Autor: Robert Inlakesh
Ono što je započelo kao niz istinskih protesta, proizašlih iz iranskih ekonomskih problema, sada se transformiralo u potpuno razvijenu izraelsku obavještajnu operaciju koja nastoji destabilizirati Iran. Stoga nije slučajno da je na dan odlaska izraelskog premijera iz Sjedinjenih Država, predsjednik Trump izdao prijetnju vojnom intervencijom.
Da bismo analizirali šta se trenutno dešava u Iranu, važno je ne okolišati; u zemlji se odvijaju napori za promjenu režima za koje je Izrael uglavnom odgovoran. Nije teško to ni dokazati.
Dana 28. decembra, vlasnici trgovina izašli su na ulice širom Irana kako bi protestirali protiv lošeg upravljanja od strane vlade koje je dovelo do pogoršanja inflacijske krize u zemlji, prvobitno izazvane zapadnim ekonomskim sankcijama.
Tokom prvih nekoliko dana demonstracija, ništa neobično se nije dogodilo, osim nekoliko izolovanih slučajeva. U stvari, kada su se neprijateljski elementi pojavili unutar protesta, snimljeni su slučajevi u kojima ih je sama masa izbacila i optužila da su agenti.
Protesti se redovno održavaju širom Irana iz različitih razloga i završavaju se bez nasilja. Na primjer, protest se održao početkom decembra, gdje je oko 5.000 ljudi navodno marširalo prema naftnom postrojenju South Pars, što je označeno kao najveći protest te vrste u cijeloj godini. Pa ipak, na društvenim mrežama, stari video snimci iz 2022. i 2019. godine kružili su zajedno sa isječcima i fotografijama generiranim umjetnom inteligencijom, koji prikazuju nacionalnu revoluciju.
Izrael pojačava pritisak
Bivši izraelski premijer Naftali Bennett potom je objavio video poruku u kojoj je izrazio solidarnost s navodnom revolucijom koja se, kako se pričalo, odvijala. U tom trenutku se u Iranu nije događalo ništa značajno. Ali poruka je bila jasna: Izrael je bio spreman pojačati pritisak.
Kasnije su se u akciju uključili i potomci svrgnutog iranskog šaha, tvrdeći po deseti put ove godine da “režim pada” i da se on “vraća”. Reza Pahlavi, kojeg Izraelci prozivaju “prijestolonasljednikom” od njegove posjete Tel Avivu 2023. godine, ambiciozni je diktator koji želi vratiti nasljednu monarhiju, a istovremeno se zalaže za potpuno suprotan sistem, demokratiju.
Na Novu godinu, obavještajni operativci su dali sve od sebe, koordinirajući nerede i oružane napade putem Telegram grupa, pucajući na sigurnosne snage, rušeći statue i postere, paleći trgovine, automobile, pa čak i policajce, sve dok se izraelska koordinirana propagandna kampanja širila online. Izraelski nalog na perzijskom jeziku na X (ranije Twitter) čak je objavio sliku iranske policije generiranu umjetnom inteligencijom koja koristi vodeni top protiv demonstranta.
Iranski opozicioni mediji su čak počeli izjavljivati da su gradovi “pali pod revolucijom”, da snage Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) bježe i da je ajatolah Khamenei pobjegao iz Teherana, što očigledno nije bilo istina.
Zatim se pojavio bivši američki državni sekretar Mike Pompeo, koji je prokomentarisao: “Sretna Nova godina svakom Irancu na ulicama. Također svakom agentu Mossada koji hoda pored njih…”. Drugim riječima, niko se čak ni ne trudi da sakrije šta je ovo.
Tokom protesta 2022. godine, izazvanih smrću kurdsko-iranskog državljanina Mahse Aminija u policijskom pritvoru, dokazani su utjecaji stranih obavještajnih i medijskih agencija koje su nastojale postići promjenu režima na ovaj pokret. Međutim, ovi protesti su uživali jasnu podršku naroda od strane različitih elemenata iranskog društva, koji su se svi okupili iza parola “Žena, život, sloboda”.
U 2022. godini, kao i kod prošlih velikih protesta kada su izbili veliki nemiri, narodni element je bio jasan; bilo je bezbroj javno izdatih saopćenja i javno organizovanih protesta u različito vrijeme i na različitim lokacijama.
Ovaj put je potpuno suprotno. Niotkuda, pojavit će se jedan maskirani muškarac, mala naoružana grupa ili grupa nasilnika koji će napasti sigurnosne snage, upasti u policijsku stanicu, zapaliti poslovni prostor ili automobil itd. Svi glavni iranski sindikati, koji su prvobitno podržavali proteste vlasnika trgovina, sada su također osudili tekuće nerede.
Nedostaju bilo kakvi ujedinjujući slogani, odsustvo bilo kakvog pravog uzroka, a ekonomske nevolje nisu pokretač nasilnih incidenata. Nasilje je izgleda bilo najraširenije u zapadnom Iranu i među manjinskim grupama, a onda su se, iznenada, nasilni incidenti dogodili u izoliranim slučajevima širom zemlje. Naoružana militantna grupa čak je pokušala probiti granicu iranske provincije Sistan i Balučistan.
