Vidim ima ovaj topic u Mostaru i vec sam se izjasnio da su mi Mostar i Travnik ljepsi gradovi u BiH al Tuzla svakako na prvom mjestu. Pa sam odlucio da vam postavim neke slike Tuzle koje sam skino sa jednog tuzlanskog sajta. Ne bi bilo lose da i ostali nesto napisu sto znaju o Tuzli Becho i kompanija , a isto vazi i za ostale gradove ja bih recimo volio da vidim kako izgleda Gorazde, Prijedor itd tamo nikad nisam bio
Ja recimo kad nekome kazem da sam iz tuzle odmah kazu cijela Tuzla jednu kozu muzla a ja njima A ti moga za zivota svoga ...Danas u Tuzli tesko da cete sresti kozu ali mozete kupiti razglednicu sa kozom
Pronasao sam legendu o kozi u Tuzlanskom vremenopolu koju je pisao Dragisa Trifkovic
Tuzlanska legenda o kozi O ovoj legendi su pisali mnogi, cak i ozbiljni historicari, romanopisci i humoristi, o njoj i na njoj su mnogi doktorirali. Naime, govorilo se da je prvo mlijeko u prahu proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kuloviceve švajcarke. Prvi dokumenti u kojima se spominje Tuzla napisani su sredinom 10. stoljeca. u tom istom spisu govori se o Tuzli i o pobunama u istoimenoj provinciji. Naime, Tuzlaci su se suprostavljali nerazumnim odlukama Senata, medu kojima je i ona da se unište sve koze, jer su štetne po uzgoj šume. No, mještani su ipak zadržali i zaštitili jednu kozu. Pobunjenici su kozu civali, njegovali i hranili. Sa jacanjem plemena, raste i broj koza. Te je usljedila nova odluka Senata da se sve koze moraju uništiti; ne smije ostati ni jedan primjerak, ni u zološkom vrtu, pa cak ni u školskim udžbenicima. Medutim, neki Tuzlak, cija je je životna opsesija cuvanje svega što je na indexu vlasti, sacuvao je jednu kozu. Cuvao je u sredini koja je bila neprijateljski raspoložena prema ovoj vrsti. No, vremenom propisi su blijedili, koza je postajala sve smjelija i zanimljivija. Ona je tako postala atrakcija, privlaci mnoge turiste koji joj prilaze sa nekim posebnim osjecajem kao na hodocašce. Ulaz u skromno dvorište u kome se koza šetala je besplatan, ali je svaki od znatiželjnika ostavljao u kesicu novcic kao prilog akciji za ocuvanje ove vrste. Za uzvrat domacin svakog ko to poželi slika sa kozom za uspomenu.
Jedini spomenik kozi se nalazi u cvijecnjaku ispred hotela Tuzla
Kazu da Tuzla sada ima priblizno 200 000 stanovnika a prije rata je imala preko 120 000 ...ono cime se ja ponosim je to sto je grad multietnicki, sto nije bilo medjunacionalnih sukoba, sto vas ovdje ni najveci papak nece pitati koje ste nacionalnosti i sl
Najtuzniji dan u mom zivotu a vjerujem i u historiji Tuzle je masakr na Kapiji 25.05.1995 kada cu cetnici granatom ispaljenom sa Ozrena ubili 71 mlado bice u prosjeku od 2-30 godina a ranili preko 200. I o tome cu vam malo napisati kad budem imao vremena.
Evo sada nesto novijih slika Tuzle uz sturo objasnjenje
Naselje Sjenjak
Raskrnica Brcanska malta gdje se odigrala bitka za odbranu grada od agresora
Naselje Skojevska
Tuzla bi uskoro mogla dobiti i svoju bascarsiju kad pogledamo ove golubove na novoizgradjenom Solnom trgu, u sklopu trga nalazi se izlozbeni prostor gdje su predstavljene prve posude za so i sl, a ljeti tuzlanski umjetnici izlazu svoje slike na trgu.
