ostatak tvog komentara je na mjestu.
Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Moderator: anex
-
neocekivana_sila
- Posts: 558
- Joined: 22/09/2005 13:48
#102
a ti si onaj poznavalac latinskogrepeater wrote:ne. ona mjesa krave i jagode.
ostatak tvog komentara je na mjestu.
hajde daj svoje razloge i motive vegeterijanstva. Smatras da je Sarajevo primitivna sredina u kojoj teško žive vegeterijanci i savjetuješ Dinchy da izdrži ili tako nešto. Po meni je to uvredljiva konstatacija za grad u kojem živim i tvrdim da veze nemaš sa pameću i logikom, a mogu ti i dokazati.
Evo prvi dokaz je da nikako ne navodiš svoje razloge za vegeterijanstvo.
-
animal lover
- Posts: 55
- Joined: 12/02/2007 23:35
#104
Zašto meso nije zdravo?
Dobro je poznata činjenica da osjećaji uzrokuju velike biokemijske promjene u organizmu, napose hormonalne promjene u krvi. Prije i za vrijeme klanja biokemija uplašene životinje doživljava velike promjene. Otrovni nusproizvodi šire se tijelom, teško trujući sve dijelove umiruće životinje. Sve to kasnije truje ljudsko tkivo a i ljudski um.
I ne samo to. Životinje drže u kavezima i one nikada ne vide svjetlost dana osim kad ih vode u klaonicu. Ubrizgavaju im razne lijekove, hormone i slično što sve kasnije završi u čovjeku. Nije onda ni čudo što čitav svijet onda boluje od depresije! Sve je to povezano s mesom jer životinje luče razne hormone kad su pod stresom. Stres je blaga riječ za ono što životinje proživljavaju na farmama. Novorođeno tele ili praščića nakon par sati odvoje od njegove majke koja može poludjeti od tuge zbog toga. Životinje vole svoje mladunče isto kao što i ljudi vole novorođenčad, i kad im odvoje mladunče one luče razne hormone uslijed užasa i stresa. A što je s jadnim teletom koje nikad ne vidi svoju majku i drži se u potpunom mraku gdje ga kljukaju raznim hormonima i hranom prerađenih ostataka ubijenih i krava, a u toj hrani može čak biti i njegova majka umrla od tuge? Kasnije to isto tele prvi put vidi svjetlost i sunce kad ga odvode u klaonicu gdje ga se okrutno ubije ...Sav taj strah, sva ta patnja, gdje na kraju završi? U čovjeku!
U jednom pokusu crvima su davani elektrošokovi uz bljeskalicu tako da su se kasnije počeli grčiti samo prilikom osvjetljavanja bljeskalicom odnosno bez elektrošokova. Njima su hranjeni miševi koji su nakon nekog perioda na svjetlost bljeskalice također počeli reagirati grčenjem.
Promatrajući nas, dakle, i sa aspekta energetskih bića a ne samo žive materije, sva ta energija straha kojeg je životinja tijekom njenog ubijanja morala osjećati na kraju se utjelovljuje u njenom mesu a time kasnije i našemu!
Nije onda čudo da čak i u nizu komparativnih testova na području mjerenja izdržljivosti vegetarijanci su pokazali bolje rezultate od onih koji jedu meso.
H. Schouteden sa Belgijskog Univerziteta upoređivao je izdržljivost, snagu i brzinu oporavka od teškog rada vegetarijanaca i mesojeda. Njegova zapažanja pokazuju da su vegetarijanci bitno nadmoćniji u sve tri karakteristike. Ova zapažanja su navela doktora Irvinga Fishera s Yale University-a da između 1906. i 1907. godine sprovede testove o izdržljivosti. U studiji je učestvovalo 49 atletičara s Yalea, instruktora, doktora i medicinskih sestara. On je zapazio iznenađujuću činjenicu da vegatarijanci imaju blizu dva puta više snage od mesojeda. Slični testovi J. H. Kellogga iz Michigena su potvrdili Fisherova zapažanja. Otprilike u isto vrijeme, jedna druga studija je prikazana na sveučilištu u Briselu od dr J. Ioteyko i V. Kipianija. Njihovi rezultati su bili slični Fisherovima. U testovima izdržljivosti vegetarijanci su bili sposobni raditi dva do tri puta duže od onih koji jedu meso do potpunog iscrpljenja, i potrebna im je jedna petina vremena da se odmore od napora poslije svakog testa u odnosu na njihove partnere koji su jeli meso.
'Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.' - Martina Navratilova, svjetska teniska prvakinja
PREUZETO SA http://www.prijatelji-zivotinja.hr
Dobro je poznata činjenica da osjećaji uzrokuju velike biokemijske promjene u organizmu, napose hormonalne promjene u krvi. Prije i za vrijeme klanja biokemija uplašene životinje doživljava velike promjene. Otrovni nusproizvodi šire se tijelom, teško trujući sve dijelove umiruće životinje. Sve to kasnije truje ljudsko tkivo a i ljudski um.
I ne samo to. Životinje drže u kavezima i one nikada ne vide svjetlost dana osim kad ih vode u klaonicu. Ubrizgavaju im razne lijekove, hormone i slično što sve kasnije završi u čovjeku. Nije onda ni čudo što čitav svijet onda boluje od depresije! Sve je to povezano s mesom jer životinje luče razne hormone kad su pod stresom. Stres je blaga riječ za ono što životinje proživljavaju na farmama. Novorođeno tele ili praščića nakon par sati odvoje od njegove majke koja može poludjeti od tuge zbog toga. Životinje vole svoje mladunče isto kao što i ljudi vole novorođenčad, i kad im odvoje mladunče one luče razne hormone uslijed užasa i stresa. A što je s jadnim teletom koje nikad ne vidi svoju majku i drži se u potpunom mraku gdje ga kljukaju raznim hormonima i hranom prerađenih ostataka ubijenih i krava, a u toj hrani može čak biti i njegova majka umrla od tuge? Kasnije to isto tele prvi put vidi svjetlost i sunce kad ga odvode u klaonicu gdje ga se okrutno ubije ...Sav taj strah, sva ta patnja, gdje na kraju završi? U čovjeku!
U jednom pokusu crvima su davani elektrošokovi uz bljeskalicu tako da su se kasnije počeli grčiti samo prilikom osvjetljavanja bljeskalicom odnosno bez elektrošokova. Njima su hranjeni miševi koji su nakon nekog perioda na svjetlost bljeskalice također počeli reagirati grčenjem.
Promatrajući nas, dakle, i sa aspekta energetskih bića a ne samo žive materije, sva ta energija straha kojeg je životinja tijekom njenog ubijanja morala osjećati na kraju se utjelovljuje u njenom mesu a time kasnije i našemu!
Nije onda čudo da čak i u nizu komparativnih testova na području mjerenja izdržljivosti vegetarijanci su pokazali bolje rezultate od onih koji jedu meso.
H. Schouteden sa Belgijskog Univerziteta upoređivao je izdržljivost, snagu i brzinu oporavka od teškog rada vegetarijanaca i mesojeda. Njegova zapažanja pokazuju da su vegetarijanci bitno nadmoćniji u sve tri karakteristike. Ova zapažanja su navela doktora Irvinga Fishera s Yale University-a da između 1906. i 1907. godine sprovede testove o izdržljivosti. U studiji je učestvovalo 49 atletičara s Yalea, instruktora, doktora i medicinskih sestara. On je zapazio iznenađujuću činjenicu da vegatarijanci imaju blizu dva puta više snage od mesojeda. Slični testovi J. H. Kellogga iz Michigena su potvrdili Fisherova zapažanja. Otprilike u isto vrijeme, jedna druga studija je prikazana na sveučilištu u Briselu od dr J. Ioteyko i V. Kipianija. Njihovi rezultati su bili slični Fisherovima. U testovima izdržljivosti vegetarijanci su bili sposobni raditi dva do tri puta duže od onih koji jedu meso do potpunog iscrpljenja, i potrebna im je jedna petina vremena da se odmore od napora poslije svakog testa u odnosu na njihove partnere koji su jeli meso.
'Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.' - Martina Navratilova, svjetska teniska prvakinja
PREUZETO SA http://www.prijatelji-zivotinja.hr
-
animal lover
- Posts: 55
- Joined: 12/02/2007 23:35
#105
Usporedba čovjeka i životinje
Usporedba anatomije probavnog sustava
Ljudi se najčešće svrstavaju u 'svejede'. Ta je klasifikacija napravljena nakon što je promatranjem utvrđeno da ljudi u svojoj prehrani imaju širok spektar biljnih i životinjskih namirnica. Međutim, kultura, običaji i odgoj također imaju velik utjecaj na način ljudske prehrane. Iz toga vidimo da promatranje nije najbolja tehnika želimo li otkriti najprirodniji način prehrane za čovjeka. Premda većina ljudi prema ponašanju spada u svejede, još uvijek se postavlja pitanje je li čovjek svojom anatomijom prilagođen prehrani koja uključuje namirnice biljnog i životinjskog porijekla. Puno bolja i objektivnija tehnika za traženje odgovora na ovo pitanje je pogled na ljudsku anatomiju i fiziologiju. Sisavci su svojom anatomijom i fiziologijom prilagođeni za nabavljanje i konzumaciju određenih vrsta hrane. (Opća je praksa da se kod proučavanja fosila izumrlih sisavaca prouče i anatomske crte na osnovu kojih se određuje čime se određena životinja najvjerojatnije hranila). Proučavanjem anatomije i fiziologije sisavaca, mesojeda, biljojeda i svejeda možemo povezati određene anatomske i fiziološke crte sa određenom vrstom hrane. Usporedimo li sa njima ljudsku anatomiju i fiziologiju otkrit ćemo kojoj grupi pripadamo mi.
Usna šupljina
Mesojedi imaju široki otvor ustiju u odnosu na veličinu glave. To daje očite prednosti u razvoju snage pri lovu, ubijanju i komadanju lovine. Mišići lica su oslabljeni jer bi inače kočili široko otvaranje ustiju, a osim toga ne sudjeluju u pripremi hrane za gutanje. Kod svih sisavaca mesojeda veza između čeljusti je jednostavna spona u visini zubiju. Ta je vrsta veze vrlo stabilna i djeluje kao središnja točka u ručki koju čine gornja i donja čeljust. Glavni mišić koji pokreće čeljust u mesojeda je sljepoočni mišić. Taj je mišić u mesojeda toliko krupan da odgovara većem dijelu opsega glave. Kad gladite psa po glavi gladite njegove sljepoočne mišiće. Kut gornje čeljusti kod mesojeda je mali jer mišići koji su tu pričvršćeni (žvačni i sponačni mišić) nisu od velike važnosti za te životinje. Donja čeljust u mesojeda ne može se pokretati prema naprijed, a i kretanje s jedne strane na drugu je ograničeno. Kad se čeljust zatvori, kutnjaci u obliku oštrica klize jedni prema drugima stvarajući mehanizam idealan za trganje mesa s kostiju. Zubi mesojeda su razdvojeni da se na njima ne bi zaustavljali žilavi komadići mesa. Sjekutići su im sitni, zašiljeni poput zubaca na vilama, a služe za hvatanje žrtve te za kosanje. Očnjaci su prilično izduženi i u obliku bodeža. Njima životinja ranjava, trga i ubija svoj ulov. Kutnjaci su spljošteni i u obliku trokuta sa zupčastim rubovima tako da funkcioniraju poput nazupčanih oštrica. Zbog sposobnosti čeljusti da se rasklapa, kutnjaci gornje i donje čeljusti se spajaju od iza prema naprijed kao i šiljci kod škara.
Slina kod mesojeda ne sadrži probavne enzime. Kad mesojed sisavac pohlepno guta hranu, čini to tako brzo da ne stigne žvakati. Budući da se enzimi za probavu bjelančevina ne mogu osloboditi u ustima - zbog opasnosti da se uništi i usna šupljina (autoprobava), mesojedi ne trebaju miješati hranu sa slinom. Oni jednostavno trgaju velike komade mesa te ih takve gutaju, bez usitnjavanja.
