Tekstovi: Par riječi o slovima

ragib · Post by **ragib** » 06/07/2004 20:41

Edin Tule

Ako rastavimo rečenicu na proste faktore dobit cemo skup riječi. Krenemo li tim postupkom uproštavanja dalje shvatit cemo da je osnovna jedinica jedne riječi slovo. Svaka knjiga je, pojednostavljeno rečeno, zbir riječi ili materija nastala brojnim kombinacijama 30-tak slova koje su rezultirale u sadržaje mnogobrojnih poruka. Ista stvar je sa tekstom koji trenutno čitate.

Svako slovo, pored toga sto ima svoj specifičan oblik, ima i svoj poseban zvuk. Tako da je svaka riječ i rečenica skup zvukova koji imaju svoj ritam definisan obaveznom primjenom intonacije, akcenata, dužina...a sto se modernim jezikom zove muzika.

Muzika, osim toga što je kombinacija zvukova i ritma, može biti definisana kao jezik emocija i duše ili mudrost koju ljudi nisu znali izreci jezičkim značenjima pa su se poslužili elementom zvuka koji uspješno aktivira dušu čovjeka zajedno sa emocijama.

Različiti jezici su odlikovani različitim alfabetima a koji nastaju unutar vokalnog aparata. Muzikalnost određenog jezika (slova) ovisi o širini fonetskih ishodišta u voklanom aparatu. Najmuzikalniji su oni jezici čija slova izviru duboko iz grla, zatim nastaju unutar cijele usne šupljine uz neizbjeznu pomoć virtuoznog jezika pa sve do samih izlaznih vrata vokalnog aparata – usana.

Slova su u svojoj jačini, slabosti, prodornosti, nježnosti, kompleksnosti ili pak jednostavnosti poput ljudi. U arapskom jeziku čak postoje ”predostrožna” slova sa zanimljivo ograničenim ”društvenim” odnosima, a to su slova koja se vezu sa drugim slovima samo sa svoje desne strane ( elif, waw, dal, zal, ra, za), te ne dozovoljavaju drugim slovima da im naruše prostornu distancu sa lijeve strane, štiteći se na taj nacin od uticaja faktora okoline na lični karakter i specifičnosti.

Jedno od najkompleksnijih i najsuptilnijih slova arapskoga jezika je grleno, nehrapavo ”H”, koje dominira u riječima koje opisuju suptilne i kompleksne pojave: hubbun (ljubav), ruhun (duša), rahmetun (milost), hajatun (život) itd.

Jedno od najkomplesknijih slova bosanskog (slavenskih) jezika je slovo ”Lj”, a koje su naši preci koristili kao početno slovo imenica koje opisuju kompleksne i/li prefinjene pojave, npr: ljubav, ljubomora, ljepota, ljudi, ljeto, ljutnja, ljubičica itd.
Jedno od jakih i oštrih slova našeg jezika je i slovo ”Ž”, a koje je mahom korišteno priliko imenovanja izazovnih i opasnih stvari, npr.: život, žena, željezo, želja, žedj, žrtva, žetva, žilet, žica, žaljenje itd.

Analizirajuci izbor suglasnika i samoglasnika koji su korisitili naši preci za imenovanje određenih pojava možemo uočiti da li su spram tim pojavama osjećali averziju ili simpatiju.
Ako obratite pažnju samo na zvuk slijedećih rijeci, uz pretpostavku da ne znate njihova značenja, steći ćete dojam da su se naši preci, iz određenih razloga, užasavali pojava koje su opisane tim riječima, a to su: smrt, krst, krv, crv, trn, crn, škrt itd.

U bosanskom, ali i u drugim jezicima, riječi koje tvore suglasnici bez samoglasnika (a, e, i, o, u) su izuzetno rijetke iz prostog razloga sto krutošću, grubošću svoga zvuka opterećuju voklani aparat.

Zvuk slova (ili muzika određenog jezika) oblikuje naše misli, emocije, pa i raspoloženje. Podroban poznavalac različitih jezika stiče dojam da su specifičnosti određenog jezika (alfabeta) u dobroj mjeri preslikane na karakter pa i fizionomiju govornika tog jezika. Tako npr.: malajski i francuski jezik, uslijed mnoštva mehkih izgovora napućenih usana, odsustva krupnih glasova, jednoličnosti zvuka slova itd., spadaju u feminizirajuće jezike te su markirani kao jedan od faktora homoseksualizma ili isfeminiziranosti određenog broja muškaraca ta dva govorna područja. Ta isfeminiziranost se ogleda u nježnijoj tjelesnoj konstrukciji muških tijela (ali također izuzetnoj ženstvenosti žena tih podneblja), tankim glasovima, ženstvenim kretnjama itd.

