u inostranstvo, a razlozi su male plate, loši uslovi rada i nemogućnost napredovanja. U Kantonalnoj bolnici imamo svega dva patologa, jednog mikrobiologa, napustilo nas je već nekoliko anesteziologa i bojim se da će nam taj problem biti najveći. To su najkritičnija mjesta jer to nisu tako atraktivne specijalizacije i mlade kolege se nerado odlučuju za njih", kaže Amir Rekić, predsjednik pomenutog sindikata.

Navodi kako će veliki broj ljekara specijalista uskoro otići u penziju, a neće imati ko da ih zamijeni.
Rekić kaže kako se mladi ljekari ne zadržavaju dugo u ovdašnjim zdravstvenim ustanovama te se uopće ne učlanjuju u Ljekarsku komoru USK.

Zdravstvene ustanove na području Unsko-sanskog kantona, prema nekim procjenama, tokom proteklih nekoliko godina napustilo je više od stotinu zdravstvenih radnika, od čega četrdesetak ljekara, među kojima veliki broj specijalista.
Odliv zdravstvenih radnika donekle su zaustavile restriktivne mjere usljed pandemije virusa korona, ali je potreba za medicinskim kadrom u zemljama Evropske unije i dalje izražena pa se očekuje nastavak negativnih kretanja, što dovovodi u pitanje kompletni zdravstveni sistem u ovome kantonu.

[Sociolog]

Svjezi podatci najnoviji za septembar

Živorođeni/Umrli: I-IX 2020 - I-IX 2021 - I-IX 2022

FBIH: 12.349/16.165 - 11.912/20.626 - 11.624/17.198

USK: 1.080/1.630 - 1.000/1.907 - 1.014/1.707
Grad Bosanska Krupa: 90/175 - 87/205 - 100/191
Bosanski Petrovac: 16/64 - 15/104 - 19/71
Bužim: 127/88 - 89/106 - 105/84
Grad Bihać: 262/411 - 253/527 - 249/441
Grad Cazin: 238/336 - 242/365 - 210/357
Ključ: 26/100 - 45/106 - 40/103
Sanski Most: 84/222 - 61/211 - 71/220
Velika Kladuša: 237/234 - 208/283 - 220/240

PK: 84/362 - 91/433 - 91/347
Domaljevac-Šamac: 3/40 - 5/42 - 12/37
Odžak: 32/161 - 32/176 - 30/156
Grad Orašje: 49/161 - 54/215 - 49/154

TK: 2.379/3.251 - 2.362/3.901 - 2.299/3.385
Banovići: 149/160 - 145/208 - 122/159
Čelić: 44/61 - 33/74 - 26/69
Doboj-Istok: 66/72 - 63/103 - 60/81
Grad Gračanica: 236/309 - 251/342 - 263/332
Grad Gradačac: 211/280 - 245/328 - 236/311
Grad Srebrenik: 234/249 - 225/352 - 205/300
Grad Tuzla: 601/941 - 580/1.232 - 577/939
Grad Živinice: 331/422 - 384/419 - 327/402
Kalesija: 174/196 - 145/252 - 179/223
Kladanj: 49/87 - 41/85 - 31/41
Grad Lukavac: 217/366 - 196/387 - 214/419
Sapna: 36/60 - 33/61 - 39/68
Teočak: 31/48 - 21/58 - 20/41

ZDK: 2.301/2.867 - 2.195/3.577 - 2.217/2.886
Breza: 64/128 - 59/184 - 55/123
Doboj-Jug : 34/36 - 34/52 - 24/23
Grad Visoko: 237/325 - 215/403 - 255/320
Grad Zenica: 760/902 - 707/1.119 - 752/975
Kakanj: 264/310 - 262/353 - 237/320
Maglaj: 137/184 - 113/229 - 130/162
Olovo: 41/89 - 43/100 - 38/96
Tešanj: 354/333 - 371/373 - 339/265
Usora: 15/55 - 9/58 - 9/51
Vareš: 26/97 - 23/133 - 21/88
Grad Zavidovići: 229/249 - 190/325 - 207/235
Žepče: 140/159 - 169/248 - 150/228

BPK: 136/232 - 109/278 - 115/256
Foča (FBiH): 6/13 - 7/32 - 5/16
Grad Goražde: 129/201 - 101/244 - 108/228
Pale (FBiH): 1/18 - 1/2 - 2/12