Pogled sa brda Ilincica na istocni dio grada
Pogled na zapadni dio grada
Na brdu Ilincica nalazi se restoran i zimi je prekrasno prava zimska idila
Nedavno je otvoreno i Panonsko jezero. Kazu da je velicine oko 6 olimpijskih bazena. Ljeti je ovdje ludnica od kupaca, tu su svi prateci objekti potrebni za turizam. Ono sto je najzanimivije je to da je voda slana kao na moru kazu i ljekovita
Izlozbeni prostor na Solnom trgu izgleda ovako
Tuzlansko korzo
Tuzlansko korzo
Eto toliko od mene za ovaj put kazem ne bi bilo lose da se i ostali Tuzlaci ukljuce bice toga jos naravno ako vas zanima Za Manijaka specijalno o Fukarama malo posto znam da ih voli
Upoznajte Tuzlu :)
-
- Posts: 1069
- Joined: 24/07/2004 18:19
- Location: Trenutno USA - Chicago, Illinois.
- Contact:
#2
Tuzla je prelijep bosanski grad.
-
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#8
neeeemoj tita ti.. rase ti....cega god - da pokreces pricu kako je poceo rat i ko je poceo rat u TZ
imali ste prilike na drugom topicu..ako ti je cejf da se svadjas samo malo prokopaj po arhivi ili opet otvori novu temu 15.Maj
ovu mi ne diraj..ako ima kakav komentar ili slike OK..ako ne..vozi misko!
imali ste prilike na drugom topicu..ako ti je cejf da se svadjas samo malo prokopaj po arhivi ili opet otvori novu temu 15.Maj
ovu mi ne diraj..ako ima kakav komentar ili slike OK..ako ne..vozi misko!
-
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#9
Samo za livadica
Sarena dzamija nocu
Dzamija princa Selmana
Mosnicka dzamija
Za ovu dzamiju Livadicu kazu da je najstarija u evropi zove se dzindijska dzamija i od drveta je....to je poznati dio tuzle dzindic mahala
Carsijska dzamija
Pravoslavna crkva
Pravoslavna crkva ulaz u crkvu
Pravoslavna crkva lijevo a ovaj ispred prostor tu je sada jezero
Pravoslavna crkva
Katolicka crkva
Katolicka crkva
Katolicka crkva
Katolicka crkva
Sarena dzamija nocu
Dzamija princa Selmana
Mosnicka dzamija
Za ovu dzamiju Livadicu kazu da je najstarija u evropi zove se dzindijska dzamija i od drveta je....to je poznati dio tuzle dzindic mahala
Carsijska dzamija
Pravoslavna crkva
Pravoslavna crkva ulaz u crkvu
Pravoslavna crkva lijevo a ovaj ispred prostor tu je sada jezero
Pravoslavna crkva
Katolicka crkva
Katolicka crkva
Katolicka crkva
Katolicka crkva
-
- Posts: 2446
- Joined: 03/02/2003 00:00
- Location: Zürich, CH
#10
Fukara, svaka cast! kada sam tek dosao na ovaj forum (prije 2 godine), postavljao sam jednu temu o Tuzli ali to je vec proslost!
HISTORIJA TUZLE
Na grbu grada Tuzle upisana je godina 950, i od tada datira prvi pisani trag
o gradu Tuzla, koji je u svome djelu De aclministrancio imperio (o upravljanju
državom) ostavio vizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit. On pomi-
nje naselje Castron to Salenes (Grad Solana). Po nekim izvorima, maglovit
pomen Tuzle se nalazi i u djelima Aristotela i Strabona.
U 20. stoljeću u gradu su obavljena prva arheoloska istrazivanja. Pronađeni
ostaci materijalne kulture, iako oskudni, raznovrsni su po značaju, stilu, mate-
rijalu od kojeg su građeni, po epohi u kojoj su nastali i po rasprostranjenosti.
Otkrivena su dva arheološka lokaliteta sa tragovima neolitskih kulturnih grupa.
