Paolo Coelho je ispod razine na kojoj počinje mišljenje

[black]

Šta Vi mislite o tome da je proza Paola Coelha danas najprodavanija u Sarajevu?

Nije to samo ovdje, on se čita svugdje u svijetu. Zapadna kultura je, već negdje oko polovine dvadesetog stoljeća, u biti, industrija pojednostavljivanja i zaborava. Danas, ne samo ovdje nego i na Zapadu, ljudi žele što jednostavnije strukture koje su čista konzumacija. Onog momenta, kada od bilo koga zahtijevate da misli, on to odbija. O samom gospodinu se ne može misliti. On je ispod razine na kojoj počinje mišljenje.

Da li u njegovoj prozi, po Vašem mišljenju, postoji bilo kakva umjetnička vrijednost, i ako ne, zašto ga danas neki uporno svrstavaju u umjetnost?

Ja nisam uspio pročitati nijednu njegovu knjigu, pa ne mogu govoriti o tome ima li u toj prozi nešto umjetničko ili nema. Pokušao sam čitati Alkemičara i ono što sam ja vidio je čisto smetlje. Ali – zašto ga ljudi trpaju u umjetnost, ili – zašto se u umjetnost trpa toliko hollywoodskih filmova, koji su isto tako smetlje, to je već nešto drugo.

Da li se, po Vama, tu radi o marketingu?


Ne, uopće. Vi ste, ako govorite o marketingu, rekli već jedan složen proces koji uključuje namjeru, djelovanje i učinak. Ovdje nemate toga. Ovdje imate čisti statistiku. Dva miliona ljudi pročitalo jednu knjigu – to znači da je ta knjiga vrhunsko umjetničko djelo. Tačka. Ne znam jeste li imali priliku pogledati film...dva filma koja mi padaju na pamet – Prohujalo s vihorom i Ben Hur. Ljude koji su to smetlje proizveli malo je uhapsiti, , , čč,kk, njima nije mjesto u Haagu. Njima je mjesto na stratištu... Oni bi čak i stratište kompromitirali svojom smrću! Ali to su geniji. To su veliki filmovi. Zašto? Zato što je tri miliona kretena blejalo u to i vikalo aman jarabi!

Pa zar ne mislite da je porazna činjenica da se gotovo sva čitalačka publika svela na jedan isti kalup koji prima ili percepira jedan isti nazoviumjetnički model?

Zavisi od toga kakav ste vi čovjek. Ako ste, kao ozbiljan i normalan čovjek, skloni pesimizmu, vi u tome vidite potvrdu vaših najcrnjih slutnji. To jeste, možete se veseliti jer je stvarnost još gora od vaših najcrnjih slutnji.

Da li ste Vi takvi?

Ne, Bože sačuvaj... A imate drugi tip ljudi koji su manijaci i koji u tome vide dokaz da će uskoro, akobogda, nastati nešto novo, kraaasno.

Neki novi Coelho?

Ne, nova kultura, nova nada...

Ali na čemu će se ona bazirati?

Ne mora na tome. Na osnovu čega vi izvodite dokaz da u ovom momentu ne nastaje ili postoji hiljadu ili desetine hiljada ozbiljnih naslova? To što vi ne znate neku knjigu, to ne znači da ta knjiga ne postoji. To što rulja, koja guta hollywoodske filmove, za nju ne zna, ni to ne dokazuje da ona ipak ne postoji. Historija kulture je, naprosto, otkrivanje smislova koji postoje, samo ih mi, trenutno, ne uzimamo u obzir. Razumite li me? To što se mi ne bavimo nikakvim smislom, to ne znači da taj smisao ne postoji. I tu je nada. Kada je proces raspadanja pri kraju, veselite se – počet će nešto novo.

Ljudi, konzumirajući umjetnost koja se danas svodi na sasvim jednostavne oblike, sve više zatupljuju svoj um time što ga ne koriste. Zar mislite da će se bez nekog velikog, velikog napora opet u ljudima moći reanimirati sposobnost da koriste misli dok čitaju neko djelo?

Da vam kažem, stara kabalistička pouka kaže da svijet zapravo postoji zahvaljujući dvanaestorici pravednika. Ako njih dvanaest može ovolika stoljeća održati ovoliki svijet, i to ovakav, ma moći će, bona, i književnost isplivati i pored ove diktature statistike, terora statistike. Nemojte odustati od nade. Oni to upravo i hoće. Da odustanete od nade.

