Topi se i Sibir
Prvi put od nastanka prije 11.000 godina topi se najveca zaledena povrsina planeta. Podrucje vjecnog leda koje se prostire na vise od milijun kvadratnih kilometara pretvara se u plitka jezera i bare.
Ruski znanstvenici koji su se vratili iz podrucja zapadnog Sibira izvijestili su da bi do sada nezabiljezeno otapanje leda, na povrsini vecoj nego sto je cine Francuska i Njemacka zajedno, moglo osloboditi milijarde tona metana, vrlo potentnog staklenickog plina.
Vijesti o dramaticnoj transformaciji jednog od najmanje posjecivanijih krajolika na Zemlji, stigla je od Sergja Kirpotina, botanicara s Drzavnog sveucilista u Tomsku i i Judith Marquand sa Sveucilista u Oxfordu.
Kirpotin to opisuje kao "ekolosko kliziste ciji je proces nepovratan" i da je to "nesumnjivo povezano s globalnim zatopljenjem". On kaze da se citavo subarkticko podrucje Sibira pocelo ubrzano topiti u zadnje tri do cetiri godine.
Ono sto je do nedavno bilo nepregledno podrucje pod vjecnim ledom, sada se pretvara u vodeni krajolik s jezerima, od kojih su neka vec veca od kilometra. Kirpotin sumnja da je preden neki nepoznati kriticni prag sto je pokrenulo otapanje.
Zapdni Sibir zagrijava se brze nego bilo koje drugo podrucje na planetu, s povecanjem temperature od 3 °C u posljednih 40 godina.
Vjeruje se da je zagrijavanje kombinacija ljudskih utjecaja na promjenu klime, ciklickih promjena u atmosferskoj cirkulaciji poznatoj kao Arkticka oscilacija, uz povratni efekt koji uzrokuje otapanje leda, a to je izlaganje golog tla i oceana Suncevim zrakama.
Golo tlo i oceanska voda apsorbiraju puno vise toline od bijelog leda i snijega, sto onda opet dovodi do brzeg otapanja, veceg zagrijavanja i tako u krug.
Slicno zagrijavanje uoceno je i na Aljasci, odakle je pocetkom ljeta Jon Pelletier sa Sveucilista Arizona javio o dramaticnom povecanju jezera koja ce se, nastavi li se otapanje istim intenzitetom, uskoro jednostavno preliti u Arkticki ocean.
Nalazi iz zapadnog Sibira uslijedili su nakon sto je prije dva mjeseca objavljeno da je u istocnom Sibiru u zadnjih 30 godina nestalo tisuce jezera, takoder zbog klimatksih promjena.
Ova ocita kontradikcija posljedica je dvaju suprotnih krajeva istog procesa, koji je poznat kao termokarsk.
U tom procesu, povecanje temperature najprije uzrokuje podizanje leda, cime se nabora glatka povrsina vjecnog leda. Kada se led pocne topiti, voda se skuplja u tim naborima na povrsini, stvaraju se bare koje se ne mogu isusiti zbog smrznutog tla ispod sebe.
Bare rastu sve dok ne dosegnu velicinu jezera, ispod kojeg se prije ili kasnije otopi sav led i citava vodena povrsina nakon toga jednostavno propadne u zemlju.
Sibirski led nastao je na kraju zadnjeg ledenog doba, prije 11.000 godina. Od onda se u njemu skuplja metan i najvise ge ima u povrsinskom vjecnom ledu, ali ponekad se nalazi i u dubljim slojevima ledenih struktura poznatih kao klatrati.
Larry Smith s Kalifornijskog sveucilista procjenjuje da samo u Sibiru ima nekih 70 milijardi tona metana, sto je cetvrtina sveg metana natalozenog u povrsini Zemlje.
Njegova kolegica Karen Frey kaze da se zagrijavanjem povrsina isusuje, metan oksidira te se na kraju u atmosferu oslobodi kao ugljicni dioksid.
No, ostane li tlo vlazno, kao sto je sada slucaj u zapadnom Sibiru, tada se metan oslobada direktno u atmosferu. To je tragicno zbog toga jer je metan, kao staklenicki plin, 20 puta potentniji od ugljicnog dioksida.
