Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Moderators: Benq, O'zone

User avatar
nepass1
Posts: 9520
Joined: 06/07/2017 07:35

#2601 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by nepass1 »

Jbt ja otvaram balkon da rashladim, sjedim u potkosullji, da imam klimu upalio bih da rashladim. Gdje zivite?
User avatar
Nisrin
Posts: 5488
Joined: 26/04/2009 15:40
Location: Bistrik, RajvoSA

#2602 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Nisrin »

Pa ne pustaju grijanje danima jer je vani prosjecna tempo iznad 12...

Kod nas je problem sto stolarija u jednom dijelu stana nije promijenjena tako da se tu gubi dosta energije pa bude hladno navecer...:S
Ako je zvanicna sezona ne vidim zasto ne puste grijanje, pa kome je vruce nek smanji radijatore ili neka otvori prozore...svakako uredno platimo racun...
A i bez obzira na grijanje racun ce sada doci po punoj cijeni za oktobar, jer je pocela sezona, a racuni su rasporedjeni na 5 mj nize cijene i 7 mj vise cijene...
User avatar
Thorgerson
Posts: 8509
Joined: 15/04/2015 11:26

#2603 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Thorgerson »

Najveci problem je stolarija, izolacija. I to se tek moze shvatiti kada se iz jednog loseg stana preselis u stan sa dobro uradjenom izolacijom i stolarijom.

Ja moram otvarati prozor ovih dana, jer mi je prevruce. Radijatori su ugaseni. Nit pratim da li ih pale, nit me zanima. Stavise i zimi rade na 50% jer se kuham. U januaru ili februaru u bermudama i majici kratkih rukava u kuci.

Ne mogu toplane tebi ugrijati ako ti puse sa svih strana. Ako ti je u haustoru temperatura malo veca nego vani itd itd. Ode sva toplota samo tako.
Izolacija, stolarija je pola grijanja. Zapamtite to.
User avatar
Nisrin
Posts: 5488
Joined: 26/04/2009 15:40
Location: Bistrik, RajvoSA

#2604 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Nisrin »

Mislim da to svi znaju, ali neke stvari ne mozemo mi mijenjati iz X razloga...
Isto kao raja koja nema Toplane pa se griju na konvektore, ako nije dobra izolacija potrose XXX KM svaki mjesec, dok nekome od 50akm2 sa dobrom izolacijom racun ne predje 120KM i po najvecoj zimi!
User avatar
vješalica
Posts: 10114
Joined: 02/04/2010 19:12

#2605 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by vješalica »

Istina veceras je hladnije pa su malo umlacili
Inace ovih par dana dok je juzina nema ni potrebe za hajcanjem
Kod mene j doduse specifican problem jer izizetno slabo grijanje radi i u citavoj vertikali je tako
Vazda se mora ozracivati a majstori su svima krvili po stanu i nista
Ali zato...racun cca 150 u sezoni
Nacisticka filozofija prosjecnog SDAovog kretenoglavog filozofa na celu javne firme i Kantona
espn
Posts: 1478
Joined: 27/06/2018 19:01

#2606 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by espn »

Toplane treba ukinuti potpuno. Koji će nam k***. Osim ako niste zaposleni u njima pa ih branite.
User avatar
mk ultra
Posts: 19228
Joined: 31/12/2012 14:05
Location: Bošnjačka verzija države
Grijem se na: Ugalj
Vozim: Bahato
Horoskop: Maćak

#2607 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by mk ultra »

espn wrote:Toplane treba ukinuti potpuno. Koji će nam k***. Osim ako niste zaposleni u njima pa ih branite.
ko ce upravljati kotlovnicama?
User avatar
oldtajmer
Posts: 4867
Joined: 13/04/2013 09:43
Location: Royston Vasey

#2608 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by oldtajmer »

ako ove godine ne bude trinesta plata u toplanama,ne znam kad ce :thumbup: :thumbup: :thumbup:
User avatar
pepeljara
Posts: 6553
Joined: 22/08/2003 00:00

#2609 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by pepeljara »

oldtajmer wrote:ako ove godine ne bude trinesta plata u toplanama,ne znam kad ce :thumbup: :thumbup: :thumbup:
pa ce reci da je pozitivno poslovanje donijela njihova strategija a ne toplo vrijeme :)

Koja je to usteda da ne loze mjesec dana kako treba, a ubiru pare za to :D cisti profit
User avatar
Haris.ba
Posts: 24396
Joined: 08/09/2005 20:08

#2610 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Haris.ba »

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1820/15, rješavajući apelaciju Eme Hodžić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 20. decembra 2017. godine donio je



ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU




Usvaja se apelacije Eme Hodžić.

Utvrđuje se povreda prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ukida se Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 P 209001 13 Rev od 30. decembra 2014. godine.

Predmet se vraća Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".


OBRAZLOŽENJE




I. Uvod



1. Ema Hodžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Armin Mušija, advokat iz Sarajeva, podnijela je 16. aprila 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 P 209001 13 Rev od 30. decembra 2014. godine i Presude Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 P 209001 11 P od 25. juna 2012. godine.


II. Postupak pred Ustavnim sudom



2. Na osnovu člana 23. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog i Općinskog suda, te od KJKP "Toplane Sarajevo" d.o.o. Sarajevo kao učesnika u postupku (u daljnjem tekstu: tuženi) zatraženo je 19. jula 2017. godine da dostave odgovore na apelaciju. Naknadno, 1. novembra 2017. godine, zatražen je odgovor na apelaciju i od Kantonalnog suda u Goraždu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud).

3. Vrhovni sud je dostavio odgovor 25. jula, Kantonalni sud 2. novembra, Općinski sud 24. augusta, a tuženi 24. jula 2017. godine.


