Vazeci ugovor o dozivotnom izdrzavanju?

[Miki123]

[Miki123]

[Miki123]

[Miki123]

[JThomas]

dobro obrazloženje.

[zmaj56]

....Miki
Velika hvala na tvom doprinosu!

[cule64]

Po pravilnoj primjeni odredbe čl. 235. st. 3. ZPP ali u vezi sa čl. 236. i čl.229. t. 4. ZPP trebalo je da Kantonalni sud u Tuzli (ako već smatra da je materijalno pravo pogrešno primjenjeno, a nije) preinači Rješenje Općinskog suda u Tuzli broj dnevnika 032-0-KPU-08-0001195 od 17.10.2008.; nikako da ga ukine. Dakle; Kantonalni sud U Tuzli ukidanjem napadnutog Rješenja doprinosi odugovlačenju postupka i postupa u suprotnosti sa odredbom čl. 6. st. 1. EKLJP (i naravno odredbom čl. 229. ZPP). Ovo navodim zbog toga što se Kantonalni sud u Tuzli u obrazloženju svog Rješenja poziva na odredbu čl. 6. st. 1. EKLJP u situaciji kad primjeni te odredbe nikako nema mjesta, a ne primjenjuje je kad treba. Također, nema mjesta ni primjeni čl. 1. Prvog protokola uz EKLJP (i) iz razloga što čl. 1. ne štiti pravo na sticanje imovine (već samo postojeću imovinu), kao što je slučaj.

Kantonalni sud u Tuzli u obrazloženju svog Rješenja govori o "propustu zakonodavca da stavi van snage odredbu čl. 120. zakona o nasljeđivanju ..." što je u direktnoj suprotnosti sa ustavnim principom podjele vlasti. Zadatak je suda da primjenjuje pravnu normu a nikako da se upušta u razmatranje kako bi ona trebalo da glasi jer to je isključiva kompetencija zakonodavca.

Odredba čl. 120. st. 2. Zakona o nasljeđivanju je jasna; ugovor mora biti "ovjeren od sudije" (bitna forma ugovora). Zbog toga je čl. 120. st. 2. Zakona o nasljeđivanju lex specialis u odnosu prema Zakonu o notarima, i ne može primjeniti pravilo lex posterior derogat legi priori.

Dakle, ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u formi propisanoj Zakonom o nasljeđivanju i notari kod ovakvog stanja zakonodavstva nisu ovlašteni da obrađuju takve ugovore.

Ovim se ne dira u pravila o konvalidaciji ugovora iz čl. 70. st. 1. i čl. 73. Zakona o obligacionim odnosima.

[jaaa]

Ja imam slučaj gdje je notar savjetovao mog brata da nakon ovjere kod njega ne vodi oca u sud jer će sudija možda tražiti psihijatrijsko vještačenje i onda napraviti problem koji će kasnije dovesti do rušenja ugovora.To sve zbog toga što je otac bio takvog stanja da se smrt očekivala svaki dan zbog raka i njegovih metastaza.Sad se taj notar pojavljuje kao svjedok da na ocu ništa nije ukazivalo na skoru smrt a brat izjavljuje da nije znao za bolest.Inače imamo i vještačenje medicinskog vještaka na osnovu nalaza od 1god. i neke od 3mj. prije potpisivanja ugovora koji govore da je rak metastazirao po tijelu i da je otac vjerovatno trpio velike bolove koji su morali okolini ukazivati na skori kraj.

[JThomas]

Po pravilnoj primjeni odredbe čl. 235. st. 3. ZPP ali u vezi sa čl. 236. i čl.229. t. 4. ZPP trebalo je da Kantonalni sud u Tuzli (ako već smatra da je materijalno pravo pogrešno primjenjeno, a nije) preinači Rješenje Općinskog suda u Tuzli broj dnevnika 032-0-KPU-08-0001195 od 17.10.2008.; nikako da ga ukine. Dakle; Kantonalni sud U Tuzli ukidanjem napadnutog Rješenja doprinosi odugovlačenju postupka i postupa u suprotnosti sa odredbom čl. 6. st. 1. EKLJP (i naravno odredbom čl. 229. ZPP). Ovo navodim zbog toga što se Kantonalni sud u Tuzli u obrazloženju svog Rješenja poziva na odredbu čl. 6. st. 1. EKLJP u situaciji kad primjeni te odredbe nikako nema mjesta, a ne primjenjuje je kad treba. Također, nema mjesta ni primjeni čl. 1. Prvog protokola uz EKLJP (i) iz razloga što čl. 1. ne štiti pravo na sticanje imovine (već samo postojeću imovinu), kao što je slučaj.