U svibnju ove godine je Katey Walter sa Sveucilista Aljaska rekla da je u istocnom Sibiru pronasla nakupine metana koji u mjehuricima izlazi kroz vjecni led tolikom brzninom da se povrsina ne smrzava ni usred zime.
Medunarodno istrazivacko partnerstvo, poznato kao Global Carbon Project pocetkom ove godine je ukazalo na otapanje vjecnog leda kao glavnog izvora ubrzanih klimatkih promjena uslijed kojih bi se u Zemljinu atmosferu uskoro moglo osloboditi vise stotina milijardi tona staklenickih plinova.
A onda... bit ce vec puno prekasno
Topi se i Sibir
Moderator: anex
-
Zadig
- Posts: 5755
- Joined: 25/02/2005 19:39
- Location: British Columbia
#4
ima na bbc klimatski model promjene temperature zemlje...
uzas zivi
http://www.bbc.co.uk/climate/
toplo preporucujem link
uzas zivi
http://www.bbc.co.uk/climate/
toplo preporucujem link
-
Thanatos
- Posts: 228
- Joined: 12/08/2005 04:20
- Location: Zagreb
- Contact:
#5
To je dobar primjer kako je krhka prirodna ravnoteža...Golo tlo i oceanska voda apsorbiraju puno vise toline od bijelog leda i snijega, sto onda opet dovodi do brzeg otapanja, veceg zagrijavanja i tako u krug.
Koliko ja znam mi živimo još uvijek u ledenom dobu, točnije na njegovom kraju... tako da su te promjene možda ipak ugl. prirodne...prelazak u toplije klimatsko razdoblje...mislim da to nekako radi ciklički-naizmjenično toplija & hladna razdoblja, to je povezano s aktivnošću Sunca.
-
rajvosa
- Posts: 738
- Joined: 06/10/2002 00:00
#6
Sedam americkih grupa za zastitu zivotne sredine (Enviromental Defense Fund, Natural Resuorces Defense Council, Sierra Club, Union of Concerned Scientists, U.S. Public Interest Research Group, World Resources Institute i World Wildlife Fund) zajedno su napravile mapu "ranih znakova upozorenja" na globalno zagrijavanje. Podijeljeni su u dvije kategorije: otisci prstiju - direktne manifestacije zagrijavanja, i glasnici - dogadjaji koji bi mogli postati cesci i rasireniji sa daljim zagrijavanjem. Magazin Time objavio je ovu mapu u decembru prosle godine.
"GLASNICI"
Nestanak zivotinjskih vrsta
KALIFORNIJA: Edithin karirani leptir nestao je iz donjih slojeva i ispod juznih granica svog podrucja razmnozavanja.
ANTARKTIK: Populacije Adelie pingvina opala je za 33 posto u 25 godina zbog topljenja leda na kojem zive.
KANADSKI ARKTIK: Broj Pearyjevih sjevernoamerickih sobova opao je sa 24.000 u 1961. na svega 1.100 u 1997, uglavnom zbog teskih snjegova i ledene kise koji su pokrili njihove zalihe hrane.
Oluje i poplave
AUSTRALIJA: Od 15. do 17. augusta 1998, oluja je nanijela skoro 30 centimetara kise na Sydney, tri puta vise od prosjeka padavina za cijeli mjesec u tom periodu godine.
KOREJA: Teske poplave u julu i augustu 1998. godine. U nekim danima kisni nanos je dosegao visinu od 25 centimetara.
KALIFORNIJA: U Santa Barbari u februaru 1998. palo je 55,22 centimetra kise, sto je najvisi mjesecni iznos ikad zabiljezen.
Sirenje bolesti
KENIJA: Stotine ljudi je umrlo 1997. godine od malarije u brdovitim predjelima, gdje tamosnje stanovnistvo nikada prije nije bilo izlozeno ovoj bolesti.
KOLUMBIJA: U Andima, komarci koji mogu prenositi zutu groznicu su se pojavili na visini od 2.195 metara, iako se do sada nisu pojavljivali na visinama vecim od 1.000 metara.
INDONEZIJA: U 1997. godini malarija je po prvi put primijecena na visini od 2.100 metara, u provinciji Irian Jaya.
