@osa ja bih gornji tekst procitao od pocetka do kraja jer ce prije biti da govori u prilog onome o cemu sam ja govorio ranije.... spomenuo sam da domace ili strano vlasnistvo (ili barem presudni uticaj u odlucivanju) nad vecinom banaka u nekoj zemlji umnogome odredjuje dvije glavne stavke po kojima se mjeri kreditni bonitet drzave i ekonomska stabilnost, a to su 1) ukupna zaduzenja i/ili stednja gradjana (dakle gdje se novac nalazi, van ili unutar zemlje, i koje u mogucnosti njime da upravlja u slucaju krize odnosno da mobilise stednju da bi povecao investicije) + 2) javni dug koji drzava cesto prebija koristenjem komercijalnih kredita od inostranih banaka...posto dobro poznajem hrvatsko finansijsko trziste, otprilike mogu pretpostaviti ko je najvise profitirao gore opisanim kreditnim bumom, sto za mene nije dobra vijest (i to bas za mene licno) buduci je hrvatsko gradjanstvo pre, pre, pre zaduzeno i vise bas nikako nemam dobar feeling gdje ce se sve to zavrsiti s obzirom na trenutni kurs kune i generalno ekonomsku krizu + nepostojanje realnih opcija hrvatske drzave da efikasno intervenise (o politickim problemima necu)...osa wrote:dalton,
evo ti primjer kako se i u krizi može dobro raditi kad je vlasnik odgovoran i kad ne podliježe političkim pritiscima, bez obzira što je vlasnik stranac, a sjeti se samo poslovanja banaka dok su bile državne.
Na stambenim kreditima, kreditima odobrenim po kreditnim karticama, kreditima na automobile, na potrošačkim kreditima, kao i na minusima banke su utržile 4,8 milijardi kuna.
Privremeni nerevidirani podaci o poslovanju banaka koncem lipnja ove godine pokazuju da su banke od kamata na kredite odobrene građanima uprihodile 4,8 milijardi kuna.
Podatke koliko građana koristi dozvoljeni minus po tekućem računu i koliko su banke od toga utržile teško je saznati. Teško je doznati i podatke koliko je građana zaglibilo u nedozvoljenim minusima, piše Novi list.
Potkraj ožujka građani su imali otvorenih pet milijuna računa, od čega je nešto više od četiri milijuna tekućih računa, dok je 969 tisuća žiroračuna.
Istraživanja na tržištu pokazuju kako dozvoljene minuse po tekućim računima koristi trećina građana.
Iz toga bi se moglo zaključiti da se na 1,3 milijuna tekućih računa u zemlji koristi dozvoljeni minus, a o kojem se ukupnom iznosu radi zasad je nepoznato.
Krajem lipnja banke su građanima plasirale 51,33 milijarde kuna ostalih kredita, među kojima su i minusi na tekućim računima.
U odnosu na kraj prošle godine smanjen je plasman tih kredita za 1,5 milijardi kuna.
Koncem ožujka, primjerice, građani su imali 52,8 milijardi kuna potrošačkih kredita, minusa.
Banke su pak krajem ožujka utržile nepunih 1,3 milijarde kuna kamata na ostale kredite, dok su krajem lipnja na niži iznos plasiranih kredita utržile više – nepunih 2,6 milijardi kuna.
U lipnju je na plasiranih 51,58 milijardi kuna stambenih kredita utrženo gotovo milijardu kuna kamata manje nego na ostale kredite čija je ukupna masa bila niža.
Prema nekim okvirnim izračunima, na minus po tekućem računu od 21 tisuće kuna, odobren na neto plaću od sedam tisuća kuna, banka godišnje zaradi oko 2,9 tisuća kuna čistih kamata, dok na iskorištenih 10 tisuća kuna minusa, odobrenih na pet tisuća kuna neto plaće, banka godišnje zaradi oko 1,5 tisuća kuna.
Srpnaj i kolovoz su mjeseci kada građani više koriste dopuštene minuse, ali i na početku školske godine, kao i u prosincu.
Minusi po tekućim računima, zapravo su jedan od rijetkih izvora dodatnog financiranja potrošnje za građane s obzirom da je ostale kreditne linije loša ekonomska situacija 'pojela'. No kada se jednom uđe u minus na tekućem računu, vrlo ga je teško dovesti ponovo na nulu, piše Novi list.
mislim da ja i ti govorimo na dva razlicita nivoa, ti govoris o mikroaspektu, a ja vise o makroaspektu