Jezici sa mnostvom jakih, čvrstih i krupnih glasova (npr. arapski) oštrinom svoga zvuka zahtijevaju od ljudi koji ih govore disciplinu, postojanost, preciznost, jasan stav i čvrstinu. Tako da se i žena koja govori čisti arapski jezik doima izuzetno jakom i postojanom osobom.
Međutim, današnji arapi su zaobišli zahtjeve vlastitog jezika kroz vješto umekšavanje jakih slova (npr. ”dzim” u ”gim”, ”qaf” u ”gaf”/”kaf”, ”kef” u mehko c, itd.) bijegom od preciznosti (”zal” u ”za”, ”sa” u ”sin”), te devijacijom iz književnog (Kur´anskog) arapskog u različite bezlične dijalekte koji sa Kur´anskim arapskim imaju jako malo sličnosti. Suvišno je napominjati kako se to odrazilo na njihov karakter.

Bosanski jezik spada u skupinu jezika snažnoga zvuka, i to zahvaljujući krupnim i jakim slovima poput: DŽ, Č, Ž, Š itd. Ova slova su jedan od faktora koji su, pored ostalog, uticali na izrazenu muževnost, korpulentnost, grubost, dubok glas dobrog dijela ovdašnjih muškaraca (pa i muškobanjastost određenog dijela ženske populacije). Međutim, ponovo su uočljivi pokušaji bijega od zahijeva npr. bosanskog jezika i to kroz devijantan izgovor slova ”DŽ” u ”Đ”, umekšavanje tvrdoga ”Č” mehkim ”Ć” ili ublažavanje oštrog ”Š” u mekše ”S” itd., a koji su primjetni diljem BiH.

Zanimljivo je postaviti pitanje: kombinacijom kojih slova se postiže zvuk koji ima najpozitivniji uticaj na nase biće? Odgovor je: Suglasnika ”L” u kombinaciji sa samogalsnikom ”A”, dok su psihološke studije pokazale da čovjek u momentima radosti, sreće i opuštenosti spontano pjevuši tu kombinaciju ”la la la lala la la”.

LA ILAHE ILLA ALLAH = 6x L + vokal A

Interesantno je da islamska maksima ”la ilahe illa Allah” (nema boga sem Allaha), koju je po predajama Resulullaha a.s. poželjno izgovaratati svakodnevno što više puta, nosi u sebi suglasnik ”L” u kombinaciji sa samoglasnikom ”A” cak šest puta.
Dok Stvoritelj čovjeka, njegove psihe, njegovog voklanog aparata kaže u Knjizi koja je perfektna kombincija 28 slova (harfova):

”...a srca se doista, kad se ALLAH spomene smiruju!” (Ar-Ra´d: 28).

Ime Stvoritelja, Allah, nosi u sebi uduplano ”L” u kombinaciji sa samoglasnikom ”A”. Tako da je to još jedan objavljeni dokaz koji upucuje na uticaj muzike riječi (ali i ostalih proizvođaca zvukova) na naše raspoloženje, a taj uticaj je dokazan brojnim eksperimentima.

Iznad izložena komparativna analiza određenih psiholingvističkih aspekata različitih jezika upućuje, pored ostalog, na osjetljivost čovječije duše na sadržaje koje usvajamo auditivnim sistemom – uhom – a kroz koji su ljudi različitih interesa, od kako je svijeta i vijeka, nastojli umrtviti srce ili ga oživiti.

TIFA29 · Post by **TIFA29** » 06/07/2004 23:54

Ako obratite pažnju samo na zvuk slijedećih rijeci, uz pretpostavku da ne znate njihova značenja, steći ćete dojam da su se naši preci, iz određenih razloga, užasavali pojava koje su opisane tim riječima, a to su: smrt, krst, krv, crv, trn, crn, škrt itd.

Tako npr.: malajski i francuski jezik, uslijed mnoštva mehkih izgovora napućenih usana, odsustva krupnih glasova, jednoličnosti zvuka slova itd., spadaju u feminizirajuće jezike te su markirani kao jedan od faktora homoseksualizma ili isfeminiziranosti određenog broja muškaraca u ta dva govorna područja. Ta isfeminiziranost se ogleda u nježnijoj tjelesnoj konstrukciji muških tijela (ali također izuzetnoj ženstvenosti žena tih podneblja), tankim glasovima, ženstvenim kretnjama itd.

Da mi je samo znati ko na ovakve gluposti "nasjeda". Koliko li covjek mora biti prost (jednostavan), pa da ovakvo sto prihvata zdravo za gotovo.

delimiter · Post by **delimiter** » 07/07/2004 00:25

Tifa oprosti, ali tekst je izvanredan. A ovo sto si podvukao - krst - ocigledno si reagirao na prvu - nije li ti palo na pamet da je u stara vremena krst imao jedno sasma drugo znacenje nego danas tj. da je, prije nego je postao simbolom krscanstva, krst sluzio za nabijanje ljudi na isti tj. njihovo razapinjanje. Razmisli malo prije nego reagujes.

