Uloga MMF-a u BiH!!!

[JoseMujica]

ima još jedna stvar.....domaće kabadahije rado podstiču ove priče kako je mmf kriv za ovo i za ono jer ne žele da preuzmu odgovornost za svoje debilne postupke.

[zenit dozic]

ima i gore od toga

oni što vide samo ono što im se uklapa u već postavljenu priču

svi seru po mmf-u kako dere, pljačka, ruši.....Niko neće da kaže da je mmf posljedica, a ne uzrok.... mmf pri tome posuđuje po 1% svjetskim propalitetima da se ne uruše zato što svi znaju da je najgora varijanta za biznis i život općenito, od svih mogućih, kada jedna država propadne. Hajte vi pametnjakovići, a i ovaj profa bi mogao, svratite u komercijalnu banku pa posudite, jal naštampajte obveznica, kad već nemrete para, pa prodajite, pa da vidite šta je deranje guzova

najgori katili svakog naroda su domaći...kad mmf negdje dođe to je isto ko da pošalješ vatrogasca na zgarište i onda mu još sereš kako je on kriv za požar

S tim zakljuckom mozemo i zatvoriti temu.

Pa i fora je da dolaze kod zemalja u razvoju i kod nerazvijenijih zemalja da im fol pomognu i izvuku sve sto im je ostalo.
Ja ne mogu vjerovati da neko moze biti tako slijep a 20 godina zivi pod njihovim patronatom.
Pa eto ako su ovi na vlasti nesposobni sto oni ne uvjetuju kredit njihovim odlaskom ili dok se ne ispune uslovi?
Ovi kazu uradicemo to i ovi odgovore vjerujemo vam i opet kredit za plate i penzije i tako 20 god.
Nemojmo bit djeca.

Zasto ne daju samostalnost nasoj centralnoj banci.
Pa onda nek mi budemo odgovorni za vlastitu propast.
Ne daju ti ni promil sanse da uspijes.

[JoseMujica]

ima i gore od toga

oni što vide samo ono što im se uklapa u već postavljenu priču

svi seru po mmf-u kako dere, pljačka, ruši.....Niko neće da kaže da je mmf posljedica, a ne uzrok.... mmf pri tome posuđuje po 1% svjetskim propalitetima da se ne uruše zato što svi znaju da je najgora varijanta za biznis i život općenito, od svih mogućih, kada jedna država propadne. Hajte vi pametnjakovići, a i ovaj profa bi mogao, svratite u komercijalnu banku pa posudite, jal naštampajte obveznica, kad već nemrete para, pa prodajite, pa da vidite šta je deranje guzova

najgori katili svakog naroda su domaći...kad mmf negdje dođe to je isto ko da pošalješ vatrogasca na zgarište i onda mu još sereš kako je on kriv za požar

S tim zakljuckom mozemo i zatvoriti temu.

Pa i fora je da dolaze kod zemalja u razvoju i kod nerazvijenijih zemalja da im fol pomognu i izvuku sve sto im je ostalo.
Ja ne mogu vjerovati da neko moze biti tako slijep a 20 godina zivi pod njihovim patronatom.
Pa eto ako su ovi na vlasti nesposobni sto oni ne uvjetuju kredit njihovim odlaskom ili dok se ne ispune uslovi?
Ovi kazu uradicemo to i ovi odgovore vjerujemo vam i opet kredit za plate i penzije i tako 20 god.
Nemojmo bit djeca.

Zasto ne daju samostalnost nasoj centralnoj banci.
Pa onda nek mi budemo odgovorni za vlastitu propast.
Ne daju ti ni promil sanse da uspijes.

de se bolan barem raspitaj kako to ide

mmf nigdje ne dolazi već mmf zovu lokalne vlasti da im pomogne

[stakasa]

Ti si opet posao od kraja, tj sa nelojalnom konkurencijom. A ni to nije puna istina, ne moze svako sve proizvoditi, na tome je pala Jugoslavija. Proizvodis ono sto mozes pa onda siris spektar

Da je sve tako jednostavno.
Ako se Holandski poljoprivrednik zaduži uz kamatu od 1% a poljoprivrednik u Gani sa kamatom od 15% i još uz to nema poticaj koji ima poljoprivrednik u Holandiji, nema ni znanje, nema ni tehnologiju. Kakvi su mu izglei da konkuriše ?
Tržište se može samo regulisati samo uz iste uslove, iste startne pozicije.

Imas li ti provjerene podatke za ove postotke? Ako crnac hoce da uzgaja kokoske uzgajace ih u Gani. Treba bolan to dovest iz Holandije, proizvest, zaklat, smrznut, dopremit, istovarit, kombijem u supermarket, prodat... A ako je i nakon svega toga holandski batak jeftiniji i bolji (sto u ovome slucaju nije realno), opet ja garo na dobitku. Manje plati a vise dobije

[stakasa]

ima i gore od toga

oni što vide samo ono što im se uklapa u već postavljenu priču

svi seru po mmf-u kako dere, pljačka, ruši.....Niko neće da kaže da je mmf posljedica, a ne uzrok.... mmf pri tome posuđuje po 1% svjetskim propalitetima da se ne uruše zato što svi znaju da je najgora varijanta za biznis i život općenito, od svih mogućih, kada jedna država propadne. Hajte vi pametnjakovići, a i ovaj profa bi mogao, svratite u komercijalnu banku pa posudite, jal naštampajte obveznica, kad već nemrete para, pa prodajite, pa da vidite šta je deranje guzova

najgori katili svakog naroda su domaći...kad mmf negdje dođe to je isto ko da pošalješ vatrogasca na zgarište i onda mu još sereš kako je on kriv za požar

S tim zakljuckom mozemo i zatvoriti temu.