Pedesetih godina su u Gornjoj Tuzli otkriveni ostaci predhistorijskog naselja
koje, uz Zelenu Pećinu kod Mostara, predstavlja najstarije neolitsko nalazište
u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da je ovo naselje formirano negdje oko
4500. g. p.n.e. Sudeći po površinskim nalazima keramičkih fragmenata, ukup-
na površina ovog predhistorijskog naselja je iznosila 12 do 15 ha.
Stanovnici tog naselja su stanovali u kućama koje su građene od kolja,
ilovače i pletera, s krovom od drveta. Oruđa su im bila od kamena, a posude
od grube i glačane obojene keramike. Nalazi ukazuju da je ovo naselje gotovo
kontinuirano živjelo kroz cijeli IV i III milenij, te kroz jedan dio II milenija p.n.e.
Ustanovljeno je da je i na području Tuzle postojalo veliko i bogato neolitsko
naselje na sojenicama. U Tuzli su prvi slučajni nalazi zabilježeni 1903. na
lokalitetu zgrade gradske administracije. Pronađena su tri polirana i probušena
čekića, keramička noga rađena od zemlje pomiješane sa sitnim zrncima pije-
ska, na sredini probušeni uteg od sive zemlje i jedno tucalo od pješčanika. Tek
1955. otkopano je dovoljno materijala koji je nedvosmisleno potvrdio posto-
janje velikog neolitskog naselja u Tuzli. Na osnovu prikupljenih nalaza pret-
postavlja se da je riječ o jednom od najstarijih neolitskih sojeničkih naselja u
bivšoj Jugoslaviji.
Jedno predhistorijsko naselje, vjerovatno iz neolita, bilo je na Gradovrhu, bri-
jegu iznad rječice Soline. Ovdje su pronađeni i fragmenti keramike iz bronzanog
doba. Na ovom lokalitetu su i ostaci utvrde Franjevackog manastira, gdje su
sačuvani tragovi žvota od predhistorije do srednjeg vijeka.
O predhistorijskom životu u Tuzli kazuju i drugi nalazi... U
Naselju Paša-bunar pronađena je jedna bronzana sjekirica
(kelt), a u Kreki jedna fibula, obje iz bronzanog doba. Na
lokalitetu Srebro u Solini ustanovljena je nekropola sa skele-
tima koja je datirana u željezno doba. U grobovima je tipično
ilirski materijal U naselju Simin Han pronađena je kamena
sjekira iz neolita. Nedaleko od Čaršijske džamije otkriven je
jedan predhistorijski grob sa skeletom i prilozima: ogrlicom,
narukvicom, nožnom grivnom, privjescima i još nekim nakitom
od bronze, koji potiče iz vremena prelaza iz kasnog bronzanog
u željezno doba (VIII st.p.n.e). U površinskom sloju tog groba
zapaženi su fragmenti keramike koja je starija od njega samo-
ga.
Na širem prostoru današnje Tuzle imali su naselja ili su
povremeno boravili Iliri, Keiti, Tracani, Grci i Rimljani. Prolazile
su I različite varvarske horde, sve do sedmog stoljeća kada se
trajno nastanjuju slavenska plemena.
U srednjem vijeku utuzlanski kraj dolazi na pozornicu histori-
je kao samostalna upravna jedinica - župa Soli.
HISTORIJA TUZLE
Na grbu grada Tuzle upisana je godina 950, i od tada datira prvi pisani trag
o gradu Tuzla, koji je u svome djelu De aclministrancio imperio (o upravljanju
državom) ostavio vizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit. On pomi-
nje naselje Castron to Salenes (Grad Solana). Po nekim izvorima, maglovit
pomen Tuzle se nalazi i u djelima Aristotela i Strabona.
U 20. stoljeću u gradu su obavljena prva arheoloska istrazivanja. Pronađeni
ostaci materijalne kulture, iako oskudni, raznovrsni su po značaju, stilu, mate-
rijalu od kojeg su građeni, po epohi u kojoj su nastali i po rasprostranjenosti.
Otkrivena su dva arheološka lokaliteta sa tragovima neolitskih kulturnih grupa.