Dzevad Karahasan

[mostarac]

Šta Vi mislite o tome da je proza Paola Coelha danas najprodavanija u Sarajevu?

Nije to samo ovdje, on se čita svugdje u svijetu. Zapadna kultura je, već negdje oko polovine dvadesetog stoljeća, u biti, industrija pojednostavljivanja i zaborava. Danas, ne samo ovdje nego i na Zapadu, ljudi žele što jednostavnije strukture koje su čista konzumacija. Onog momenta, kada od bilo koga zahtijevate da misli, on to odbija. O samom gospodinu se ne može misliti. On je ispod razine na kojoj počinje mišljenje.

Da li u njegovoj prozi, po Vašem mišljenju, postoji bilo kakva umjetnička vrijednost, i ako ne, zašto ga danas neki uporno svrstavaju u umjetnost?

Ja nisam uspio pročitati nijednu njegovu knjigu, pa ne mogu govoriti o tome ima li u toj prozi nešto umjetničko ili nema. Pokušao sam čitati Alkemičara i ono što sam ja vidio je čisto smetlje. Ali – zašto ga ljudi trpaju u umjetnost, ili – zašto se u umjetnost trpa toliko hollywoodskih filmova, koji su isto tako smetlje, to je već nešto drugo.

Da li se, po Vama, tu radi o marketingu?


Ne, uopće. Vi ste, ako govorite o marketingu, rekli već jedan složen proces koji uključuje namjeru, djelovanje i učinak. Ovdje nemate toga. Ovdje imate čisti statistiku. Dva miliona ljudi pročitalo jednu knjigu – to znači da je ta knjiga vrhunsko umjetničko djelo. Tačka. Ne znam jeste li imali priliku pogledati film...dva filma koja mi padaju na pamet – Prohujalo s vihorom i Ben Hur. Ljude koji su to smetlje proizveli malo je uhapsiti, , , čč,kk, njima nije mjesto u Haagu. Njima je mjesto na stratištu... Oni bi čak i stratište kompromitirali svojom smrću! Ali to su geniji. To su veliki filmovi. Zašto? Zato što je tri miliona kretena blejalo u to i vikalo aman jarabi!

Pa zar ne mislite da je porazna činjenica da se gotovo sva čitalačka publika svela na jedan isti kalup koji prima ili percepira jedan isti nazoviumjetnički model?

Zavisi od toga kakav ste vi čovjek. Ako ste, kao ozbiljan i normalan čovjek, skloni pesimizmu, vi u tome vidite potvrdu vaših najcrnjih slutnji. To jeste, možete se veseliti jer je stvarnost još gora od vaših najcrnjih slutnji.

Da li ste Vi takvi?

Ne, Bože sačuvaj... A imate drugi tip ljudi koji su manijaci i koji u tome vide dokaz da će uskoro, akobogda, nastati nešto novo, kraaasno.

Neki novi Coelho?

Ne, nova kultura, nova nada...

Ali na čemu će se ona bazirati?

Ne mora na tome. Na osnovu čega vi izvodite dokaz da u ovom momentu ne nastaje ili postoji hiljadu ili desetine hiljada ozbiljnih naslova? To što vi ne znate neku knjigu, to ne znači da ta knjiga ne postoji. To što rulja, koja guta hollywoodske filmove, za nju ne zna, ni to ne dokazuje da ona ipak ne postoji. Historija kulture je, naprosto, otkrivanje smislova koji postoje, samo ih mi, trenutno, ne uzimamo u obzir. Razumite li me? To što se mi ne bavimo nikakvim smislom, to ne znači da taj smisao ne postoji. I tu je nada. Kada je proces raspadanja pri kraju, veselite se – počet će nešto novo.

Ljudi, konzumirajući umjetnost koja se danas svodi na sasvim jednostavne oblike, sve više zatupljuju svoj um time što ga ne koriste. Zar mislite da će se bez nekog velikog, velikog napora opet u ljudima moći reanimirati sposobnost da koriste misli dok čitaju neko djelo?