Pa i fora je da dolaze kod zemalja u razvoju i kod nerazvijenijih zemalja da im fol pomognu i izvuku sve sto im je ostalo.
Ja ne mogu vjerovati da neko moze biti tako slijep a 20 godina zivi pod njihovim patronatom.
Pa eto ako su ovi na vlasti nesposobni sto oni ne uvjetuju kredit njihovim odlaskom ili dok se ne ispune uslovi?
Ovi kazu uradicemo to i ovi odgovore vjerujemo vam i opet kredit za plate i penzije i tako 20 god.
Nemojmo bit djeca.

Zasto ne daju samostalnost nasoj centralnoj banci.
Pa onda nek mi budemo odgovorni za vlastitu propast.
Ne daju ti ni promil sanse da uspijes.

Kakav bi to cirkus bio sa inflacijom i uletima u monetarni sistem za svaku sitnicu

[Ci-Nick]

Ti si opet posao od kraja, tj sa nelojalnom konkurencijom. A ni to nije puna istina, ne moze svako sve proizvoditi, na tome je pala Jugoslavija. Proizvodis ono sto mozes pa onda siris spektar

Da je sve tako jednostavno.
Ako se Holandski poljoprivrednik zaduži uz kamatu od 1% a poljoprivrednik u Gani sa kamatom od 15% i još uz to nema poticaj koji ima poljoprivrednik u Holandiji, nema ni znanje, nema ni tehnologiju. Kakvi su mu izglei da konkuriše ?
Tržište se može samo regulisati samo uz iste uslove, iste startne pozicije.

Imas li ti provjerene podatke za ove postotke? Ako crnac hoce da uzgaja kokoske uzgajace ih u Gani. Treba bolan to dovest iz Holandije, proizvest, zaklat, smrznut, dopremit, istovarit, kombijem u supermarket, prodat... A ako je i nakon svega toga holandski batak jeftiniji i bolji (sto u ovome slucaju nije realno), opet ja garo na dobitku. Manje plati a vise dobije

Uzvoz piletine u Ganu 90.000 tona. Kao što rekoh, to gospoda u EU i Americi ne jedu pa može završiti ili u Africi ili u hrani za pse i mačke.
I ja sam za slobodno tržište ali tek pod uslovom da se po istoj cijeni može dobiti kapital.
U Africi ga uglavnom plasiraju mikrokreditne organizacije a znamo njihove kamate. Da se mogu zadužiti u Njemačkoj sa kamatom od 1,5% sad bi uzeo kredit od 10 miliona eura.

[Alfons Kauders]

Alfonso brate ne fula profesor.
On govori i o tome. Ali i govori o problemu jer si u pocetku stavljen u neravnopravan polozaj i ne mozes ispunit to sto se od tebe ocekuje na taj nacin.
Eto procitaj opet lik se bas dotakao skoro svih pitanja u vezi ovoga.

Pa ko nas je stavio u taj polozaj? Dosao IMF i glasao kod nas na izborima?

Narod svaki put bira vlast koja povecava ionako predimenzionirani javni sektor i socijalna davanja, a onda se ibrete kad cuju da to kosta.

Ne drug, nije IMF nama dosao tek tako. Dosao je jer narod vec dvije decenije zeli dembeliju, jer zele da sa 35 godina idu u penziju nakon nekoliko godina drzavne sluzbe, jer zele da im u rodjaka mali prima vojnu penziju koju je zaradio konobarisuci u Grazu, jer zele da im sestra dobije fejk poticaje za nekakve krave koje je dobila za prosle izbore, mada ih je prodala mesaru isti dan.

Dakle narod to hoce i to cemo gledati i ubuduce.

Sad ostaje jedino pitanje... Da li se vise isplati zaduziti kod IMF-a po 1% i njihovim uslovima... Ili komercijalno, po 6% i bez uslova...

Meni prva opcija zvuci bolje. To je sve.

Koliko ja znam taj javni sektor je predimenzioniran samim dejtonskim ugovorom kad su nam doveli na gotovs nefunkcionalnu drzavu.

Nije.

I ko god da pobjedi da ima najbolje namjere uvijek mora koalirati sa ovim losijim i drzati se luđacke kosulje koja te u svemu vuce dole.

Pa kad uvijek pobijedi SDA.

Nemojmo se zavaravat da je MMF bilo kojoj zemlji gdje dođe donio prosperitet.
Daj mi jedan jedini primjer.
Dosli,postavili uslove, privatizaciju, unistavanje velikih preduzeca da bi kao sa malim se razvijali i onda propadose i velika i mala. Malo po malo odrzavaju te na povrsini dok ne prodas sve sto vrijedi.

Koje su to nama postavili uslove? Jer ja znam kada smo ovdje svi gledali pisma namjere, i kada sam rekao da ih potpisujem od-do... Dakle... Reforma PIO, ZZO, ustede u javnom sektoru, bankarskom sektoru, efikasnija distribucija subvencija, eliminisanje laznih korisnika socijalnih davanja itd

Konkretno, daj mi jedan primjer sta od toga ne valja?

Evo jedan od citata Jahica:
Uzeli su naše devizne i slobodne rezerve, novac naših građana, i onda nam taj isti novac daju kroz kredite i zarađuju na nama. Zašto MMF nije rekao da pod strogom kontrolom i pod nadzorom MMF-a Centralna banka BiH devizne rezerve plasira u razvoj BiH? Tada kamata ne bi bila ni dva ni tri posto već 0,5 posto, samo da se pokriju manipulativni troškovi. Sada je u svakom budžetu prva stavka vraćanje međunarodnih dugova, to se prvo vraća i oni se moraju prvo namiriti. Zašto to ne može raditi naša Centralna banka?