III. Činjenično stanje



4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Presudom Općinskog suda broj 65 0 P 209001 11 P od 25. juna 2012. godine odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev kojim je tražila da sud utvrdi "da su se stekli uvjeti za raskid ugovora o pružanju usluge centralnog grijanja koje je tuženi pružao" u stanu na kojem je apelantica vlasnica, te da je "tuženi dužan isključiti [apelanticu] sa zajedničkog sistema grijanja i dozvoliti joj da se priključi na individualni sistem etažnog zagrijavanja svog stana" koristeći postojeću uslugu "Sarajevogasa". U obrazloženju je Općinski sud naveo da je apelantica prije pokretanja parničnog postupka vodila vanparnični postupak pred istim sudom broj 65 0 V 083927 09 V radi utvrđenja da postoje tehnički uvjeti za uvođenje individualnog etažnog gasnog grijanja. U toku tog postupka za osiguranje dokaza provedeno je vještačenje, pa je vještak, između ostalog, utvrdio da je u zgradi u kojoj se nalazi apelanticin stan "izvedena i gasna instalacija" i da od 1996. godine apelantica ima status evidentiranog potrošača gasa, da je apelantica zamijenila ugrađeni gasni aparat novim koji omogućava i grijanje stambenog prostora, te da postoji tehnička mogućnost priključenja na gasni aparat i odvajanja od zajedničke mreže tuženog. Dalje je Općinski sud naveo da je iz provedenih dokaza nesumnjivo utvrđeno da je apelantica vlasnica stana u pitanju i da koristi toplotnu energiju koju isporučuje tuženi, da se obraćala tuženom sa zahtjevom za isključenje s kolektivnog zagrijavanja i da mu je dostavila navedeni nalaz vještaka, ali da je tuženi ovaj njen zahtjev odbio. Dalje, uviđajem na licu mjesta, sud je, između ostalog, utvrdio da se "između dva stana ispred ulaznih vrata nalaze u zatvorenom ormariću zajedničke cijevi za snabdijevanje toplotnom energijom koje se dalje odvajaju na ulaz u stanove, te da je svaka cijev od strane izvođača osigurana posebnim zatvaračem tako da se ispred stana može prekinuti dovod toplotne energije za svaki stan pojedinačno". Sud je također saslušao i svjedoke, koji su također vlasnici stanova u istoj zgradi kao i apelantica, koji su izjavili da se ne protive apelanticinom isključenju. Jedan svjedok je izjavio da ne zna kako bi to utjecalo na grijanje u njegovom stanu jer nije stručan da to procijeni, dok je druga svjedokinja izjavila da "smatra da ne bi bilo razlike ukoliko bi [apelantica] nakon toga grijala čitav stan drugim energentom", kao i da je tuženi jednog korisnika isključio s mreže "zbog neplaćanja računa uz dostavu računa za uplatu 40% na ime naknade za grijanje".

6. Na osnovu izvedenih dokaza, a naročito nalaza stalnog sudskog vještaka koji je izvršio uviđaj i dao mišljenje tokom parničnog postupka, Općinski sud je zaključio da je apelanticin tužbeni zahtjev neosnovan. Općinski sud je, između ostalog, u obrazloženju naveo da je tvrđeno da se u apelanticinom stanu "može izvršiti isključenje dovoda toplote u stan, bez da se u fizičkom smislu remeti distribucija toplote ostalim stanarima". Međutim, sud je istovremeno zaključio i da bi isključenje apelanticinog stana sa sistema centralnog grijanja imalo za posljedicu pothlađivanje okolnih stanova i da bi se apelantica "zagrijavala sa 1565 W okolnih stanova, bez participacije troškova za dobivenu energiju". Dalje je Općinski sud naveo i da je vještak ukazao da apelantica nije pribavila odobrenje od distributera gasa za promjenu namjene korištenja unutrašnje gasne instalacije, te da bi se "isključenjem sa sistema centralnog grijanja u uvjetima kada se nisu stekli uvjeti za etažno grijanje gasom, tj. ako nije pribavljena energetska saglasnost, promijenili ambijentalni projektni uvjeti u okolnim stanovima i ugrozio standard drugih korisnika, osim ukoliko bi korisnik isključenog stana grijao na isti način i na istu temperaturu kao što to čini [tuženi]".

7. Općinski sud je također naveo da je članom 34. Odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije (u daljnjem tekstu: Odluka o opštim uslovima) propisano da korisnik može "privremeno, u cijelosti ili djelimično, odustati od ugovorene obaveze preuzimanja toplotne energije zbog vanrednih okolnosti". Na osnovu toga, Općinski sud je zaključio da se navedenom odlukom ne predviđa mogućnost trajnog prekida isporuke toplotne energije. Općinski sud je također utvrdio da se apelantica "može na jednostavan način isključiti sa zajedničke mreže [tuženog], ali da je prema važećim propisima tuženog dužna i dalje plaćati participaciju (40 posto cijene zagrijavanja) koja se odnosi na zakup kapaciteta, njegovo funkcionalno održavanje i indirektno minimalno zagrijavanje, gubitak toplote u instalacijama grijanja objekta, kao i povećane troškove s ciljem osiguravanja kvalitetnog zagrijavanja stanova koji nisu isključeni".

8. Općinski sud je također zaključio da: "Važeći zakonski akti koji reguliraju isporuku toplotne energije do donošenja propisa u kojima će se primjenjivati praksa zasnovana na Ustavu i ostalim pozitivnim propisima BiH, i to usklađivanjem ili donošenjem Zakona o isporuci toplotne energije [...], ne pružaju mogućnost sudu za donošenje odluke kojom bi sa sigurnošću cijenilo osnovanim da [apelantica], u slučaju isključenja s centralnog grijanja, nije u obavezi plaćati bilo kakav iznos na ime troškova centralnog grijanja (bez utvrđenog stanja u dijelu da li se i s koliko cijevi za toplotnu energiju posredno zagrijava stan [apelantice] u slučaju isključenja s mreže, da li se krše prava ostalih stanara koji su otkupili stan u zgradi s centralnim grijanjem ukoliko određeni broj odustaje od takvog načina zagrijavanja, da li i koliko korisnik mora zagrijavati svoj stan da ne bi ugrozio toplinski standard ostalih stanara i sl.)." Općinski sud je također ukazao da je tuženi, i prije pokretanja ovog postupka, "cijenio osnovanim [apelanticino] pravo na isključenje uz obavezu naknade paušala jer je isto tehnički izvodljivo". S obzirom na to, Općinski sud je zaključio da apelantica "nema pravni interes za donošenje odluke u dijelu donošenja utvrđujuće odluke kojom bi se samo utvrdilo njeno pravo da se po svojoj volji isključi sa zajedničkog sistema grijanja s obzirom na to da ista potražuje i utvrđenje činjenice da su se stekli uvjeti za raskid ugovora o pružanju usluge centralnog grijanja bez ikakvih daljih obaveza prema tuženom".