Prema teoriji evolucije, anatomske crte koje su u skladu s biljnom prehranom razvile su se kasnije, bliže našem vremenu, nego one u mesojeda. Sisavci biljojedi imaju dobro razvijene mišiće lica, debele mesnate usne, relativno mali usni otvor te odebljali i mišićav jezik. Usne pomažu u dovođenju hrane u usta te zajedno sa mišićima lica i jezikom sudjeluju u žvakanju hrane. U biljojeda, spoj dviju čeljusti premjestio se iznad visine zubiju. Iako je takav spoj manje stabilan od onog u mesojeda, mnogo je pokretniji te omogućava složene pokrete čeljusti potrebne za žvakanje biljne hrane. Osim toga, takav spoj čeljusti omogućava da se kod zatvaranja usta poklope gornji i donji kutnjaci i to duž cijele čeljusti, više ili manje, istovremeno stvarajući na taj način platoe za mljevenje hrane. (Takva vrsta spoja čeljusti je toliko važna za životinje koje se hrane biljem, da se smatra da je evoluirala čak 15 puta dosad u različitih vrsta sisavaca biljojeda). Sljepoočni mišić je mali i od najmanje je važnosti, dok žvačni i sponačni mišić drže gornju čeljust poput ljuljačke, njišu je s jedne strane na drugu. U skladu s tim, i donja im čeljust ima izraženo kretanje u stranu.
Takvo bočno kretanje cijele čeljusti nužno je za mrvljenje hrane pri žvakanju. Sistem razmještaja zubiju uvelike varira od vrste do vrste ovisno o vegetaciji kojom se ta određena vrsta hrani.
Iako se te životinje razlikuju po broju i obilježjima zubiju, njihova zubala ipak pokazuju neke zajedničke strukturne crte. Sjekutići su široki, spljošteni i romboidni. Očnjaci mogu biti sitni kao u konja, istaknuti kao u vodenog konja, svinja i nekih primata (smatra se da im služe za obranu) ili potpuno odsutni. Kutnjaci, općenito, su četvrtasti i spljošteni s gornje strane da bi pružili površinu za mljevenje hrane. Kutnjaci ne klize jedni kraj drugih okomito (poput rezanja škarica) već klize jedni preko drugih vodoravno lomeći i usitnjavajući hranu. Površina kutnjaka se razlikuje među vrstama ovisno o biljkama kojima se hrane.
Zubi u biljojeda su usko grupirani. Tako sjekutići tvore djelotvoran mehanizam pomoću kojeg grizu, brste dijelove biljaka, a gornji i donji kutnjaci tvore platoe za drobljenje i mljevenje hrane.
'Uzidana' usna šupljina ima velike mogućnosti širenja prostora što se i realizira tokom jedenja. Biljojedi pažljivo i promišljeno žvaču svoju hranu, gurajući hranu jezikom i mišićima lica naprijed-natrag među zube za mljevenje i usitnjavanje. Takav temeljit proces potreban je da bi se mehanički razbila stanična stjenka biljne stanice, što omogućava da probavljivsadržaj iz stanice izađe i pomiješa se sa slinom životinje. Miješnje hrane sa slinom je vrlo važno jer slina sisavaca-biljojeda sadrži enzime za razgradnju ugljikohidrata, koji razbijaju molekule hrane dok je ona još u ustima.
Želudac i tanko crijevo
Očite razlike između mesojeda i biljojeda dolaze do izražaja upravo kod tih organa. Volumen želuca kod mesojeda predstavlja 60-70% ukupnog kapaciteta probavnog sustava. Meso se relativno lako probavlja pa je tanko crijevo (gdje se vrši apsorpcija molekula hrane) u mesojeda kratko - oko 3-5 dužina tijela. Budući da te životinje ubijaju jednom tjedno, veliki želudac im je prednost jer im omogućava da se prežderu, trpajući u sebe što je moguće više hrane odjednom. ta se hrana probavlja kasnije kad se životinja odmara. osim toga, želudac mesojeda ima izuzetnu sposobnost izlučivanja solne kiseline. mesojedi su sposobni zadržati pH vrijednost u želucu na razini 1-2 čak i ako je u želucu hrana. to je potrebno da bi se olakšalo razlaganje bjelančevina te da bi se uništile opasne bakterije kojih u raspadajućem mesu ima u izobilju.
Zbog teškoća pri razlaganju određene vrste biljne hrane (zbog velike količine neprobavljivih vlakana) biljojedi imaju značajno duže probavilo, a u nekim slučajevima čak i puno savršenija crijeva od mesojeda. Biljojedi koji konzumiraju biljke bogate celulozom moraju svoju hranu 'fermentirati' (probavljati uz pomoć bakterijskih enzima) da bi joj zadržali hranjivu vrijednost. Biljojedi se dijele u 2 grupe: na preživače (fermentiraju hranu u prednjem dijelu crijeva) i na one koji fermentiraju hranu u stražnjem crijevu.
Preživači su biljojedi sa glasovitim višekomornim želucem. Biljojedi koji se hrane mekom vegetacijom ne trebaju višekomorni želudac, već im je dostatan jednostavan te dugačko tanko crijevo. Te životinje probavljaju svoje teško probavljive vlaknaste obroke u stražnjem crijevu (debelom crijevu). Mnogi od tih biljojeda usavršavaju djelotvornost svog probavnog trakta uz pomoć enzima za razgradnju ugljikohidrata u njihovoj slini. Proces fermentacije u višekomornom želucu kod životinja koje se hrane mekanom, kašastom hranom bio bi nepotreban utrošak energije. Bakterije i praživotinje, koje sudjeluju u fermentaciji, potrošile bi hranjive tvari i kalorije prije nego bi one stigle u tanko crijevo gdje se onda apsorbiraju u krv. Tanko crijevo biljojeda je prilično dugo (preko 10 dužina tijela) da bi se osiguralo dovoljno vremena i prostora za apsorpciju hranjivih tvari.
Debelo crijevo
Ogromno debelo crijevo u mesojeda vrlo je kratko i jednostavno jer mu je jedina funkcija da upija (apsorbira) vodu i sol. Promjer debelog crijeva približno je isti onom u tankog crijeva pa je stoga, kao rezervoar, ograničenog kapaciteta. Debelo crijevo je kratko i nije podijeljeno na kesice (vrećice). Mišić crijeva raspoređen je duž cijele stjenke crijeva, dajući crijevu gladak cilindričan oblik. Iako su bakterije prisutne i u debelom crijevu mesojeda, njihovo djelovanje je uglavnom vezano uz truljenje.
Debelo crijevo u biljojeda je visoko specijaliziran organ koji sudjeluje u apsorpciji vode i elektrolita, pri proizvodnji vitamina te apsorpciji i/ili fermentaciji biljnog vlaknastog tkiva. Debelo crijevo biljojeda je obično većeg promjera od tankog i relativno je dugo. U nekih sisavaca biljojeda, debelo crijevo izgleda kao da je podijeljeno na kesice zbog načina na koji su mišićna vlakna raspoređena uz stjenku crijeva. Osim toga, prvi je dio debelog crijeva u nekih biljojeda prilično velik i služi kao primarno ili dodatno mjesto fermentacije.
Što je sa svejedima?
Bilo bi za očekivati da svejedi u građi probavila pokazuju anatomske crte životinja koje se hrane mesom i one koje jedu biljnu hranu.
Prema teoriji evolucije, crijevo mesojeda je primitivnije građe od onog u biljojeda. Iz toga bi se moglo pretpostaviti da je svejed mesojed sa nekim prilagodbama biljnoj prehrani.
Upravo je takav slučaj s medvjedima, rakunima i još nekim određenim vrstama koje inače svrstavamo u obitelj pasa. (Ova će se rasprava ograničiti samo na medvjede s obzirom da su medvjedi, općenito, predstavnici svejeda).
Medvjedi su svrstani u mesojede dok su zapravo po anatomiji tipični svejedi. Iako medvjedi u svojoj prehrani imaju i meso, njihova je prehrana prvenstveno biljna, tj. 78-80% prehrane čine biljne namirnice (iznimka je polarni medvjed, koji živi na smrznutom, vegetacijom siromašnom Arktiku te se hrani uglavnom tuljanima). Medvjedi ne mogu probaviti vlaknastu biljnu hranu pa su stoga vrlo izbirljivi. U njihovoj prehrani najviše su zastupljeni sočno, mesnato bilje, gomoljasto bilje te bobice. Mnogi znanstvenici vjeruju da je razlog zašto medvjedi spavaju zimski san upravo njihova primarna hrana (sočno bilje) koje za vrijeme hladne, sjeverne zime nema. (Zanimljivo je da polarni medvjedi spavaju u ljetnim mjesecima kad im nisu dostupni tuljani).
Općenito, medvjedi pokazuju anatomske crte karakteristične za prehranu mesojeda. Spoj čeljusti kod medvjeda nalazi se u visini kutnjaka. Sljepoočni mišić je krupan, a kut između čeljusti mali što je primjereno zbog ograničene uloge sponastog i žvačnog mišića u pokretanju čeljusti. Tanko crijevo je kratko (manje od 5 dužina tijela) kao u pravih mesojeda, dok je debelo crijevo jednostavno, glatko i kratko. Najznačajnija prilagodba biljnoj hrani, u medvjeda i drugih svejeda, je promjena u razmještaju zubi. Medvjedi su zadržali klinaste sjekutiće, velike očnjake te oštre predkutnjake mesojeda, dok su im kutnjaci postali četvrtasti sa zaobljenim vrhovima da bi služili za usitnjavanje i mljevenje hrane.
Medvjedi nisu razvili spljoštene, tupe nokte obično prisutne kod biljojeda već su zadržali šiljaste, zaoštrene kandže kakve imaju mesojedi. Životinja koja lovi, ubija i jede druge životinje mora imati i fizičku opremu koja će joj to sve to omogućiti i olakšati. Kako medvjeđa prehrana uključuje i meso, medvjedi moraju zadržati anatomske karakteristike koje će im omogućiti da love i ubijaju životinje. Stoga medvjedi imaju građu čeljusti, mišića i razmještaj zubiju koji im omogućavaju razvoj i upotrebu snage potrebne za ubijanje i komadanje životinje iako im je prehrana uglavnom biljna.
Spoj čeljusti kakav imaju biljojedi (iznad visine zubiju) mnogo je djelotvorniji za lomljenje i mljevenje vegetacije i potencijalno bi mogao pružiti medvjedima veći izbor biljne hrane. Međutim takav spoj je mnogo slabiji od onog u mesojeda.
Spoj u biljojeda se vrlo lako može iščašiti i ne može izdržati žestoke udarce životinje koja se u ustima grabežljivca bori za život, niti pritisak pri lomljenju kostiju žrtve. A osim toga, takav spoj ne omogućava dovoljno velik otvor ustiju koji je mesojedima potreban da bi mogli uhvatiti i progutati žrtvu. U divljini bi životinja sa iščašenom čeljusti uginula od gladi ili bi je pojela neka druga životinja.
Iz toga vidimo da bi vrste poput medvjeda bile osuđene na propast da imaju čeljust poput biljojeda jer spoj takve čeljusti ne može postati slabiji već samo pokretljiviji i djelotvorniji, a sve to zbog toga jer glavninu prehrane čini biljna hrana. Na taj način bi te životinje bile izložene riziku od iščašenja čeljusti, smrti te konačno izumiranju.MESOJEDI BILJOJEDI ČOVJEK
imaju pandže nemaju pandže nema pandže
nemaju pore na koži; znoje se preko jezika znoje se kroz pore na koži znoji se kroz pore na koži
imaju oštre očnjake za trganje, nemaju ravne kutnjake za žvakanje nemaju oštre očnjake, imaju ravne kutnjake nema oštre očnjake, imaju ravne kutnjake
imaju male pljuvačne žlijezde (nisu im potrebne za pretprobavu žitarica i voća) imaju dobro razvijene pljuvačne žlijezde (potrebne za pretprobavu žitarica i voća) ima dobro razvijene pljuvačne žlijezde (potrebne za pretprobavu žitarica i voća)
imaju jaku klorovodičnu kiselinu za probavljanje mesa želučana kiselina je deset puta slabija nego kod mesojeda želučana kiselina je deset puta slabija nego kod mesojeda
crijeva su im tri puta duža od dužine tijela (tako se raspadnuto meso brzo izbacuje iz organizma) imaju crijeva šest puta duža od dužine tijela imaju crijeva šest puta duža od dužine tijela
Na osnovi tablica iz A.D. Andrewsowe knjige, 'Prava hrana za ljude' ('Fit Food for Men'), (Chicago: American Hygiene Society, 1970)
A što je s nama?