Zato jer nam ih nisu "uzeli" vec smo ih mi DALI. I neka smo, jer je alternativa bila da NEMAMO svoju valutu, a ovako smo dobili stabilan currency board. Daleko od toga da je currency board savrseno rjesenje, ali meni je ipak draze da znam da moje dvije markice vrijede jedan euro. Haman bi bilo bolje da Mile, Bake i Čova "dogovore" kurs kako im odgovara u datom trenutku? Da mi devalvira ustedjevina i sva sredstva u firmi kada Dodiku zafali para da isplati penziju? Da raja drzi samo stranu valutu na racunima i u jorganima, jer u domacu nemaju povjerenja. Reci mi da se šališ, jer prosto mi je nevjerovatno da neko smatra da bi to bilo bolje rjesenje?!?!

Neko kaze da nema njih propali bi.
Pa i treba da propanemo jer ovaj sistem je neodrziv.
Uzimaju se krediti da bi se isplatile plate i penzije i svakome dobro.

Pa to je nas problem. To smo mi napravili, ne IMF. Zapravo, IMF trazi da to PROMIJENIMO i jedina je nada da ce se to ikad poceti rjesavati... Zato jer domaci idioti nikad nisu ni zagrebali taj problem niti ce, ukoliko im se ne zavrne ruka (ili pipa)

[statixx]

Evo jedan od citata Jahica:
Uzeli su naše devizne i slobodne rezerve, novac naših građana, i onda nam taj isti novac daju kroz kredite i zarađuju na nama. Zašto MMF nije rekao da pod strogom kontrolom i pod nadzorom MMF-a Centralna banka BiH devizne rezerve plasira u razvoj BiH?

Devizne rezerve imaju vise funkcije, ali u nasem slucaju zbog aranzmana "valutnog odbora" sluze prvenstveno kao pokrice KM-u (proslo je doba "zlatnog standarda") i otplati vanjskog duga. Ovaj aranzman ima svojih prednosti i nedostataka, ali to je druga tema.

Prema tim indikatorima optimalni nivo deviznih rezervi je onaj koji omogućava sljedeće:

Tromjesečno pokriće uvoza u zemlju – što predstavlja osiguranje od potencijalnih šokova na tekućem računu zemlje,
Od 5% do 20% pokrivenosti monetarnog agregata M2 (gotov novac u opticaju i sredstva na žiro računima), jer se time održava povjerenje javnosti u domaću valutu
Pokriće svih dužničkih obaveza zemlje koje dospijevaju u narednih dvanaest mjeseci, čime se osigurava izmirenje spoljnih obaveza zemlje u slučaju prekida kapitalnih priliva u zemlju iz inostranstva.

Dakle tromjesecni uvoz cc 4 milijarde + 3,5 (20% M2, jer treba nam podloga za KM) + 700 miliona = 8,2 milijarde. Nase rezerve su nesto malo vece.

[statixx]

Kakav bi to cirkus bio sa inflacijom i uletima u monetarni sistem za svaku sitnicu

Kad bi Baja to zajahao, jadna im majka, bilo bi "Idi uzmi paket ulja i kilo brasna, zlu ne trebalo..."

[prog321]

Dobro ba Statix,

Fino ti pise da M2 moze biti od 5% do 20%.
Ti odmah uzeo najveci broj

BiH devizne rezervene su duplo vece od potrebnog nivoa. Vise od Duplo !
Glupost je da se ne plasiuraju u privredu. Podigli bi ovu zemlju na visi nivo.

[statixx]

Pa moras uzeti najveci kad ti je kurs fiksan, to je cijena koju placas. Ako zelis 5% uzmi fluktuirajuci, ali cijena koju placas je rizik inflacije.

[JoseMujica]

Dobro ba Statix,

Fino ti pise da M2 moze biti od 5% do 20%.
Ti odmah uzeo najveci broj

BiH devizne rezervene su duplo vece od potrebnog nivoa. Vise od Duplo !
Glupost je da se ne plasiuraju u privredu. Podigli bi ovu zemlju na visi nivo.

eeee drug moj...ti ko da na oblaku živiš

haj sve i da imamo ta sredstva na raspolaganju šta misliš đe bi završila? sve redom državne banke i banke u kojima je politika imala upliv samo propadaju

[prog321]

Pa moras uzeti najveci kad ti je kurs fiksan, to je cijena koju placas. Ako zelis 5% uzmi fluktuirajuci, ali cijena koju placas je rizik inflacije.

a DZE to pise ?

Fiksni i flukturirajuci kurs ne razlikuju se od procenta M2.
Oni gornji uslovi nisu zakoni u slovu nego samo opsti uslovi koje drzave sama od sebe odluce da ispostuju. Cak se i ne moraju postovati. Opet kurs ne znaci da bi devalvirao.

"
-----------------------------
--Što se tiče adekvatnosti strukture i obima deviznih rezervi postoje različite teorije, a na stranici MMF-a je navedeno da ne postoji univerzalna primjenjiva mjera za ocjenu adekvatnosti deviznih rezervi. Veličina potrebnih deviznih rezervi zavisi od više faktora, a najvažniji su nivo očekivanih plaćanja u razmjeni robe i usluga sa inostranstvom i kratkoročno kretanje kapitala.
-----------------------------


Nas currrency board je isto kao recimo Danski zasnovan na ugovoru sa EU CB po kome se konveribilna marka fiksno veze sa vrijednost Eura. Zato su BiH devizne rezerve najvise u Eurima.
Mi mozemo imati M2 cak i ispoid 5% a da nam kurs ne padne iz dogovorenih okvira dok god nema revolta od EU centralne banke.

[prog321]

eeee drug moj...ti ko da na oblaku živiš

haj sve i da imamo ta sredstva na raspolaganju šta misliš đe bi završila? sve redom državne banke i banke u kojima je politika imala upliv samo propadaju

Kreiras fond za gradnju autoputeva koji je osiguran od novca devizne stednje. Taj novac ne diras nego ti sluzi kao garancija tom pomenutom fondu.
Izdajes obveznice topg fonda sa vecom kamatnom stopom od one koje klijenti dobijaju na stednim racunima kod komercionalnih banki.
Ljudi ce naravno kupovati te hartije jer su osigurane deviznom stednjom i daju im vece kamate.
Tako bez po muke financiras izgradnju svih autoputeva u BiH.