TIFA29 · Post by **TIFA29** » 07/07/2004 10:11

Kada je takav krst sluzio za razapinjanje ljudi, tada slavenski jezik (a kamoli bosanski) nije ni postojao. Tekst i dalje ostaje glupost. Ne cudi me da nisi reagovao i na drugi citat koji sam postavio, citat o mehkim slovima i njihovom utjecaju na fizionomiju, karakter pa i na seksualne sklonosti.

manijak1 · Post by **manijak1** » 07/07/2004 10:21

Željezničar Željo

fatalan tim za

?????????'

CiCiban · Post by **CiCiban** » 07/07/2004 10:29

mozda nema veze sa fizionomijom toliko.. ali sa temperamentom ima
isto vazi za podneblje i jela..
voljela bih vidjeti obuhvatniju analizu o proijeklu jezika i onome sto je uticalo na njihovo formiranje

progDVB · Post by **progDVB** » 07/07/2004 10:30

manijak1 wrote: Željezničar Željo fatalan tim za ?????????'

Najopasnija riječ koja počinje sa "ž"

ragib · Post by **ragib** » 07/07/2004 10:50

Ž & izazovne i opasne stvari - život, žena,
----------------------------------------------------

A zar nisu zene izazovno i opasne??

ragib · Post by **ragib** » 07/07/2004 11:04

Ovaj teks je pisao jedan psiholog draga Angela

jok ja

ragib · Post by **ragib** » 07/07/2004 11:18

izazovne i opasne.

Zivot jeste izazov slazem se u potpunosti, a zene takodjer pogotovo za muskarce koji nisu ozenjeni, da nebi nesto uradili sto se smatra u Islamu veliki grijeh.

novalic · Post by **novalic** » 07/07/2004 11:22

aj majko moja...

dobro imate strpljenja...

zato sto je psiholog ima pravo, ili zato sto se tekst ragibu svidja...

ispade da su svi francuzi skoro pa pederi...

joj majko, jeftine gluposti

CiCiban · Post by **CiCiban** » 07/07/2004 11:24

u poredjenju sa francuskinjama jesu:P

ovo se odnosilo na angelin post

)

novalic · Post by **novalic** » 07/07/2004 11:25

ma jel' to iz osobnog iskustva

novalic · Post by **novalic** » 07/07/2004 11:37

ouf, to je vec druga stvar

manijak1 · Post by **manijak1** » 07/07/2004 12:00

Ebi ga juče danas i sutra

čas se vole Francuzi čas su

nepoželjni; nego odakle Vam strpljenje da ovo gore pročitate

skroz

?

CiCiban · Post by **CiCiban** » 07/07/2004 12:09

odkud i tebi da chatas

manijak1 · Post by **manijak1** » 07/07/2004 12:13

Meni je to uobičajena replika na besmisao smisla značenja nekog slova.

CiCiban · Post by **CiCiban** » 07/07/2004 12:28

eh besmisao..je cudan sport.. narocito ako je beskonacan

manijak1 · Post by **manijak1** » 07/07/2004 12:30

Konačnost je ovo čega ?

Ako obratite pažnju samo na zvuk slijedećih rijeci, uz pretpostavku da ne znate njihova značenja, steći ćete dojam da su se naši preci, iz određenih razloga, užasavali pojava koje su opisane tim riječima, a to su: smrt, krst, krv, crv, trn, crn, škrt itd.

CiCiban · Post by **CiCiban** » 07/07/2004 13:56

pa to je povrsina:s?

manijak1 · Post by **manijak1** » 07/07/2004 14:11

Ne znam ali ovo mi je izašlo na istu

Bosanski jezik spada u skupinu jezika snažnoga zvuka, i to zahvaljujući krupnim i jakim slovima poput: DŽ, Č, Ž, Š itd. Ova slova su jedan od faktora koji su, pored ostalog, uticali na izrazenu muževnost, korpulentnost, grubost, dubok glas dobrog dijela ovdašnjih muškaraca (pa i muškobanjastost određenog dijela ženske populacije). Međutim, ponovo su uočljivi pokušaji bijega od zahijeva npr. bosanskog jezika i to kroz devijantan izgovor slova ”DŽ” u ”Đ”, umekšavanje tvrdoga ”Č” mehkim ”Ć” ili ublažavanje oštrog ”Š” u mekše ”S” itd., a koji su primjetni diljem BiH.

Mada u suštini

na nekim mjestima i nedostaju poneka slova ali ........kao da je to važno.

Tekstovi: Par riječi o slovima

#1 Tekstovi: Par riječi o slovima

#2

#3

#4

#5

#6

#7

#8

#9

#10

#11

#12

#13

#14

#15

#16

#17

#18

#19

#20

#21