Deklaracija o zajedničkom jeziku u regiji

[Stari]

Pitanje cijele ove zavrzlame je kao što to obično u ovakvom tipu rasprave biva ...nije ono što bi jezikoslovci trebali raditi ...ako se već pozivaju na zapadnjačku logiku.

Princip ...jel treba jezik nametati kao "ispravan" i kroz tu logiku gušiti njegov prirodni razvoj ... ili naprotiv iz narodnog govora crpiti riječi ....njegovati različitosti koje će s vremenom neminovno odvesti u porađanje posebnog jezika.

Ili klinčiti i dalje da nije ...: Ahmin nego Ahmov .... da nije Vedina lopta fulala Džeku ....nego je Vedova lopta pogodila Džeka ... ... itd

[Connaisseur Karlin]

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na:

- ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
- zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
- prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
- izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
- slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
- jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
- slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
- i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

Tačka jedan je pitanje pojedinačnih slučajeva kršenja postojećih i važećih zakona pojedinačnih država, tipičan slučaj je djece iz Konjević Polja, ali to je slabost i falinka Bosne, tek jedan u nizu problema i konflikata koji nas drmaju od Daytona i koji su dio malo šire priče od običnih jezičkih problema.

Sve ostale tačke su ili već normirane i uređene postojećim zakonima svih regionalnih država ili su teške besmislice i bedastoće, što me čini još tužnijom, kad vidim da su imena koja inače jako poštujem potpisali ovakvu budalaštinu...

Banksy

eto Cypres , problem je da problema nema,ali se uporno trazi novi problem na Balkanu

[Connaisseur Karlin]

Razumijem Srpski, Hrvatski, Bosanski, Crnogorski, u potpunosti ...dibidus ... i u cirilicnom i latinicnom pisanom tekstu i u ekavskom i ijekavskom govoru...Makedonski, Slovenacki razumijem pomalo (u pisanom tekstu poprilicno). Ako je to icemu dokaz onda je to jedan te isti jezik.

Po meni je ovo sto se sa lingvistima dogadja ...slicno onome klasicnom ... "cist narodni jezik je destiniran parametrima imponderabiliteta" ...

Puno je jezika u Evropi jednom davno bilo jedan te isti jezik ...hajd evo ovdje su spomenuli "Skandinavske jezike" pa da uzmem to za primjer. Da ne budem picajzla necu insistirati na tome da sami skandinavci taj nekadasnji njihov zajednicki jezik nazivaju Nordijskim (a ne skandinavskim) jezikom ...ali nebitno.

Jednim te istim jezikom su govorili Norvezani, Svedjani, Danci, Islandjani i Farani...ali se eto jednom davno kao nesto pocelo desavati pa su se taj jezik poceo mijenjati ...da bi danas bili poprilicno razliciti ... tako da niko pri cistoj svijesti to ne pokusava smatrati ...niti imenovati ...istim jezikom.

Naravno da Svedjani sa juga te zemlje poprilicno razumiju Danski....oni iz Stokholma bogme tesko...isto je sa zapadnim dijelom te zemlje i Norveskim jezikom.

(Samo indirektno vezano za temu ali kao kuriozitet mozda nije lose spomenuti da u Norveskoj postoje dva[2] jezika - od kojih je jedan ...pa vise manje umjetno napravljen - ali prihvacen od dijela naroda)

Dakle jednom se to nesto desilo pa su se jezici poceli razvijati svaki za sebe ... ponegdje je to bilo uzrokovano geografijom ...ali bogme ponegdje i politikom.

Ono s cime jedan dio moje ...starije generacije ....koja jos uvijek vlada svim tim jezicima ...ocito ima problema prihvatiti kao teoretsku mogucnost ... da se to nesto sa nasim jezikom ...pocelo dogadjati prije par decenija... i da se u nekim dijelovima te promjene "primile" ili barem pocele primati.

Ne znam je li to tako ...cini mi se da jeste . Ako jeste onda je to sto ovi pokusavaju napraviti - sizifov posao i nece se primiti.

