Joe Kent, bivši ravnatelj američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma koji je ranije ovog tjedna podnio ostavku zbog zabrinutosti oko rata s Iranom, dao je opširan intervju bivšem voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu u kojem je detaljnije objasnio razloge svog odlaska.
Gostujući u podcastu "The Tucker Carlson Show", Kent je rekao da on i drugi visoki američki dužnosnici nisu imali priliku iznijeti svoje sumnje o zračnim napadima predsjedniku Donaldu Trumpu. Prema njegovim riječima, predsjednik se pri donošenju odluke o napadu na Iran oslanjao na uzak krug savjetnika, za razliku od prošle godine, kada je uoči 12-dnevnog sukoba vođena intenzivna interna rasprava.
Uzak krug ljudi
"Mislim da je krug ljudi oko njega bio vrlo uzak i da su svi bili dio istog informacijskog lanca. Mnogi su informacije dobivali iz istog ekosustava. Da smo razgovarali o stvarnoj obavještajnoj slici i budućnosti, danas bismo možda bili na drukčijem mjestu", rekao je Kent. Dodao je da su rasprave vođene iza zatvorenih vrata, bez prostora za suprotna mišljenja. "Nije bilo šanse da se čuju glasovi protivljenja", rekao je.
Na Carlsonovo pitanje o tome jesu li se stavovi izraelske vlade provlačili kroz Fox News i The Wall Street Journal, Kent je odgovorio potvrdno. "Izraelski dužnosnici ponavljali su iste tvrdnje, da će obogaćivanje uranija dovesti Iran do nuklearnog oružja u određenom roku."
Kent tvrdi i da "velik dio ključnih donositelja odluka nije imao pristup predsjedniku". "Nije bilo ozbiljne rasprave", rekao je odbivši imenovati osobe koje su djelovale kao "gatekeeperi". "Ne želim da se ovo pretvori u lavinu uvreda", dodao je.
Kao čelnik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, Kent je bio zadužen za analizu i detekciju terorističkih prijetnji, pod nadzorom ravnateljice Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, koja je u srijedu poručila da je na predsjedniku da procijeni predstavlja li Iran prijetnju.
Sve je pokrenuo Izrael
Kent, međutim, tvrdi da obavještajni podaci ne upućuju na to da Iran razvija nuklearno oružje. Smatra i da je Izrael potaknuo američku intervenciju signalizirajući da će djelovati samostalno, čime bi mogao ugroziti američke interese u regiji. "Nije bilo obavještajnih podataka koji bi ukazivali na neposredan napad, nikakvog scenarija tipa 11. rujna ili Pearl Harbora", rekao je Kent. Unatoč tome, Trump i Bijela kuća više su puta naveli "neposrednu prijetnju" kao razlog za napad.
Kent se osvrnuo i na izjave državnog tajnika Marca Rubija, koji je tvrdio da Iran predstavlja prijetnju jer bi mogao odgovoriti na potencijalni izraelski napad. "Ta logika je pogrešna. Nema razloga vjerovati da bi Iran napao bez provokacije", rekao je Kent.
Upozorio je i na moguće posljedice likvidacije iranskog režima. "Nisam obožavatelj Alija Hameneija, ali on je moderirao nuklearni program. Ako ga eliminirate, riskirate okupljanje oko režima", rekao je. Hamenei je poginuo u napadu 28.veljače.
Kent tvrdi da su izraelski premijer Benjamin Netanyahu i drugi dužnosnici intenzivno lobirali kod Trumpa, često s informacijama koje američke službe nisu mogle potvrditi. "Postojao je jasan jaz između obavještajnih podataka i informacija koje je predsjednik dobivao, kao i odluka koje je na temelju toga donosio", rekao je.
Pismo o ostavci
Kao razlog svog izlaska u javnost, Kent navodi osjećaj da su njegovi stavovi i komentari bili "ugušeni" prije nego što su uopće mogli doći do Bijele kuće. "Postalo mi je jasno da naše poruke ne dopiru do Bijele kuće", rekao je. Unatoč kritikama procesa, o Trumpu nije govorio negativno nazvavši ga "vrlo ljubaznim" nakon što ga je obavijestio o svojoj ostavci, kao i "odličnim pregovaračem", te je pohvalio njegov pristup Iranu u prvom mandatu.
Kentovo pismo o ostavci uklapa se u širi obrazac među istaknutim desničarskim komentatorima i političarima koji se otvoreno protive intervenciji, uključujući Carlsona, bivšu kongresnicu Marjorie Taylor Greene i bivšu voditeljicu Fox Newsa Megyn Kelly. Ni potpredsjednik J.D. Vance nije nedvosmisleno podržao rat. Prema izvještaju The Washington Post, Vance je navodno tijekom privatnog sastanka pokušao uvjeriti Kenta da ode tiho i da ne pravi veliku stvar od ostavke, ali mu to nije uspjelo.
Istovremeno, ekonomist E. J. Antoni, nekadašnji Trumpov kandidat za čelnika Zavoda za statistiku rada, izjavio je da je američko gospodarstvo preslabo da bi se nosilo s cijenom nafte od 100 dolara po barelu, upozoravajući na rastuće potrošačke cijene uzrokovane ratom u Iranu. "Gospodarstvo je slabije nego što smo mislili, a inflacija viša", rekao je Antoni za Financial Times dodajući da će rast cijena energije dodatno potaknuti inflacijske pritiske. Njegove izjave dolaze u trenutku rasta cijena nafte, Brent je u srijedu dosegnuo gotovo 110 dolara po barelu. Antoni je upozorio i na pogoršanje ekonomskih pokazatelja: rast BDP-a usporio je, veleprodajne cijene rastu brže od očekivanja, a tržište rada pokazuje slabosti uz pad broja zaposlenih. U međuvremenu, cijene goriva naglo su porasle, što dodatno opterećuje građane i poduzeća, dok republikanci strahuju da bi skupa cijena energenata mogla naštetiti njihovim izgledima na izborima za Kongres.
Opravdanje za rat
Kako u komentaru za CNN piše Aaron Blake, Kentova ostavka naglašava možda i ključni problem administracije: opravdanje za rat. Bez obzira na Kentove motive ili argumente, Bijela kuća nije uspjevala uvjerljivo objasniti zašto Iran predstavlja "neposrednu prijetnju". Nakon više pokušaja različitih obrazloženja, administracija se, čini se, priklonila narativu prema kojem je Trump procijenio da bi Iran mogao napasti Sjedinjene Države, unatoč izostanku poznatih obavještajnih podataka koji bi to potvrdili.
"Iako dio desnice nije previše propitivao te nedosljednosti, administracija nije uspjela ponuditi jasno opravdanje za rat, što bi moglo postati problem ako birači počnu obraćati veću pozornost na to", zaključe Blake.
Preneseno sa:
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ ... jl_home_g1