Pedesetih godina su u Gornjoj Tuzli otkriveni ostaci predhistorijskog naselja
koje, uz Zelenu Pećinu kod Mostara, predstavlja najstarije neolitsko nalazište
u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da je ovo naselje formirano negdje oko
4500. g. p.n.e. Sudeći po površinskim nalazima keramičkih fragmenata, ukup-
na površina ovog predhistorijskog naselja je iznosila 12 do 15 ha.
Stanovnici tog naselja su stanovali u kućama koje su građene od kolja,
ilovače i pletera, s krovom od drveta. Oruđa su im bila od kamena, a posude
od grube i glačane obojene keramike. Nalazi ukazuju da je ovo naselje gotovo
kontinuirano živjelo kroz cijeli IV i III milenij, te kroz jedan dio II milenija p.n.e.
Ustanovljeno je da je i na području Tuzle postojalo veliko i bogato neolitsko
naselje na sojenicama. U Tuzli su prvi slučajni nalazi zabilježeni 1903. na
lokalitetu zgrade gradske administracije. Pronađena su tri polirana i probušena
čekića, keramička noga rađena od zemlje pomiješane sa sitnim zrncima pije-
ska, na sredini probušeni uteg od sive zemlje i jedno tucalo od pješčanika. Tek
1955. otkopano je dovoljno materijala koji je nedvosmisleno potvrdio posto-
janje velikog neolitskog naselja u Tuzli. Na osnovu prikupljenih nalaza pret-
postavlja se da je riječ o jednom od najstarijih neolitskih sojeničkih naselja u
bivšoj Jugoslaviji.
Jedno predhistorijsko naselje, vjerovatno iz neolita, bilo je na Gradovrhu, bri-
jegu iznad rječice Soline. Ovdje su pronađeni i fragmenti keramike iz bronzanog
doba. Na ovom lokalitetu su i ostaci utvrde Franjevackog manastira, gdje su
sačuvani tragovi žvota od predhistorije do srednjeg vijeka.
O predhistorijskom životu u Tuzli kazuju i drugi nalazi... U
Naselju Paša-bunar pronađena je jedna bronzana sjekirica
(kelt), a u Kreki jedna fibula, obje iz bronzanog doba. Na
lokalitetu Srebro u Solini ustanovljena je nekropola sa skele-
tima koja je datirana u željezno doba. U grobovima je tipično
ilirski materijal U naselju Simin Han pronađena je kamena
sjekira iz neolita. Nedaleko od Čaršijske džamije otkriven je
jedan predhistorijski grob sa skeletom i prilozima: ogrlicom,
narukvicom, nožnom grivnom, privjescima i još nekim nakitom
od bronze, koji potiče iz vremena prelaza iz kasnog bronzanog
u željezno doba (VIII st.p.n.e). U površinskom sloju tog groba
zapaženi su fragmenti keramike koja je starija od njega samo-
ga.
Na širem prostoru današnje Tuzle imali su naselja ili su
povremeno boravili Iliri, Keiti, Tracani, Grci i Rimljani. Prolazile
su I različite varvarske horde, sve do sedmog stoljeća kada se
trajno nastanjuju slavenska plemena.
U srednjem vijeku utuzlanski kraj dolazi na pozornicu histori-
je kao samostalna upravna jedinica - župa Soli.
-
- Posts: 46
- Joined: 04/01/2005 18:23
#12
Svaka cast Tuzlaci
Mislim da je Tuzla jedan predivan grad i da je malo nepravedno zapostavljena u BIH.
Mislim da imate dobrog gradonacelnika gledo sam emisiju sa njim
jezero je pravo jedino sto vam nevalja a to je upuceno fukarama
je sto maltretirate raju iz lukavca koji navijaju za ZELJU i zato vas cekamo da se jednom pokupite pa da dodjete da zasluzeno dobijete po labrnji.Zadnje gostovanje vam necemo zaboraviti
Mislim da je Tuzla jedan predivan grad i da je malo nepravedno zapostavljena u BIH.