[orinoco]

Zašto je ova tema na pdf. Umjetnost i kultura

[Stari]

Zašto je ova tema na pdf. Umjetnost i kultura

Da je pokrenuta na "bez cenzure" .... vec bi se pronasao podesniji izraz za definisati i opisati ovu deklaraciju

[¤ jelena ¤]

srpski jezik :

Čorba od kelerabe sa pečenicom. Sitno iseckati crni luk, pa ga popržiti u Zepter posudi. Dodati kelerabi supu i kuvati 15 minuta. Propasirati čorbu. Dodati pavlaku. Ukrasiti pečenicom, isečenom na rezance, kao i listićem peršuna.

hrvatksi jezik:

Juha od korabice s pečenicom. Sitno isjeckati (crveni) luk, pa ga popržiti u Zepter posudi. Dodati korabici juhu i kuhati 15 minuta. Propasirati juhu. Dodati vrhnje. Ukrasiti pečenicom, izrezanom na rezance, kao i listićem peršina.

12 razlicitih rijeci i sad hoce dva jezika sastaviti u jedan

i 24 iste riječi...

Jedna osnova - jedan jezik.

Četiri akcenta, sedam padeža, štokavsko narječje, ekavski i/ili ijekavski izgovor - to je osnova, standard jednog jezika, a sve ostalo su nijanse i bogatstvo različitosti.

jelena, danasnji jezik je baziran na jednom od narjecja, stokavski, jelt' tako , tj. stokvasko anrjecje veze srpki i hrvatksi jezik

to znaci da hrvatski jezik ima druga narjecja, a koja nisu povezana sa srpskim jezikom , ( a srpksi jezik ima nerjejcje koje nije vezano za hrvatksi jezik) a broj razlicitih rijeci je oko 35% , hrvati ne govore ekavski izgovor, itd, znaci postoje dovolljne razlike da oba jezika zdraze svoj "jezicni idneitet"

Ideja spjanja jezika i ponovnog imenovanja je ponovo politicki potez i zaista je besmislen, jer s-h ili h-s su bili takodjer formirani zahvaljujci politickim previranjima, danas svako ima svoj jezik, i neka tako ostane; svaka drzava zeli imti svoje jezik, svoj idnetet, i to je gotov cin, istorija i politika su uradile daovoljno i sad imamo rezultate, jer zaista svako daljnje polemisanje intelektualca o ponovnom "pomjernaju jezika" je obicna farsa

Nove generacije to ne interesira , kao sto ni nas to nije interesiralo, a ovo je izgleda dilema starkelja intelektulaca ili intelektualca kojim je politika draza od jezika

Današnji književni jezik: jezik institucija, javnih ustanova, nauke, publicistike... tj. jezički standard (i bosanski i crnogorski i hrvatski i srpski) u osnovi ima isključivo štokavsko narječje i to je ono što ga čini jednim jezikom. Znači, normirani, službeni jezik je baziran samo na štokavštini i zbog toga je taj jezik lingvistički jedan. To je nepobitna činjenica, uslovljena stanjem na terenu i stepenom zastupljenosti u narodu (između ostalog), a ne nešto izmišljeno ovom deklaracijom sad ili nekom drugom, petom, desetom ''idejom spajanja'' za vrijeme SFRJ.
U narodu, narodnom jeziku, možemo čuti svašta pa tako na teritoriji Hrvatske možemo čuti i druga narječja, a na teritoriji BiH, Srbije i CG, koliko je meni poznato, ne.

Što se tiče izgovora: u BiH i CG izgovor je isključivo ijekavski pa je tako i u propisanom standardu, dok se na teritoriji Hrvatske, BiH i Srbije u narodu može čuti i ekavski i ijekavski i ikavski izgovor, s tom razlikom što je u hrvatskom, bosanskom i crnogorskom standardu isključivo ijekavski, a u srpskom i ijekavski i ekavski.
Prema tome, nije tačno da se u Hrvatskoj ne govori ekavski kao što nije tačno da se na teritoriji ostalih današnjih samostalnih država ne govori ikavski...

Zagorci u srcu današnje Hrvatske govore ekavski:



Bunjevci na teritoriji današnje Srbije govore ikavski:



a isto važi i za npr. posavske govore (i šire) na teritoriji današnje BiH, gdje se takođe, u narodu, može čuti ikavica.