Ali ko mene slusa ?

[statixx]

Nije tako, prema valutnom odboru svaki KM mora imati pokrice u EUR-u, a buduci da je M1 cca 7 milijardi KM, pretpostavljam da nam je to minimum deviznih rezervi koje moramo osigurati.

[zenit dozic]

Otvorili ste mi oci
Profesor veze nema.
MMF je dobrotvorna organizacija.
Nasa zemlja je uređena kao sve uređene demokratske zemlje vasione. Nikakvih problema nema.
Idemo dalje rahat patnja
I dalje tvrdim da niko od vas nije procito intervju jer nebi postavljali pitanja na koje je vec Jahic dao odgovor.

[Alfons Kauders]

Nije tako, prema valutnom odboru svaki KM mora imati pokrice u EUR-u, a buduci da je M1 cca 7 milijardi KM, pretpostavljam da nam je to minimum deviznih rezervi koje moramo osigurati.

Da.

Ljudi jednostavno ne kontaju razliku izmedju deviznih rezervi i rezervi koje se drze radi currency boarda.

Ali zasto gubiti vrijeme i objasnjavati bilo sta ljudima koji 25 godina glasaju za SDA i Torabiju daju 6 maraka za flasu vode?

[statixx]

Ko ce emitovati, a ko kupovati te hartije? I pod kojim uslovima?

[Seyfo]

Pri ovakvoj analizi trebalo bi se vratiti vremenski unazad, prije MMf-a u BiH, pri sastavljanju Ustava BiH, koji su veliki igrači napisali sebi i za sebe. Prije toga je bilo opsežne analize prirodnih i energetskih bogatstava i procjena njihove vrijednosti. Nakon toga izmislili su državni aparat sa takvom birokratijom koji je u startu nemoguće finansirati i tad znali da će trebati pomoć MMF-a.
Sve ostalo od tada se obavlja samo od sebe u njihovu korist.

[stakasa]

Evo neka vam ne bude tesko procitati intervju sa Dragoljubom Stojanovom, po meni najrazboritijim covjekom na bh sceni tih godina. Naravno, pocuclo ga je na kraju. Ne zbog strategije nego sto je neko bio zapiko njegovu mjesto na fakultetu. Ako te preskoci stan i snajperska municija u ratu stice te nesto u ovom stilu. Dugo nam je i trajo


Dr. Dragoljub Stojanov redovni je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje predaje medjunarodnu ekonomiju i medjunarodne finansije. Objavio je vise knjiga, a posljednja u nizu je Ekonomija i podjela, nedavno publicirana u izdanju izdavacke kuce DID iz Sarajeva. U nadahnutom razgovoru za Dane profesor Stojanov iznosi niz zanimljivih ocjena, opservacija i elaboracija o multinacionalnim kompanijama, MMF-u, stranom privatnom kapitalu, rusi dogme novih ekonomskih teologa koji prihvacaju sve sto vlasnici svjetskog kapitala izuste, predlaze novu ekonomsku strategiju za Bosnu i zemlje u tranziciji, te upozorava da se od sok-terapije free marketa moze i umrijeti. Oni koji prate znanstveni angazman profesora Stojanova znaju da u svojim ocjenama strateske naravi ovaj ratni clan Vlade Bosne i Hercegovine do sada uglavnom nije omanuo

EKONOMIJA NE MOZE
UJEDINITI BOSNU I HERCEGOVINU

Razgovarao: Nerzuk Curak


DANI: Profesore Stojanov, kako biste Vi na nekoj zamisljenoj ljestvici numeriranoj od nule do deset, ocijenili dosadasnji tok privatizacije u Bosni i Hercegovini?

STOJANOV: Sa nulom.

DANI: Znaci, aktualni koncept privatizacije nista ne valja?

STOJANOV: Po mom misljenju, ne valja.

DANI: Pa, sta predlazete, ako nije kasno, da se uradi?

STOJANOV: Sada je za sve kasno. Ja mislim da se iz ove situacije ne moze izaci, i ono sto zbunjuje, kao sto sami vidite, jeste djelovanje medjunarodnog faktora koji forsira privatizaciju po svaku cijenu, a onda kad se ona dogodi, kao sto je taj slavni slucaj sa Holiday Innom, postavlja odredjene upitnike o toj privatizaciji koja se vec dogodila. Kad je u pitanju medjunarodna zajednica i njeno ekonomsko ponasanje na ovim prostorima, ima nekoliko momenata koje ja jednostavno slabo razumijem. Oni znaju da je kod nas na djelu etnicka privatizacija, znaju da se drzavna i entitetska svojina privatiziraju, to se moglo predvidjeti, znalo se da ce tako biti, njima je na to skretana paznja, no oni to nisu uvazili. Dakle, u ekonomskom smislu, medjunarodna zajednica se dosta cudno ponasa.

DANI: Zasto?

STOJANOV: Zbog jedne neodrzive teze na koju je nasjeo dobar broj nasih politicara, pa, moram reci, i mojih kolega. Trenutno je uvrijezeno misljenje da neki free market, neka imaginarna pojava, kad se pusti da djeluje, da ce ona po nekom automatizmu dovesti do reintegracije ekonomskog prostora, a preko toga i do politickog. Ja sam siguran, prvo: da free market u svijetu nikada nigdje nije postojao, drugo: da se nijedna drzava u svijetu nije razvila na bazi tih imaginarnih principa free marketa, trece: da posebno kod nas to ne moze biti u datim politickim i ekonomskim uvjetima. Ekonomski gledano, smijesno je, da ne kazem neku ostriju rijec, misliti kako je moguce na bazi uvoza, jer mi slabo sta proizvodimo, izvrsiti ekonomsku reintegraciju Bosne i Hercegovine. Pravila igre su sasvim druga i ja sam se usudio da ih napisem i predlozim vise puta. Za vas bi bila interesantna knjizica Strategija ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, zavrsena u maju '97. kao naucni rezultat jednog projekta koji sam vodio.