Suse i pozari
SPANIJA: Vise od 500.000 hektara sume izgorjelo je 1994. godine.
MEKSIKO: Oko 506.000 hektara sume nestalo je u vatri za vrijeme ozbiljne suse 1998.
INDONEZIJA: Oko 800.000 hektara zemlje izgorjelo je 1998. godine, ukljucujuci i vec unisteno sumsko obitavaliste kalimatanskog orangutana.
Preuranjeno proljece
ENGLESKA: 31 posto od 65 proucavanih pticijih vrsta 1995. je polagalo svoja jaja prosjecno 8,8 dana ranije nego 1971. godine.
ALJASKA: Cetiri od pet najranijih topljenja rijeke Tanana u 82 godine, koliko se biljeze ovi podaci, desili su se u toku '90-ih.
NEW HAMPSHIRE: Vrijeme u kojem je jezero Mirror pokriveno ledom skraceno je za oko pola dana u posljednjih 30 godina.
"OTISCI PRSTIJU"
Toplotni talasi
TIBET: U Lhasi, glavnom gradu Tibeta, 1998. zabiljezen je najtopliji juni, od kada se biljeze ovi podaci. Temperature su dostizale visinu od 23 stepena Celzijusa u toku 23 dana.
KAIRO: 1998. godine zabiljezen je, u arhivama, najtopliji august u historiji. Temperatura je 6. augusta bila 41 stepen Celzijusa.
NEW YORK CITY: 1999. zabiljezen je najtopliji juli u historiji, sa temperaturama koje su prelazile 35 stepeni Celzijusa punih 11 dana.
Povecanje nivoa mora
BERMUDA: Poplave koje su nastale kao posljedica prodora okeana unistile su priobalne mladice sume.
HAVAJI: Porast visine mora u zalivu Waimea, uz razvoj priobalja, doprinio je znacajnom gubitku podrucja plaze u posljednjih 90 godina.
FIJI: Granica morske obale povlaci se 15 centimetara godisnje u posljednjih 90 godina, prema lokalnim izvjestajima.
Otapanje glecera
INDIJA: Glecer Gangotri se povlaci 30 metara godisnje.
RUSIJA: U planinama Kavkaza nestalo je pola ukupne kolicine glecerskog leda u posljednjih 100 godina.
PERU: Glecer Qori Kalis u Andama povlaci se 30,5 metara godisnje, sto je sedmostruko povecanje od '60-ih i '70-ih.
Polarno zagrijavanje
ALJASKA: U Barowu je prosjecni broj dana bez snijega u ljeto povecan sa manje od 80 u '50-im na vise od 100 u '90-im.
ARKTICKI OKEAN: Podrucje pokriveno morskim ledom smanjilo se oko sest posto od 1978. do 1995. godine.
ANTARKTIK: Skoro 2.980 kvadratnih kilometara podvodnih grebena Larson B i Wilkins nestalo je od marta 1998. do marta 1999. godine.
"GLASNICI"
Nestanak zivotinjskih vrsta
KALIFORNIJA: Edithin karirani leptir nestao je iz donjih slojeva i ispod juznih granica svog podrucja razmnozavanja.
ANTARKTIK: Populacije Adelie pingvina opala je za 33 posto u 25 godina zbog topljenja leda na kojem zive.
KANADSKI ARKTIK: Broj Pearyjevih sjevernoamerickih sobova opao je sa 24.000 u 1961. na svega 1.100 u 1997, uglavnom zbog teskih snjegova i ledene kise koji su pokrili njihove zalihe hrane.
Oluje i poplave
AUSTRALIJA: Od 15. do 17. augusta 1998, oluja je nanijela skoro 30 centimetara kise na Sydney, tri puta vise od prosjeka padavina za cijeli mjesec u tom periodu godine.
KOREJA: Teske poplave u julu i augustu 1998. godine. U nekim danima kisni nanos je dosegao visinu od 25 centimetara.
KALIFORNIJA: U Santa Barbari u februaru 1998. palo je 55,22 centimetra kise, sto je najvisi mjesecni iznos ikad zabiljezen.
