Strategija UNSA za ulazak na listu 1000 najboljih univerziteta

[DzejAr]

Upravo slusam rektora Skrijelja kako na jednom skupu govori o tome kako predanim radom u institucijama moramo doprinijeti poboljsanju drustva pa bih volio da pitam ovako urbi et orbi da li je doticni pripremio neku strategiju za jacanje reputacije univerziteta koji vodi. Primjeticete da nisam pitao za ulazak medju prvih 500 (nego 1000), jer bi to mozda bilo malo preambiciozno.

Cini mi se da sam negdje vidio da je nedavno neki dekan ili profesor rekao da se nece bjezati od toga da u zvanje asistenata budu birana djeca profesora. Pitam se da li je ovo pretvaranje katedri u nasljedne monarhije mozda dio te strategije?!?

[DzejAr]

eh da, nadjoh vijest, ipak je rektor vlasnik gore navedene izjave

dakle prvi koraci u pripremi strategije su tu, nema 'diskriminacije'

https://www.klix.ba/vijesti/bih/rifat-s ... /180619048

[megaribi1]

Mislim da prvo treba odrediti po kojoj rang listi želimo biti u prvih 1000, ako je to uopšte bitno.

Rektor je predložio webometrics (http://www.webometrics.info)i strategija je da svi profesori moraju imati profil na Google Scholar da se javljaju linkovi na članke. Ova lista gleda koliko web stranica pokazuje na članke ljudi sa tog univerziteta i favorizuje time radove i veličinu univerziteta. Po ovoj rang listi Univerzitet u Sarajevu je na 2039. mjestu, IUS na 3362, Burch na 4447 , SSST na 5757, Istočno Sarajevo je na 6186. mjestu, Sveučilište Mostar 4214, Džemal Bijedić je 10865, Banjaluka 3546,Aperion 14229, Bihać 13149, Univerzitet Travnik 20591, Vitez Travnik 16728, IU Travnik 10309, Tuzla 3480, Kallos Tuzla 21352, Evropski Brčko 16803, Slobomir P 14972, Gradiška 25416. U susjednim zemljama: Zagreb 692, Spilt 1015, Dubrovnik 4070, Osijek 2047, Rijeka 1534, Beograd 512, Novi Sad 1108,Subotica 17537, Kragujewvac 1840, Novi Pazar 4658, Prizren 13430, Priština (albanski jezik) 3320, Univerzitet Crne Gore 3380. Od nama poznatijih univerziteta u svijetu Tehnički Graz 441, Sorbona 171, Oxford 7, Bologna 122, ETH 27, Buckingham 2422, Lomonosov 232, Cambridge 11, Harvard 1, Yale 13, MIT 3, Stanford 2, Prag 203, Cairo 764, Istanbul 761 ...Ako se po ovoj listi želi napredovati, strategija je jednostavna: učiniti web dostupnim sve što profesori pišu, uključujkući i popularne članke.

Nedavno je bila iznenađujuća vijest da je SSST dospio na oko 580. mjesto po rang listi https://www.topuniversities.com Beograd i Zagreb su tu ispod 800-e pozicije a Univerziteta u Saarjevu (ali i nekih poznatih poput Praga) uopšte nema. Ova lista daje prednost internacionalnim i profitabilnim univerzitetima, kao i univerzitetima koji su se na nju registrovali.. Tako da mali univerziteti (npr 300 studenata) od kojih su 100 stranci, ako su se prijavili se na listu, a ako njihovi svršeni studenti u anketi nahvale univerzitet mogu biti visoko rangirani. Lista ne favorizuje toliko citiranost (koja se razlikuje mnogo po oblastima: ljekari, fizičari i hemičari objavljuju puno i citiraju se, dok društvene nauke ostaju u zatvorenim radovima) nego je normira po oblastima, ali uzima u obzir procenat zaposlenih nakon diplomiranja. Za ovu listu strategija bi bila: Registrovati se, primiti više stranih državljana, smanjiti upis na političke nauke i slične nezapošljavajuće fakultete i lobirati među anketiranim.

Najcjenjenija je Šangajska lista http://www.shanghairanking.com . Tu je iz susjedstva samo Beograd (oko 250. mjesta), dok je Zagreb ispao sa liste. Ovdje se gleda koliko je radova u najcitiranijim žurnalima. U Beogradu su to uradili tjerajući profesore prilikom izbora u zvanje da objavljuju radove u jačim žurnalima (Q1, Q2). Ovdje bi bilo previše to tražiti od profesora, jer bi svi prešli na privatne fakultete, ili bi nastava trpila na račun istraživanja i pisanja. Ali je ove gudine učinjen jedan korak ka tome: dodatna nagrada od 500 KM za one koji objavljuju u tim žurnalima.