Da vam kažem, stara kabalistička pouka kaže da svijet zapravo postoji zahvaljujući dvanaestorici pravednika. Ako njih dvanaest može ovolika stoljeća održati ovoliki svijet, i to ovakav, ma moći će, bona, i književnost isplivati i pored ove diktature statistike, terora statistike. Nemojte odustati od nade. Oni to upravo i hoće. Da odustanete od nade.

Dzevad Karahasan

Nije li malo debilno da covjek koji nije upoznao nekoga ili nesto koentarise o tome?
Paulo Coelho je meni nidje veze i pricha nekakve stvari koje su mi vise za osnovne skole, nego za neku ozbiljniju citalacku publiku. Procitao sam "Alhemicara" i "Petu goru" i Ahemicar mi je vec vidjeno i mnogo puta napisano, a "Peta gora" tipicna biblijska pricha sa primjesama bajkovitih situacija koje ni djeca vise ne vare. Neko je rekao da je Coelho dobar i sad se svi furaju na to, a u sustini je meni trecerazredni pisac koji je dobro unovcio necije producentske sposobnosti. A Dzevad Karahasan bi za pocetak mogao procitati nesto od Coelha pa tek onda komentarisati i davati kriticki sud.

[Ereinion]

Upravo tako, dobro si to rekao.

[Belminator]

Pokušao sam čitati Alkemičara i ono što sam ja vidio je čisto smetlje

Ja bi rekao da ovde lezi odgovor na tvoje pitanje, e sad ne znam koliko ti poznajes samoga Karahasana. Ali Dzevad koji je izraziti strukturalista ( ne znam dal si imao prilike sresti se sa njegovim djelima Sahrijarov prsten, Istocni divan pa to je covjece citava teorija knjizevnosti u tim romanima ), profesor teorije knjizevnosti jedno vrijeme, sada prof. drame i ovde i u Austriji, dobitnik velikog broja knjizevnih svjetskih nagrada i na veliku zalost covjek kojega vise cijene u cijelome svijetu nego kod nas, sigurno da Koelja posmatra sa aspekta njegove vjestine u samoj knjizevnosti, njegovoga knjizevnog obrazovanja i baratanja samim tim u vlastitim djelima, gdje je Koeljo jedna velika nula. E sad kazem ti Karahasanu kao strucnjaku koji knjizevnost ima u malome prstu vjerovatno je dovoljno da procita jedan dio knjige i da provali da je lik nesposoban, a obzirom da se uz Koelja veze uglavnom Alhemicar, kao najbolje djelo, nije imao potrebe da traga za nekim drugim djelima ne bi li mu popravilo utiske. Ja licno kada sam citao Alhemicara onaj sud koji sam imao negdje kada sam procitao jednu trecinu knjige, zadrzao sam i nakon sto sam je zavrsio, a uostalom vidis da Karahasan nije rekao nista pogresno o Koelju, znaci da je dobro upoznat sa njegovim radom. E jedino ja se nikad ne bi za jednoga pisca ili uopste covjeka koji se bavi nekim umnim radom izrazio da je on na razini ispod koje pocinje misljenje. To je ipak izraz koji bi ostavio ne znam kriminalcima, turbo-folk muzicarima i sl. No Karahasan je inace veliki ters, dinamican covjek pa sigurno od tud i takva izjava.

[King Kikapu]

http://omnibus.ba/omnibook/interviews/karah.htm

intervju napravila Azra Rizvanbegovic

[The_Fluid]