Kantonalni sud u Tuzli u obrazloženju svog Rješenja govori o "propustu zakonodavca da stavi van snage odredbu čl. 120. zakona o nasljeđivanju ..." što je u direktnoj suprotnosti sa ustavnim principom podjele vlasti. Zadatak je suda da primjenjuje pravnu normu a nikako da se upušta u razmatranje kako bi ona trebalo da glasi jer to je isključiva kompetencija zakonodavca.

Odredba čl. 120. st. 2. Zakona o nasljeđivanju je jasna; ugovor mora biti "ovjeren od sudije" (bitna forma ugovora). Zbog toga je čl. 120. st. 2. Zakona o nasljeđivanju lex specialis u odnosu prema Zakonu o notarima, i ne može primjeniti pravilo lex posterior derogat legi priori.

Dakle, ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u formi propisanoj Zakonom o nasljeđivanju i notari kod ovakvog stanja zakonodavstva nisu ovlašteni da obrađuju takve ugovore.

Ovim se ne dira u pravila o konvalidaciji ugovora iz čl. 70. st. 1. i čl. 73. Zakona o obligacionim odnosima.

to prvo je sto posto tačno, kad je materijalno pravo pogrešno primijenjeno presuda se mora preinačiti. al' to drugo se stvarno ne mogu složiti i mislim da je obrazloženje suda super. i jako je dobra paralela sa zakonom o prometu nepokretnosti, i on je lex specialis u odnosu na zakon o notarima (koji i dalje važi i nikad nije stavljen van snage), pa se tu opet primijenjuje samo notarska obrada, a ne više ovjera na sudu (a naročito ne kumulacija te dvije forme, koja je glupost da ne može biti veća). kad imaš dva zakona koji govore suprotno, mora se gledati sistematski i cijeniti namjera pri donošenju propisa. a osim toga što je zakon o notarima lex posterior, iz njegovog člana 73. je očigledno da je namjera bila da se forma notarske obrade uvede za sve poslove s nekretninama.

[cule64]

Hajde da tumačimo ciljno odn. sistemski.

Ranije su opštinski sudovi samo ovjeravali potpise ugovarača na ugovorima o prometu nepokretnosti. Sada notari obrađuju ugovor i manja je vjerovatnoća da će stranke zaključiti rušljiv ili ništavan ugovor, naročito imajući u vidu odredbu čl. 80. Zakona o notarima.

Što se ugovora o doživotnom izdržavanju tiče situacija se bitno razlikuje. Sudija ne ovjerava potpise već potvrđuje sadržinu isprave. Sudija je tu sasvim objektivan štiteći interese ugovarača kao i zakonskih nasljednika primaoca izdržavanja. Notar nije objektivan jer ima finansijski interes da se ugovor zaključi i odličan primjer za to naveo je jaaa u svom postu.

[JThomas]

ako gledaš zakon, i notar je sve to isto obavezan učiniti. a odgovornost notara je mnogo stroža nego odgovornost sudije, i ako bi morao birati ko će mi od njih napraviti štetu...izabrao bi notara sto od sto puta. i notar makar ima finansijski interes, a naš prosječni sudija najčešće ima samo onaj da te skine sa vrata...

[cule64]

ako gledaš zakon, i notar je sve to isto obavezan učiniti. a odgovornost notara je mnogo stroža nego odgovornost sudije, i ako bi morao birati ko će mi od njih napraviti štetu...izabrao bi notara sto od sto puta. i notar makar ima finansijski interes, a naš prosječni sudija najčešće ima samo onaj da te skine sa vrata...

Sudija disciplinski odgovara predsjedniku suda i VSTV, a notar Komori. Kaznena odgovornost je ista. Notari su obavezno osigurani (odgovornost za štetu), a za štetu koju uzrokuje sudija odgovara Federacija. U praksi ne odgovaraju ni sudija ni notar niti Federacija. Niko ni za šta ne odgovara ali to je već van okvira ove teme. Zakonu o nasljeđivanju potrebna je revizija iz osnova. Isto važi i za Zakon o notarima. Do tada čekamo načelno pravno shvatanje VS F BiH, kakvo god bilo uklonilo bi pravnu nesigurnost koja je u ovoj materiji evidentna.