Priča o 35% različitih riječi je besmislena (najljepše rečeno) jer leksička različitost je samo lingvistička varijantnost i tiče se teritorijalnog raslojavanja jednog jezika, a to je, opet, samo jedno od raslojavanja koja postoje u lingvistici. To što ti nazivaš ''različitim riječima'' ne samo da nije dovoljno za potrebe tog nekakvog jezičkog identiteta (šta god to značilo), nego je do te mjere irelevantno da o tome, zaista, ne vrijedi ozbiljno raspravljati.
Jezik je složen i slojevit hijerarhijski ustrojen sistem koji se sastoji od: glasova (fonema/slova/grafema), riječi, sintagmi, rečenica...
Svaku od navedenih jedinica tog sistema proučava zasebna grana nauke o jeziku i u svim tim slojevima/granama jezik o kojem mi ovdje govorimo je jedan, jer su zakonitosti formiranja i kombinovanja jezičkih jedinica iste.

[Connaisseur Karlin]

jelena, danasnji jezik je baziran na jednom od narjecja, stokavski, jelt' tako , tj. stokvasko anrjecje veze srpki i hrvatksi jezik

to znaci da hrvatski jezik ima druga narjecja, a koja nisu povezana sa srpskim jezikom , ( a srpksi jezik ima nerjejcje koje nije vezano za hrvatksi jezik) a broj razlicitih rijeci je oko 35% , hrvati ne govore ekavski izgovor, itd, znaci postoje dovolljne razlike da oba jezika zdraze svoj "jezicni idneitet"

Ideja spjanja jezika i ponovnog imenovanja je ponovo politicki potez i zaista je besmislen, jer s-h ili h-s su bili takodjer formirani zahvaljujci politickim previranjima, danas svako ima svoj jezik, i neka tako ostane; svaka drzava zeli imti svoje jezik, svoj idnetet, i to je gotov cin, istorija i politika su uradile daovoljno i sad imamo rezultate, jer zaista svako daljnje polemisanje intelektualca o ponovnom "pomjernaju jezika" je obicna farsa

Nove generacije to ne interesira , kao sto ni nas to nije interesiralo, a ovo je izgleda dilema starkelja intelektulaca ili intelektualca kojim je politika draza od jezika

Današnji književni jezik: jezik institucija, javnih ustanova, nauke, publicistike... tj. jezički standard (i bosanski i crnogorski i hrvatski i srpski) u osnovi ima isključivo štokavsko narječje i to je ono što ga čini jednim jezikom. Znači, normirani, službeni jezik je baziran samo na štokavštini i zbog toga je taj jezik lingvistički jedan. To je nepobitna činjenica, uslovljena stanjem na terenu i stepenom zastupljenosti u narodu (između ostalog), a ne nešto izmišljeno ovom deklaracijom sad ili nekom drugom, petom, desetom ''idejom spajanja'' za vrijeme SFRJ.
U narodu, narodnom jeziku, možemo čuti svašta pa tako na teritoriji Hrvatske možemo čuti i druga narječja, a na teritoriji BiH, Srbije i CG, koliko je meni poznato, ne.

Što se tiče izgovora: u BiH i CG izgovor je isključivo ijekavski pa je tako i u propisanom standardu, dok se na teritoriji Hrvatske, BiH i Srbije u narodu može čuti i ekavski i ijekavski i ikavski izgovor, s tom razlikom što je u hrvatskom, bosanskom i crnogorskom standardu isključivo ijekavski, a u srpskom i ijekavski i ekavski.
Prema tome, nije tačno da se u Hrvatskoj ne govori ekavski kao što nije tačno da se na teritoriji ostalih današnjih samostalnih država ne govori ikavski...

Zagorci u srcu današnje Hrvatske govore ekavski:



Bunjevci na teritoriji današnje Srbije govore ikavski:



a isto važi i za npr. posavske govore (i šire) na teritoriji današnje BiH, gdje se takođe, u narodu, može čuti ikavica.