9. O žalbi protiv prvostepene presude odlučivao je Kantonalni sud u Goraždu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) kojem je delegirana nadležnost za odlučivanje u konkretnom slučaju. Kantonalni sud je Presudom broj 05 0 P 000410 12 Gž od 23. novembra 2012. godine uvažio apelanticinu žalbu i preinačio prvostepenu presudu tako što je u cijelosti usvojio apelanticin tužbeni zahtjev. U obrazloženju svoje odluke, Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud prihvatio nalaz vještaka u kojem je navedeno da postoji tehnička mogućnost priključenja na gasni aparat i odvajanja sa zajedničke mreže tuženog, bez ugrožavanja ostalih korisnika i u toku grijne sezone, da postoji tehnička mogućnost priključenja na gasni aparat, kao i da se isključenju sa zajedničkog sistema tuženog ne protive ostali stanari koji stanuju u istoj zgradi. Međutim, iz tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostepeni sud je izveo zaključak da se apelantica može "na jednostavan način isključiti sa zajedničke mreže [tuženog]", ali da je "od takvog zaključka očito odustao kada se upustio u rješavanje eventualne obaveze [apelantice] da nakon isključenja sa sistema centralnog grijanja na lični zahtjev i dalje plaća 40% važeće cijene grijanja". Stoga je Kantonalni sud zauzeo stav da su ovakvi zaključci prvostepenog suda kontradiktorni i nejasni i da su suprotni članu 17. stav 3. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Zakon o komunalnim djelatnostima) kojim se propisuje pravo korisnika da otkaže komunalnu uslugu pod propisanim uvjetima. Kantonalni sud je dalje naveo da se prvostepeni sud upustio u pitanje eventualne obaveze plaćanja participacije iako ono nije ni bilo predmet tužbenog zahtjeva zato što takav zahtjev tužiteljica nije ni postavila, niti je tuženi to isticao kao zahtjev, već da je to samo bio "navod tuženog kao posljedica isključenja s centralnog grijanja".

10. Kantonalni sud je dalje naveo da je apelantica dokazala "ono što je trebala da dokaže", a to je da postoji tehnička mogućnost isključenja sa zajedničke mreže tuženog i priključenja na gasni aparat, i to bez ugrožavanja kvaliteta korištenja i standarda drugih korisnika centralnog grijanja. Ove posljednje činjenice, kako je dalje obrazloženo, ako je i isticao, morao je dokazati tuženi, te da je "nepostojanje te činjenice apelantica dijelom i dokazala saslušanjem svjedoka, stanara zgrade u kojoj ima stan". Kantonalni sud je također naveo da korištenje stana od strane apelantice podrazumijeva i zagrijavanje, a kako se njen zahtjev zasnivao na nedovoljnom zagrijavanju, onda se "podrazumijeva da bi u budućnosti [apelantica] svoj stan energetski i više zagrijavala nego što to čini tuženi". Sud je također naveo da apelantica ima pravo na vlastitu odluku kako će se grijati, a da tuženi "ne može i nema pravo i ovlaštenje da silom nameće drugom njegove usluge grijanja jer je to u ovom slučaju njegova zakonska obaveza, a korištenje usluge isporuke toplotne energije nije zakonska obaveza [apelantice], već njeno pravo, a ne vremenski neograničena obaveza, čiji prestanak zavisi isključivo od [apelantice]". Kantonalni sud je također ocijenio da su navodi tuženog da je apelantica kupovinom stana pristala na opće uvjete iz ugovora o pružanju toplotne energije neosnovani i da "nemaju uporište ni u jednoj zakonskoj odredbi", te da je i "institut posrednog grijanja" na koji se tuženi pozvao, a prvostepeni sud "široko obrazložio", pravno neodrživ i neosnovan. Kantonalni sud je u vezi s tim naveo da vlasnik stana ima pravo izbora na koji način će zagrijavati svoj stan i na koju temperaturu i to ne stvara bilo kakve njegove obaveze prema drugim vlasnicima stanova i korisnicima.

11. Kantonalni sud je dalje naveo da smatra da su odredbe Odluke o opštim uslovima "koje reguliraju prekid i ograničenja isporuke i obavezu plaćanja grijanja i nakon isključenja sa sistema centralnog grijanja", u kojima je prvostepeni sud našao osnov za odbijanje tužbenog zahtjeva, suprotne "prije svega Ustavu FBiH koji podržava individualne slobode i razvoj slobodnog tržišta", kao i odredbama Zakona o vlasničko-pravnim odnosima koje reguliraju etažno vlasništvo. Konačno, Kantonalni sud je zaključio da je prvostepeni sud, donijevši osporenu odluku, zanemario slobodu uređivanja ugovornih odnosa iz člana 10. Zakona o obligacionim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) i poštovanje discipline u ispunjavanju ugovora iz člana 7. ZOO, "koje predstavljaju osnovna načela obligacionog prava", kao i odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o vlasničko-pravnim odnosima i Zakona o potrošačima.

12. Vrhovni sud je osporenom Presudom broj 65 0 P 209001 13 Rev od 30. decembra 2014. godine usvojio reviziju tuženog i preinačio drugostepenu presudu tako što je odbio apelanticinu žalbu i potvrdio prvostepenu presudu. Vrhovni sud je, potvrđujući u cijelosti stavove prvostepenog suda, naveo i to da se u konkretnom slučaju radi o tzv. adhezionom ugovoru, odnosno ugovoru "po pristupu" iz člana 142. ZOO, pa je zaključio da je drugostepeni sud izveo pogrešan zaključak o neosnovanosti navoda tuženog u vezi s tim i da je pogrešno primijenio materijalno pravo. Vrhovni sud je naveo da je to pravno odlučna činjenica, pa iako je došlo do promjene u vlasništvu stana i do stjecanja prava vlasništva na strani apelantice, "ta pravna promjena nije dovela do prestanka adhezionog ugovora, niti njegovog raskida". Stoga, opći uvjeti iz ugovora, koji su zasnovani na Odluci o opštim uslovima, prema stavu Vrhovnog suda, obavezuju ugovornu stranu na osnovu člana 142. st. 1. i 3. ZOO "jer u adhezionim ugovorima ponuđača veže sklapanje ugovora uz prihvaćanje svih uvjeta sadržanih u formularu i ne pristaje ni na kakvu promjenu". Osim toga, Vrhovni sud je naveo i da je pogrešan zaključak Kantonalnog suda o tome da apelantica nije morala dokazivati da bi se njenim isključivanjem s mreže tuženog ugrozio kvalitet korištenja i standard drugih korisnika jer to upravo zahtijeva odredba člana 17. stav 3. Zakona o komunalnim djelatnostima koji je u ovom slučaju lex specialis, odnosno da zakon ne pretpostavlja postojanje tih činjenica.