Pokušao sam čitati Alkemičara i ono što sam ja vidio je čisto smetlje

Ja bi rekao da ovde lezi odgovor na tvoje pitanje, e sad ne znam koliko ti poznajes samoga Karahasana. Ali Dzevad koji je izraziti strukturalista ( ne znam dal si imao prilike sresti se sa njegovim djelima Sahrijarov prsten, Istocni divan pa to je covjece citava teorija knjizevnosti u tim romanima ), profesor teorije knjizevnosti jedno vrijeme, sada prof. drame i ovde i u Austriji, dobitnik velikog broja knjizevnih svjetskih nagrada i na veliku zalost covjek kojega vise cijene u cijelome svijetu nego kod nas, sigurno da Koelja posmatra sa aspekta njegove vjestine u samoj knjizevnosti, njegovoga knjizevnog obrazovanja i baratanja samim tim u vlastitim djelima, gdje je Koeljo jedna velika nula. E sad kazem ti Karahasanu kao strucnjaku koji knjizevnost ima u malome prstu vjerovatno je dovoljno da procita jedan dio knjige i da provali da je lik nesposoban, a obzirom da se uz Koelja veze uglavnom Alhemicar, kao najbolje djelo, nije imao potrebe da traga za nekim drugim djelima ne bi li mu popravilo utiske. Ja licno kada sam citao Alhemicara onaj sud koji sam imao negdje kada sam procitao jednu trecinu knjige, zadrzao sam i nakon sto sam je zavrsio, a uostalom vidis da Karahasan nije rekao nista pogresno o Koelju, znaci da je dobro upoznat sa njegovim radom. E jedino ja se nikad ne bi za jednoga pisca ili uopste covjeka koji se bavi nekim umnim radom izrazio da je on na razini ispod koje pocinje misljenje. To je ipak izraz koji bi ostavio ne znam kriminalcima, turbo-folk muzicarima i sl. No Karahasan je inace veliki ters, dinamican covjek pa sigurno od tud i takva izjava.

Upravo tako, Belminatore, Dzevadova djela su mala teorija knjzievnosti, recimo Dnevnik selidbe, gdje u sredini romana prica o recenici, poslije dolaze Sahrijarov prsten i Knjiga vrtova, no tu su i manje spominjana Dosadna razmatranja, no jednako dobra, a Istocni Diwan, daleke 87-e, koliko se sjecam, bio je poprilicno otkrovljenje u mnostvu jeftine literature koja je tih godina pocela osvajati i nase knjizare.

Paolo Coelho, svijet je pun pisaca koji su prodali milione, a djela su im kopije ili su toliko jednostavna da nisu ni za plaze..znaci samo jedan od mnogih

[bl-uesbrother]

a prevodilac...znas dok se to prevede sa jednog jezika na drugi pa sa tog na treci...
voljeli vi ili ne Paola i njegove stvari stvarno je neumjesno od jednog knjizevnika da napise kako Paolo nema veze o pisanju...
To ti je k'o kad bi Dino Merlin rek'o da Stonesi nemaju pojma o rokenrolu

[Belminator]

Prevedena su i djela G.G. Marqueza, Thomasa Mana, Henri Millera, Cehova, Fuentesa ne znam ti vec pa nisu izgubila nista od svoga sjaja i djeluju velicanstveno zaista. I za razliku od Koeljovih ta djela nisu uopste prosta, neka od njih su veoma teska i filozofska sta vise, sto naravno da pretstavlja dodatnu poteskocu za prevodioca. Merlin ne moze tako ensto reci za clanove Roling Stonesa jer su oni muzickim znanjem daleko ispred njega, a Koeljo je u poređenju sa Karahasanom glede knjiz znanja taraba i to zesca. Ali odgovor na ovo tvoje poređenje upravo stoji u ovom Karahasanovom iskazu;