Ljudski probavni trakt (sustav) pokazuje anatomske promjene u skladu s biljnom prehranom. Ljudi imaju mišićave usne te mali otvor usne šupljine. Mnogi mišići koji tvore tzv. 'izraz lica' zapravo sudjeluju u žvakanju. Mišićav i okretan jezik koji nam je potreban pri jedenju, razvio je i neke druge funkcije, npr. sudjeluje pri govoru. Spoj čeljusti je spljošten hrskavičnom pločicom te smješten dosta iznad visine zubiju. Sljepoočni mišić je oslabljen. Karakteristična 'četvrtasta čeljust' u muških odražava proširenu kutnu izraslinu na čeljusti te proširene žvačne i sponaste mišićne skupine. Ljudska čeljust se može pokretati prema naprijed zahvaljujući sjekutićima te sa jedne na drugu stranu omogućavajući drobljenje i mljevenje hrane.
Ljudski su zubi također slični onima u biljojeda, osim očnjaka (očnjaci su u nekih čovjekolikih majmuna izduženi te se smatra da služe kao upozorenje i/ili za obranu). Naši su zubi prilično veliki i obično stisnuti jedan do drugog. Sjekutići su nam plosnati i u obliku lopate, a korisni su pri guljenju, rezanju i grizenju relativno mekanih materijala. Očnjaci nam nisu ni zupčasti ni stožasti već su mali, spljošteni i tupi te funkcioniraju poput sjekutića. Predkutnjaci i kutnjaci su donekle četvrtasti, spljošteni, kvrgavi, a služe za drobljenje, mljevenje te za pretvaranje hrane u kašu.
Ljudska slina sadrži enzime za razgradnju ugljikohidrata, tzv. amilaze iz sline. Ti su enzimi odgovorni za razgradnju škroba. Jednjak je mali te pogodan za prolazak sitnih, mekanih loptica dobro prožvakane hrane. Ako jedemo brzo, gutajući velike količine hrane ili gutajući vlaknastu i/ili slabo prožvakanu hranu (kao što je meso) možemo se ugušiti.
Ljudski želudac ima samo jednu komoru te je blago kiselkast (klinički gledano, kad osoba ima pH želuca u kojem se nalazi hrana manji od 4-5, postoji razlog za zabrinutost). Volumen želuca zauzima 21-27% ukupnog volumena probavnog sustava čovjeka. Želudac služi za pohranjivanje i miješanje hrane. Tu se također obavlja miješanje hranjivih tvari sa tekućinom te se regulira njihov ulazak u tanko crijevo. Ljudsko tanko crijevo je dugo, u prosjeku 10-11 dužina tijela (naše tanko crijevo je u prosjeku dugo 6-9 metara. Ljudsko se tijelo mjeri od vrha glave do kraja kralježnice i u prosjeku je dugo oko 60-90 centimetara u čovjeka normalne, prosječne visine).
Čovjekovo debelo crijevo izgleda kao da je podijeljeno na kesice, što je svojstveno i biljojedima. Rastezljivo debelo crijevo u poprečnom je presjeku puno veće od tankog crijeva i prilično je dugo. Ljudsko debelo crijevo je odgovorno za apsorpciju vode i elektrolita te za proizvodnju i apsorpciju vitamina. Tu se također odvija fermentacija vlaknastog biljnog materijala, uz proizvodnju i apsorpciju značajnih količina energije (iz nepostojanih kratkih lanaca masnih kiselina).
U kojoj mjeri se odvija fermentacija i apsorpcija metabolita u čovjekovu debelu crijevu, tek se nedavno počelo istraživati.
U zaključku možemo reći da je građa ljudskog probavila ista kao u 'predanih' biljojeda. Ljudska vrsta ne pokazuje miješane crte u građi probavila kako bi to bilo za očekivati i kako obično pronalazimo u svejeda kao što su to medvjedi i rakuni.
Prema tome, uspoređujući čovjekov probavni sustav s onim u mesojeda, biljojeda i svejeda možemo zaključiti da je čovjekov probavni sustav dizajniran za probavu samo biljne hrane.
Zamislite sada da više nema klaonica, noževa i mesnica, i da ste se našli oči u oči s kravom koju želite pojesti. Imate samo svoje prirodno oružje - vaše ruke i zube - i tu kravu trebate ubiti kako bi ste došli do hrane. Biste li to mogli učiniti? Skočiti na nju i pregristi joj vrat? Zar mislite da bi sa zecom koji je znatno manji od krave bolje prošli? Čak i da mu slomite vrat, zar bi ga raskomadali vlastitim zubima?!?
'Ljudi jednostavno nisu pripremljeni za jedenje mesa. Stavite u kolijevku dijete i uz njega zeca i jabuku. Ako se počne igrati s jabukom, a pokuša pojesti zeca - kupit ću vam novi auto!' - Harvey Diamond (pisac)
PREUZETO SA http://www.prijatelji-zivotinja.hr
Usporedba anatomije probavnog sustava
Ljudi se najčešće svrstavaju u 'svejede'. Ta je klasifikacija napravljena nakon što je promatranjem utvrđeno da ljudi u svojoj prehrani imaju širok spektar biljnih i životinjskih namirnica. Međutim, kultura, običaji i odgoj također imaju velik utjecaj na način ljudske prehrane. Iz toga vidimo da promatranje nije najbolja tehnika želimo li otkriti najprirodniji način prehrane za čovjeka. Premda većina ljudi prema ponašanju spada u svejede, još uvijek se postavlja pitanje je li čovjek svojom anatomijom prilagođen prehrani koja uključuje namirnice biljnog i životinjskog porijekla. Puno bolja i objektivnija tehnika za traženje odgovora na ovo pitanje je pogled na ljudsku anatomiju i fiziologiju. Sisavci su svojom anatomijom i fiziologijom prilagođeni za nabavljanje i konzumaciju određenih vrsta hrane. (Opća je praksa da se kod proučavanja fosila izumrlih sisavaca prouče i anatomske crte na osnovu kojih se određuje čime se određena životinja najvjerojatnije hranila). Proučavanjem anatomije i fiziologije sisavaca, mesojeda, biljojeda i svejeda možemo povezati određene anatomske i fiziološke crte sa određenom vrstom hrane. Usporedimo li sa njima ljudsku anatomiju i fiziologiju otkrit ćemo kojoj grupi pripadamo mi.
Usna šupljina
Mesojedi imaju široki otvor ustiju u odnosu na veličinu glave. To daje očite prednosti u razvoju snage pri lovu, ubijanju i komadanju lovine. Mišići lica su oslabljeni jer bi inače kočili široko otvaranje ustiju, a osim toga ne sudjeluju u pripremi hrane za gutanje. Kod svih sisavaca mesojeda veza između čeljusti je jednostavna spona u visini zubiju. Ta je vrsta veze vrlo stabilna i djeluje kao središnja točka u ručki koju čine gornja i donja čeljust. Glavni mišić koji pokreće čeljust u mesojeda je sljepoočni mišić. Taj je mišić u mesojeda toliko krupan da odgovara većem dijelu opsega glave. Kad gladite psa po glavi gladite njegove sljepoočne mišiće. Kut gornje čeljusti kod mesojeda je mali jer mišići koji su tu pričvršćeni (žvačni i sponačni mišić) nisu od velike važnosti za te životinje. Donja čeljust u mesojeda ne može se pokretati prema naprijed, a i kretanje s jedne strane na drugu je ograničeno. Kad se čeljust zatvori, kutnjaci u obliku oštrica klize jedni prema drugima stvarajući mehanizam idealan za trganje mesa s kostiju. Zubi mesojeda su razdvojeni da se na njima ne bi zaustavljali žilavi komadići mesa. Sjekutići su im sitni, zašiljeni poput zubaca na vilama, a služe za hvatanje žrtve te za kosanje. Očnjaci su prilično izduženi i u obliku bodeža. Njima životinja ranjava, trga i ubija svoj ulov. Kutnjaci su spljošteni i u obliku trokuta sa zupčastim rubovima tako da funkcioniraju poput nazupčanih oštrica. Zbog sposobnosti čeljusti da se rasklapa, kutnjaci gornje i donje čeljusti se spajaju od iza prema naprijed kao i šiljci kod škara.
Slina kod mesojeda ne sadrži probavne enzime. Kad mesojed sisavac pohlepno guta hranu, čini to tako brzo da ne stigne žvakati. Budući da se enzimi za probavu bjelančevina ne mogu osloboditi u ustima - zbog opasnosti da se uništi i usna šupljina (autoprobava), mesojedi ne trebaju miješati hranu sa slinom. Oni jednostavno trgaju velike komade mesa te ih takve gutaju, bez usitnjavanja.
Prema teoriji evolucije, anatomske crte koje su u skladu s biljnom prehranom razvile su se kasnije, bliže našem vremenu, nego one u mesojeda. Sisavci biljojedi imaju dobro razvijene mišiće lica, debele mesnate usne, relativno mali usni otvor te odebljali i mišićav jezik. Usne pomažu u dovođenju hrane u usta te zajedno sa mišićima lica i jezikom sudjeluju u žvakanju hrane. U biljojeda, spoj dviju čeljusti premjestio se iznad visine zubiju. Iako je takav spoj manje stabilan od onog u mesojeda, mnogo je pokretniji te omogućava složene pokrete čeljusti potrebne za žvakanje biljne hrane. Osim toga, takav spoj čeljusti omogućava da se kod zatvaranja usta poklope gornji i donji kutnjaci i to duž cijele čeljusti, više ili manje, istovremeno stvarajući na taj način platoe za mljevenje hrane. (Takva vrsta spoja čeljusti je toliko važna za životinje koje se hrane biljem, da se smatra da je evoluirala čak 15 puta dosad u različitih vrsta sisavaca biljojeda). Sljepoočni mišić je mali i od najmanje je važnosti, dok žvačni i sponačni mišić drže gornju čeljust poput ljuljačke, njišu je s jedne strane na drugu. U skladu s tim, i donja im čeljust ima izraženo kretanje u stranu.
Takvo bočno kretanje cijele čeljusti nužno je za mrvljenje hrane pri žvakanju. Sistem razmještaja zubiju uvelike varira od vrste do vrste ovisno o vegetaciji kojom se ta određena vrsta hrani.
Iako se te životinje razlikuju po broju i obilježjima zubiju, njihova zubala ipak pokazuju neke zajedničke strukturne crte. Sjekutići su široki, spljošteni i romboidni. Očnjaci mogu biti sitni kao u konja, istaknuti kao u vodenog konja, svinja i nekih primata (smatra se da im služe za obranu) ili potpuno odsutni. Kutnjaci, općenito, su četvrtasti i spljošteni s gornje strane da bi pružili površinu za mljevenje hrane. Kutnjaci ne klize jedni kraj drugih okomito (poput rezanja škarica) već klize jedni preko drugih vodoravno lomeći i usitnjavajući hranu. Površina kutnjaka se razlikuje među vrstama ovisno o biljkama kojima se hrane.
Zubi u biljojeda su usko grupirani. Tako sjekutići tvore djelotvoran mehanizam pomoću kojeg grizu, brste dijelove biljaka, a gornji i donji kutnjaci tvore platoe za drobljenje i mljevenje hrane.