Mislim da imate dobrog gradonacelnika gledo sam emisiju sa njim
jezero je pravo jedino sto vam nevalja a to je upuceno fukarama
je sto maltretirate raju iz lukavca koji navijaju za ZELJU i zato vas cekamo da se jednom pokupite pa da dodjete da zasluzeno dobijete po labrnji.Zadnje gostovanje vam necemo zaboraviti
-
- Posts: 2446
- Joined: 03/02/2003 00:00
- Location: Zürich, CH
#13
POZNATI TUZLACI
Mesa Selimovic (knjizevnik)
Mehmed Meša Selimović je rođen 26. aprila 1910. godine u Tuzli. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. 1930. godine upisao se na studijsku grupu srpskohrvatski jezik i jugoslovenska knjizevnost Filozofskog fakulteta u Beogradu. Diplomirao je 1934. godine, a od 1935. do 1941. godine radi kao profesor Građanske škole, a potom je (1936) postavljen za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli. Prve dvije godine rata zivi u Tuzli, gdje ga hapse zbog suradnje sa NOP-om, a u maju 1943. godine prelazi na oslobođenu teritoriju, postaje član KPJ i član Agitprop-a za istočnu Bosnu, potom je politički komesar Tuzlanskog odreda, a 1944. godine prelazi u Beograd i obavlja značajne političke i kulturne funkcije. Od 1947. godine živi u Sarajevu i radi kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor "Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorišta, glavni urednik IP "Izdavačko Preduzeće Svjetlost". 1971. godine penzioniran je i seli u Beograd.
Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971), redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada (1967), GORANOVA nagrada (1967), Njegoševa nagrada (1967), potom Dvadesetsedmojulska SRBiH, nagrada AVNOJ-a, itd.
Umro je 11. VII 1982. godine u Beogradu.
Mirza Delibasic (kosarkas)
Najpoznatiji bosanski košarkaš i sportista dvadesetog vijeka. Rođen u Tuzli, 9. januara 1954. godine, preminuo u Sarajevu 8. decembra 2001. godine.
Blistavu sportsku karijeru započeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Član košarkaškog kluba Sloboda iz Tuzle postao je 1968. i u ovom klubu ostao je do 1972. godine, kad postaje član Bosne, kada je odigrao i prvu utakmicu protiv Jugoplastike iz Splita. Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao oko 14.000 koševa.
Bio je prvak Jugoslavije i Evrope i osvojio Kup Jugoslavije. U dresu reprezentacije Jugoslavije bio je prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik. Dobitnik je mnogih sportskih i društvenih priznanja. Četiri puta biran je za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine da bi onda dobio specijalno priznanje kao as izvan serije i postao član žirija za izbor sportiste. Godine 1980. izabran je za najboljeg košarkaša u Jugoslaviji. Sa ekipom Bosne bio je i vicešampion svijeta.
Ismet Mujezinovic (slikar)
Rodjen u Tuzli 1907 godine. Zavrsio likovnu akademiju u Zagrebu a po njenom zavrsetku boravi u Francuskoj i pohadja kurs historije i umjetnosti na Sorboni. Prvi put je izlagao u Beogradu 1930. godine.Imao je izlozbe i u zemlji i u inostranstvu. Na temu NOB-a je izradio veliki broj uljanih kompozicija i crteza. Mujezinovicevi radovi nalaze se po umjetnickim galerijama, muzejima, javnim zgradama u zemlji i u privatnim zbirkama. Ucesnik je NOB od 1941. g.
http://www.forum-bosnie.com/mujezinovicdia.htm
Planinka Jurisic-Atic (klavirski pedagog)
Planinka Jurišić-Atić, rođena Tuzlanka, bila je dugogodišnji klavirski pedagog na Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli. Klavir je završila na Muzičkoj akademiji Sarajevu 1979.god. u klasi Matusje Blum, a kao stipendista francuske vlade se usavršavala u Parizu (Ecole Normale de Musique) u klasi prof. Ramzi Yasse, studenta moskovskog konzervatorija. Još kao mlad pedagog postigla je izuzetne uspjehe u radu sa učenicima, koji su osvajali najviše nagrade na republičkim, saveznim i međunarodnim natjecanjima. Njeni učenici bili su: Vladimir Valjarević, Edin Mustačević (kao pijanista djeluje u Oslu) i Belma Bešlić. Od 1995. živi i radi u Mariboru, gdje je na Muzičkoj gimnaziji jedan od najcjenjenijih klavirskih pedagoga.