DANI: Sta se desilo sa tim dokumentom strateske prirode?

STOJANOV: Bila je jedna javna prezentacija na kojoj su me odmah iskritikovali i Svjetska banka i Medjunarodni monetarni fond (MMF) i neke moje kolege i politicari, sto sam ja, naravno, i ocekivao.

DANI: Sta im se to nije svidjelo u Vasoj eleboraciji?

STOJANOV: Mi smo Strategiju ekonomskog razvoja postavili tako da je ona prije svega trebala da obezbijedi porast proizvodnje i zaposljavanja, postepenu privatizaciju, postepenu liberalizaciju, onako kako se sav razuman svijet uvijek razvijao umjesto ove sok-terapije. Znao sam da to nece biti prihvaceno jer je kod nas aktuelna jedna ekonomska dogma. Imamo i domace i strane ekonomske teologe, odnosno dogmaticare koji su cak i interesno uklopljeni. Ali, ovi strani dogmaticari su na svjetskom planu napravili toliko gresaka da je to za ne vjerovati, tako da se covjek mora upitati da li su oni iz neznanja napravili te greske ili su greske napravljene namjerno, odnosno nisu greske.

DANI: Optuzit ce Vas novi dogmaticari za teoriju zavjere.

STOJANOV: Ne moraju mene. Evo, pogledajte, ja drzim ovdje u kabinetu clanak iz londonskog Economista objavljen 1990: Ruska reforma za 500 dana. To je bio Satalinov plan po kojemu je u Rusiji trzisna ekonomija trebala profunkcionisati za 500 dana. To se, naravno, nije desilo, pa je i sam Jeffrey Sachs (poznati svjetski ekonomista, svojevremeno savjetnik Ante Markovica, op. aut.), koji je to podrzavao u pocetku, poslije rekao da Rusiji treba najmanje 5.000 dana za tako nesto. Dakle, jedan isti autor, tako poznat, dva je puta iz temelja promijenio misljenje, da bi danas postao jedan od najvecih protivnika nacina kako se tranzicija izvodi, nacina ponasanja MMF-a, itd.

DANI: Da li Vi cijenite da je MMF u Bosni i Hercegovini odigrao konstruktivnu ili destruktivnu ulogu?

STOJANOV: Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, onda je izuzetno tesko nesto o tome reci, jer, nazalost, mi jos nismo organizirana drzava. Da smo mi organizirana drzava, naprimjer kao jedna Rumunija ili neka druga od tih zemalja u tranziciji, znaci da nismo imali rat, da nismo imali te druge domace probleme i da smo polucili one rezultate kakve su te zemlje u tranziciji polucile, ja bih rekao da je odigrao negativnu ulogu. Medjutim, posto je MMF prisutan kod nas i posto je medjunarodna zajednica ovdje i posto smo mi neorganizovani, onda moram kazati da je ono sto je dobro za ove prilike, ali ni za jednu drugu, taj currency board (valutni odbor), odnosno forsiranje stabilnog kursa valute. To je dobro, jednostavno zato sto svi mi znamo da bi nasi politicari, po svoj prilici, posegli duboko u stampanje para. Dakle, MMF je samo taj dio posla uradio dobro, sve drugo sto je uradjeno nije uradjeno kako treba. Kod nas, ali i u svim zemljama u tranziciji i sirom svijeta vlada dogma da su free market i strani privatni kapital prava medicina i jedine determinante prosperiteta. To je jedna od najopasnijih zabluda koja vlada savremenom svjetskom ekonomijom. Zasto? Zato sto u svijetu nema zemlje koja se na bazi ta dva principa razvila. Engleska se nije tako razvijala u 19. vijeku, posebno ne na bazi free marketa, nego na bazi naglasene drzavne regulative. Cak je bio zabranjen odlazak strucnih radnika iz Engleske. To se kod nas ne zna, niko o tome ne govori. Nema drzave koja se razvila na ta dva stuba.

DANI: Ja iz Vase elaboracije, vjerovatno pogresno, izvodim zakljucak da odsustvo stranog kapitala i nije neki veliki problem za BiH?

STOJANOV: Kako to mislite?

DANI: Pa ako strani privatni kapital nije stub razvoja neke zemlje, onda nedostatak tog kapitala nije nas kljucni problem?

STOJANOV: Nije kljucni. Jest problem, ali nije kljucni. Pazite sta je poenta. Ako zamislite idealan free market - kazem, nikad ga nije bilo, samo ga zamislite tako - morate imati trziste, sve trzisne institucije, izvanrednu pravnu regulativu, organizovanu drzavu u cijelosti, a mi od toga nemamo nista. Pored toga, to trziste samo po sebi podrazumijeva punu mobilnost faktora proizvodnje, i rada i kapitala, i to, ja mislim, i ptice znaju da jednostavno ne dolazi u obzir u okviru Bosne i Hercegovine. A imamo, sto je paradoks, mobilnost kapitala i rada na relaciji Bosna i Hercegovina - svijet. To imamo. Znaci, kadrovi koji bi trebali ovdje da ostanu i koji su dobrodosli, oni mogu da odu, kapital koji je ovdje prijeko potreban, on moze da ode liberalno, takav zakon se pravi i trazi se da se takav zakon pravi. Pogledajte paradoks. Tako se zakoni rade, tako nas kapital odlazi, mozda u svicarske banke. Po logici stvari, ja nikog za to ne osudjujem u ovakvim okolnostima, to je sasvim normalan proces, a u isto vrijeme kad taj kapital odlazi iz Bosne i Hercegovine, mi ocekujemo da strani kapital dodje i da nas ekonomski oporavi. To nesto ne ide. To je jedan momenat. Drugo, strani kapital je dobrodosao, vise razloga ima zbog kojih je dobrodosao, ali vi ne znate, niko ne zna niti moze znati koliko ce stranog kapitala ovdje biti, da li ce ga biti dovoljno da se privreda podigne ili ce to biti sporadicne pojave, to niko ne zna. Trece, obicno strani kapital dolazi u onu zemlju koja je vec u usponu, koja je u fazi prosperiteta, zbog profita, zbog profitne klime. Prema tome, to je paradoks, mi ocekujemo da on dodje da nas spasi, a mi jos nismo u fazi uspona. Kad mi budemo u fazi uspona, on ce nama biti manje vazan.