IV. Apelacija




a) Navodi iz apelacije



13. Apelantica smatra da joj je osporenim presudama prekršeno pravo na dom i pravo na imovinu iz člana II/3.f) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U obrazloženju ovih navoda, apelantica ističe da ova garantirana prava podrazumijevaju da se vlasničkim pravima raspolaže u njihovom "punom sadržaju" na način na koji to predviđaju relevantni zakoni. U vezi s tim pozvala se na praksu Ustavnog suda iz Odluke broj AP 1874/05 u kojoj je rečeno da: "Bez obzira što je stečeno od države, pravo privatnog vlasništva predstavlja osnovni i najjači element prava na mirno uživanje imovine", a to podrazumijeva, zajedno s pravom na dom, apelanticino pravo da "obavlja sve svoje životne potrebe u svom domu", za koje "mora imati uvjete koji odgovaraju zdravstvenim sposobnostima [apelantice], te da koristi imovinu na način na koji ona želi [...] u skladu s pozitivnopravnim propisima". Apelantica smatra da nametanje da joj tuženi pruža uslugu grijanja predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje njene imovine i doma, te da joj se ne dozvoljava da "sama, autonomno, sebi uvede grijanje u svom vlasničkom stanu i u svom domu na način na koji ona želi, a u okviru opcija koje se nude na slobodnom tržištu (plin, struja, gradsko grijanje...), već joj jedno javno preduzeće nameće tu odluku u smislu da mora uzeti isključivo njihovo grijanje".

14. Dalje, pozivajući se na relevantnu praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, apelantica navodi da osporene presude ne ispunjavaju uvjet proporcionalnosti, niti imaju legitiman cilj. Načelo zakonitosti je prekršeno, kako dalje navodi, zato što Vrhovni sud pogrešno tumači da postoje ugovori u pravnom sistemu koji se ne mogu raskinuti, "što bi moglo postojati pod uslovom da zakon propiše monopol pružanja određene usluge i zakonsku obavezu prihvatanja pružanja takve usluge. U tom bi se slučaju odstupilo od principa slobodnog tržišta i slobodne konkurencije". To dalje znači, kako apelantica ističe, da "adhezioni ugovor ne postoji za vijeke vjekova, već samo dok kod tužiteljice postoji voljni element da adhezioni ugovor, od trenutka kada je [apelantica] postala etažni vlasnik stana i suvlasnik zajedničkih prostorija i uređaja, održi na snazi. Svako suprotno razmišljanje s ciljem podupiranja ideje monopolizacije pružanja usluga protivno je filozofiji privatnog vlasništva (član 22. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima), filozofiji obligacionog prava (čl. 10, 11. i 14. [ZOO]), te slobodi pružanja usluga i razvoja slobodnog tržišta".

15. Apelantica, također, ukazuje na kontradiktornost dva zakona koja su na snazi u Kantonu Sarajevo: Zakona o komunalnim djelatnostima (koji propisuje da građanin može otkazati svaku komunalnu uslugu pod uvjetima koji su već ranije navedeni) i "člana 27. Zakona o ministarstvima Kantona Sarajevo (koji propisuje da neposredni korisnik može samo privremeno, u cijelosti ili djelimično odustati od ugovorne obaveze preuzimanja toplotne energije zbog vanrednih okolnosti)". Apelantica navodi da je očigledno da "jedan zakon dozvoljava, a drugi zabranjuje slobodu ugovaranja s različitim pružaocima usluge grijanja", te da to dovodi do pravne nesigurnosti, zbog čega je "rješenje jedino moguće postići principom derogacije starijeg zakona na osnovu postulata lex posteriori derogat legi priori", što ide u prilog apelanticinom zahtjevu. Apelantica također navodi da je ona, putem ovlaštenog servisa, nakon donošenja drugostepene presude, uvela individualno etažno grijanje koje koristi od 2014. godine, a da joj je Vrhovni sud osporenom odlukom "osporio to pravo", čime joj "uskraćuje pravo da kao suvlasnica koristi suvlasničke dijelove plinskih uređaja".

16. Na osnovu svega navedenog, apelantica je predložila da Ustavni sud usvoji njenu apelaciju, utvrdi povrede prava na koja se pozvala, ukine osporenu presudu Vrhovnog suda i održi na snazi presudu Kantonalnog suda kojom je udovoljeno njenom tužbenom zahtjevu.


b) Odgovori na apelaciju



17. Vrhovni sud je osporio apelacione navode bez posebnog obrazloženja, odnosno pozivanjem na obrazloženje koje je dato u osporenoj presudi. Kantonalni sud je, s druge strane, naveo da se pridružuje apelanticinim prijedlozima, i to iz razloga koji su također navedeni u obrazloženju njegove presude. Općinski sud je u svom odgovoru, također, osporio navode iz apelacije i ponovio stav iznesen i u osporenoj odluci – da do izmjene ili donošenja odgovarajućih propisa "kojima će se primjenjivati praksa zasnovana na Ustavu i ostalim pozitivnim propisima BiH" sud nije u mogućnosti donijeti odluku kojom bi udovoljio tužbenom zahtjevu kakav je postavila apelantica, pa je predloženo da se apelacija odbije.

18. Tuženi je u odgovoru interpretirao sudske odluke i, smatrajući da su Osnovni i Vrhovni sud pravilno primijenili relevantne propise, predložio da Ustavni sud odbije apelaciju.


V. Relevantni propisi



19. U Zakonu o obligacionim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89, "Službeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i 13/94 i "Službene novine FBiH" br. 29/03 i 42/11) relevantne odredbe glase:

Sloboda uređivanja obligacionih odnosa


Član 10.



Učesnici u prometu slobodno uređuju obligacione odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima te moralu društva.

Ravnopravnost učesnika u obligacionom odnosu


Član 11.



Učesnici u obligacionom odnosu su ravnopravni.

Zabrana stvaranja i iskorišćavanja monopolskog položaja


Član 14.



U zasnivanju obligacionih odnosa učesnici ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga od njih ili za drugog stvara ili iskorišćava monopolski položaj na jedinstvenom jugoslovenskom tržištu, kojim se stiču materijalna ili druga preimućstva koja se ne zasnivaju na radu ili stvaraju neravnopravni odnosi u poslovanju ili narušavaju druge osnove samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa.

Obaveznost


Član 142.



(1) Opšti uslovi određeni od strane jednog ugovarača, bilo da su sadržani u formalnom ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva, dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovaračima u istom ugovoru, i po pravilu obavezuju kao i ove.

[...]

(3) Opšti uslovi obavezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u času zaključenja ugovora.

[...]

20. U Zakonu o vlasničko-pravnim odnosima ("Službene novine FBiH" br. 6/98 i 29/03) relevantne odredbe glase:


Član 22.