SBK: 1.339/1.786 - 1.240/2.216 - 1.180/1.939
Bugojno: 179/244 - 165/309 - 174/241
Busovača: 84/94 - 69/140 - 73/128
Dobretići: 2/12 - 0/7 - 2/12
Donji Vakuf: 120/91 - 113/137 - 88/109
Fojnica: 60/89 - 59/116 - 47/101
Gornji Vakuf-Uskoplje: 82/114 - 78/174 - 61/136
Jajce: 98/186 - 121/225 - 93/170
Kiseljak: 97/135 - 94/209 - 80/154
Kreševo: 18/48 - 17/60 - 7/46
Novi Travnik: 168/166 - 142/192 - 143/188
Travnik: 289/424 - 281/481 - 282/474
Vitez: 142/183 - 101/166 - 130/180

HNK: 1.147/1.538 - 1.106/2.164 - 1.101/1.860
Čitluk: 101/102 - 113/157 - 116/144
Grad Čapljina: 114/198 - 102/257 - 111/229
Grad Mostar: 639/794 - 640/1.070 - 628/948
Jablanica: 64/68 - 48/102 - 59/81
Grad Konjic: 123/183 - 129/281 - 79/224
Neum: 4/11 - 10/20 - 16/7
Prozor: 42/78 - 26/120 - 47/106
Ravno: 0/3 - 0/7 - 2/0
Grad Stolac: 60/101 - 38/150 - 43/121

ZHK: 499/646 - 570/859 - 520/701
Grad Ljubuški: 122/225 - 160/272 - 132/198
Grad Široki Brijeg: 213/210 - 235/285 - 204/257
Grude: 66/115 - 84/156 - 79/117
Posušje: 98/96 - 91/146 - 105/129

KS: 3.159/3.279 - 2.999/4.542 - 2.836/3.497
Grad Sarajevo: 2.020/2.295 - 1.863/3.115 - 1.801/2.453
...Centar Sarajevo: 411/480 - 393/729 - 370/567
...Novi Grad Sarajevo: 907/879 - 821/1.191 - 758/930
...Novo Sarajevo: 470/556 - 430/769 - 426/551
...Stari Grad Sarajevo: 232/380 - 219/426 - 247/405
Hadžići: 194/187 - 197/267 - 190/193
Ilidža: 501/471 - 513/667 - 514/527
Ilijaš: 180/119 - 175/191 - 69/79
Trnovo (FBiH): 12/19 - 13/31 - 13/34
Vogošća: 252/188 - 238/271 - 249/211

K10: 225/574 - 240/749 - 251/620
Bosansko Grahovo: 4/23 - 5/29 - 2/18
Drvar: 9/65 - 16/73 - 20/74
Glamoč: 11/25 - 7/42 - 8/28
Grad Livno: 107/239 - 113/313 - 118/260
Kupres: 15/20 - 11/39 - 9/25
Tomislavgrad: 79/202 - 88/253 - 94/215

Pri odnosu na septembar prošle godine imamo:

živorođeni/umrli 2022 živorođeni/umrli 2021

USK 153/190 -37 120/247 -127
PŽ 11/37 -26 14/43 -29
TK 325/358 -33 303/406 -103
ZDK 306/328 -22 300/353 -53
BPK 7/26 -19 16/37 -21
SBŽ 153/198 -45 167/221 -54
HNŽ 155/170 -15 140/224 -84
ZHŽ 75/73 +2 76/79 -3
SK 346/376 -30 380/472 -92
HBŽ 33/59 -26 38/105 -67

Očito je prošle godine corona harala, baš je jako pala smrtnost.
Šta se rođenih tiče USK najviše iskače, dok su najoštriji padavi u BPK i Sarajevu, Sarajevu ni povećanje porodiljnih naknada ne pomaže nazalost.

[Sanjarko]

Populacija u Europi nece znacajno past, samo za milion i kusur, a u Kini ce pasti malo samo, za pola miliona izgleda. Tako po tom aspektu ne znam, nemam kristalnu kuglu da znam hocel bit recesije. Znam s padom populacije u Europi, Kini, Japanu, J. Koreji i jos nekim drzavama gdje je kupovna moc jaka ce doci do pada potrosnje, samim tim vjerovatno i proizvodnje, osim ako se neko cudo ne desi i Afrika postane finansijski jaca.

Opet u Americi, Kanadi, Australiji, UK i jos nekim drzavama gdje je jaka kupovna moc ce rast populacija. Ali kad krene padati populacija u prethodno navedenim drzavama doci ce do turbulencija znacajnih.