Ovdje imate čisti statistiku. Dva miliona ljudi pročitalo jednu knjigu – to znači da je ta knjiga vrhunsko umjetničko djelo. Tačka. Ne znam jeste li imali priliku pogledati film...dva filma koja mi padaju na pamet – Prohujalo s vihorom i Ben Hur. Ljude koji su to smetlje proizveli malo je uhapsiti, , , čč,kk, njima nije mjesto u Haagu. Njima je mjesto na stratištu... Oni bi čak i stratište kompromitirali svojom smrću! Ali to su geniji. To su veliki filmovi. Zašto? Zato što je tri miliona kretena blejalo u to i vikalo aman jarabi!
Ne znam koliko si upoznat sa Dzevadovom biografijom ali taj covjek je pocasni pisar grada Grazza, znaci ako jedna Austrija koja je dala jednog od najboljih kjnizevnika svih vremena Franza Kafku ( Kafka jeste rođen u Pragu, ali je tada Prag bio treci najveci grad u Austrougarskoj monarhiji ), ukaze mu toliku cast suvisno je da mi o njemu nesto komentarisemo. Druga stvar Karahasan je ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi. To ne navodim ja vec tako govore o njemu u zemljama njemackog govornog podrucja i u tom aspektu ga izjednacavaju sa Miroslavom Krlezom, opet ponavljam ovo nije iz mojih usta vec su se tako izrazili o njemu evropski strucnjaci za knjizevnost. A sad o Koelju, kakvo je to njegovo knjizevno obrazovanje, gdje to on predaje na univerzitetu, na kojem se to univerzitetu proucavaju njegova djela? Bivsi pisac pjesama za brazilske rock bendove i pacijent neuropsihijatrijske klinike gdje su ga roditelji dali jer se je druzio sa ostaplerima. No mi uglavnom idemo po onome Karahasan je bosanac, a kako ce jedan bosanac biti bolji od jednog brazilca. Vec je ranije bila postavljena ova tema i sjecam se da jedna forumasica izjasnila se je, kao postom upucenom Karahasanu a glasio je; normalno je kretenu da cu citati Koelja jer pise najkracu prozu, necu Jergovica koji se raspise na 1000 str. Eto zasto ti je danas Koeljo popularniji od Karahasana i drugih daleko vecih pisaca. A i sam Karahasn je to dobro objasnio da danasnja publika zeli jednostavne forme, cim zahtjevas od njih da misle nema te nigdje. E sad to kako moze reci svome kolegi da nema pojma, to nije stvar knjizevnog znanja vec njega kao osobe, a vec sam rekao da se Karahasan ne moze pohvaliti kao stalozena osoba koja u svakom trenutku izvaga sta ce da kaze. Pazi ne branim ja Karahasana sa aspekta njegovog studenta, vec sa aspekta covjeka koji logicno gleda na knjizevnu obdarenost ova dva covjeka. Fluid svaka cast pa ne ides po onome sta imam citati Dzevdu bosanca, vidim da si sjajno upucen u Karahasanov rad, respekt Na samome Sahrijarovom prstenu mogla bi se zasnovati citava knjiga teorije knjizevnosti ili naratologije, a o stilu Dzevadovom da ne pricamo.