Vlasnici posebnih dijelova zgrade (etažni vlasnici) imaju nedjeljivo zajedničko pravo vlasništva na zajedničkim dijelovima zgrade koji služe njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo zajedničko pravo vlasništva ili trajnog korištenja na zemljištu pod zgradom i zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu.

Međusobni odnosi, prava i obaveze etažnih vlasnika zgrade uređuju se zakonom.

21. U Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" br. 25/06 i 88/15) relevantne odredbe glase:


Član 33.



(1) Ekonomske usluge su usluge koje ispunjavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije (struja, plin, grijanje) i vode, telekomunikacione usluge, poštanske usluge i javni transport.

(2) Pružanje ekonomskih usluga od općeg interesa potrošaču je u režimu ugovornog odnosa.

22. U Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 31/04 i 21/05) relevantne odredbe glase:


Član 2.
Pod komunalnim djelatnostima, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica [...]



Član 3.



Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje u smislu ovog zakona su:

[...]

4. Snabdijevanje toplotnom energijom;

[...]


Član 4.
[...]


Podzakonskim aktima bliže će se regulisati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti.


Član 17. stav 3.



Korisnik ne može otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet korištenja i standard drugih korisnika, te ako bi se time negativno uticalo na okoliš.


Član 18.



Prava i obaveze između davaoca i korisnika komunalnih usluga regulisaće se ugovorom, u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima iz člana 4. stav 2. ovog zakona.

23. U Zakonu o ministarstvima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 16/99 – prečišćeni tekst) relevantne odredbe glase:


Član 27.



Do donošenja odgovarajućih zakona i drugih propisa, ministarstva Kantona, Inspektorat Kantona, pravosudni i drugi organi Kantona i stručne službe, primjenjivat će važeće zakone, propise Skupštine grada Sarajeva i propise općina sa područja Kantona.

24. U Odluci o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije ("Službene novine Grada Sarajeva" br. 29/82, 8/89, 13/90 i 14/91) relevantne odredbe glase:


Član 34.
Korisnik, odnosno neposredni korisnik može privremeno, u cijelosti ili djelimično, odustati od ugovorene obaveze preuzimanja toplotne energije zbog vanrednih okolnosti (požar, eksplozija i sl.) na svom postrojenju za korišćenje toplotne energije. [...]



VI. Dopustivost



25. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

26. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

27. U konkretnom slučaju, predmet osporavanja apelacijom je Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 209001 13 Rev od 30. decembra 2014. godine, protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu apelantica je primila 18. marta 2015. godine, a apelacija je podnesena 16. aprila 2015. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

28. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.


VII. Meritum



29. Apelantica smatra da joj je osporenim presudama prekršeno pravo na dom i imovinu iz člana II/3.f) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno člana 8. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.


Pravo na imovinu



30. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

k) pravo na imovinu.

31. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi:

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulirala korištenje imovine u skladu s općim interesom, ili da bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

32. Apelanticin tužbeni zahtjev se odnosio na isključenje stana u njenom vlasništvu iz sistema grijanja sa zajedničke mreže tuženog i priključenje na individualni sistem etažnog grijanja. Nesumnjivo je dakle da se radi o apelanticinoj "imovini" u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i da osporene odluke sudova predstavljaju miješanje u njeno pravo na mirno uživanje te imovine.

33. Ustavni sud kontinuirano ukazuje da član 1. Protokola broj 1 sadrži tri različita pravila: prvo pravilo, utvrđeno u prvoj rečenici prvog stava, općenite je prirode i njime se određuje načelo mirnog uživanja imovine; drugo pravilo, sadržano u drugoj rečenici prvog stava, obuhvaća lišenje imovine i čini ga podložnim određenim uvjetima; treće pravilo iz drugog stava dopušta državama članicama, između ostalog, kontroliranje korištenja imovine u skladu s općim interesom. Međutim, ta tri pravila nisu različita u smislu da nisu povezana. Drugo i treće pravilo odnose se na posebne slučajeve miješanja u pravo na mirno uživanje imovine, te ih stoga treba tumačiti s obzirom na opća načela utvrđena u prvom pravilu (vidi Evropski sud, Sporrong i Lönnorth protiv Švedske, presuda od 23. septembra 1982. godine, serija A, broj 52, stav 61).

34. U konkretnom slučaju, Ustavni sud ponavlja da je apelanticin tužbeni zahtjev da se isključi s centralnog sistema zagrijavanja tuženog odbijen zato što su sudovi zaključili, između ostalog, da apelantica nije dokazala da se time neće ugroziti kvalitet i standard grijanja ostalih stanara. S obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud će ispitati miješanje u apelanticino pravo na mirno uživanje imovine u smislu općeg pravila iz prve rečenice prvog stava člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

35. Da bi miješanje u nečije pravo na mirno uživanje imovine bilo opravdano, ono mora biti ne samo "zakonito" na način na koji to propisuje Evropska konvencija, već mora služiti legitimnom cilju u javnom interesu i, također, održati razuman odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti. Miješanje u pravo na imovinu ne smije ići dalje od potrebnog da bi se postigao legitiman cilj, a nosioci prava se ne smiju podvrgavati proizvoljnom tretmanu i od njih se ne smije tražiti da snose prevelik teret u ostvarivanju legitimnog cilja (vidi Evropski sud, Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. aprila 1979. godine, serija A, broj 30, stav 49. i Malone protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 2. augusta 1984. godine, serija A, broj 82, st. 67. i 68).

36. U vezi s prvim pitanjem koje mora ispitati, Ustavni sud podsjeća na to da je, prema praksi Evropskog suda, prvi i najvažniji zahtjev iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju onaj koji traži da miješanje javnih vlasti u pravo na imovinu bude "zakonito". Naime, druga rečenica prvog stava člana 1. Protokola broj 1 dopušta lišavanje prava na imovinu samo "pod uvjetima predviđenim zakonom", a drugi stav člana 1. priznaje državama pravo da kontroliraju korištenje imovine "donošenjem zakona". Načelo pravne sigurnosti je prisutno u cijeloj Evropskoj konvenciji i mora biti ispoštovano bez obzira na to koje se od tri pravila iz člana 1. Protokola broj 1 primjenjuje. Ovo načelo podrazumijeva kako postojanje tako i poštovanje adekvatno dostupnih i dovoljno preciznih domaćih zakona koji zadovoljavaju osnovne zahtjeve pojma "zakon" (vidi Evropski sud, Iatridis protiv Grčke, presuda od 25. marta 1999. godine, Izvještaji o presudama i odlukama 1999-II, tačka 58). Tek kada je ovaj zahtjev u cijelosti ispunjen, može se razmatrati da li postoji pravična ravnoteža između zahtjeva od općeg ili javnog interesa i zahtjeva za zaštitu pojedinačnog prava na imovinu.