Sirenje bolesti
KENIJA: Stotine ljudi je umrlo 1997. godine od malarije u brdovitim predjelima, gdje tamosnje stanovnistvo nikada prije nije bilo izlozeno ovoj bolesti.
KOLUMBIJA: U Andima, komarci koji mogu prenositi zutu groznicu su se pojavili na visini od 2.195 metara, iako se do sada nisu pojavljivali na visinama vecim od 1.000 metara.
INDONEZIJA: U 1997. godini malarija je po prvi put primijecena na visini od 2.100 metara, u provinciji Irian Jaya.
Suse i pozari
SPANIJA: Vise od 500.000 hektara sume izgorjelo je 1994. godine.
MEKSIKO: Oko 506.000 hektara sume nestalo je u vatri za vrijeme ozbiljne suse 1998.
INDONEZIJA: Oko 800.000 hektara zemlje izgorjelo je 1998. godine, ukljucujuci i vec unisteno sumsko obitavaliste kalimatanskog orangutana.
Preuranjeno proljece
ENGLESKA: 31 posto od 65 proucavanih pticijih vrsta 1995. je polagalo svoja jaja prosjecno 8,8 dana ranije nego 1971. godine.
ALJASKA: Cetiri od pet najranijih topljenja rijeke Tanana u 82 godine, koliko se biljeze ovi podaci, desili su se u toku '90-ih.
NEW HAMPSHIRE: Vrijeme u kojem je jezero Mirror pokriveno ledom skraceno je za oko pola dana u posljednjih 30 godina.
"OTISCI PRSTIJU"
Toplotni talasi
TIBET: U Lhasi, glavnom gradu Tibeta, 1998. zabiljezen je najtopliji juni, od kada se biljeze ovi podaci. Temperature su dostizale visinu od 23 stepena Celzijusa u toku 23 dana.
KAIRO: 1998. godine zabiljezen je, u arhivama, najtopliji august u historiji. Temperatura je 6. augusta bila 41 stepen Celzijusa.
NEW YORK CITY: 1999. zabiljezen je najtopliji juli u historiji, sa temperaturama koje su prelazile 35 stepeni Celzijusa punih 11 dana.
Povecanje nivoa mora
BERMUDA: Poplave koje su nastale kao posljedica prodora okeana unistile su priobalne mladice sume.
HAVAJI: Porast visine mora u zalivu Waimea, uz razvoj priobalja, doprinio je znacajnom gubitku podrucja plaze u posljednjih 90 godina.
FIJI: Granica morske obale povlaci se 15 centimetara godisnje u posljednjih 90 godina, prema lokalnim izvjestajima.
Otapanje glecera
INDIJA: Glecer Gangotri se povlaci 30 metara godisnje.
RUSIJA: U planinama Kavkaza nestalo je pola ukupne kolicine glecerskog leda u posljednjih 100 godina.
PERU: Glecer Qori Kalis u Andama povlaci se 30,5 metara godisnje, sto je sedmostruko povecanje od '60-ih i '70-ih.
Polarno zagrijavanje
ALJASKA: U Barowu je prosjecni broj dana bez snijega u ljeto povecan sa manje od 80 u '50-im na vise od 100 u '90-im.
ARKTICKI OKEAN: Podrucje pokriveno morskim ledom smanjilo se oko sest posto od 1978. do 1995. godine.
ANTARKTIK: Skoro 2.980 kvadratnih kilometara podvodnih grebena Larson B i Wilkins nestalo je od marta 1998. do marta 1999. godine.
-
tigris
- Posts: 3670
- Joined: 25/01/2005 14:21
- Location: sarajevo
#8
upravo tako.....interesantno , da koliko god naucnici upozoravaju na posljedice ljudi i dalje unistavaju planetu.....kao da iza njih samih nece ostati njihova djeca, unuci itd.pitt wrote:jos malo pa veliki dernek i sami cemo sebi presuditiKO nas jebe kad smo glupi
-
manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#10
A mi se ponašamo kao da ovo nema veze s namaPrvi put od nastanka prije 11.000 godina topi se najveca zaledena povrsina planeta. Podrucje vjecnog leda koje se prostire na vise od milijun kvadratnih kilometara pretvara se u plitka jezera i bare.
kad počne ........ biće ribe ........ u dnevnim sobama.