'Uzidana' usna šupljina ima velike mogućnosti širenja prostora što se i realizira tokom jedenja. Biljojedi pažljivo i promišljeno žvaču svoju hranu, gurajući hranu jezikom i mišićima lica naprijed-natrag među zube za mljevenje i usitnjavanje. Takav temeljit proces potreban je da bi se mehanički razbila stanična stjenka biljne stanice, što omogućava da probavljivsadržaj iz stanice izađe i pomiješa se sa slinom životinje. Miješnje hrane sa slinom je vrlo važno jer slina sisavaca-biljojeda sadrži enzime za razgradnju ugljikohidrata, koji razbijaju molekule hrane dok je ona još u ustima.
Želudac i tanko crijevo
Očite razlike između mesojeda i biljojeda dolaze do izražaja upravo kod tih organa. Volumen želuca kod mesojeda predstavlja 60-70% ukupnog kapaciteta probavnog sustava. Meso se relativno lako probavlja pa je tanko crijevo (gdje se vrši apsorpcija molekula hrane) u mesojeda kratko - oko 3-5 dužina tijela. Budući da te životinje ubijaju jednom tjedno, veliki želudac im je prednost jer im omogućava da se prežderu, trpajući u sebe što je moguće više hrane odjednom. ta se hrana probavlja kasnije kad se životinja odmara. osim toga, želudac mesojeda ima izuzetnu sposobnost izlučivanja solne kiseline. mesojedi su sposobni zadržati pH vrijednost u želucu na razini 1-2 čak i ako je u želucu hrana. to je potrebno da bi se olakšalo razlaganje bjelančevina te da bi se uništile opasne bakterije kojih u raspadajućem mesu ima u izobilju.
Zbog teškoća pri razlaganju određene vrste biljne hrane (zbog velike količine neprobavljivih vlakana) biljojedi imaju značajno duže probavilo, a u nekim slučajevima čak i puno savršenija crijeva od mesojeda. Biljojedi koji konzumiraju biljke bogate celulozom moraju svoju hranu 'fermentirati' (probavljati uz pomoć bakterijskih enzima) da bi joj zadržali hranjivu vrijednost. Biljojedi se dijele u 2 grupe: na preživače (fermentiraju hranu u prednjem dijelu crijeva) i na one koji fermentiraju hranu u stražnjem crijevu.
Preživači su biljojedi sa glasovitim višekomornim želucem. Biljojedi koji se hrane mekom vegetacijom ne trebaju višekomorni želudac, već im je dostatan jednostavan te dugačko tanko crijevo. Te životinje probavljaju svoje teško probavljive vlaknaste obroke u stražnjem crijevu (debelom crijevu). Mnogi od tih biljojeda usavršavaju djelotvornost svog probavnog trakta uz pomoć enzima za razgradnju ugljikohidrata u njihovoj slini. Proces fermentacije u višekomornom želucu kod životinja koje se hrane mekanom, kašastom hranom bio bi nepotreban utrošak energije. Bakterije i praživotinje, koje sudjeluju u fermentaciji, potrošile bi hranjive tvari i kalorije prije nego bi one stigle u tanko crijevo gdje se onda apsorbiraju u krv. Tanko crijevo biljojeda je prilično dugo (preko 10 dužina tijela) da bi se osiguralo dovoljno vremena i prostora za apsorpciju hranjivih tvari.
Debelo crijevo
Ogromno debelo crijevo u mesojeda vrlo je kratko i jednostavno jer mu je jedina funkcija da upija (apsorbira) vodu i sol. Promjer debelog crijeva približno je isti onom u tankog crijeva pa je stoga, kao rezervoar, ograničenog kapaciteta. Debelo crijevo je kratko i nije podijeljeno na kesice (vrećice). Mišić crijeva raspoređen je duž cijele stjenke crijeva, dajući crijevu gladak cilindričan oblik. Iako su bakterije prisutne i u debelom crijevu mesojeda, njihovo djelovanje je uglavnom vezano uz truljenje.
Debelo crijevo u biljojeda je visoko specijaliziran organ koji sudjeluje u apsorpciji vode i elektrolita, pri proizvodnji vitamina te apsorpciji i/ili fermentaciji biljnog vlaknastog tkiva. Debelo crijevo biljojeda je obično većeg promjera od tankog i relativno je dugo. U nekih sisavaca biljojeda, debelo crijevo izgleda kao da je podijeljeno na kesice zbog načina na koji su mišićna vlakna raspoređena uz stjenku crijeva. Osim toga, prvi je dio debelog crijeva u nekih biljojeda prilično velik i služi kao primarno ili dodatno mjesto fermentacije.
Što je sa svejedima?
Bilo bi za očekivati da svejedi u građi probavila pokazuju anatomske crte životinja koje se hrane mesom i one koje jedu biljnu hranu.
Prema teoriji evolucije, crijevo mesojeda je primitivnije građe od onog u biljojeda. Iz toga bi se moglo pretpostaviti da je svejed mesojed sa nekim prilagodbama biljnoj prehrani.
Upravo je takav slučaj s medvjedima, rakunima i još nekim određenim vrstama koje inače svrstavamo u obitelj pasa. (Ova će se rasprava ograničiti samo na medvjede s obzirom da su medvjedi, općenito, predstavnici svejeda).
Medvjedi su svrstani u mesojede dok su zapravo po anatomiji tipični svejedi. Iako medvjedi u svojoj prehrani imaju i meso, njihova je prehrana prvenstveno biljna, tj. 78-80% prehrane čine biljne namirnice (iznimka je polarni medvjed, koji živi na smrznutom, vegetacijom siromašnom Arktiku te se hrani uglavnom tuljanima). Medvjedi ne mogu probaviti vlaknastu biljnu hranu pa su stoga vrlo izbirljivi. U njihovoj prehrani najviše su zastupljeni sočno, mesnato bilje, gomoljasto bilje te bobice. Mnogi znanstvenici vjeruju da je razlog zašto medvjedi spavaju zimski san upravo njihova primarna hrana (sočno bilje) koje za vrijeme hladne, sjeverne zime nema. (Zanimljivo je da polarni medvjedi spavaju u ljetnim mjesecima kad im nisu dostupni tuljani).
Općenito, medvjedi pokazuju anatomske crte karakteristične za prehranu mesojeda. Spoj čeljusti kod medvjeda nalazi se u visini kutnjaka. Sljepoočni mišić je krupan, a kut između čeljusti mali što je primjereno zbog ograničene uloge sponastog i žvačnog mišića u pokretanju čeljusti. Tanko crijevo je kratko (manje od 5 dužina tijela) kao u pravih mesojeda, dok je debelo crijevo jednostavno, glatko i kratko. Najznačajnija prilagodba biljnoj hrani, u medvjeda i drugih svejeda, je promjena u razmještaju zubi. Medvjedi su zadržali klinaste sjekutiće, velike očnjake te oštre predkutnjake mesojeda, dok su im kutnjaci postali četvrtasti sa zaobljenim vrhovima da bi služili za usitnjavanje i mljevenje hrane.
Medvjedi nisu razvili spljoštene, tupe nokte obično prisutne kod biljojeda već su zadržali šiljaste, zaoštrene kandže kakve imaju mesojedi. Životinja koja lovi, ubija i jede druge životinje mora imati i fizičku opremu koja će joj to sve to omogućiti i olakšati. Kako medvjeđa prehrana uključuje i meso, medvjedi moraju zadržati anatomske karakteristike koje će im omogućiti da love i ubijaju životinje. Stoga medvjedi imaju građu čeljusti, mišića i razmještaj zubiju koji im omogućavaju razvoj i upotrebu snage potrebne za ubijanje i komadanje životinje iako im je prehrana uglavnom biljna.
Spoj čeljusti kakav imaju biljojedi (iznad visine zubiju) mnogo je djelotvorniji za lomljenje i mljevenje vegetacije i potencijalno bi mogao pružiti medvjedima veći izbor biljne hrane. Međutim takav spoj je mnogo slabiji od onog u mesojeda.
Spoj u biljojeda se vrlo lako može iščašiti i ne može izdržati žestoke udarce životinje koja se u ustima grabežljivca bori za život, niti pritisak pri lomljenju kostiju žrtve. A osim toga, takav spoj ne omogućava dovoljno velik otvor ustiju koji je mesojedima potreban da bi mogli uhvatiti i progutati žrtvu. U divljini bi životinja sa iščašenom čeljusti uginula od gladi ili bi je pojela neka druga životinja.
Iz toga vidimo da bi vrste poput medvjeda bile osuđene na propast da imaju čeljust poput biljojeda jer spoj takve čeljusti ne može postati slabiji već samo pokretljiviji i djelotvorniji, a sve to zbog toga jer glavninu prehrane čini biljna hrana. Na taj način bi te životinje bile izložene riziku od iščašenja čeljusti, smrti te konačno izumiranju.MESOJEDI BILJOJEDI ČOVJEK
imaju pandže nemaju pandže nema pandže
nemaju pore na koži; znoje se preko jezika znoje se kroz pore na koži znoji se kroz pore na koži
imaju oštre očnjake za trganje, nemaju ravne kutnjake za žvakanje nemaju oštre očnjake, imaju ravne kutnjake nema oštre očnjake, imaju ravne kutnjake
imaju male pljuvačne žlijezde (nisu im potrebne za pretprobavu žitarica i voća) imaju dobro razvijene pljuvačne žlijezde (potrebne za pretprobavu žitarica i voća) ima dobro razvijene pljuvačne žlijezde (potrebne za pretprobavu žitarica i voća)
imaju jaku klorovodičnu kiselinu za probavljanje mesa želučana kiselina je deset puta slabija nego kod mesojeda želučana kiselina je deset puta slabija nego kod mesojeda
crijeva su im tri puta duža od dužine tijela (tako se raspadnuto meso brzo izbacuje iz organizma) imaju crijeva šest puta duža od dužine tijela imaju crijeva šest puta duža od dužine tijela
Na osnovi tablica iz A.D. Andrewsowe knjige, 'Prava hrana za ljude' ('Fit Food for Men'), (Chicago: American Hygiene Society, 1970)
A što je s nama?
Ljudski probavni trakt (sustav) pokazuje anatomske promjene u skladu s biljnom prehranom. Ljudi imaju mišićave usne te mali otvor usne šupljine. Mnogi mišići koji tvore tzv. 'izraz lica' zapravo sudjeluju u žvakanju. Mišićav i okretan jezik koji nam je potreban pri jedenju, razvio je i neke druge funkcije, npr. sudjeluje pri govoru. Spoj čeljusti je spljošten hrskavičnom pločicom te smješten dosta iznad visine zubiju. Sljepoočni mišić je oslabljen. Karakteristična 'četvrtasta čeljust' u muških odražava proširenu kutnu izraslinu na čeljusti te proširene žvačne i sponaste mišićne skupine. Ljudska čeljust se može pokretati prema naprijed zahvaljujući sjekutićima te sa jedne na drugu stranu omogućavajući drobljenje i mljevenje hrane.
Ljudski su zubi također slični onima u biljojeda, osim očnjaka (očnjaci su u nekih čovjekolikih majmuna izduženi te se smatra da služe kao upozorenje i/ili za obranu). Naši su zubi prilično veliki i obično stisnuti jedan do drugog. Sjekutići su nam plosnati i u obliku lopate, a korisni su pri guljenju, rezanju i grizenju relativno mekanih materijala. Očnjaci nam nisu ni zupčasti ni stožasti već su mali, spljošteni i tupi te funkcioniraju poput sjekutića. Predkutnjaci i kutnjaci su donekle četvrtasti, spljošteni, kvrgavi, a služe za drobljenje, mljevenje te za pretvaranje hrane u kašu.
Ljudska slina sadrži enzime za razgradnju ugljikohidrata, tzv. amilaze iz sline. Ti su enzimi odgovorni za razgradnju škroba. Jednjak je mali te pogodan za prolazak sitnih, mekanih loptica dobro prožvakane hrane. Ako jedemo brzo, gutajući velike količine hrane ili gutajući vlaknastu i/ili slabo prožvakanu hranu (kao što je meso) možemo se ugušiti.