37. U konkretnom slučaju nesumnjivo je da propisi koji su primijenjeni u donošenju osporenih odluka ispunjavaju formalno-pravne zahtjeve "zakonitosti" u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju: javno su objavljeni, dostupni su i njihove odredbe su jasne i precizne. Međutim, ovo samo, kako je rečeno, nije dovoljno za zaključak da je miješanje "zakonito" budući da ostaje pitanje da li se ti propisi poštuju.

38. U vezi s tim pitanjem, Ustavni sud ponavlja da je apelantica tužbom tražila da sud utvrdi "da su se stekli uvjeti za raskid ugovora o pružanju usluge centralnog grijanja na osnovu koga je tuženi pružao usluge grijanja u [apelanticinom] stanu [...] i dozvoli joj da se priključi na individualni sistem etažnog zagrijavanja svog stana". Ovaj tužbeni zahtjev je Vrhovni sud u konačnici odbio iz razloga koji su već ranije navedeni, pa ih nema potrebe ponavljati (vidi tačku 12. ove odluke).

39. U vezi s razlozima koji su dati u osporenim odlukama, Ustavni sud ukazuje da je Zakonom o zaštiti potrošača iz 2006. godine propisano da grijanje spada u grupu "ekonomskih usluga od općeg interesa", te da su takve usluge "u režimu ugovornog odnosa". To dalje znači da se na ugovaranje takvih usluga primjenjuju relevantne odredbe ZOO, ali i drugih odgovarajućih propisa kojima se bliže uređuje određena oblast. Ustavni sud ovdje neće ulaziti u pitanje pravne prirode ugovora koji korisnici zaključuju s tuženim kao isporučiocem toplotne energije, ali primjećuje da ZOO ne sadrži bilo kakvu odredbu koja bi isključila mogućnost da bilo koji ugovor može biti raskinut pod uvjetima predviđenim tim ili odgovarajućim drugim zakonom. U konkretnom slučaju, relevantni Zakon o komunalnim djelatnostima je eksplicitno propisao mogućnost korisnika usluge da tu uslugu otkaže pod uvjetima iz člana 17. stav 3. ovog zakona, i to: 1) da postoje tehničke mogućnosti i 2) da se ne ugrozi kvalitet korištenja i standard drugih korisnika ili da se time ne bi negativno utjecalo na okoliš. Također, ovaj zakon propisuje u članu 4. stav 2. da će se podzakonskim aktima bliže regulirati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti.

40. U konkretnom slučaju, Vrhovni sud je zaključio da apelantica nije dokazala postojanje uvjeta iz člana 17. stav 3. Zakona o komunalnim djelatnostima. Međutim, Ustavni sud smatra da za takav stav Vrhovni sud nije dao relevantno obrazloženje, zbog čega se ne može zaključiti da je on zasnovan na utvrđenim činjenicama u prvostepenom postupku. U tom postupku, Općinski sud je na osnovu provedenih dokaza zaključio da postoje tehničke mogućnosti izdvajanja apelanticinog stana sa sistema grijanja tuženog. Međutim, s druge strane, Općinski sud je, kao i Vrhovni, prihvatio mišljenje vještaka po kojem bi došlo do pothlađivanja drugih stanova i smanjenja kvaliteta grijanja u okolnim stanovima. Pri tome su ovi sudovi u obrazloženjima potpuno zanemarili svjedočenja saslušanih svjedoka, od kojih je jedna svjedokinja navela da je tuženi isključio sa svoje mreže jednog korisnika u istoj zgradi zbog toga što nije uredno plaćao naknadu za grijanje od 40% (koja se plaća u slučaju privremenog isključenja sa sistema grijanja, a stan se ne zagrijava). Sudovi su također zanemarili i to da je vještak ovakvo mišljenje iznio pod uvjetom da apelantica ne nastavi grijati svoj stan, zanemarujući činjenicu da je apelantica tražila raskid ugovora zato što je smatrala da joj tuženi ne isporučuje dovoljno toplotne energije. Imajući ovo u vidu, ostaje nejasno na osnovu čega je Općinski, a zatim i Vrhovni sud, prihvatio zaključak vještaka o mogućem pothlađivanju okolnih stanova u situaciji kada apelantica nije tražila isključenje s grijanja općenito, već raskid ugovora s tuženim s ciljem da uvede etažno grijanje putem gasnog sistema koji je instaliran u zgradi u kojoj se nalazi njen stan, i to u situaciji kada tuženi, po vlastitom nahođenju i bez ispitivanja posljedica po ostale stanove, isključi nekog korisnika zbog neplaćanja. Mogućnost da tuženi tako postupa ukazuje na eventualnu neravnopravnost ugovornih strana koja je zabranjena članom 10. ZOO, o čemu se sudovi nisu izjašnjavali iako je nesumnjivo da su na ove ugovorne odnose primjenjiva opća načela ZOO, na šta eksplicitno upućuje Zakon o potrošačima.

41. Ustavni sud, također, ukazuje da je Odluka o opštim uslovima donesena 1982. godine. U toj odluci ne postoji mogućnost trajnog isključenja korisnika sa sistema centralnog grijanja tužene, već isključenje može biti samo privremeno dok traju "vanredne okolnosti" navedene u članu 34. Odluke, nakon čega je korisnik "obavezan da nastavi s preuzimanjem ugovorene količine toplotne energije". Dakle, u konkretnom slučaju je na obligaciono-pravni odnos apelantice i tuženog primijenjen podzakonski akt koji je donesen u uvjetima koji su politički, društveno i pravno bili potpuno drugačiji od današnjih i u kojima se prvenstveno štitila tadašnja društvena imovina, a primijenjen je bez vođenja računa o postojanju slobodnog tržišta i obaveznosti zaštite prava na imovinu u smislu Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije. Naime, član IV Ustava Bosne i Hercegovine propisuje "punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine", čime je uvedeno načelo slobodnog tržišta, karakteristično za države liberalne demokratije. Dalje, Evropska konvencija je dio ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine i na osnovu člana II/2. Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuje se direktno i nadređena je svim drugim zakonima. Ovo znači da je zaštita ljudskih prava, uključujući i pravo na imovinu, u njihovom punom obimu i sadržaju, visoko na ljestvici ustavno-pravne zaštite. Tu zaštitu moraju pružiti, na osnovu člana II/6. Ustava Bosne i Hercegovine, "svi sudovi, ustanove, organi vlasti [...]", što praktično znači da se o zaštiti ljudskih prava, pa dakle i prava na imovinu, mora voditi računa uvijek kada javna vlast vrši svoja ovlaštenja bilo donošenjem propisa bilo njihovom primjenom. Ovo ne mijenja ni činjenica da je Zakonom o ministarstvima propisano da će se "do donošenja odgovarajućih zakona i propisa" primjenjivati važeći zakoni i propisi budući da se oni mogu primjenjivati samo u mjeri i na način na koji se ne krše obaveze iz Ustava Bosne i Hercegovine, što je zahtjev načela vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Također, ni navodi Općinskog suda da propisi još nisu doneseni ili harmonizirani ne mogu biti na štetu prava pojedinaca na imovinu ili bilo kojeg drugog ustavnog odnosno ljudskog prava. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra proizvoljnim način na koji su primijenjeni relevantni propisi, zbog čega se ne može zaključiti da je miješanje u apelanticino pravo na imovinu bilo "zakonito" na način na koji to zahtijeva član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