[MoHiKaNaC]

procitao sam Alhemicara i Veronika mora umrijeti....ova druga je za nijansu bolja knjiga....ali sve u svemu, Koeljo je prehvaljen.....knjiga nakon citanja ne ostavlja nikakve dugotrajnije emocije....ja bih ga preporucio uzrastu od V-VIII razreda....

haugh!

[FortunaBela]

Najteže je neke velike, kompleksne pojave, osobine ,događaje, utjecaje....napisati jednostavnim i razumljivim riječima.....
Coelho je majstor u tome!

Ne treba nad životom previše filozofirati, on je toliko jednostavan da mnogi autori, pokušavajući dočarati tu jednostavnost , zaglibe u komplikovane rasprave sa samim sobom, a time i čitateljima, koji misle-gle, koliko stranih, nerazumljivih riječi!! Mora da je ovaj pametan!
A ne shvaćaju da je o životu već sve rečeno i to toliko puta, da je pravo osvježenje naići na nekoga ' ko nam sve to pojednostavljuje i olakšava, da ne kažem banalizuje...

Svaka knjiga jedno bogastvo, da li loša ili dobra nudi nam ipak neko saznanje....

[Belminator]

Ma da, zivot treba potpuno pojednostaviti pa i glede knjizevnosti. Mada ne znam mozemo li vise od ovoga, pogledaj samo u domenu muzike kako smo sve pojednostavili, ma prosto kao pasulj: nekad je svijet imao sjajnog Betowena, a moderni svijet puca od kojekakvog elektronskog smeca, zaista jednostavno. Vjerovatno cemo se za jos koju stotinu godina pojednostaviti do te mjere da necemo morati ni da se krecemo a kamo li da mislimo. Imacemo jednostavno robote koji ce nam svako jutro donostiti hljeb i mlijeko. Zivot nije jednostavan. Zivot ti je masovna i vrlo slozena pojava koju mi nastojimo da banalizujemo. Vec su knjige pocele da izlaze i u elektronskoj formi, u mp3 formatu tako da ubuduce ljudi nece morati ni da uce citati a kamo li misliti ( cast izuzecima kojima je takva forma knjige zaista neophodna, zbog zdravstvenog stanja ) A Viktorija Beckam je zamisli pocela da pise knjige i ako se uz to hvali da nikad nije procitala ni jednu jedinu knjigu, pa ce vjerovatno i ona za koju godinu, dok se malo provali, biti bolja od vrlog bosanca Dzevada Karahasana. Nadalje knjizevnost i filozofija ni slucajno nije upotreba stranih, zajebanih termina. Oni koji se loze na to su najgora citalacka publika, kakvu jedan pisac ne zeli ni da zamisli, a pisci koji to koriste, i to im je jedina odlika, su daleko od dobrih autora. Pa svaka budala moze kupiti rijecnik stranih termina i ubacivati. Najveci pisci poput Fjodora Dostojevskog, Gogolja, Cehova, danas Markeza, Dajamant pisu sasvim razumljivim jezikom. Ja licno najvise mrzim ljude koji pricaju zamrseno ili kao sto sam imao priliku sresti ljude koji pricaju u definicijama. To su ljudi koji nemaju svoje ja, njima vlada necije drugo, tuđe, ja ( autora kojeg su strebali napamet da bi izigravali intelekt ). Ne znam da li si imala priliku sresti se sa djelima Dzevada Karahasana, obzirom da si, kao sto sam imao priliku ovde vidjeti na forumu van BiH, mozda ti ej tesko doci do te literature. Ako jesi imala, obzirom da se ovde na forumu moze vidjeti kako si veliki zaljubljenik u poeziju, cudi me da te nije osvojio svojim poeticnim stilom. Također kod Karahsana neces naci teske, nerazumljive izraze, sve je sasvim jednostavno ali sa aspekta znanja o knjizevnosti genijalno i nad svim umjetnicki. Evo npr. u Sahrijarovom prstenu su tri price poput prstena umetnute jedna u drugu. Retardacije glavnih fabularnih linija ubacivanjem esejisticke građe. Svaka od te tri price imaju svoj fabularni tok, razlicito vrijeme zbivanja, razlicite likove i jasno definisan kraj a uz sve to sadrze paralelizme kao i okvirnu pricu sto ih veze u jednu cjelinu. Sa ovom kompozicijom romana on je uspio da poveze tri razlicita povijesna perioda, opet ponavaljam ima toga jos toliko mnogo da se moze knjiga napisati. Evo Fluid ce se sjetiti npr. onog dijela pred kraj kada Faruk za vrijeme rata, pobjegao je u Duvno i tamo zeli da ga zrtvuju na slamnastom magarcu. Sjeti se samo onoga dijela kada trazi ko ce da to ucini, kada trci kao budala niz kamenjar, kako je fantasticno opisano. Pa tu je Dzevdo bukvalno unio citaoca u to djelo, na takav nacin je to docarao da sam u trenutku citanja ja bio u kozi Faruka i trcao kao lud, padao, dizao se i opet nastavljao trcati kao budala. E to je ono sto Koeljo nema. Kada sam citao Koelja ja sam jednostavno sjedio u svojoj sobi listao stranice i govorio " Jao sranja da ga je samo zavrsiti kada sam poceo " a opet ti ponavljam kada sam citao npr. "Sahrijraov prsten" ja nisam se osjecao kao da sam u svome stanu i citam, ja sam tada bio duboko u tom romanu, bio sam Faruk, glavni lik toga djela...

Evo ti jedan sud o Dzevadu iz strane ( mislim da je njemacka ) kritike ;

Bez sumnje jedan od najsnažnijih i najdojmljivijih prozaika, Dževad Karahasan pripada kategoriji rasnih pisaca kojima je strana jeftina politizacija, književno-politički marketing i podilaženje izvanliterarnim trendovima , što je vjerovatno i jedan od uzroka da još uvijek nije zadobio književno priznanje adekvatno svojoj umjetničkoj kvaliteti.

[Xwoman]

procitao sam Alhemicara i Veronika mora umrijeti....ova druga je za nijansu bolja knjiga....ali sve u svemu, Koeljo je prehvaljen.....knjiga nakon citanja ne ostavlja nikakve dugotrajnije emocije....ja bih ga preporucio uzrastu od V-VIII razreda....

haugh!

Hehe. Preporuka i nije losa No ne zaboravimo da za taj uzrast imamo i znatno kvalitetnije stivo za preporucit:
Demijana
Sidartu
Narcis i Zlatousti, kao i Igra staklenim perlama, H.Hesea bih preporucila poslije, pa nek onda krene taj neko s Koeljo, poa da vidimo.
-------
Sve vece siromastvo duha, pustos lisena sustinskih kvaliteta, cine i Koelja " mass genijem". Bolje bacit koji hrkljuš nego se ozbiljno upustit u dikusiju o loše išminkanoj ispraznosti...