Primjerice Kini populacija treba da ide s 1,5 milijardi na 1 milijardu. Europi s 750 na 650 miliona. Latinskoj Americi treba da stagnira populacija, pa da pocne i tamo brzo da pada. To su jaka trzista sto se tice potrosnje.

Ali imamo vremena. Raspon od 77 godina. Dok svijet ce doseci tad populaciju od 10,5 milijardi stanovnika. Ali ce se tad naci u problemu sto se tice TFR-a. Biti ce svuda nizak, u plavo obojen tj ugrozen, nizi od potrebnog za reprodukciju i odrzavanje stabilne populacije.

S druge teme u vezi Turske. Dotakli su se rasprave o recesiji. Ceka nas turbulentno vrijeme. Na Europu mislim.

[PaulTracy]

Zdravo. Trebam pomoć oko jednog logičkog zadatka koji cijela BiH ne može da riješi godinama. Zadatak je sljedeći.
U poslovnoj zoni svijet postoje 4 firme koje se bave obradom metala,sve su osnovane prije 30+ godina.
To su firme Hrvatska sa 40 zaposlenih i prosječnom plaćom od 1400KM, firma Srbija sa 70 zaposlenih i prosjecnom plaćom 1300KM, firma Bosna sa 35 zaposlenih i prosječnom plaćom 1200KM i firma Lesoto sa 21 zaposlenim i prosječnom plaćom 700KM.
2013 godine u istoj poslovnoj zoni firmu Njemačka otvara Hans koji posjeduje kapital od 500 miliona eura, 10x više nego vlasnici 4 navedene firme zajedno.
Firma Njemačka treba 120 radnika i Hans ulazi u firme Hrvatska, Srbija i Bosna i u njima lijepi oglase "Primam u radni odnos radnike firme Hrvatska/Srbija/Bosna, plaća 2000KM".
Radnici napuštaju te 3 firme i prelaze kod Hansa u firmu Njemačka a Hrvatska, Srbija i Bosna propadaju, idu pod ključ.
Zadatak je odgovoriti na pitanje "Zašto radnici iznenada nakon 30 godina napuštaju firme Hrvatska, Srbija i Bosna, iste propadaju, a ne propada firma Lesoto u kojoj su uslovi puno lošiji nego u 3 propale firme?

[Sanjarko]

Lesoto se da izvines i to puno i pravi

[Sanjarko]

Hans zbog migracija nece puno da izgubi radnika jer ce preci kod njega, samo oko 3 miliona do 2042 god.

[saimidin]

Zar nije odgovor u pitanju, hans je latentni nazi I ne zove nikoga iz lesota da mu dodje raditi, jer mu je lakse gledati jugica, a mozda I ode kuci u penziju, a druga generacija se vec podobro integrira

Ps
Mislim jest kod nas sranje, ali nismo bas lesoto, poredjenje I pitanje nidje veze

[Sociolog]

[Sociolog]

Konjic, losi nazalost podatci za 2022.

https://radiokonjic.ba/maticni-ured-kon ... 368-osoba/

[_BataZiv_0809]

Podatak koji je objavljen u decembru 2022. godine, a koji pokazuje da u bh. entitetu Federacija BiH u školskoj 2022/2023. godini 70.415 učenika pohađa srednjoškolsko obrazovanje, što je više za 0,6 posto, odnosno za 391 učenika u odnosu na stanje prethodne školske godine, ohrabrujuća je naznaka pozitivnih demografskih promjena.

Na istom tragu je i vijest iz Posušja da se za dvije godine iz Njemačke vratilo desetak porodica, odnosno oko 20 učenika, što je dijelom rezultat i proaktivnog pristupa lokalne vlasti. Posljednjih godina skoro svi nivoi vlasti u BiH su radili na uvođenju niza pronatalitetnih mjera.

https://faktor.ba/vijest/senad-santic-s ... bih/187625

[Sanjarko]

Izdato oko 1.400 dozvola za strance iz Turske, Bangladesa i neznam odakle jos prosle godine. Ocekuju zbog iseljavanja i pada broja radnika da ce taj broj u narednim godinama narasti na oko 10.000. Danas bilo na TV. Nesto sumnjam u to, ali eto da prenesem vijest.

Odose masovno vozaci u EU. Intervjuisalo jednog od njih iz Banjaluke. Zbog cega je napustio drzavu, kaze zbog svega, veca plata, uredzeniji sistem itd. Ne idu naravno samo vozaci. Ubrzo ce mi od rodzaka zena u Njemacku. Tek se nedavno uzeli. Otisao komsija, policajac u DE, sad tamo radi kao vozac itd.