[JThomas]

slažem se. ali meni je ovo obrazloženje suda u tuzli skroz na mjestu. dvostruka forma je glupost i izlišna, a intencija zakona o notarima je očigledno bila da notari rade sve pravne poslove sa prenosom vlasništva na nekretninama. a sudovi su i ovako pretrpani.

[cule64]

slažem se. ali meni je ovo obrazloženje suda u tuzli skroz na mjestu. dvostruka forma je glupost i izlišna, a intencija zakona o notarima je očigledno bila da notari rade sve pravne poslove sa prenosom vlasništva na nekretninama. a sudovi su i ovako pretrpani.

Dvostruka forma je svakako neviđeno glupa ideja. Intencija Zakona o notarima jeste (ne ulazeći u razmatranje njene opravdanosti) notarska obrada ugovora kojim se prometuju nepokretnosti. Međutim, ugovor o doživotnom izdržavanju je specifičan i po: trajnom izvršenju prestacija, po aleatornosti, po tome što je motivisan razlozima osobitog povjerenja prema drugoj ugovornoj strani, po svojim nasljednopravnim efektima, i po svojim socijalnim efektima obzirom na mogućnost ugovaranja zajednice života i/ili imanja (čl. 120. st. 5. ZON). Zato se ne može izjednačavati sa ugovorom o prodaji ili razmjeni nepokretnosti. Inače Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli je, po mom mišljenju, promašeno. Prvo, zbog pogrešne primjene ZPP-a. Drugo, zbog mješanja u isključivu kompetenciju zakonodavca ("propust zakonodavca" kako rekoše). Treće, zbog grubog nerazumjevanja Čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 1. Prvog protokola uz EKLJP.

[Miki123]

Problem ugovora o doživotnom izdržavanju i tzv. "dvorstruke forme" je došao i do Ustavnog suda FBiH. Sve što znam je da je slučaj negdje iz Krajina, Bihać i slično.

Isto tako, općinski sud u Travniku - zk. ured. knjiži ugovore o doživotnom izdržavanju bez sudijske ovjere. Predsjednik suda obavijestio šefa zk. ureda i sve notare u sbk o tome, znači službeno.

100 % provjereno.

[cule64]

Problem ugovora o doživotnom izdržavanju i tzv. "dvorstruke forme" je došao i do Ustavnog suda FBiH. Sve što znam je da je slučaj negdje iz Krajina, Bihać i slično.

Isto tako, općinski sud u Travniku - zk. ured. knjiži ugovore o doživotnom izdržavanju bez sudijske ovjere. Predsjednik suda obavijestio šefa zk. ureda i sve notare u sbk o tome, znači službeno.

100 % provjereno.

Razlika u primjeni prava od feuda do feuda. Nekad, u Francuskoj prije 1804.-e, po riječima Voltera brže su mjenjani pravni sistemi nego konji koji su vukli kočije.

[JThomas]

slažem se. ali meni je ovo obrazloženje suda u tuzli skroz na mjestu. dvostruka forma je glupost i izlišna, a intencija zakona o notarima je očigledno bila da notari rade sve pravne poslove sa prenosom vlasništva na nekretninama. a sudovi su i ovako pretrpani.

Dvostruka forma je svakako neviđeno glupa ideja. Intencija Zakona o notarima jeste (ne ulazeći u razmatranje njene opravdanosti) notarska obrada ugovora kojim se prometuju nepokretnosti. Međutim, ugovor o doživotnom izdržavanju je specifičan i po: trajnom izvršenju prestacija, po aleatornosti, po tome što je motivisan razlozima osobitog povjerenja prema drugoj ugovornoj strani, po svojim nasljednopravnim efektima, i po svojim socijalnim efektima obzirom na mogućnost ugovaranja zajednice života i/ili imanja (čl. 120. st. 5. ZON). Zato se ne može izjednačavati sa ugovorom o prodaji ili razmjeni nepokretnosti. Inače Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli je, po mom mišljenju, promašeno. Prvo, zbog pogrešne primjene ZPP-a. Drugo, zbog mješanja u isključivu kompetenciju zakonodavca ("propust zakonodavca" kako rekoše). Treće, zbog grubog nerazumjevanja Čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 1. Prvog protokola uz EKLJP.