Ljudski želudac ima samo jednu komoru te je blago kiselkast (klinički gledano, kad osoba ima pH želuca u kojem se nalazi hrana manji od 4-5, postoji razlog za zabrinutost). Volumen želuca zauzima 21-27% ukupnog volumena probavnog sustava čovjeka. Želudac služi za pohranjivanje i miješanje hrane. Tu se također obavlja miješanje hranjivih tvari sa tekućinom te se regulira njihov ulazak u tanko crijevo. Ljudsko tanko crijevo je dugo, u prosjeku 10-11 dužina tijela (naše tanko crijevo je u prosjeku dugo 6-9 metara. Ljudsko se tijelo mjeri od vrha glave do kraja kralježnice i u prosjeku je dugo oko 60-90 centimetara u čovjeka normalne, prosječne visine).
Čovjekovo debelo crijevo izgleda kao da je podijeljeno na kesice, što je svojstveno i biljojedima. Rastezljivo debelo crijevo u poprečnom je presjeku puno veće od tankog crijeva i prilično je dugo. Ljudsko debelo crijevo je odgovorno za apsorpciju vode i elektrolita te za proizvodnju i apsorpciju vitamina. Tu se također odvija fermentacija vlaknastog biljnog materijala, uz proizvodnju i apsorpciju značajnih količina energije (iz nepostojanih kratkih lanaca masnih kiselina).
U kojoj mjeri se odvija fermentacija i apsorpcija metabolita u čovjekovu debelu crijevu, tek se nedavno počelo istraživati.
U zaključku možemo reći da je građa ljudskog probavila ista kao u 'predanih' biljojeda. Ljudska vrsta ne pokazuje miješane crte u građi probavila kako bi to bilo za očekivati i kako obično pronalazimo u svejeda kao što su to medvjedi i rakuni.
Prema tome, uspoređujući čovjekov probavni sustav s onim u mesojeda, biljojeda i svejeda možemo zaključiti da je čovjekov probavni sustav dizajniran za probavu samo biljne hrane.
Zamislite sada da više nema klaonica, noževa i mesnica, i da ste se našli oči u oči s kravom koju želite pojesti. Imate samo svoje prirodno oružje - vaše ruke i zube - i tu kravu trebate ubiti kako bi ste došli do hrane. Biste li to mogli učiniti? Skočiti na nju i pregristi joj vrat? Zar mislite da bi sa zecom koji je znatno manji od krave bolje prošli? Čak i da mu slomite vrat, zar bi ga raskomadali vlastitim zubima?!?
'Ljudi jednostavno nisu pripremljeni za jedenje mesa. Stavite u kolijevku dijete i uz njega zeca i jabuku. Ako se počne igrati s jabukom, a pokuša pojesti zeca - kupit ću vam novi auto!' - Harvey Diamond (pisac)
PREUZETO SA http://www.prijatelji-zivotinja.hr
-
artzy
- Posts: 839
- Joined: 03/01/2005 05:52
#106
neocekivana_sila wrote:Molim vegaterijance da se izjasne da li su vegeterijanci radi svoje ili radi dobrobiti zivotinja?
ONE HUNDRED & ONE REASONS TO GO VEGETARIAN
(People, Land, Air, Water, Efficiency, Animals, Health)
PEOPLE
1. Every year in the UK we feed our livestock enough food to feed 250,000,000 people while in the world 30,000,000 people die of starvation
2. 20 vegetarians can live off the land required by one meat eater
3. Every 3 seconds a child dies of starvation somewhere in the world
4. If Americans reduced their meat consumption by 10% it would free 12,000,000 tons of grain - enough to feed 60,000,000 people (the population of Great Britain)
5. If all Americans became vegetarian, it would free enough grain to feed 600,000,000 people (the population of India)
6. Intensification in animal farming has displaced 1,000,000's of people from their traditional lands - eg. indigenous people in south & central america, native americans in north america & crofters in Great Britain - this is continuing today
7. People displaced from their lands into cities succumb to dietary deficiency, diseases, parasites & opportunistic diseases
8. In third world countries 1 in 10 babies die before their first birthday
9. The UK imports ｣46,000,000 worth of grain from third world countries to feed our livestock
10. Due to overgrazing 850,000,000 people live on land threatened by desertification & over 230,000,000 already live on land so severely desertified that they are unable to sustain their existence & face imminent starvation
11. 1,000,000,000 people in the west gorging on meat & dairy leave 1,000,000,000 to waste away & 3,500,000,000 teeter on the brink
LAND
12. If they continue to clear American forests to raise cattle at the present rate, in 50 years there will be none left
13. 1 acre yields 165 lbs of beef or 20,000 lbs of potatoes
14. 8/10 of cultivated land in the UK is used to grow food for animals (14,732,000 hectares)
15. It takes 16lbs of high protein soya to produce 1 lb of beef
16. Since 1945 in the UK we have lost 95% of flower meadows, 50% of ancient woodlands, 40% of heathlands, 50% of wet lands & 224,000 km of hedgerows all due to animal farming
17. Pressure on land due to meat farming leads to soil erosion 6billion tons/year in the USA
18. If everyone went vegetarian upto 90% of land used for animal farming could be taken out of production & used to replant woodlands, leisure activities etc.
19. 25% of Central america's forests have been destroyed for cattle grazing since 1960
20. Between 1966-1983 38% of the Amazon rain forest was destroyed for cattle grazing
21. 90% of cattle ranches established on cleared forest land go bankrupt in less than 8 years as the land becomes barren due to nutrient loss & overgrazing
22. Overgrazing by cattle is destroying the land & increasing desertification, nearly 430 million acres in the USA alone has suffered a 25-50% reduction in yield since first grazed
23. An inch of topsoil takes 200-1000 years to develop - yet in the USA they have lost around 1/3 of their prime topsoil in 200 years (around 7 inches) due to animal farming
24. Land will be lost due to rises in sea level due to global warming due to animal farming
AIR
25. The destruction of the rainforest by cattle farmers is destroying the lungs of the planet & reducing the worlds capacity to replenish our oxygen supply
26. The 1,300,000,000 cattle in the world emit 60,000,000 tons of methane per year (methane is a greenhouse gas & leads to global warming)
27. Burning of forests, grasslands & agricultural waste associated with animal farming releases 50-100,000,000 tons of methane per year
28. Combining these figures, 25% of methane emissions are due to animal farming (not including the billions of sheep, pigs & poultry so the real figure is much higher)
29. Fertilizer used to grow crops to feed to animals releases nitrous oxide - thought to account for 6% of the greenhouse effect
30. Fertilizer, weedkiller & pesticides sprayed on crops enter the atmosphere creating a noxious carcinogenic cocktail
31. CFCs are released into the air from refrigeration units used to store decomposing flesh (meat), milk & butter - CFCs are destroy the ozone layer
32. Ammonia from animal urine also pollutes the atmosphere
33. CO2 is released by burning oil & petrol in lorries, ships, abattoirs, dairies, factories etc. associated with meat & dairy production
34. Emissions from large chemical plants which produce fertilizer, weedkiller & other agricultural chemicals are also poisoning our air
WATER
35. 25 gallons of water to produce 1lb of wheat & 2500 gallons to produce 1lb of meat
36. UK farm animals produce 200,000,000 tonnes of slurry (liquid excrement) every year, the majority of which ends up in our rivers
37. Bloody waste water from abattoirs ends up in our rivers
38. In the USA every second humans produce 12,000 lbs of effluent while farmed animals produce 250,000 lbs
39. Nitrates & pesticides used on crops grown to feed livestock end up in our rivers
40. Meat & dairy farming uses 70 litres of water per day per animal in the UK or 159,250,000,000 litres per year in total
41. The water used to produce 10 lbs of steak is equivalent to the average consumption of water for an entire household for an entire year
42. Depletion of groundwater reserves to grow crops for animals & to supply abattoirs will lead to greater water shortages
43. Aquafers (stores of underground water) in the San Joaquin valley in the USA are being drained at the rate of 500,000,000,000 gallons/year to produce meat
44. 18% of all agricultural land in the world is irrigated & as global warming increases (partly due to animal farming) it will cost $200,000,000 to keep these systems going
45. The water used to produce a 1000 lb beef steer is enough to float a Destroyer battleship
46. The liquid waste from the various parts of the meat & dairy industry flow into the rivers & from there into the seas polluting them & encouraging huge algal blooms to grow
EFFICIENCY
47. To produce 1calorie of energy from meat takes 60 calories of petrol, whereas growing grains & legumes to directly feed people produces 20 calories for each calorie of fuel used ( thats 1200 times more efficient)
48. Meat & dairy farming uses billions of gallons of oil to run tractors, fuel ships & lorries (to move animal feed & animals), pump billions of gallons of water to irrigate fields & run slaughterhouses, power refrigeration units to prevent the corpses from decomposing & to power sewage plants to clean up some of the pollution produced
49. Cattle convert only 6% of their energy intake (mainly grains & soya) into flesh, the remaining 94% is wasted as heat, movement (which is why they keep many animals in very close confinement), hair, bones, faeces etc
50. 1lb of beef takes 1 gallon of petrol to produce
51. A family of four eating beef for a year uses enough petrol to run a car for 6 months (obviously depending on how far you drive!)
52. If the full ecological cost of meat was passed onto the consumer - the price would be quadrupled (at least)
53. The EC spends ・00,000,000's to subsidise animal production resulting in lakes of unwanted milk & mountains of unwanted meat & butter. This money could be better spent encouraging organic fruit, vegetable & grain production
54. In the USA in 1979 145,000,000 tons of crops were fed to cattle resulting in only 21million tons of animal bodies - the cost of the wasted crops was $20,000,000,000
55. Between 1950 & 1985 grain production in Europe & the USA increased massively but 2/3 was fed to animals
56. 70% of all grain is fed to animals
57. Eating vast quantities of animal flesh, eggs, milk & butter is a luxury that most of the planet can not afford
ANIMALS
58. Fishing with drift (and other modern) nets weakens & destroys ecosystems by indiscriminately killing billions of sea creatures & disrupting the sea bed
59. Fishermen's nets kill 10 times as many other animals as the fish they are hoping to catch
60. Fish caught in nets die an agonising slow death of suffocation
61. Each year 15,000,000,000 land animals are slaughtered for food & an unknown but much larger number of sea creatures (including 1000's of dolphins caught accidentally)
62. Chickens are crammed into battery cages with upto 3 other birds, they are unable to even spread their wings & many can not even stand up
63. Unwanted male chicks (because they can't lay eggs) are gassed or pulped while their sisters go to the battery sheds
64. Chicks are debeaked without anaesthetic to prevent them injuring each other in the unnaturally confined conditions they are kept in - this is equivalent to having your fingernails pulled out without anaesthetic
65. Modern farming methods using growth hormones & artificial lighting mean that many chickens out grow their bones, resulting in fractured & broken legs
66. Sows are kept tethered in stalls 1.3 x 1 metre on concrete or slatted floors - they can not even turn around
67. Poultry raised for meat are kept in windowless broiler sheds, with around 20-30,000 in each shed, they live in an area of 10-20 cm square - fighting due to overcrowding is common & like battery hens they commonly suffer from supperating bed sores
68. Broilersheds are artificially lit 23 hours a day to produce rapid growth
69. Animals travel between farms & to slaughter in overcrowded transporters with no food or water - resulting in stress, injuries & deaths - legal requirements are widely ignored
70. 95% of poultry suffer injuries before being killed & 30% suffer broken bones
71. Problems with stunning practices mean that many animals have their throats slit while still conscious (around 6% of cattle or 200,000 per year) & are then dipped in tanks of scalding water (to loosen feathers, bristles etc.) again while fully conscious
72. 4000 animals die spurting their blood out every minute in a British slaughterhouse
73. Calf leather comes from animals killed at just 2 weeks old
74. Cows were fed on the ground up remains of other cows & sheep - the result is thought to be BSE (mad cow disease) in the USA cattle are fed partly on recycled plastic pellets
75. Cows only give milk for 10 months after they have a calf - so they are routinely artificially inseminated (ie. mechanically raped) to keep them pregnant & milking - their calves are taken away (usually at 12 hours old) for meat or export to veal crates
76. Cows would naturally live upto 20 years but are slaughtered after 5-7 years when their milk production begins to fall
77. In the UK animals are killed by first being stunned with electricity or a captive bolt gun (ie. a bolt is fired into their heads) before having their throats slit & being plunged into boiling water - all this happens on a production line with the animals being hung upside down from a moving conveyor belt - this is factory farming
78. "Animals are those unfortunate slaves & victims of the most brutal part of mankind" - John Stewart Mill (philosopher)
79. Veal calves are confined in stalls in the dark, unable to move & are fed on pigs blood , chocolate & dried milk (we are drinking the rich fresh milk of their mothers)
80. Cows naturally produce 5 litres of milk per day for their calves - under the intensified systems of modern farming they produce 25-40 litres per day - resulting in swollen & inflamed udders - at this rate they are soon worn out
81. Large areas of land are under monoculture to grow crops to feed to animals - these areas are wildlife deserts supporting fewer & fewer species.