DANI: Vrlo cesto nasi vodeci politicari su nam, opravdavajuci potpisivanje Dejtonskog sporazuma, kazivali da ce ekonomija ujediniti zemlju…

STOJANOV: Nema sanse. Ekonomija ne moze ujediniti Bosnu i Hercegovinu, ne moze ujediniti ni jednu drzavu. Jednostavno zato sto moraju postojati razni drugi institucionalni okviri, organizacija drzave, drustva, moraju postojati zajednicke institucije da bi ekonomija mogla normalno djelovati. Ako te institucije ne postoje ili ako stoje na putu ekonomiji, onda ona ne moze biti integrirajuci faktor.

DANI: Tako dolazimo do Vase sintagme da je dejtonska BiH frankenstein drzava?

STOJANOV: Znate sta, ja bih najjednostavnije odgovorio na to pitanje ovako: volio bih da ovdje vidim puni protektorat. Ali, sta to znaci i zasto nam treba? Hajde da kazemo zasto. Zato sto mi nismo u stanju jos uvijek, nakon pet godina od rata, da konstruktivno djelujemo, a i problem je tezak sam po sebi, nije jednostavan. S druge strane, iako je medjunarodna zajednica snazno prisutna u Bosni, nije toliko konstruktivna koliko bi trebala biti konstruktivna, cak je ponekad njen angazman zbunjujuci. Zbunjujuce djeluje i neki napis ili komentar da u Bosni i Hercegovini postoji korupcija nakon cega se kaze da korupcije nema. Sad pogledajte koliko samo taj segment dekurazira strani privatni kapital da dodje u Bosnu i Hercegovinu. A tu ocjenu da ima pa nema korupcije, oni su dali, nismo mi. Znaci, neosporno smo mi glavni krivci, ali i medjunarodna zajednica je mogla biti malo organizovanija i opreznija kad smo mi u pitanju. Volio bih da vidim medjunarodnu zajednicu odgovornu, kad je vec ovdje, za buducnost Bosne i Hercegovine, ali u totalitetu, dakle i za njenu ekonomsku dimenziju.

DANI: Ali, oni to nece. Pitanje je zasto?

STOJANOV: To je veliki rizik, jer bi oni tada, normalna stvar, morali koncept promijeniti, jer se ne bi moglo tada na bazi free marketa obezbijediti prosperitet Bosne i Hercegovine. Onda bi morala slijediti jedna reorganizacija drustva, onda bi morali malo reformisati Dayton pa napraviti normalnu drzavu, onda bi morali malo kapitala ubaciti ovdje, onda bi morali malo promijeniti ponasanje Medjunarodnog monetarnog fonda. Prema tome, to je njima, izgleda, zalogaj koji ih zasad ne interesira.

DANI: Zasto medjunarodna zajednica uporno ulaze kapital u obnovu, da tako kazem, nematerijalne proizvodnje, a industriju ostavlja da umre?

STOJANOV: U pitanju je globalna strategija. To se desava i u drugim zemljama. Zato se samo i govori o stranim privatnim investicijama kao promotoru razvoja u tim zemljama. Kao sto vidite, nigdje vise nema kredita poput Marshallovog plana i poput drugih oblika finansijskih kredita koji su omogucavali zemljama da se zaduze i razviju vlastite kapacitete, itd. Sad je to eliminirano. Na sceni je doktrina ciji je izraz tzv. standardna sok-terapija za tranzicijske zemlje: konvertibilnost valute, liberalizacija vanjske trgovine, liberalizacija cijena, brza privatizacija… Sad se tek pojavljuju najozbiljniji ekonomisti koji smatraju da je to bila apsolutna zabluda, da je to bilo nerealno, da je prosto nevjerovatno kako su ljudi mogli tako nesto smisliti, a meni to nije cudno. To je smisljeno u interesu transnacionalnih korporacija. Ocigledna je veza izmedju transnacionalnih korporacija (TNK) i medjunarodnih finansijskih institucija koje rade u njihovom interesu, ne u nasem, nego u njihovom. Ja sam prije 20-ak godina, z77-'78, proveo na Prinstonskom univerzitetu godinu dana studirajuci nesto sto je mnogima izgledalo suludo, iskljucivo TNK i MMF, i tada sam ih profilirao da ce biti partneri na globalnom planu i znao sam zasto. I evo, to se sad dogadja. Mi kao BiH tu nista ne mozemo uciniti. Jedino mozemo traziti kao grupa zemalja u tranziciji, apelovati, ustvari, na razvijene zapadne zemlje da, toliko koliko one mogu kontrolisati transnacionalne korporacije, mada ni to vise nije sigurno, malo svijet usmjere vise u nekom kooperativnom pravcu, ne samo u pravcu free marketa. Vidite, komparirajmo zasto je Rusija propala, a Kina nije. Zbog koncepta ekonomije koji je prihvacen. Rusija je prihvatila sok-terapiju free marketa, prihvatila je iluzije i jednostavno je dovela sebe u katastrofalnu situaciju. Na stranu prica o korupciji, ona samo pomaze.

DANI: Da li je direktna posljedica sok-terapije pojava kleptokracije i mafiokracije?