Priča o 35% različitih riječi je besmislena (najljepše rečeno) jer leksička različitost je samo lingvistička varijantnost i tiče se teritorijalnog raslojavanja jednog jezika, a to je, opet, samo jedno od raslojavanja koja postoje u lingvistici. To što ti nazivaš ''različitim riječima'' ne samo da nije dovoljno za potrebe tog nekakvog jezičkog identiteta (šta god to značilo), nego je do te mjere irelevantno da o tome, zaista, ne vrijedi ozbiljno raspravljati.
Jezik je složen i slojevit hijerarhijski ustrojen sistem koji se sastoji od: glasova (fonema/slova/grafema), riječi, sintagmi, rečenica...
Svaku od navedenih jedinica tog sistema proučava zasebna grana nauke o jeziku i u svim tim slojevima/granama jezik o kojem mi ovdje govorimo je jedan, jer su zakonitosti formiranja i kombinovanja jezičkih jedinica iste.

jelena, odlican jezicni podsjetnik , hvala

ali, ekaviski izgovor je stnadradizovan u srbiji, sloveniji i makedoniji , a ekavica u zagorskom je prijmjer upotrebe u jednom od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika

ali i dalje to nisu razlozi da se ostvari besmislne cilj Deklaracije

[¤ jelena ¤]

jelena, odlican jezicni podsjetnik , hvala

ali, ekaviski izgovor je stnadradizovan u srbiji, sloveniji i makedoniji , a ekavica u zagorskom je prijmjer upotrebe u jednom od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika

ali i dalje to nisu razlozi da se ostvari besmislne cilj Deklaracije

Nema na čemu i drugi put.

Ali... štokavsko narječje je standardizovano u Hrvatskoj, a čakavsko i kajkavsko je primjer upotrebe u nekim od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika, a ti ih navodiš kao argument različitosti u kontekstu priče o nekakvom jezičnom identitetu.

Prema tome, to nisu dovolljne razlike da jedan jezik ''zadrži svoj jezicni identitet '', tj.da lingvistički bude tretiran kao zasebni jezik, jer je književni standard hrvatskog jezika zasnovan na štokavskom narječju.

Koji je to besmisleni cilj ove deklaracije?

[¤ jelena ¤]

Mala ispravka

Što se tiče izgovora: u BiH i CG izgovor je isključivo ijekavski pa je tako i u propisanom standardu,

U CG je izgovor isključivo ijekavski... u BiH imamo i ikavicu, kako sam napisala u nastavku posta.

[Connaisseur Karlin]

jelena, odlican jezicni podsjetnik , hvala

ali, ekaviski izgovor je stnadradizovan u srbiji, sloveniji i makedoniji , a ekavica u zagorskom je prijmjer upotrebe u jednom od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika

ali i dalje to nisu razlozi da se ostvari besmislne cilj Deklaracije

Nema na čemu i drugi put.

Ali... štokavsko narječje je standardizovano u Hrvatskoj, a čakavsko i kajkavsko je primjer upotrebe u nekim od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika, a ti ih navodiš kao argument različitosti u kontekstu priče o nekakvom jezičnom identitetu.

Prema tome, to nisu dovolljne razlike da jedan jezik ''zadrži svoj jezicni identitet '', tj.da lingvistički bude tretiran kao zasebni jezik, jer je književni standard hrvatskog jezika zasnovan na štokavskom narječju.

Koji je to besmisleni cilj ove deklaracije?

jelena, ne postoji tipicna kriterij koji odredjuje da li je moguce ili pootrebno stdnardizirati novi jezik ,a objasnjenje u vezi toga i u vezi besmisla deklaracije je objasnjeno trecoj strani teme

[Truba]

Bosanski jezik priznaje i jednu i drugu varijantu tih 12 rijeci. Stoga bi se novi zajednicki jezik trebao zvati bosanski.

tako nešto slično ja govorim
ako je isti jezik nek bude hrvatski nazvan


ako je puno tročlano predjsedništvo nek bude samo 1 = hrvat


ako nije bitno koje si vjere nacije i tako dalje ona šuplja budimo svi hrvati i katolici i mirna bosna

onda čuješ da je sve to bitno

onda budimo što jesmo

[Truba]