pazi, kako god okreneš, on je u ovoj situaciji morao zanemariti jedan važeći propis, a primijeniti drugi (ili pribjeći apsurdnom rješenju dvostruke forme). što ti u primjeni izađe na isto, kako god obrazloženje bilo napisano. slažem se da je nezgrapno napisano, al' po meni je suštinski ispravno. a zakon o notarima nalaže notaru sve obaveze koje je sudija imao prije. i mislim da je u slučaju nastanka štete ipak lakše utužiti notara nego federaciju za grešku sudije.

[cule64]

slažem se. ali meni je ovo obrazloženje suda u tuzli skroz na mjestu. dvostruka forma je glupost i izlišna, a intencija zakona o notarima je očigledno bila da notari rade sve pravne poslove sa prenosom vlasništva na nekretninama. a sudovi su i ovako pretrpani.

Dvostruka forma je svakako neviđeno glupa ideja. Intencija Zakona o notarima jeste (ne ulazeći u razmatranje njene opravdanosti) notarska obrada ugovora kojim se prometuju nepokretnosti. Međutim, ugovor o doživotnom izdržavanju je specifičan i po: trajnom izvršenju prestacija, po aleatornosti, po tome što je motivisan razlozima osobitog povjerenja prema drugoj ugovornoj strani, po svojim nasljednopravnim efektima, i po svojim socijalnim efektima obzirom na mogućnost ugovaranja zajednice života i/ili imanja (čl. 120. st. 5. ZON). Zato se ne može izjednačavati sa ugovorom o prodaji ili razmjeni nepokretnosti. Inače Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli je, po mom mišljenju, promašeno. Prvo, zbog pogrešne primjene ZPP-a. Drugo, zbog mješanja u isključivu kompetenciju zakonodavca ("propust zakonodavca" kako rekoše). Treće, zbog grubog nerazumjevanja Čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 1. Prvog protokola uz EKLJP.

pazi, kako god okreneš, on je u ovoj situaciji morao zanemariti jedan važeći propis, a primijeniti drugi (ili pribjeći apsurdnom rješenju dvostruke forme). što ti u primjeni izađe na isto, kako god obrazloženje bilo napisano. slažem se da je nezgrapno napisano, al' po meni je suštinski ispravno. a zakon o notarima nalaže notaru sve obaveze koje je sudija imao prije. i mislim da je u slučaju nastanka štete ipak lakše utužiti notara nego federaciju za grešku sudije.

Suštinski; možda i jeste pravično. Možda bi pravo rješenje bilo da se do izjašnjenja Ustavnog suda prihvati pravilo da su punovažni ugovori zaključeni u formi propisanoj Zakonom o nasljeđivanju ili u formi propisanoj Zakonom o notarima. A možda će i zakonodavac početi da se mješa u svoj posao.

[JThomas]

to bi najbolje bilo - al' taj film nećemo skoro gledati. i dok god imaš more propisa koji se sukobljavaju, sudovi će, kako god to pravno-tehnički upakovali - de facto morati raditi posao zakonodavaca.

[zmaj56]

Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti notarski obrađen i nakon toga izvršena nadovjera od strane Općinskog suda, u skladu sa članom 120. Zakona o nasljeđivanju.....

Da li bi neko mogoa biti toliko ljubazan da nadje neku sudsku odluku ili nesto sudske prakse po ovom pitanju (gore podvuceno i boldirano) i ovdje postavi?
Nisam u mogucnosti da ovo sam uradim a bio bih veoma zahvalan ako bi neko mogao. Mislim da je Miki i do sada dosta pomogao.

Hvala.