STOJANOV: Jeste.

DANI: Da Vas pitam nesto radikalno: sta Vi mislite, da li je politika Medjunarodnog monetarnog fonda u krajnjoj liniji, da budem grub, ukidanje ili mozda, bolje kazano, samoukidanje materijalne proizvodnje u nacionalnim drzavama u korist multinacionalnih kompanija?

STOJANOV: Ne bih rekao ukidanje materijalne proizvodnje, nego razvijanje proizvodnje, komplementarne zahtjevima i potrebama transnacionalnog kapitala. Pazite, globalizacija je po meni jedan proces koji vodi ka jednom drugom procesu koji nam cesto izmice, a to je ukidanje nacionalnih drzava. Mi ekonomisti dolazimo u situaciju da mnogo toga sto smo mozda znali iz ekonomije vise ne vrijedi. Nasa kejnzijanska, monetaristicka ekonomija vise ne vrijedi kao ni neke njene izdanice. To je ekonomija koja se bazirala i bila orijentisana na jednu drzavu, stimuliranje privrednog razvoja te drzave, i takve su bile i mjere ekonomske politike u jednom medjuzavisnom svijetu. Medjutim, sad sa transnacionalnim korporacijama, jednim nadnacionalnim subjektima koji dominiraju svijetom, ta drzava, apsolutno svaka, ne samo bosanska, hrvatska, njemacka, italijanska vec drzava kao takva, dovedena je u pitanje. To znaci da mi ekonomisti one mjere koje smo koristili u cilju promocije razvoja drzave mozemo baciti u vodu, ne mozemo ih koristiti vise. Sad se postavlja pitanje ako to ne mozemo, ako smo dosli u tu fazu, gdje dalje svijet ide.

DANI: Pa, zar to nije sansa za Bosnu, koja nije klasicna drzava?

STOJANOV: Ja ne bih volio da pomijesamo neke stvari, da zamijenimo neke stvari. Sad pricamo o cemu pricamo, o ekonomskom prosperitetu, a ovo pitanje je pitanje politicke naravi, pitanje ima li Bosna i Hercegovina sansu da opstane kao drzava. Cemu ona sluzi ako nema ekonomske funkcije, ne samo bosanska nego bilo koja druga drzava. Mi postajemo robovi free marketa, a nasi dogmaticari zaboravljaju jedan vazan momenat. Evo, ja postavljam pitanje i volio bih da mi neko od najeminentnijih ljudi iz MMF-a odgovori: Zasto i kako se moze objasniti da do 1959. nijedna valuta zapadnoevropskih zemalja nije bila konvertibilna? Jesu li oni bili glupi ekonomisti, a mi sad pametni, ili nesto drugo je u pitanju? Zasto do te godine strani privatni kapital nije bio faktor koji je doprinio privrednom razvoju tih zemalja, nego su se razvile bez njega? Znaci, drukcije su se razvile. Zasto ni jedna od tih zemalja zapadne Evrope nije imala kompletno liberalizovanu vanjsku trgovinu, a posebno nije imala liberalizovano medjunarodno kretanje kapitala? Zasto je liberalizovano medjunarodno kretanje kapitala napravilo '97. haos u jugoistocnoj Aziji itd? Tacno se zna zasto je. Ovo sto cujemo, to su teoloske price u interesu onog ko dominira svijetom, a to su transnacionalne kompanije. To vise nije Amerika u pitanju, nije neka drzava, to su jednostavno svjetski finansijski i industrijski kapital koji su u simbiozi i sad u svojoj ekspanziji koja neminovno ide postavljaju pred slabije subjekte, a to su sad neke drzavice, takve uvjete koji te drzavice eliminiraju.

DANI: Mislite da iz tog duha transnacionalnih kompanija proistice uporna teznja stranog faktora da se moraju unistiti veliki privredni sistemi?

STOJANOV: Da. Pogledajte primjer sa Skodom i uvjete koje je Volkswagen postavio Ceskoj da bi dosao u Cesku, koje je postavio nama da bi bio ovdje. Otvoriti trziste Hrvatske, otvoriti trziste Turske itd. Vrlo jednostavno. Taj transnacionalni kapital je vrlo jednostavna stvar, on je jednostavno kapital, nista ni vise ni manje. To je kapital koji tezi da se obrce, koji tezi da ekspandira, da stvori profit, jednostavno on prihvata sve ono sto njemu odgovara ili pokusava da promijeni ono sto njemu ne odgovara.

DANI: Sto TNK-u ne bi odgovarao Energoinvest, recimo?

STOJANOV: Zbog konkurencije. Zasto bi im konkurencija odgovarala?

DANI: Pa to je sveto pravilo trzista?

STOJANOV: To je greska. To je prica za malu djecu. To je knjiska stvar, to se u knjigama uglednih ekonomista moze procitati. I kad vec spomenuh ugledne ekonomiste, znate sta to znaci? Ugledni ekonomista je onaj koji u dato vrijeme govori ono sto politickoj strukturi toga drustva odgovara. I uvijek mora promijeniti pricu da bi ponovo bio ugledni ekonomista. Jer ako ostane pri svojim stavovima, koji ne odgovaraju interesima vladajuce politicke grupe, njega u novim okolnostima, jednostavno vise nema.

DANI: A mozda ni nas nece biti ako se nastavi sok-terapija MMF-a, mozda nam se npr. obije o glavu konvertibilna valuta?

STOJANOV: Onda se odavno vec obila o glavu. Konvertibilna valuta na nivou kad izvoz pokriva uvoz sa 20%, jeste komedija.

DANI: Ipak ste maloprije rekli da je to jedino sto valja u bosanskoj strategiji MMF-a?