Od ministarstva za školstvo u Vladi Republike Slovenije je dobila najveći naziv na području srednješkolskog obrazovanja.
Vladimir Valjarevic (koncertni pijanista)
Vladimir Valjarević je pijanista i profesor klavira na Mens muzičkom koledžu u Nju Jorku (Mannes Colege of Music). Rođen je u Tuzli, 1973. godine. Nižu i srednju muzičku školu završio je u Tuzli u klasi prof. Planinke Jurišić-Atić. U to vrijeme je dobitnik mnogih republičkih, saveznih i međunarodnih nagrada. Sa 16 godina upisuje Muzičku akademiju u Novom Sadu u klasi prof. Arba Valdme, kasnije odlazi u SAD-e i završava studij klavira Mens muzičkom koledžu (Mannes Colege of Music) u klasi priznatih pijanista i pedagoga Vladimira Feltsmana i Pavline Dokovske. Razvija bogatu koncertnu djelatnost, a dobija i mjesto profesora na istom fakultetu. Kritičari ističu njegovu suptilnu i zrelu interpretaciju, muzikalnost i izuzetan osjećaj za stil.
Vladimir Valjarević ima nekoliko snimljenih CD-ova, zadnji solistički sa djelima Faurea, Ravela, Enesca itd.
...Svetlana Kitic (rukomet), Razija Mujanovic (kosarka), Emir Hadzihafizbegovic i Vlado Kerosevic (glumci), Dzevad Secerbegovic (fudbal), Predrag Stankovic (muzicki pedagog) i mnogi drugi..
Mesa Selimovic (knjizevnik)
Mehmed Meša Selimović je rođen 26. aprila 1910. godine u Tuzli. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. 1930. godine upisao se na studijsku grupu srpskohrvatski jezik i jugoslovenska knjizevnost Filozofskog fakulteta u Beogradu. Diplomirao je 1934. godine, a od 1935. do 1941. godine radi kao profesor Građanske škole, a potom je (1936) postavljen za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli. Prve dvije godine rata zivi u Tuzli, gdje ga hapse zbog suradnje sa NOP-om, a u maju 1943. godine prelazi na oslobođenu teritoriju, postaje član KPJ i član Agitprop-a za istočnu Bosnu, potom je politički komesar Tuzlanskog odreda, a 1944. godine prelazi u Beograd i obavlja značajne političke i kulturne funkcije. Od 1947. godine živi u Sarajevu i radi kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor "Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorišta, glavni urednik IP "Izdavačko Preduzeće Svjetlost". 1971. godine penzioniran je i seli u Beograd.
Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971), redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada (1967), GORANOVA nagrada (1967), Njegoševa nagrada (1967), potom Dvadesetsedmojulska SRBiH, nagrada AVNOJ-a, itd.
Umro je 11. VII 1982. godine u Beogradu.
Mirza Delibasic (kosarkas)
Najpoznatiji bosanski košarkaš i sportista dvadesetog vijeka. Rođen u Tuzli, 9. januara 1954. godine, preminuo u Sarajevu 8. decembra 2001. godine.
Blistavu sportsku karijeru započeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Član košarkaškog kluba Sloboda iz Tuzle postao je 1968. i u ovom klubu ostao je do 1972. godine, kad postaje član Bosne, kada je odigrao i prvu utakmicu protiv Jugoplastike iz Splita. Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao oko 14.000 koševa.
Bio je prvak Jugoslavije i Evrope i osvojio Kup Jugoslavije. U dresu reprezentacije Jugoslavije bio je prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik. Dobitnik je mnogih sportskih i društvenih priznanja. Četiri puta biran je za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine da bi onda dobio specijalno priznanje kao as izvan serije i postao član žirija za izbor sportiste. Godine 1980. izabran je za najboljeg košarkaša u Jugoslaviji. Sa ekipom Bosne bio je i vicešampion svijeta.