[Sanjarko]

Predvidzanje UN

Albanija 2,8-1,1
BiH ?-1,7
Hrvatska 4-2,1
Grcka 10,3-6,4
Madzarska 10,1-6,9
Kosovo 1,6-0,9
Crna Gora 0,6-0,4
Sjeverna Makedonija 2-1,2
Moldavija 3,4-2,4
Rumunija 19,8-13,1
Srbija 7-3,3
Slovenija 2,1-1,6

Drzave na Balkanu ili blizu Balkana, tu negdje. Balkan ce da opustosi pravo. Nisam

[Retro0000]

Predvidzanje UN

Albanija 2,8-1,1
BiH ?-1,7
Hrvatska 4-2,1
Grcka 10,3-6,4
Madzarska 10,1-6,9
Kosovo 1,6-0,9
Crna Gora 0,6-0,4
Sjeverna Makedonija 2-1,2
Moldavija 3,4-2,4
Rumunija 19,8-13,1
Srbija 7-3,3
Slovenija 2,1-1,6

Drzave na Balkanu ili blizu Balkana, tu negdje. Balkan ce da opustosi pravo. Nisam

Ne kontam 100% za šta su ovo predviđanja UNa! Jesu li ovo podaci iz zadnje godine (2022) do početka ove godine kada je Srbija imala oko 7 milijuna stanovnika i taj minus od 3.3 znači da su srbi sami prije par sedmica izračunali da imaju oko 6.7 milijuna stanovnika u Srbiji?

[Sanjarko]

Predvidzanje UN

Albanija 2,8-1,1
BiH ?-1,7
Hrvatska 4-2,1
Grcka 10,3-6,4
Madzarska 10,1-6,9
Kosovo 1,6-0,9
Crna Gora 0,6-0,4
Sjeverna Makedonija 2-1,2
Moldavija 3,4-2,4
Rumunija 19,8-13,1
Srbija 7-3,3
Slovenija 2,1-1,6

Drzave na Balkanu ili blizu Balkana, tu negdje. Balkan ce da opustosi pravo. Nisam

Ne kontam 100% za šta su ovo predviđanja UNa! Jesu li ovo podaci iz zadnje godine (2022) do početka ove godine kada je Srbija imala oko 7 milijuna stanovnika i taj minus od 3.3 znači da su srbi sami prije par sedmica izračunali da imaju oko 6.7 milijuna stanovnika u Srbiji?

Neznam tacno, mislim da je predvidzanje od zadnjeg popisa stanovnika, a gubitak racunaju do kraja stoljeca. Francuski zavod izvor predvidzanja UN-a. Nisam kopao arhivu UN-a. Lakse mi provjeriti na Francuskom zavodu za statistiku. Oni izbace ta predvidzanja.

Znaci populacija ce se ovih drzava do kraja stoljeca prepoloviti tj spasti za 50%, nekima i vise. Albaniji primjerice.

Uglavnom katastrofa. Opustosit ce Balkan i okolica. Dok ce tad Turska po njima imati oko 90 miliona stanovnika ako se nevaram.

Evo zaboravio Bugarsku navesti.

Bugarska 6,7-2,9

PS. Ja sam zaokruzio cifre. Lakse mi bilo navesti ih tako.

Nisam kazem sokiran s podatcima.

[Sanjarko]

by Sanjarko » 20/01/2023 18:28

Kina proslu godinu izgubila oko 850.000 stanovnika. Sad na emisiji Svijet na FTV bila analiza o Kini. Rekao sam da im je 2023 pa mozda i 2022 prijelomna godina. Piramidalna struktura stanovnistva im je katastrofalna. Ocekuje se da ce Indija preskociti Kinu ubrzo po populaciji kao najmnogoljudnija drzava na svijetu.

Ocekuju da Indija ima skoro 1,5 milijardi stanovnika. Neki dan na emisiji Svijet na FTV ovo javilo. Da ce Indija preteci Kinu kao najmnogoljudnija drzava na svijetu.

[Retro0000]

Ne kontam 100% za šta su ovo predviđanja UNa! Jesu li ovo podaci iz zadnje godine (2022) do početka ove godine kada je Srbija imala oko 7 milijuna stanovnika i taj minus od 3.3 znači da su srbi sami prije par sedmica izračunali da imaju oko 6.7 milijuna stanovnika u Srbiji?