STOJANOV: Pazite, ja pokusavam da razgranicim stvari. Jedna je, kad nacelno teorijski diskutujemo o globalnoj ekonomiji, o principima ekonomije, o nekim ekonomskim mjerama koje su primijenjene u jednoj Madjarskoj, Rumuniji, Poljskoj itd., a posve druga stvar je Bosna. Bosna je toliko komplikovan slucaj da ne moze biti komplikovaniji. Prema tome, za tako komplikovan slucaj mora biti komplikovano i alternativno rjesenje, sasvim drugo rjesenje od ovoga rjesenja koje mi ovdje primjenjujemo. Sta imamo? Ne znam sta je gori paradoks, imamo etnicku privatizaciju, ja mislim da tesko gora stvar moze biti, imamo konvertibilnu valutu i pokrivenost uvoza izvozom 20%, imamo ogromnu nezaposlenost i konvertibilnu valutu. To su gluposti, a nasa realnost.

DANI: Moze li se jos desiti da nam ove okolne zemlje koje nemaju konvertibilnu valutu isisaju marku?

STOJANOV: Nece se desiti, imat ce i one vrlo brzo konvertibilnu valutu, posto se radi o balkanskom ekonomskom prostoru, njegovoj ekonomskoj integraciji. To je mozda najpametnija ideja dosad, jedina prava koju ja pozdravljam. Ali, opet mozemo ocekivati gluposti. Pazite, bit ce napravljena jedna monetarna unija u kojoj ce euro biti dominantan. To je ista stvar kao sa currency boardom. Mi smo vezani za njemacku marku, kao sto je Ekvador ili neko drugi vezan za dolar, pa je dolariziran, a mi smo markizirani. Sutra cemo svi na Balkanu biti eurizirani, ali to je nova glupost. Zasto? Moze se napraviti konvertibilna valuta, ali to je, kao u nasem slucaju, dekretirana konvertibilnost, za razliku od one zapadnoevropske, koja je prava. Znaci, dekretirana konvertibilnost se moze odrzavati samo dekretom, ili ako nije dekret, onda visokim nivoom nezaposlenosti i siromastvom. Nema druge varijante. Prema tome, kad dodje euro, to je ista stvar kao currency board, samo za region. Svi mi koji se nadjemo u toj integraciji bit cemo fiksirani za nivo produktivnosti, odnosno pretpostavlja se da imamo nivo produktivnosti takav kakav ima Evropska unija.

DANI: Bolje da je visi cilj nego da je nizi.

STOJANOV: Jedno je cilj, a drugo realnost. Ne moze se skakati. Trcanja nema. Na isti nacin ce se moci realizirati eurizacija na Balkanu kao sto se realizira konvertibilnost KM-a u Bosni. Visokim nivoom nezaposlenosti i socijalnom bijedom, to je cijena. Prema tome, ja sam za neku drugu varijantu. Trebalo bi ostaviti odredjenu, ne cjelovitu, ekonomsku nezavisnost svake od ovih drzava, uticati na njihovu kooperativnost i povezanost, na formiranje, recimo, carinske unije, slobodne trgovine izmedju ovih drzava, postojanje slobodne valute samostalne za svaku pojedinu zemlju koja bi mogla imati fluktuirajuci kurs prema euru, a euro moze biti zajednicka valuta prema Evropi. Tada bi se pojedinim zemljama ostavila odredjena ekonomska sloboda da se one prilagodjavaju prema njihovim sposobnostima, vise ili manje uspjesno, i da putuju kroz tu tranziciju do nekog zajednickog cilja. Ovako cemo ih jednostavno zbrisati, sve cemo ih smlatiti i dovest cemo sami sebe u sljedecu situaciju: morat cemo u svakoj od ovih drzavica da imamo na vlasti jednu grupu autokrata koji nece respektovati demokratiju, a nje i nema u uvjetima velike nezaposlenosti i socijalne bijede. Znaci, neko ce morati voditi racuna o socijalnom miru. Dakle, morat cete imati grupu autokrata koja ce obezbijediti red u svakoj od tih drzavica koje ce medjusobno saradjivati.

Objavljeno u broju 152 DANA, 28. april / travanj 2000.

[stakasa]

Ko ce emitovati, a ko kupovati te hartije? I pod kojim uslovima?

De ces se bolan sa iamiom raspravljat, ti ko da si od jucer na forumu. Fino bi bilo da Bodkin malo pogleda, najaci forumas na ovom polju

[prog321]

Nije tako, prema valutnom odboru svaki KM mora imati pokrice u EUR-u, a buduci da je M1 cca 7 milijardi KM, pretpostavljam da nam je to minimum deviznih rezervi koje moramo osigurati.

Da.

Ljudi jednostavno ne kontaju razliku izmedju deviznih rezervi i rezervi koje se drze radi currency boarda.

Ali zasto gubiti vrijeme i objasnjavati bilo sta ljudima koji 25 godina glasaju za SDA i Torabiju daju 6 maraka za flasu vode?

Niste u pravu nijedan.
CB BiH je svojevoljno uslovila da svaka izdata marka ima pokrice u 0.51 Eur. Ali to nije uslov currency boarda.
M2 je oko 19 milijardi maraka i ona je pokrivena deviznim rezervama od oko 9 milijardi KM.

[prog321]

Ko ce emitovati, a ko kupovati te hartije? I pod kojim uslovima?

Emitovati entiteti i pokrivenost po procentu GDPa.
Kupovati oni privatnici i drustva koji su vlasnici od oko 17 milijardi depozita u bankama.
Ponuditi im vecu kamatnu stopu sa rokom dospjeca istom kao kod orocenih depozita.

[statixx]

[statixx]

Mudro zbori profa, ali sta nam je ciniti...kao sto vec rekoh pripremi se i prilagodi koliko mozes ovim trendovima, inace bice nam jos gore. Zaboravite to "mi cemo ovo ili ono", mi smo politicki nestabilna zemlja, protektorat, i nema smisla pametovati o ekonomiji ili dati nasim vlastima monetarnu politiku u ruke, dok se institucije raspadaju.