Ismet Mujezinovic (slikar)
Rodjen u Tuzli 1907 godine. Zavrsio likovnu akademiju u Zagrebu a po njenom zavrsetku boravi u Francuskoj i pohadja kurs historije i umjetnosti na Sorboni. Prvi put je izlagao u Beogradu 1930. godine.Imao je izlozbe i u zemlji i u inostranstvu. Na temu NOB-a je izradio veliki broj uljanih kompozicija i crteza. Mujezinovicevi radovi nalaze se po umjetnickim galerijama, muzejima, javnim zgradama u zemlji i u privatnim zbirkama. Ucesnik je NOB od 1941. g.
http://www.forum-bosnie.com/mujezinovicdia.htm
Planinka Jurisic-Atic (klavirski pedagog)
Planinka Jurišić-Atić, rođena Tuzlanka, bila je dugogodišnji klavirski pedagog na Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli. Klavir je završila na Muzičkoj akademiji Sarajevu 1979.god. u klasi Matusje Blum, a kao stipendista francuske vlade se usavršavala u Parizu (Ecole Normale de Musique) u klasi prof. Ramzi Yasse, studenta moskovskog konzervatorija. Još kao mlad pedagog postigla je izuzetne uspjehe u radu sa učenicima, koji su osvajali najviše nagrade na republičkim, saveznim i međunarodnim natjecanjima. Njeni učenici bili su: Vladimir Valjarević, Edin Mustačević (kao pijanista djeluje u Oslu) i Belma Bešlić. Od 1995. živi i radi u Mariboru, gdje je na Muzičkoj gimnaziji jedan od najcjenjenijih klavirskih pedagoga.
Od ministarstva za školstvo u Vladi Republike Slovenije je dobila najveći naziv na području srednješkolskog obrazovanja.
Vladimir Valjarevic (koncertni pijanista)
Vladimir Valjarević je pijanista i profesor klavira na Mens muzičkom koledžu u Nju Jorku (Mannes Colege of Music). Rođen je u Tuzli, 1973. godine. Nižu i srednju muzičku školu završio je u Tuzli u klasi prof. Planinke Jurišić-Atić. U to vrijeme je dobitnik mnogih republičkih, saveznih i međunarodnih nagrada. Sa 16 godina upisuje Muzičku akademiju u Novom Sadu u klasi prof. Arba Valdme, kasnije odlazi u SAD-e i završava studij klavira Mens muzičkom koledžu (Mannes Colege of Music) u klasi priznatih pijanista i pedagoga Vladimira Feltsmana i Pavline Dokovske. Razvija bogatu koncertnu djelatnost, a dobija i mjesto profesora na istom fakultetu. Kritičari ističu njegovu suptilnu i zrelu interpretaciju, muzikalnost i izuzetan osjećaj za stil.
Vladimir Valjarević ima nekoliko snimljenih CD-ova, zadnji solistički sa djelima Faurea, Ravela, Enesca itd.
...Svetlana Kitic (rukomet), Razija Mujanovic (kosarka), Emir Hadzihafizbegovic i Vlado Kerosevic (glumci), Dzevad Secerbegovic (fudbal), Predrag Stankovic (muzicki pedagog) i mnogi drugi..