42. S obzirom na navedeni zaključak, ostali aspekti člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu relevantni, te ih Ustavni sud neće razmatrati, već zaključuje da je u konkretnom slučaju prekršeno apelanticino pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

43. S obzirom na zaključak u odnosu na pravo na imovinu Ustavni sud, također, smatra da nema potrebe posebno razmatrati navode o kršenju prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije.


VIII. Zaključak



44. Ustavni sud zaključuje da je prekršeno apelanticino pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju kada su sudovi odbili apelanticin tužbeni zahtjev za raskid ugovora o isporuci toplotne energije s tuženim, primjenjujući proizvoljno relevantne propise, zbog čega se ne može zaključiti da je miješanje u apelanticino pravo na imovinu bilo "zakonito" u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

45. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

46. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.









Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mirsad Ćeman, s. r.
User avatar
azurna_obala
Posts: 5572
Joined: 06/11/2010 03:22
Location: Tamo gdje nebo ljubi more

#2611 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by azurna_obala »

Radijator led, šta se dešava?
User avatar
oldtajmer
Posts: 4867
Joined: 13/04/2013 09:43
Location: Royston Vasey

#2612 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by oldtajmer »

ovi supci bas zaboravili da upale grijanje,izgleda da su se nakon mjesec dana kako ne pale grijanje bas oducili od toga
kikilika
Posts: 258
Joined: 10/01/2011 22:41

#2613 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by kikilika »

radijator u dnevnoj sobi mi je hladan, pokusao sam ga danas odzraciti i nije nista pomoglo - prije odzracivanja je bio bar mlak, sada je hladan kao led (dvije glavne cijevi koje izlaze iz parketa su vrele, ali su preostale cijevi i sva rebra ledeni); ostali radijatori su ok, neke sam ranije odzracio, a neke nije trebalo; inace ovo je prvi put nakon najmanje 10-ak godina da sam trebao nesto raditi, prije nisam imao nikakvih problema; zvao sam predstavnika stanara da provjerim da li preko njega trebam prijaviti problem toplanama i dobio odgovor da toplane sa ovim nemaju nista i da trebam privatno naci nekoga da ovo pogleda; provjericu sutra sa toplanama da li je ovo tacno; ne mogu da vjerujem da ovo nije u nadleznosti toplana, da li je neko imao slican problem?
shandrprcSA
Posts: 9789
Joined: 23/02/2013 08:16

#2614 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by shandrprcSA »

Toplane su nadlezne samo do zgrade
User avatar
VladaFBiH
Posts: 4362
Joined: 01/02/2012 12:32
Location: rajvoSa

#2615 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by VladaFBiH »

kikilika wrote:radijator u dnevnoj sobi mi je hladan, pokusao sam ga danas odzraciti i nije nista pomoglo - prije odzracivanja je bio bar mlak, sada je hladan kao led (dvije glavne cijevi koje izlaze iz parketa su vrele, ali su preostale cijevi i sva rebra ledeni); ostali radijatori su ok, neke sam ranije odzracio, a neke nije trebalo; inace ovo je prvi put nakon najmanje 10-ak godina da sam trebao nesto raditi, prije nisam imao nikakvih problema; zvao sam predstavnika stanara da provjerim da li preko njega trebam prijaviti problem toplanama i dobio odgovor da toplane sa ovim nemaju nista i da trebam privatno naci nekoga da ovo pogleda; provjericu sutra sa toplanama da li je ovo tacno; ne mogu da vjerujem da ovo nije u nadleznosti toplana, da li je neko imao slican problem?
on treba da prijavi upravitelju problem a ovi će dalje da rješavaju - ništa privatno osim ako ti se baš ne žuri i nemaš grijanja ali tada sve ti plaćaš... i tačno je da su toplane odgovorne samo do zgrade (često na kraju oni otklanjaju kvar ali kontaktira upravitelj)
User avatar
un1ted
Posts: 9957
Joined: 20/10/2012 13:29
Location: Tema onih koji zaradjuju do 500KM viewtopic.php?f=77&t=82867&p=17676078#p17676

#2616 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by un1ted »

Pa ko ce rjesavati kvar? Kazes da toplane nemaju nista, da prijavu upravitelju, zar oni imaju nešto sa radijatorima?
User avatar
Haris.ba
Posts: 24396
Joined: 08/09/2005 20:08

#2617 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Haris.ba »

un1ted wrote:Pa ko ce rjesavati kvar? Kazes da toplane nemaju nista, da prijavu upravitelju, zar oni imaju nešto sa radijatorima?
Upravitelj angažuje toplane i plati im. Ili svoje majstore ako može bez toplana. Stvar je troškova, ko ih snosi.

Za neke popravke mora sam etažni vlasnik da plati. Ali, opet ništa privatno da angažuje.