Neznam tacno, mislim da je predvidzanje od zadnjeg popisa stanovnika, a gubitak racunaju do kraja stoljeca. Francuski zavod izvor predvidzanja UN-a. Nisam kopao arhivu UN-a. Lakse mi provjeriti na Francuskom zavodu za statistiku. Oni izbace ta predvidzanja.

Znaci populacija ce se ovih drzava do kraja stoljeca prepoloviti tj spasti za 50%, nekima i vise. Albaniji primjerice.

Uglavnom katastrofa. Opustosit ce Balkan i okolica. Dok ce tad Turska po njima imati oko 90 miliona stanovnika ako se nevaram.

Evo zaboravio Bugarsku navesti.

Bugarska 6,7-2,9

PS. Ja sam zaokruzio cifre. Lakse mi bilo navesti ih tako.

Nisam kazem sokiran s podatcima.

Bilo je lakše postaviti kartu sa takvim podacima da se vidi cijela Evropa.
https://mapsontheweb.zoom-maps.com/post ... -year-2100
Nemojte vjerovati u takve podatke uvijek jer rat u Ukrajini prije 10 godina nije predviđen ali se je desio u 2022 godini, prije 15 godina ja nisam predviđao da ću vidjeti crne turiste u mome malenom rodnom gradu ali vidio sam ih u zadnjoj godini preko 10, prije 20 godina je predviđeno da će BiH biti danas naseljena sa preko 80 % ljudi koji su preko 50 godina starosti (jer je BiH u 2002 godini napustio preko 30 000 ljudi) šta se nije desilo, prije 25 godina nije predviđeno da će stranci dolazili u BiH da rade i to se trenutno dešava, 1992 godine predviđeno je da otpor Bošnjaka može trajati najduže par mjeseci ali trajao je do 1995 godine, prije 50 godina predviđeno je da će Jugoslavija biti bogatija od Velike Britanije i Jugoslavija više ne postoji. Dakle sve se može desiti čak i da BiH ima u 2100 godini preko 10 milijuna stanovnika ako se narod u BiH na to odluči.

[Sanjarko]

Neznam tacno, mislim da je predvidzanje od zadnjeg popisa stanovnika, a gubitak racunaju do kraja stoljeca. Francuski zavod izvor predvidzanja UN-a. Nisam kopao arhivu UN-a. Lakse mi provjeriti na Francuskom zavodu za statistiku. Oni izbace ta predvidzanja.

Znaci populacija ce se ovih drzava do kraja stoljeca prepoloviti tj spasti za 50%, nekima i vise. Albaniji primjerice.

Uglavnom katastrofa. Opustosit ce Balkan i okolica. Dok ce tad Turska po njima imati oko 90 miliona stanovnika ako se nevaram.

Evo zaboravio Bugarsku navesti.

Bugarska 6,7-2,9

PS. Ja sam zaokruzio cifre. Lakse mi bilo navesti ih tako.

Nisam kazem sokiran s podatcima.

Bilo je lakše postaviti kartu sa takvim podacima da se vidi cijela Evropa.
https://mapsontheweb.zoom-maps.com/post ... -year-2100
Nemojte vjerovati u takve podatke uvijek jer rat u Ukrajini prije 10 godina nije predviđen ali se je desio u 2022 godini, prije 15 godina ja nisam predviđao da ću vidjeti crne turiste u mome malenom rodnom gradu ali vidio sam ih u zadnjoj godini preko 10, prije 20 godina je predviđeno da će BiH biti danas naseljena sa preko 80 % ljudi koji su preko 50 godina starosti (jer je BiH u 2002 godini napustio preko 30 000 ljudi) šta se nije desilo, prije 25 godina nije predviđeno da će stranci dolazili u BiH da rade i to se trenutno dešava, 1992 godine predviđeno je da otpor Bošnjaka može trajati najduže par mjeseci ali trajao je do 1995 godine, prije 50 godina predviđeno je da će Jugoslavija biti bogatija od Velike Britanije i Jugoslavija više ne postoji. Dakle sve se može desiti čak i da BiH ima u 2100 godini preko 10 milijuna stanovnika ako se narod u BiH na to odluči.

Znam da se sve moze preokrenuti ali tesko ovo da ce jer se ocekuje svuda u svijetu pad TFR-a na nize od 2,00 i oko 2,00.

[teodorfon]

[fortaleza]

Kojem popisu 2022?

[Sociolog]

Losi podatci i za Bosansku Kostajnicu.

http://radiokostajnica.com/vijesti/3097 ... -343-djece

[jednonogi_Jack]

Kojem popisu 2022?

Crkvenom