-
- Posts: 2446
- Joined: 03/02/2003 00:00
- Location: Zürich, CH
#14
Hvala vam momci! Fair, bice prilike da sjednemo negdje pa da protabirimo koju uz mezu i pice! Sto se tice 'Fukara' (za neupucene, Fukare su navijacka frakcija FK Slobode iz Tuzle) i rivaliteta na relaciji Sarajevo-Tuzla, toga ima i toga ce uvijek biti (nazalost)! Iako sam zaguljeni navijac Slobode i lokalpatriota, to ne umanjuje moje simpatije prema Sarajevu, sarajevskom duhu i nacinu zivljenja! By the way, o navijacima i Slobodi cu napisati nesto drugi put! Pozdrav svima
-
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#16
Da se nadovezem na Bechu sa poznatim licnostima Tuzle
Franjo Leder, rođen je u Tuzli 1905. godine.Kiparstvo je studirao u Zagrebu kod profesora Frangeša.Kao student radio je na spomeniku kralja Tomislava.U Tuzli je radio mnogo, ali je skulptura vrijednih pažnje malo ostalo.Likovno najvrijednija njegova djela su uništena 1941.godine i to portreti osnivača sokolstva u Čehoslovačkoj, koji su se nalazili u Sokolskom domu Tirš, Masarik, zatim poprsje Todića, kralja Petra I, reljefi “Put ka slobodi”, velika kompozicija i još nekoliko veoma uspješnih skulptura.Sve su uništili fašisti.Živeći u očaju za uništenim, njemu najvrjednijim radovima, postao je nemaran prema svemu pa i prema sebi, što ga je fizički uništilo.Umro je i ispračen od velikog broja građana svih uzrasta, staleža i shvatanja.
U Tuzli se od njegovih radova moze vidjeti most s kipovima, Leda, bacač diska, reljefi ispred “Partizana” za koje je sam autor rekao da su “Izraz snage uma i ljepote tijela”
Jedno od njegovih po meni najljepsih djela je Most s kipovima
Most s kipovima
Kip
Kip Leda takodje Franjin rad nalazi se u centralnom gradskom parku
Rad Franje Ledera na zgradi Partizana
Na slici mozete vidjeti takodje jedno od njegovih djela Bacac diska, za gradsku cesmu nisam siguran cije je djelo
Sad nisam siguran da li su kipovi u fantani na Slanoj Banji njegovo djelo mozda Becho ti znas...inace iza fontane gore na brdu nalazi se zajednicka grobnica ubijene mladosti na Kapiji
Franjo Leder, rođen je u Tuzli 1905. godine.Kiparstvo je studirao u Zagrebu kod profesora Frangeša.Kao student radio je na spomeniku kralja Tomislava.U Tuzli je radio mnogo, ali je skulptura vrijednih pažnje malo ostalo.Likovno najvrijednija njegova djela su uništena 1941.godine i to portreti osnivača sokolstva u Čehoslovačkoj, koji su se nalazili u Sokolskom domu Tirš, Masarik, zatim poprsje Todića, kralja Petra I, reljefi “Put ka slobodi”, velika kompozicija i još nekoliko veoma uspješnih skulptura.Sve su uništili fašisti.Živeći u očaju za uništenim, njemu najvrjednijim radovima, postao je nemaran prema svemu pa i prema sebi, što ga je fizički uništilo.Umro je i ispračen od velikog broja građana svih uzrasta, staleža i shvatanja.
U Tuzli se od njegovih radova moze vidjeti most s kipovima, Leda, bacač diska, reljefi ispred “Partizana” za koje je sam autor rekao da su “Izraz snage uma i ljepote tijela”
Jedno od njegovih po meni najljepsih djela je Most s kipovima
Most s kipovima
Kip
Kip Leda takodje Franjin rad nalazi se u centralnom gradskom parku
Rad Franje Ledera na zgradi Partizana
Na slici mozete vidjeti takodje jedno od njegovih djela Bacac diska, za gradsku cesmu nisam siguran cije je djelo
Sad nisam siguran da li su kipovi u fantani na Slanoj Banji njegovo djelo mozda Becho ti znas...inace iza fontane gore na brdu nalazi se zajednicka grobnica ubijene mladosti na Kapiji
- manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#17
Ja volim Tuzlu iako kažu da Tuzla ne voli Sarajevo.
-
- Posts: 657
- Joined: 06/01/2005 16:16
#19
ajd mog'o si slikat cevpdzinicu limenka nek raja vidi gdje su najboolji cevapi u bosni!fukara_tz wrote:Ja volim Zelju iako manijaci misle da ih fukare ne vole
To su ba manijak provincijske price narod ko narod je ok
pozdrav
- manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#23
Šteta i ja sam ali bez tebe
-
- Posts: 95
- Joined: 21/10/2004 23:16
#25
Pa najbolje da se jedan kratki izlet dogovori, pa fino neka se razgleda grad, i sl.