HEALTH
82. Vegetarians have a 20% lower rate of mortality from all causes (ie. they live longer & don't get sick as often)
83. Meat is full of traces of antibiotics, hormones, toxins produced by stress & pesticide residues that become concentrated from all the crops they have eaten
84. Fish contain heavy metals & other pollutants -many of which originated on farms
85. The world health organisation recommends a diet low in saturated fat, sugar, salt & with plenty of fibre - exactly what you get on a vegan/vegetarian diet
86. Farmed animals contain upto 50% saturated fat in their bodies
87. Vegetarians have 24% reduced risk of getting heart disease & Vegans a 57% reduction (heart disease is the biggest killer in the UK accounting for 50% of deaths)
88. Obesity is rare in vegetarians, obesity is related to many diseases
89. Vegans & vegetarians have lower blood pressure & cholesterol levels - high levels are associated with heart disease, strokes & kidney failure
90. Vegetarians have a 50% reduced risk of dying of diabetes
91. Vegetarians have a 40% reduced level of cancer than the general population thought to be because they have a higher intake of vitamins A,C & E
92. Vegetarians have a reduced risk of developing gall & kidney stones
93. 80% of food poisoning is due to infected meat (faeces, bacteria etc.) after all meat is decomposing flesh - most of the rest is due to salmonella in eggs
94. Osteoporosis due to calcium loss from bones is mainly due to the sulphur content in meat & casein protein in milk that cause calcium to be lost in the urine - the countries with the highest meat & dairy consumption are those with the highest levels of brittle bones
95. 50% of people do not have the enzyme to digest milk properly & milk allergy is related to asthma & eczema
96. Meat eaters have double the rate of Alzheimers disease as Vegans & Vegetarians - some people also think that Parkinsons disease is also linked to meat eating
97. Egg yolk is a dense concentration of saturated fat & the white is high in albumin protein associated with leaching calcium into your urine. Butter is 80% saturated fat, cream is 40% saturated fat & cheese is 25-40% saturated fat
98. Meat eaters are two and a half times more likely to get bowel cancer than Vegetarians
99. The cling film used to wrap meat in supermarkets & butchers contains chemicals linked to falling sperm counts in men
100. Chinese people (living mainly on a vegetarian diet) consume 20% more calories than Americans but Americans are 20% fatter
101. Of 2,100,000 deaths in the USA in 1987, 1,500,000 were related to diet (ie. meat & dairy)
-
animal lover
- Posts: 55
- Joined: 12/02/2007 23:35
#107
Vegetarijanka sam postala prije svega iz etickih razloga.Ne nosim kozu i ne kupujem proizvode koji su testirani na zivotinjama.I zivotinje imaju pravo na slobodu i zivot pa zasto im ga oduzimati?!
-
NeKi_LiK
- Posts: 962
- Joined: 05/09/2002 00:00
#108
Da se osvrnem samo na ovaj tekst, iako je pisan na nivou koji je duboko ispod i takve "stručne" literature poput Cosma, FHM-a i Men's Healtha.animal lover wrote: H. Schouteden sa Belgijskog Univerziteta upoređivao je izdržljivost, snagu i brzinu oporavka od teškog rada vegetarijanaca i mesojeda. Njegova zapažanja pokazuju da su vegetarijanci bitno nadmoćniji u sve tri karakteristike. Ova zapažanja su navela doktora Irvinga Fishera s Yale University-a da između 1906. i 1907. godine sprovede testove o izdržljivosti. U studiji je učestvovalo 49 atletičara s Yalea, instruktora, doktora i medicinskih sestara. On je zapazio iznenađujuću činjenicu da vegatarijanci imaju blizu dva puta više snage od mesojeda. Slični testovi J. H. Kellogga iz Michigena su potvrdili Fisherova zapažanja. Otprilike u isto vrijeme, jedna druga studija je prikazana na sveučilištu u Briselu od dr J. Ioteyko i V. Kipianija. Njihovi rezultati su bili slični Fisherovima. U testovima izdržljivosti vegetarijanci su bili sposobni raditi dva do tri puta duže od onih koji jedu meso do potpunog iscrpljenja, i potrebna im je jedna petina vremena da se odmore od napora poslije svakog testa u odnosu na njihove partnere koji su jeli meso.
Znaš li koliko je antropologija, fiziologija, trenažni sistemi u sportu napredovalo u zadnjih sto godina ? Ne pretjerujući, bar onoliko koliko su računari napredovali od brojalice sa drvenim bobama do sadašnjih radnih stanica. I za divno čudo broj vegi profesionalnih sportista, odnosno šampiona, je toliko mali da vjerovatno ne prelazi ni 0.5%...a govorimo o profesionalnom sportu, dakle o profesionalcima koji bi i g**** pojeli, a ne odrekli se mesa, ukoliko će to dati bolje rezultate.
Ali tu besmisao ovog teksta ne staje i fizička sprema se ne izjednačava sa mesojedima, već se vegetarijancima daje od dva do pet puta veća prednost. Za razliku od mišnjenja većine ljudi koji steroide vežu sa mišićnom masom, zloupotreba steroida u većini sportova se (pored tretiranja povreda anaboličkim sredstvima) bazira upravo na smanjenju vremena za oporavak te samim tim davanje prilike za više treninga istim intenzitetom. Klubovi, atletski, plivački savezi troše desetine miliona na endokrinologe koji će pravilno provoditi kure na njihovim sportistima, kršeći zakon i rizikujući da će maskirajuća sredstva zakazati te da će njihov sportista pasti na doping kontroli, a sve to mogu riješiti tako lako što će dežurni nutricionista reći NE mesu...
Mo'š mislit'
...-
animal lover
- Posts: 55
- Joined: 12/02/2007 23:35
-
veggy hunter
- Posts: 3
- Joined: 08/06/2011 00:55
#112 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Oooo, tako mi je zao sto je ova tema sada "stara"..., posljednji post bio prije 4 godine!! Pih! A pitanje je u svakom slucaju vrlo aktuelno... Meni posebno 
- trebam raditi dipl rad koji se tice upravu toga, koliko je zdravo biti veggy, ima li to "opipljivu", naucnu osnovu, da li je uporedjivanjem pojedinih parametara kod vegija i svastojeda moguce procijeniti rizik za razvoj bolesti srca i krvnih sudova... Ako ima vegetarijanaca koji bi voljni bili pomoci, javnite se please!!
- trebam raditi dipl rad koji se tice upravu toga, koliko je zdravo biti veggy, ima li to "opipljivu", naucnu osnovu, da li je uporedjivanjem pojedinih parametara kod vegija i svastojeda moguce procijeniti rizik za razvoj bolesti srca i krvnih sudova... Ako ima vegetarijanaca koji bi voljni bili pomoci, javnite se please!!-
madner
- Posts: 57524
- Joined: 09/08/2004 16:35
#114 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Naucna osnova ti je da sebi uskracujes jedan jako stub ishrane kako bi ispunio neke svoje svjetonazore. To je sigurno zdravo, narocito u razvoju.veggy hunter wrote:Oooo, tako mi je zao sto je ova tema sada "stara"..., posljednji post bio prije 4 godine!! Pih! A pitanje je u svakom slucaju vrlo aktuelno... Meni posebno
-
veggy hunter
- Posts: 3
- Joined: 08/06/2011 00:55
#115 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
O,joj! Ne razumijem zasto osudjivati vegetarijanstvo?? To rade obicno oni koji nisu upuceni.. Samo drugaciji nacin ishrane, pa sta! Uskracivanje je vrlo relativna stvar jer i oni koji se guse jeduci meso uskracuju sebi stosta, voce i povrce...
Znam da savjete ne mogu naci ovdje) Pitam se samo gdje bih mogla naci vegetarijance? Ima li ikakvo udruzenje (npr. za zastitu zivotinja ili neko drugi ko se mozda bavi "promocijom vegetarijanizma", za ovo sto sam nasla stranica nije updateovana godinama 
). Vegehana club u Kemal-begovoj vise ne postoji...
Jasno je k'o dan da je nemoguce obuhvatiti sve aspekte ishrane, pogledati to sa svih strana i iz svih coskova! Ako u upitnik stavim pitanje: "koliko mesnih obroka jedete dnevno?", neko ce pod "obrokom" smatrati 2 snite pileceg parizera, neko 0,5kg bureka ili janjetinu s raznja... to nije isto, od starta se parvi greeeska, znam! Podatak "2 mesna obroka dnevno" je samo orijentacioni... Ono sto je objektivno jeste vrijednost krvnog pritiska, BMI, nivo uricne kiseline u serumu (pokazalo se da je medijator i merker oboljenja srca i krvnih sudova, a na povecanje kolicine, uz iskljucenje gihta, infarkta srca...pojedinih medikamenata, utice i konzumacija mesa!), pusenje, nivo fizicke aktivnosti. Kada se posmatra dovoljno velika grupa ljudi (statisticki znacajna), na jednu stranu vegetarijanci, na drugu svastojedi, onda se dobar dio greske "ponisti" jer koliko medju jednima ima genetski predisponiranih za ovo ili ono, koliko su jedni slagali u upiniku, toliko su i oni drugi... i na kraju rezultat bude manje-vise ok, statisticki! (a statistika je kao bikini - otkriva svasta, glavno uglavnom skloni od ociju, hehe!) Ipak, ne radim ja naucni rad na King's College-u za koji cu prvo dobiti finansijska sredstva, a onda konkuristi za super nagradu i objaviti ga naravno u prestiznom casopisu...nazalost! Trebam uraditi pristojan dipl, dobila temu koja se cinila zanimljiva!)
Eto, ako ko ima prijedlog kako naci vegije u Sa koji bi pristali na malo testiranje - mjerenje krvnog pritiska i analizu krvi, neka javne!) Hvalaa!
Znam da savjete ne mogu naci ovdje
) Pitam se samo gdje bih mogla naci vegetarijance? Ima li ikakvo udruzenje (npr. za zastitu zivotinja ili neko drugi ko se mozda bavi "promocijom vegetarijanizma", za ovo sto sam nasla stranica nije updateovana godinama ). Vegehana club u Kemal-begovoj vise ne postoji...Jasno je k'o dan da je nemoguce obuhvatiti sve aspekte ishrane, pogledati to sa svih strana i iz svih coskova! Ako u upitnik stavim pitanje: "koliko mesnih obroka jedete dnevno?", neko ce pod "obrokom" smatrati 2 snite pileceg parizera, neko 0,5kg bureka ili janjetinu s raznja... to nije isto, od starta se parvi greeeska, znam! Podatak "2 mesna obroka dnevno" je samo orijentacioni... Ono sto je objektivno jeste vrijednost krvnog pritiska, BMI, nivo uricne kiseline u serumu (pokazalo se da je medijator i merker oboljenja srca i krvnih sudova, a na povecanje kolicine, uz iskljucenje gihta, infarkta srca...pojedinih medikamenata, utice i konzumacija mesa!), pusenje, nivo fizicke aktivnosti. Kada se posmatra dovoljno velika grupa ljudi (statisticki znacajna), na jednu stranu vegetarijanci, na drugu svastojedi, onda se dobar dio greske "ponisti" jer koliko medju jednima ima genetski predisponiranih za ovo ili ono, koliko su jedni slagali u upiniku, toliko su i oni drugi... i na kraju rezultat bude manje-vise ok, statisticki! (a statistika je kao bikini - otkriva svasta, glavno uglavnom skloni od ociju, hehe!) Ipak, ne radim ja naucni rad na King's College-u za koji cu prvo dobiti finansijska sredstva, a onda konkuristi za super nagradu i objaviti ga naravno u prestiznom casopisu...nazalost! Trebam uraditi pristojan dipl, dobila temu koja se cinila zanimljiva!