Mogu oni biti strucnjaci i direktori svemira
Ali su duhivni i mentalni apatridi

Iako ultradesnicarska i megakonzervativna, nesto mi nelosa ova sintagma.

oni su ko cura koja je imala momka 5 godina

i udala se za nekog levata zbog para nije imala hrabrosti da nastavi putem ljubavi

[Truba]

a švica i austrija
dobri primjeri

a jugoslavija

[R A V E N]

Ova deklaracija me podsjeća na Mayhem-ov Grand Declaration of War album. Ima puno povezanosti i slika i ime sa svime ovim:

[¤ jelena ¤]

jelena, odlican jezicni podsjetnik , hvala

ali, ekaviski izgovor je stnadradizovan u srbiji, sloveniji i makedoniji , a ekavica u zagorskom je prijmjer upotrebe u jednom od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika

ali i dalje to nisu razlozi da se ostvari besmislne cilj Deklaracije

Nema na čemu i drugi put.

Ali... štokavsko narječje je standardizovano u Hrvatskoj, a čakavsko i kajkavsko je primjer upotrebe u nekim od lokalnih dijalekata hrvatskog jezika, a ti ih navodiš kao argument različitosti u kontekstu priče o nekakvom jezičnom identitetu.

Prema tome, to nisu dovolljne razlike da jedan jezik ''zadrži svoj jezicni identitet '', tj.da lingvistički bude tretiran kao zasebni jezik, jer je književni standard hrvatskog jezika zasnovan na štokavskom narječju.

Koji je to besmisleni cilj ove deklaracije?

jelena, ne postoji tipicna kriterij koji odredjuje da li je moguce ili pootrebno stdnardizirati novi jezik ,a objasnjenje u vezi toga i u vezi besmisla deklaracije je objasnjeno trecoj strani teme

Naučni kriterijumi itekako postoje.

Po principu: besposlen pop i jariće krsti mi ovdje imamo nekakvo uporno insistiranje na standardizovanju jednog već postojećeg jezičkog standarda i u tome haman niko ne vidi ništa besmisleno i bespotrebno...

Prema tome, besmislenost je relativan pojam o kojem je besmisleno dalje raspravljati.

[Connaisseur Karlin]

Naučni kriterijumi itekako postoje.

Po principu: besposlen pop i jariće krsti mi ovdje imamo nekakvo uporno insistiranje na standardizovanju jednog već postojećeg jezičkog standarda i u tome haman niko ne vidi ništa besmisleno i bespotrebno...

Prema tome, besmislenost je relativan pojam o kojem je besmisleno dalje raspravljati.

jelena, pa besmislneost je pojava koja se cesto puta upetlja u zivot , evo ti link http://www.sprakradet.no/Vi-og-vart/Om- ... _Language/

naucni kriteriji nisu jeidni krietreij u u potrebi tokom formiranja jezika , to je poenta

[Ima Bosne_Bice Bosne]

nazvat ga po korijenu Hercegovačkim jezikom i to je to

A od kada to postoji Hercegovina bgti?

To ona starija od jezika!?

I zasto ne Bosanski jezik?

Jbte fakat sam začuđen koliko ima ovih boraca za jezička pitanja koji pojma nemaju recimo da se ime jezika piše malim slovom

Jbg, kad moze Hercegovacki jezik u predhodnom postu onda moze i Bosanski. Kontas sada.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

nazvat ga po korijenu Hercegovačkim jezikom i to je to

A od kada to postoji Hercegovina bgti?

To ona starija od jezika!?

I zasto ne Bosanski jezik?

zato što svi mi govorimo maternjim jezikom jelde?

A moja mater rahmetli bijaše Hercegovka


a inače, ako si kad ćitao šta otijem jezicima, svi ovi pollitićki, pardon književni standardi, su izvedeni iz jednog lokalnog hercegovačkog dijalekta...dakle i srpski kao prvi gramatički definiran, pa hrvatski, pa bosanski i najzadnji crnogorski.


najpoštenija varijanta je nazvati jezik južnoslovenskim, jalti Hercegovačkim

Ma, sve je to uredu, ali ti meni ne odgovori da li je stariji naziv Hercegovina od naziva bosanskog jezika.