[dzana1]

Molim za POMOČ
Sa tetkom sam kod notara sačinio ugovor o doživotnom izdržavanju. U ugovoru pored opšti odredbi smo naveli da poslje njene smrti sve ostavlja meni i da ja preuzmem brigu i pažnju o njenom sinu ( rodžaku koji je 100% invalid).
Ugovor smo u notarskoj formi sačinili u 6.mjesecu 2010.god, i predao sam na sud radi sudske ovjere. Medžutim tetka je umrla u 7. mjesecu, a ja sam sa suda dobio poziv za sudsku ovjeru tek u 9. mjesecu 2010.god. Otišao sam na sud i sud proglašaje nevažečim ugovor pošto je tetka umrla.
Medžutima i 10. mjesecu 2010.god u Bihaču je održan sastank/rasprava o jedinstvenoj BiH gdje istaknut i problem o doživotnom izdržavanju, jer u nekim djelovima naše zemlje dovoljno je samo sačinit kod notara a u nekim i ovjera suda.
Taj predlog je poslan domu naroda, znači da je dovoljno samo notarska ovjera.
U novenbru. 2010. god dom naroda je odobrio tu odluku, i poslao vrhovnom sudu. 24. 12.2010.vrhovni sud se slaže sa tom odlukom ali problem je do punomočnika koji je zastupao notare.
Hoču da kažem izgleda ubrzo če zaživti u cijeloj BiH, da nije potrebna dupla ovjera nego samo ovjera notara.
Notar mi savjetuje kada to zaživi da odma predam primjerke u KZ i u poreznu upravu.
PITANJE:
1. Ostavština nije odradžena, ako ovaj zakon stupi na snagu prije ostavštine mogu li se ja pojaviti na sudu sa ugovorom.
Znači ako prije ostavštine izadže zakon da nije potrebna dupla ovjera, hoče li na sudu biti i ovaj moj ugovor važeči. Notar mi je rekao da su podnjeli izmjenu i dopunu zakona, što znači da se izmjeni zakon o notarima koji je stupio na snagu 2007. a ne da to bude retro aktivno.

Ndam se da ste razumjeli moj problem.

FALA NA SVAKOJ POMOČI!!!!

[kone]

Znate li sta je sa darovnim ugovorima?Da li se oni moraju ovjeriti u sudu ili je dovoljno samo kod notara uz nalaz vjestacenja ovlastenog sudskog vjestaka?

[Miki123]

Znate li sta je sa darovnim ugovorima?Da li se oni moraju ovjeriti u sudu ili je dovoljno samo kod notara uz nalaz vjestacenja ovlastenog sudskog vjestaka?

Samo kod notara uz zk. izvadak bez ikakvog nalaza sudskog vještaka

[kone]

Znate li sta je sa darovnim ugovorima?Da li se oni moraju ovjeriti u sudu ili je dovoljno samo kod notara uz nalaz vjestacenja ovlastenog sudskog vjestaka?

Samo kod notara uz zk. izvadak bez ikakvog nalaza sudskog vještaka

Hvala na odgovoru (tek sad sam vidio da si odgovorio )..Uglavnom darovni ugovor je davno uradjen kod notara uz nalaz sudskog vjestaka(zdravstvenog,sto je sigurno sigurno je,mada ne bih trebao imati nikakvih problema ali eto da se covjek osigura)..ZK izvadak je upisan u darovni ugovor pod tim i tim brojem(valjda je notar to provjeravao u Sudu),mada nema nekretnina u darovnom ugovoru(mislim na stan)..Ima samo neka nekretnina koja je davno nacionalizovana,pa o tom po tom(ko zna da li ce ikad i biti vracena od strane drzave,ali eto)..pozdrav

[aki58]

Molim Miki123 za jos jedan savjet....
Postavljala sam vam pitanje oko ugovora o dozivotnom izdrzavanju , poslusala vas savjet, i sve se zavrsilo OK, jos jednom, veliko HVALA! Da, da napomenem jos nesto, u Poreskoj upravi smo se pozvali na clan 17 stav 4 Zakona o porezima i kao clan porodice sehida/palog borca, moja kcerka (posto prvi put rijesava stambeno pitanje) NECE platiti porez od 5%....Iskreno, tesko za povjerovati, ali je tako!

E sad, moja svekrva je vlasnik stana u kojem zajedno zivimo...ona bi htjela za zivota da na neki nacin osigura i drugu unuku koja je udata i zivi u Italiji...Dakle - molim Vas za savjet: sta je pametnije; da taj stan pokloni, sastavi oporuku ili opet nacini ugovor o dozivotnom izdrzavanju sa svojom unukom, ili postoji mogucnost da meni kao snahi to prepise, pokloni ili slicno??? Njoj je svejedno, htjela bi da se smiri i donijela je sama takvu odluku...Sta zahtijeva ( iskreno) manje para, poreza i sl, i sta je najčicšce po zakonu???

Hvala unaprijed!