Meni ovo zvuči kao klasična nadležnost upravitelja. E sad. Stvar je ima li se duga prema upravitelju.
User avatar
un1ted
Posts: 9957
Joined: 20/10/2012 13:29
Location: Tema onih koji zaradjuju do 500KM viewtopic.php?f=77&t=82867&p=17676078#p17676

#2618 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by un1ted »

Sta je s ventilima? Ja zvao toplane, kazu to je moje. Nemam ventile na radijatorima, moram otvarati prozor :D
User avatar
VladaFBiH
Posts: 4362
Joined: 01/02/2012 12:32
Location: rajvoSa

#2619 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by VladaFBiH »

un1ted wrote:Sta je s ventilima? Ja zvao toplane, kazu to je moje. Nemam ventile na radijatorima, moram otvarati prozor :D
ugradi ih ili puštaj onaj otrov iz vana u stan pa se truj :)

mislim da je uvijek instalacija u stanu bila tvoja i da si ti dužan da se brineš o istoj... a ovo s otvaranjem da se rashladi će se samo riješiti za par godina kada svi dobijemo kalorimetre...
tempuser
Posts: 17100
Joined: 08/04/2015 10:35

#2620 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by tempuser »

VladaFBiH wrote:
mislim da je uvijek instalacija u stanu bila tvoja i da si ti dužan da se brineš o istoj... a ovo s otvaranjem da se rashladi će se samo riješiti za par godina kada svi dobijemo kalorimetre...
Kad sam kupovao stan u jednoj sobi nije bilo radijatora, piao bivsu vlasnicu gdje je, kaze bilo neko tesitranje, ljudi iz Toplana vojeli da nesto nije uredu, demontirali i odnijeli.
User avatar
muha_sa
Posts: 128486
Joined: 12/11/2004 23:33
Location: rajvosa

#2621 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by muha_sa »

kikilika wrote:radijator u dnevnoj sobi mi je hladan, pokusao sam ga danas odzraciti i nije nista pomoglo - prije odzracivanja je bio bar mlak, sada je hladan kao led (dvije glavne cijevi koje izlaze iz parketa su vrele, ali su preostale cijevi i sva rebra ledeni); ostali radijatori su ok, neke sam ranije odzracio, a neke nije trebalo; inace ovo je prvi put nakon najmanje 10-ak godina da sam trebao nesto raditi, prije nisam imao nikakvih problema; zvao sam predstavnika stanara da provjerim da li preko njega trebam prijaviti problem toplanama i dobio odgovor da toplane sa ovim nemaju nista i da trebam privatno naci nekoga da ovo pogleda; provjericu sutra sa toplanama da li je ovo tacno; ne mogu da vjerujem da ovo nije u nadleznosti toplana, da li je neko imao slican problem?
nisi dobro ozracio :-)
User avatar
VladaFBiH
Posts: 4362
Joined: 01/02/2012 12:32
Location: rajvoSa

#2622 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by VladaFBiH »

muha_sa wrote:
kikilika wrote:radijator u dnevnoj sobi mi je hladan, pokusao sam ga danas odzraciti i nije nista pomoglo - prije odzracivanja je bio bar mlak, sada je hladan kao led (dvije glavne cijevi koje izlaze iz parketa su vrele, ali su preostale cijevi i sva rebra ledeni); ostali radijatori su ok, neke sam ranije odzracio, a neke nije trebalo; inace ovo je prvi put nakon najmanje 10-ak godina da sam trebao nesto raditi, prije nisam imao nikakvih problema; zvao sam predstavnika stanara da provjerim da li preko njega trebam prijaviti problem toplanama i dobio odgovor da toplane sa ovim nemaju nista i da trebam privatno naci nekoga da ovo pogleda; provjericu sutra sa toplanama da li je ovo tacno; ne mogu da vjerujem da ovo nije u nadleznosti toplana, da li je neko imao slican problem?
nisi dobro ozracio :-)
vjerovatno je ventil "zaglavio" od starosti - malo treba onu iglicu pritisnuti i izvući i proradit će
User avatar
Fudo Bosna
Posts: 2462
Joined: 18/10/2012 16:23

#2623 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Fudo Bosna »

Je li neko upratio ovu veoma bitnu i katastrofalnu za potrosace danasnju vijest da se od 01.01.2020, dakle, za godinu dana, vise grijanje nece placati po kvadratu nego po izracunatom utrosku po haustorskim kalorimetrima osim tamo gdje bude uslova za individulne mjerace?

Ovo je katastrofa i ne znam jesu li ljudi koji se griju preko Toplana svjesni sta ova pljacka potrosaca znaci?


Prije nekoliko godina, mislim oko 2014 su poslali te eksperimentalne racune , kao da vidimo "ustede" te po zajednickom kalorimetru za hasustor ,( mislim da su to dobile samo zgrade gdje je to bilo ugradjeno) Koliko se sjecam za stan od 60 m2 sam dobijao taj " pilot racun " od 500 km a moj rodjak za stan od 40m2 , oko 300km , mislim da je bio obuhvacen januar i februar, mozda je bilo u tom eksperimentalnom periodu i nesto manje , taj tabelarni prikaz, ali sjecam se ovih cifri za januar?

Katastrofa, radicemo samo da platimo Toplane. Sada u stanu od 60 m2 , imam tu "nesrecu" da me griju toplane, placam 7 mjeseci oko130 km a 5 ljetnih nesto manje od 40 tak km, ako ovo prodje i ako se narod/potrosaci ne pobune dolazice nam zimi, za stan od 60 m2 do 500 km a ljeti pausal od 40 tak km?

Katastrofa , na hiljade gradjana nece moci to placati?!
User avatar
Qler
Posts: 23547
Joined: 18/10/2004 14:49
Location: Sarajevo

#2624 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Qler »

Ako je zgrada utopljena i ako se racionalizuje potrošnja (ne drži prozor otvoren čitav dan, noću smanji temperatura) realno bi račun morao biti manji od ovog koji sad plaćaš...
User avatar
Fudo Bosna
Posts: 2462
Joined: 18/10/2012 16:23

#2625 Re: Toplane iskljucuju grijanje neplatisama

Post by Fudo Bosna »

Qler wrote:Ako je zgrada utopljena i ako se racionalizuje potrošnja (ne drži prozor otvoren čitav dan, noću smanji temperatura) realno bi račun morao biti manji od ovog koji sad plaćaš...
Ako imas zajednicki sat a vjerovatno za individualne kalorimetre nece biti svugdje moguca ugradnja ovo je katastrofa, zao mi je sto ne sacuvah te "pilot racune" od prije nekoliko godina , iznos se sa haustorskog mjeraca kao sa vodomjera dijeli na stanove tada sam, koliko se sjecam placao oko 80km a racun eksperimentalni bio oko500 km ja konkretno i veoma veliki broj ljudi tesko da cu to moci platiti...

Moje iskustvo sa vodomjerom...
Ako je mjerilo zajednicko pa cak i ako "utoplis" zgradu, nece niko stedjeti a nema ni uslova da zavrces stare radijatore a vecina zgrada je izgradjena od 1980 tih do 1960 pa nisu utopljene...
Post Reply