[cyprus]

I po reakcijama, tj. siktanju nacionalista se vidi da je Deklaracija ubola baš tamo gdje treba...

Mislim da je ta jedna deklaracija sasvim marginalna stvar o kojoj uopće ne treba raspravljati, jer taj nekakav zajednički jezik bio je politički projekt koji je umro zajedno s bivšom Jugoslavijom i ona se više nikada neće ponoviti.

To bi opet išlo na račun bosanskog prostora, državnosti, na račun svega što ovaj prostor čini autentičnim. Ako narod postoji, naravno da on ima svoj jezik, on nije pozajmio ničiji jezik. Naši jezici na zajedničkoj bazi omogućavaju normalno sporazumijevanje, ali se ne može uskraćivati pravo jednom narodu. Neka tu ideju o zajedničkom jeziku opravdaju u BiH onima koji su se izjasnili da govore bosanski, a takvih je 52,8 posto.

Srpski ligvisti, koji ne podržavaju ovu Deklaraciju upozoravaju da se njome traži da se samo Srbi odreknu bogate jezičke istorije i stanu uz rame sa takozvanim jezicima koji su na ovim prostorima nastali 90-ih godina prošlog vijeka. Ugledni ligvista, Miloš Kovačević i profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, pita ko su filolozi koji su u ime Srba potpisali Deklaraciju?

"Ono što je srpsko - to pripada svima, a ono što pripada drugima je samo njihovo. U Deklaraciji je to upravo tako", ističe Kovačević.
Lingvista Slobodan Remetić smatra da se u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, govori zajedničkim jezikom, ali srpskim. Sličan stav ima i srpski književnik Dragan Lakićević.

"Bilo bi pošteno i naučno zasnovano da se taj zajednički jezik koji govore svi iz biše Јugoslavije, osim Slovenaca, zove srpskim jezikom u varijantama i dijalektima na kojima se on govori”, dodaje Lakićević.

Priceless

[It_is_a_Leclerc]

S obzirom da se u ovoj deklaraciji nigdje ne pominje bosanski jezik, ja stvarno ne vidim zašto bi se mi, ponosni govornici bosanskog jezika, trebali uzbuditi zbog ovog. Ja stvarno ne znam u čemu je problem i otkud potiče taj poriv ljudima da stalno idu i govore, u prvom redu govornicima bosanskog jezika, da njihov jezik ne postoji. Prođite nas se, idite nešto drugo radite.

Bosanski jezik nikad neće biti "policentrični jezik".

[Edin H.]

Svako zna da je jedan jezik, sa razlicitim dijalektima, ali niko nece da prizna.

[darius_maximus]

A sta ako se slazem 50/50 sa ovim?

Recimo, nije problem da jezik bude "maternji", pa da imamo "maternji (BS)", "maternji (HR)", itd.
Problem je ideja da se prijevodi ne bi trebali vršiti na sve jezike.

Doduše, u tom slučaju bi to bila lokalizacija, ali je suština ista.
Recimo, iako Englezi i Amerikanci pričaju engleskim jezikom, prijevodi se rade zasebno na engleski (UK) i na engleski (US).
Ista stvar je i sa drugim jezicima sa sličnim "problemima" (portugalski, francuski, itd.).
Ovo je posebno očito u književnosti, marketingu i sličnim prijevodima.

[JoseMujica]

Ma, sve je to uredu, ali ti meni ne odgovori da li je stariji naziv Hercegovina od naziva bosanskog jezika.

jedno je nazivati nešto, a sasvim drugo definirati nešto politički (znanstveno), u političkoj Moderni, i uobličiti ga, tj. u ovom slučaju gramatički definirati jezik....nemoj sad da ti elaboriram taj dio jer će te biti stid koliko ne znaš sopstvene historije

[kakavdanakneiskustvu]

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/493 ... _fbih.html

[cyprus]

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/493 ... _fbih.html

Kažem ja, ubola je Deklaracija baš gdje treba... Vidjeti đikane u tri boje na istoj strani - neprocjenjivo