U prva dva dana nasilja tokom nove godine, pokušani su upadi u policijske stanice, vladine zgrade i skladišta oružja, ali izgleda da su svi pokušaji propali. Ipak, 1. januara, dva iranska policajca su ubijena, jedan je ostavljen u komi nakon što su ga izgrednici pretukli i izboli nožem, a trojica izgrednika su ubijena iz vatrenog oružja.
Jednog pripadnika iranske dobrovoljačke paravojne formacije Basidj ubila su šesterica maskiranih nasilnika dok je djelovao u civilnom svojstvu, nenaoružan. Porodica 22-godišnjaka je čak bila prisiljena lagati da je on član Basija nakon što su upućene prijetnje napadom na njegovu sahranu. U Qomu je 2. januara muškarac koji je nosio improvizirani ručni eksploziv ubijen dok je pokušavao baciti napravu na sigurnosne snage. Kola hitne pomoći su čak gađana kamenjem u blizini iranske prijestolnice.
Šta slijedi?
Nema potrebe pretvarati se drugačije; kristalno je jasno da je ovo napad na Iran korištenjem agenata na terenu. Treba ga prosuđivati slično načinu na koji su Izraelci koristili takve agente tokom 12-dnevnog rata u junu 2025. Izrael je čak priznao da je preko 100 stranih agenata Mossada korišteno unutar Irana za rušenje nacionalne protivvazdušne odbrane i ciljanje raketnih lansirnih mjesta tokom početnog talasa vazdušnih napada.
U stvari, većina izraelskih napada izvedenih tokom rata nije izvedena iz zraka, već od strane agenata na zemlji. Ovi agenti su koristili dronove, navođene rakete i provodili širok spektar aktivnosti u ime Izraela. Hiljade njih su kasnije uhvaćene zbog učešća u takvim akcijama.
Izraelci sada očigledno pokušavaju iskoristiti svoje agente kako bi izazvali nestabilnost. Ako uspiju, samo će ubrzati svoj plan. Na raspolaganju im su terorističke grupe povezane s Al-Kaidom koje djeluju u područjima poput Sistana i Balučistana; imaju i kurdske naoružane separatističke pokrete s kojima sarađuju i koje mogu potaknuti na djelovanje, pored raznih naoružanih ćelija koje nesumnjivo još uvijek postoje širom zemlje.
Iako je Iran možda uspio otkriti neke Mossadove mreže, mora se pretpostaviti da nisu uspjeli u potpunosti iskorijeniti ovaj problem. Ako ništa drugo, Izraelci bi sigurno radili na tome da osiguraju što više imovine tamo.
Drugim riječima, očekujte da će pokušati iscrpiti sve moguće puteve kako bi uspjeli destabilizirati Iran. Istovremeno, do sada nisu uspjeli u tome, nisu uspjeli zauzeti nijedan skladišni prostor – koliko znamo – niti zadržati bilo kakve položaje ili teritoriju.
Ako Izraelci postignu neke napredak, mogli bi isprobati strategije hibridnog ratovanja i mobilizirati posredničke snage, ali prerano korištenje ovih karata moglo bi im se obiti o glavu. Iran je prošle godine izveo svoju najveću seriju vojnih vježbi protiv pobunjenika, u kojima su zajedno učestvovali i IRGC i redovna vojska.
U slučaju da Izraelci pokušaju iskoristiti sve svoje karte kako bi pokrenuli novi val zračnih napada, Iranci bi mogli doživjeti neke neuspjehe, ali je malo vjerovatno da će se pokazati nesposobnima da se odupru izraelskim posredničkim snagama na terenu. Vrijedi napomenuti da se do sada se ništa slično nije događalo.
Također je moguće da, u slučaju da taktike suzbijanja nereda ne uspiju, čak odustanu i pokušaju izazvati građanske nemire u nekom drugom trenutku.
Opcije Teherana za odmazdu mogle bi biti pokretanje preventivne serije udara protiv Izraelaca, posebno ako stvari počnu eskalirati na terenu. Druga opcija je da prebrodi ovaj talas, čekajući da krene u protivnapad ako Izraelci odluče da pokrenu zračne napade.
Neizvjesna situacija ovdje je zapravo uloga Sjedinjenih Američkih Država, koje bi zaista mogle biti spremne da pokrenu vlastitu kampanju zračnih napada širom Irana. Prema hebrejskim medijima, izraelski premijer Benjamin Netanyahu uspio je iznuditi svaki zahtjev s kojim je došao u Mar-a-Lago. Ako je to istina, to bi ukazivalo na to da će Trump napasti Iran u ime Izraela.
Takav rat bi mogao brzo izmaknuti kontroli, zbog čega proratni istraživački centri u Washingtonu mjesecima zagovaraju ograničenu razmjenu. Ali, istovremeno, jasno je i da je njihov krajnji cilj zaista promjena režima u Teheranu, tako da ako se ukaže prilika, vjerovatno će je iskoristiti.
Bez obzira na to hoće li se ovo sada smiriti ili eskalira i Izrael počne izvoditi atentate uz američku kampanju bombardiranja B-2, jasno je da su Teheran i Tel Aviv na ratnom putu dok ulazimo u 2026. godinu.