)Eto, ako ko ima prijedlog kako naci vegije u Sa koji bi pristali na malo testiranje - mjerenje krvnog pritiska i analizu krvi, neka javne!
) Hvalaa!-
kojeime
- Posts: 3624
- Joined: 11/11/2010 13:03
#116 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Prvo, meso je bilo sastavni dio ljudske ishrane dok smo jos bili ljudi, to jeste prije nego sto smo se pretvorili u filozofe, naucnike, umjetnike, i tako dalje. Stalno cu ponavljati, problem ljudi je taj sto imamo mozak. Da se ponasamo instinktvno, nikada ne bi postali vegetarijanci a pogotovo vegani, Ali, razmisljamo, pa gornja glava izmislja gluposti. A ironija je ta da bez mesa gornja glava nikada ne bi u sebi nosila mozak tako razvijen da danas izmislja gluposti. Bez mesa ne bi ni imali mozak (ovakav kakav danas imamo).
Drugo, ako neko ne jede meso iz ideoloskih razloga, to jeste jer ne zeli da ubija ili da se u njegovo/njeno ime ubijaju zivotinje, pitao bih tu osobu da li bi ubila pacova ako ga nadje u svom stanu, ili zohara, muhu ili komarca, ili da li bi ubila bakteriju ili virus u svom organizmu? Ovo pitam zato sto bih bas volio znati ko je taj ko kaze koje vrste zivotinja imaju pravo zivjeti i imaju pravo na zastitu ljudi, a koje nemaju, ko to odlucuje, ko je taj ko kaze da je grehota ubiti slatkog zeku ili janje, ali nije grehota ubiti prljavog pacovcinu. Usput, nesto ne vidim da se drustva za zastitu zivotinja nesto trude zastititi miseve ili pacove ili zmije, kao sto se trude zastititi mace i cuke.
Oh, ako neko kaze da pacovi i zohari i muhe i virusi i bakterije su prenosnici i/ili uzrocnici bolesti pa je njihovo ubijanje preventiva ljudskog zdravlja i lijecenje i zato se ne mogu porediti sa zekama i pticicama i macama itd zamislite sta. I cuke i mace i kravice i lanad i sve zivotinje mogu biti prenosnici i/ili uzrocnici bolesti nezgodnih ili opasnih za ljude.
Ma licemjerno je sve to vegetarijanstvo, veganstvo i slicne trice i kucine.
Drugo, ako neko ne jede meso iz ideoloskih razloga, to jeste jer ne zeli da ubija ili da se u njegovo/njeno ime ubijaju zivotinje, pitao bih tu osobu da li bi ubila pacova ako ga nadje u svom stanu, ili zohara, muhu ili komarca, ili da li bi ubila bakteriju ili virus u svom organizmu? Ovo pitam zato sto bih bas volio znati ko je taj ko kaze koje vrste zivotinja imaju pravo zivjeti i imaju pravo na zastitu ljudi, a koje nemaju, ko to odlucuje, ko je taj ko kaze da je grehota ubiti slatkog zeku ili janje, ali nije grehota ubiti prljavog pacovcinu. Usput, nesto ne vidim da se drustva za zastitu zivotinja nesto trude zastititi miseve ili pacove ili zmije, kao sto se trude zastititi mace i cuke.
Oh, ako neko kaze da pacovi i zohari i muhe i virusi i bakterije su prenosnici i/ili uzrocnici bolesti pa je njihovo ubijanje preventiva ljudskog zdravlja i lijecenje i zato se ne mogu porediti sa zekama i pticicama i macama itd zamislite sta. I cuke i mace i kravice i lanad i sve zivotinje mogu biti prenosnici i/ili uzrocnici bolesti nezgodnih ili opasnih za ljude.
Ma licemjerno je sve to vegetarijanstvo, veganstvo i slicne trice i kucine.
-
JThomas
- Posts: 69047
- Joined: 24/05/2008 15:01
- Location: Sic semper tyrannis
#118 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
e vidiš danas sam mogao na ćevape...
-
dr.Gonzo
- Posts: 1543
- Joined: 11/03/2009 17:08
#119 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Rasprave o vegetarijanstvu, i argumenti za i protiv su cesto totalno bezveze. Tipa sta je zdravije. Normalno da nije zdravo konstantno zderati meso i zivotinjske proizvode, isto kao sto nije zdravo gladovati, ne unositi dovoljno proteina itd. Meso moze biti kancerogeno, ali isto tako i soja moze biti kancerogena. Neko je alergican na mlijeko, neko na rizu. Uopste se nema smisla oko toga se natezati. Balansirana i zdrava ishrana moze, a ne mora ukljucivati proizvode zivotinjskog porijekla.
Po meni jedini valjan argument za vegetarijanstvo mora biti moralne prirode. Steta sto se takvi argumenti ne formulisu cesce, vec se zastupnici vegetarijanstva koncentrisu na banalne stvari kojima se lako mogu naci logicke zamjerke. Primjera na ovoj listi od 100 argumenata je koilko hoces.
Ostaje i drugi problem, a to je destruktivno ponasanje ljudi prema prirodi koja nas okruzuje(ukljucujuci i zivotinje prema kojima se ophodimo bez ikakvog postovanja). To je po mome misljenju veliki problem koji nam svima moze doci glave veoma brzo. Medjutim, taj problem ne moze biti sustinski, filozofski argument za vegetarijanstvo, jer tretman prema zivotinjama ne mora biti takav. Medjutim, imajuci u vidu ta on takav jeste, mora se priznati da vegetarijanci barem cine nesto protiv toga - ako vec ne mogu promijeniti globalnu mesnu industriju protiv koje imaju zamjerke, mogu je barem bojkotovati.
Po meni jedini valjan argument za vegetarijanstvo mora biti moralne prirode. Steta sto se takvi argumenti ne formulisu cesce, vec se zastupnici vegetarijanstva koncentrisu na banalne stvari kojima se lako mogu naci logicke zamjerke. Primjera na ovoj listi od 100 argumenata je koilko hoces.
Ostaje i drugi problem, a to je destruktivno ponasanje ljudi prema prirodi koja nas okruzuje(ukljucujuci i zivotinje prema kojima se ophodimo bez ikakvog postovanja). To je po mome misljenju veliki problem koji nam svima moze doci glave veoma brzo. Medjutim, taj problem ne moze biti sustinski, filozofski argument za vegetarijanstvo, jer tretman prema zivotinjama ne mora biti takav. Medjutim, imajuci u vidu ta on takav jeste, mora se priznati da vegetarijanci barem cine nesto protiv toga - ako vec ne mogu promijeniti globalnu mesnu industriju protiv koje imaju zamjerke, mogu je barem bojkotovati.
-
Cholina_Lokica
- Posts: 11119
- Joined: 20/10/2008 23:16
- Location: ...
#120 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Ev' me vegeterijanac oko 3 godine. Prestala jesti meso u prvom redu jer ga stvarno ne volim, od kako sam pocela jesti cvrstu hranu uvijek je bio problem sa mnom i mesom. Onda skontam da mi stvarno ne pase da jedem nesto sto je imalo mamu i igralo se i na kraju stvarno ne podrzavam velike industrije i bojkotujem ih u onolikoj mjeri koliko mogu, jbg, nemoguce je bojkovati ih sve... Elem, sto se tice zdravlja apsolutno nikakvih problema nemam, cak sta vise, nalazi su mi puno bolji nego prije.
Problem kod nas je u tome sto se svi petljaju gdje im nije mjesto, niti kome namecem svoj nacin ishrane niti bilo sta, ako me ponudis mesom odbijem i to je to, medjutim nas narod daje sebi za pravo da mi namece da sam luda, vakva-nakva jer ne jedem meso. I u sustini, kad odbijem meso bolje mi je da kazem ne mogu, jer tad svi prokomentarisu odlicno, vise za nas, nego da kazem da necu iz moralnih razloga e tad bi mi svi od reda 20 cevapa u nos ugurali najradije 
Cudan je nas narod, nema veze sto te ne hrani on, daje si za pravo da ti odredjuje sta ces jesti
i na kraju stvarno ne podrzavam velike industrije i bojkotujem ih u onolikoj mjeri koliko mogu, jbg, nemoguce je bojkovati ih sve... Elem, sto se tice zdravlja apsolutno nikakvih problema nemam, cak sta vise, nalazi su mi puno bolji nego prije.Problem kod nas je u tome sto se svi petljaju gdje im nije mjesto, niti kome namecem svoj nacin ishrane niti bilo sta, ako me ponudis mesom odbijem i to je to, medjutim nas narod daje sebi za pravo da mi namece da sam luda, vakva-nakva jer ne jedem meso. I u sustini, kad odbijem meso bolje mi je da kazem ne mogu, jer tad svi prokomentarisu odlicno, vise za nas, nego da kazem da necu iz moralnih razloga
e tad bi mi svi od reda 20 cevapa u nos ugurali najradije Cudan je nas narod, nema veze sto te ne hrani on, daje si za pravo da ti odredjuje sta ces jesti-
madnessa
- Posts: 1532
- Joined: 13/08/2008 13:26
#121 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Nisam vegetarijanac, ali sam na pragu da to postanem, jer ne jedem crveno meso, a i većinu proteina dobivam iz biljnih i mliječnih izvora. Jedna sam od onih koji broje kalorije, vagaju hranu i gledaju omjer zdravih komponenti hrane i računaju dnevne potrebe.
Svaki oblik ishrane bez kontrole unosa mikro i makro nutrijenata je nezdravo. Svako se mora potruditi da ima izbalansiranu ishranu, a pri tome mislim na balans hranjivih stvari, a ne balans crvene i zelene boje kako to ovdje neki žele prikazati.
Izvor hrane je isto bitan, ali osoba kojoj je stalo do zdrave hrane uvijek pronadje optimalan način da postigne ravnotežu. Idealno ne postoji, pa tako ni idealna prehrana, jer je nemoguće u toku jednog dana zadovoljiti sve parametre. Znam mnogo vegetarijanaca koji ne jedu meso, ali zato jedu tako loš izbor hrane ili ne jedu vani, pa se tako izgladne i jedu samo jednom dnevno kada dođu kući. Ovakvo ponašanje ima znatan uticaj na zdravlje. S druge strane poznajem ljude koji jedu meso, ali zbog brige o unosu zdravih komponenti hrane paze kako ga pripremaju i koliko ga jedu. Sve je to od osobe do osobe.
Za potrebe ovog istraživanja smatram da je bitno da dobro posmatrate prehrambene navike (učestanost obroka, izbor namirnica i sl.) kod ljudi koji ne jedu meso, jer rezultati bez ovih pokazatelja mogu narušiti sliku korisnosti vegan/vegetarijanske ishrane s obzirom na to ko se sve danas naziva vegetarijancem. Isto mora se uzeti u obzir koji oblik vegetarijanske dijete neko prati (lacto-ovo, vegan i sl.).
Mislim ova tema nije mjesto za vrijeđanje nečijeg izbora. Naziv jasno kaže "koliko je zdravo vegetarijanstvo?". Ukoliko nemate argumente za i protiv uticaja ovakve ishrane (naučne članke, jasnu analizu uticaja na zdravlje, vlastito iskustvo s ovim načinom prehrane i sl.) na zdravlje mislim da vam nije mjesto na temi.
Svaki oblik ishrane bez kontrole unosa mikro i makro nutrijenata je nezdravo. Svako se mora potruditi da ima izbalansiranu ishranu, a pri tome mislim na balans hranjivih stvari, a ne balans crvene i zelene boje kako to ovdje neki žele prikazati.
Izvor hrane je isto bitan, ali osoba kojoj je stalo do zdrave hrane uvijek pronadje optimalan način da postigne ravnotežu. Idealno ne postoji, pa tako ni idealna prehrana, jer je nemoguće u toku jednog dana zadovoljiti sve parametre. Znam mnogo vegetarijanaca koji ne jedu meso, ali zato jedu tako loš izbor hrane ili ne jedu vani, pa se tako izgladne i jedu samo jednom dnevno kada dođu kući. Ovakvo ponašanje ima znatan uticaj na zdravlje. S druge strane poznajem ljude koji jedu meso, ali zbog brige o unosu zdravih komponenti hrane paze kako ga pripremaju i koliko ga jedu. Sve je to od osobe do osobe.
Za potrebe ovog istraživanja smatram da je bitno da dobro posmatrate prehrambene navike (učestanost obroka, izbor namirnica i sl.) kod ljudi koji ne jedu meso, jer rezultati bez ovih pokazatelja mogu narušiti sliku korisnosti vegan/vegetarijanske ishrane s obzirom na to ko se sve danas naziva vegetarijancem. Isto mora se uzeti u obzir koji oblik vegetarijanske dijete neko prati (lacto-ovo, vegan i sl.).
Mislim ova tema nije mjesto za vrijeđanje nečijeg izbora. Naziv jasno kaže "koliko je zdravo vegetarijanstvo?". Ukoliko nemate argumente za i protiv uticaja ovakve ishrane (naučne članke, jasnu analizu uticaja na zdravlje, vlastito iskustvo s ovim načinom prehrane i sl.) na zdravlje mislim da vam nije mjesto na temi.
-
petunija
- Posts: 4106
- Joined: 07/05/2009 09:22
- Location: United States of Balcan
#122 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Bravodr.Gonzo wrote:Rasprave o vegetarijanstvu, i argumenti za i protiv su cesto totalno bezveze. Tipa sta je zdravije. Normalno da nije zdravo konstantno zderati meso i zivotinjske proizvode, isto kao sto nije zdravo gladovati, ne unositi dovoljno proteina itd. Meso moze biti kancerogeno, ali isto tako i soja moze biti kancerogena. Neko je alergican na mlijeko, neko na rizu. Uopste se nema smisla oko toga se natezati. Balansirana i zdrava ishrana moze, a ne mora ukljucivati proizvode zivotinjskog porijekla.
Po meni jedini valjan argument za vegetarijanstvo mora biti moralne prirode. Steta sto se takvi argumenti ne formulisu cesce, vec se zastupnici vegetarijanstva koncentrisu na banalne stvari kojima se lako mogu naci logicke zamjerke. Primjera na ovoj listi od 100 argumenata je koilko hoces.
Ostaje i drugi problem, a to je destruktivno ponasanje ljudi prema prirodi koja nas okruzuje(ukljucujuci i zivotinje prema kojima se ophodimo bez ikakvog postovanja). To je po mome misljenju veliki problem koji nam svima moze doci glave veoma brzo. Medjutim, taj problem ne moze biti sustinski, filozofski argument za vegetarijanstvo, jer tretman prema zivotinjama ne mora biti takav. Medjutim, imajuci u vidu ta on takav jeste, mora se priznati da vegetarijanci barem cine nesto protiv toga - ako vec ne mogu promijeniti globalnu mesnu industriju protiv koje imaju zamjerke, mogu je barem bojkotovati.
Mislim da treba jesti ono što čovjeku godi, ne treba biti na silu mesojed ili biljojed iz pomodarstva, već iz potrebe koju nam diktira naš organizam (već je sve lijepo rečeno u postu gore).
Meni lično meso ne godi, jedem ga samo ponekad, a jednom sedmično prakticiram vegan hranu.
Osjećam se odlično, za svoje godine
treniram 4 puta sedmično.-
PipiDugaDevetka
- Posts: 19071
- Joined: 25/12/2003 00:00
- Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.
#123 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Pika li se tunjevina pod meso prema vegy pravilima? Mislim, neću sad i ovdje da pišem kako to Bosanci na bezobrazan način opisuju.petunija wrote:Bravodr.Gonzo wrote:Rasprave o vegetarijanstvu, i argumenti za i protiv su cesto totalno bezveze. Tipa sta je zdravije. Normalno da nije zdravo konstantno zderati meso i zivotinjske proizvode, isto kao sto nije zdravo gladovati, ne unositi dovoljno proteina itd. Meso moze biti kancerogeno, ali isto tako i soja moze biti kancerogena. Neko je alergican na mlijeko, neko na rizu. Uopste se nema smisla oko toga se natezati. Balansirana i zdrava ishrana moze, a ne mora ukljucivati proizvode zivotinjskog porijekla.
Po meni jedini valjan argument za vegetarijanstvo mora biti moralne prirode. Steta sto se takvi argumenti ne formulisu cesce, vec se zastupnici vegetarijanstva koncentrisu na banalne stvari kojima se lako mogu naci logicke zamjerke. Primjera na ovoj listi od 100 argumenata je koilko hoces.
Ostaje i drugi problem, a to je destruktivno ponasanje ljudi prema prirodi koja nas okruzuje(ukljucujuci i zivotinje prema kojima se ophodimo bez ikakvog postovanja). To je po mome misljenju veliki problem koji nam svima moze doci glave veoma brzo. Medjutim, taj problem ne moze biti sustinski, filozofski argument za vegetarijanstvo, jer tretman prema zivotinjama ne mora biti takav. Medjutim, imajuci u vidu ta on takav jeste, mora se priznati da vegetarijanci barem cine nesto protiv toga - ako vec ne mogu promijeniti globalnu mesnu industriju protiv koje imaju zamjerke, mogu je barem bojkotovati.
Mislim da treba jesti ono što čovjeku godi, ne treba biti na silu mesojed ili biljojed iz pomodarstva, već iz potrebe koju nam diktira naš organizam (već je sve lijepo rečeno u postu gore).
Meni lično meso ne godi, jedem ga samo ponekad, a jednom sedmično prakticiram vegan hranu.
Osjećam se odlično, za svoje godine
-
kojeime
- Posts: 3624
- Joined: 11/11/2010 13:03
#124 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
Znate ono kada zivotinja pridje necemu, onjusi, pa po mirisu instinktivno zna da li je to jestivo ili nije. Dakle potpuno prirodno, neopterecena moralnim/etickim, drustvenim ili slicnim dilemama, samo na osnovu instinkta, zivotinja zna da li je nesto jestivo i dobro za nju ili nije.
I mi ljudi smo, dok smo jos bili apsolutno prirodni, prije nego sto smo izmislili moral, etiku, drustvene odnose i slicne stvari, dakle dok smo zivjeli instinktivno i hranili se instinktivno i mi smo cijelo to vrijeme jeli meso. Prvo sirovo, pa poslije otkricem vatre i njenih svojstava i termicki obradjeno. I tako sve do 20og vijeka, dakle nekih 30-50 hiljada godina. Sa izuzetkom budista, oni su koliko znam jedina grupa ljudi koja vec odavno ne jede meso.
Sada, poslije tolikih godina postojanja ljudske vrste, jesti meso odjednom nije zdravo za ljude?
Nesto tu nije u skladu sa prirodom cini mi se.
Naucnici kazu da je ljudski mozak poceo ubrzani razvoj kada su nasi preci silaskom sa drveca polako poceli jesti meso. Kako moze biti nezdravo nesto sto nam je omogucilo da dodjemo do ovog stepena razvoja mozga? Znaci da je vegetarijanstvo neprirodan i sigurno manje zdrav nacin ishrane za ljude od ishrane koja sadzri meso. Mozemo raspravljati o tome koje vrste mesa, kako spremljene i koje kolicine mesa je zdravo konzumirati, ali totalno izbaciti meso i jesti samo hranu dobijenu od biljaka je nezdravo.
I mi ljudi smo, dok smo jos bili apsolutno prirodni, prije nego sto smo izmislili moral, etiku, drustvene odnose i slicne stvari, dakle dok smo zivjeli instinktivno i hranili se instinktivno i mi smo cijelo to vrijeme jeli meso. Prvo sirovo, pa poslije otkricem vatre i njenih svojstava i termicki obradjeno. I tako sve do 20og vijeka, dakle nekih 30-50 hiljada godina. Sa izuzetkom budista, oni su koliko znam jedina grupa ljudi koja vec odavno ne jede meso.
Sada, poslije tolikih godina postojanja ljudske vrste, jesti meso odjednom nije zdravo za ljude?
Nesto tu nije u skladu sa prirodom cini mi se.
Naucnici kazu da je ljudski mozak poceo ubrzani razvoj kada su nasi preci silaskom sa drveca polako poceli jesti meso. Kako moze biti nezdravo nesto sto nam je omogucilo da dodjemo do ovog stepena razvoja mozga? Znaci da je vegetarijanstvo neprirodan i sigurno manje zdrav nacin ishrane za ljude od ishrane koja sadzri meso. Mozemo raspravljati o tome koje vrste mesa, kako spremljene i koje kolicine mesa je zdravo konzumirati, ali totalno izbaciti meso i jesti samo hranu dobijenu od biljaka je nezdravo.
-
ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#125 Re: Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
nisam primjetila,na ovoj temi,pisanje o razlicitim vrstama vegetarijnstva
Vegans avoid all animal products. They don't eat eggs, dairy products, or even honey. Many vegans also avoid anything made from animal products, such as leather, fur, and wool.
Fruitarians eat only fruits, seeds, nuts, and other plant components that can be gathered without harming the plant.
Lacto-vegetarians eat dairy products, but not eggs. They may or may not avoid non-dietary use of animal products.
Lacto-ovo vegetarians eat both eggs and dairy products. This is the most common group of vegetarians and what most people think of when someone says they're "a vegetarian."
Pesce-vegetarians include fish in their diet.
Pollo-vegetarians eat fowl, such as chicken and turkey, but avoid red meat and pork.
Flexitarians mainly eat vegetarian food, but will occasionally make exceptions.
Ovo vegetarianism includes eggs but not dairy products
Raw veganism includes only fresh and uncooked fruit, nuts, seeds, and vegetables. Vegetables can only be cooked up to a certain temperature
Buddhist vegetarianism (also known as su vegetarianism) excludes all animal products as well as vegetables in the allium family (which have the characteristic aroma of onion and garlic): onion, garlic, scallions, leeks, or shallots.
Jain vegetarianism includes dairy but excludes eggs and honey, as well as root vegetables.
Macrobiotic diets consist mostly of whole grains and beans
druga kategorija je
vegetarinizam i relgija/e
treca kategorja je
vegetarinizam ,kultura i tradicija geo_raznih_sredina ; lako je indijcima bitie vegetarijanac
Vegans avoid all animal products. They don't eat eggs, dairy products, or even honey. Many vegans also avoid anything made from animal products, such as leather, fur, and wool.
Fruitarians eat only fruits, seeds, nuts, and other plant components that can be gathered without harming the plant.
Lacto-vegetarians eat dairy products, but not eggs. They may or may not avoid non-dietary use of animal products.
Lacto-ovo vegetarians eat both eggs and dairy products. This is the most common group of vegetarians and what most people think of when someone says they're "a vegetarian."
Pesce-vegetarians include fish in their diet.
Pollo-vegetarians eat fowl, such as chicken and turkey, but avoid red meat and pork.
Flexitarians mainly eat vegetarian food, but will occasionally make exceptions.
Ovo vegetarianism includes eggs but not dairy products
Raw veganism includes only fresh and uncooked fruit, nuts, seeds, and vegetables. Vegetables can only be cooked up to a certain temperature
Buddhist vegetarianism (also known as su vegetarianism) excludes all animal products as well as vegetables in the allium family (which have the characteristic aroma of onion and garlic): onion, garlic, scallions, leeks, or shallots.
Jain vegetarianism includes dairy but excludes eggs and honey, as well as root vegetables.
Macrobiotic diets consist mostly of whole grains and beans
druga kategorija je
vegetarinizam i relgija/e
treca kategorja je
vegetarinizam ,kultura i tradicija geo_raznih_sredina ; lako je indijcima bitie vegetarijanac
Last edited by ljubav_aha on 11/06/2011 06:15, edited 2 times in total.