[kostarikanac]

Možda bi se ovo i moglo uraditi, ali za početak bi recimo profesori trebali barem dolaziti na predavanja. Pa vremenom da dođu normalni na predavanja, a ne iz hotela gdje su nekoj studentici "sređivali" prolaz. Pa onda kad bi ih manje viđali po neurednim kafančugama. Zatim barem umanjiti, pošto se nikad neće iskorijeniti davanje koverte za prolaz onima "na granici" prolaznosti. Također bi bilo lijepo kad bi asistenti bili oni koji to zasluže znanjem, a ne nekim drugim aktivnostima. Dođe asistentica koja je zna se kako dobila to mjesto i liječi komplekse na normalnoj omladini. A mislim da bi se moglo napredovati i kad ne bi bilo stranačkih profesora koji svom stranačkom kolegi da nezasluženu ocjenu i onako uz blagi osmijeh kaže "kako će ovaj vremenom pregurati to". A ono najvažnije, kvalitet predavanja zaslužuje posebnu temu.

Ali hajdemo barem za početak nekako probati da nam UNSA bude među 10 najboljih univerziteta u Sarajevu i okolini, pa ćemo se onda širiti!

[DzejAr]

A mozda da se uvedu studentske evaluacije profesora pa da i od toga zavisi imenovanje, a mozda i ostanak u profesiji (u koju su mnogi zalutali)?

[megaribi1]

A mozda da se uvedu studentske evaluacije profesora pa da i od toga zavisi imenovanje, a mozda i ostanak u profesiji (u koju su mnogi zalutali)?

Ne, u kontekstu teme rangiranja univerziteta. Sve tri rang liste koje sam spomenuo nemaju nikakve veze sa nastavom i trenutnim studentima. Uglavnom se sve (izuzev nepotpune topuniversities liste) vrti oko objavljivanja članaka, a to je aspekt koji studente uopšte ne interesuje, osim ako žele i sami doktorirati. Topuniversities lista još uzima u obzir svršene studente i međunarodnu strukturu studenata, ali studentske evaluacije nisu i neće biti u narednim decenijama način rangiranja univerziteta jer bi morale biti izuzetno objektivne (kvalitet profesora u očima studenta zavisi i od studentskog predznanja, vrste predmeta, starosti) i sveobuhvatne (koja bi to evaluacija ravnomjerno mjerila sve profesore sa 26368 unierziteta koje sada webometrics poznaje, kako postići ugovore za unificirano evaluiranje sa svim njima u svijetu). Stvari koje se tiču radne discipline i etičkog ponašanja se ostavljaju da se sređuju unutar kuće ili sudstva i nevezani su za rang liste.

[TRANCE]

A mozda da se uvedu studentske evaluacije profesora pa da i od toga zavisi imenovanje, a mozda i ostanak u profesiji (u koju su mnogi zalutali)?

U tom slučaju bi najboolje bili rangirani ublehaši od profesora koji pričaju viceve na predavanjima, koji su raja sa studentima i svima dijele prolazne ocjene.

[cadburry]

Neke moje ideje, a prof. Ribic moze komentarisati koliko su relevantne:
- svaki fakultet koji to do sada nije uradio, obavezan je za svaki predmet na web stranici objaviti silabus tog predmeta: ciljevi, tematske jedinice, literatura, nacin ocjenjivanja
- sve web stranice trebaju biti, osim na BHS, barem još na engleskom jeziku
- napraviti online dostupnu bazu diplomskih, magistraskih i doktorskih radova studenata, te naučnih radova studenata i nastavnika
- uvesti praksu na što veći broj predavanja da se snime predavanja i da snimci budu dostupni online
- motivirati studente i nastavnike da pišu naučnoistraživačke radove kroz novčane stimulanse, grantove za istraživanja, te eventualno objavu istih u naučnim časopisima postaviti kao uslove za napredovanja
- registrovati sve nastavnike na google scholars
- uvesti još neke studije, posebno računarstvo i informatika na ETFu, na engleskom jeziku (poput studija na ekonomiji i medicini), sa ciljem internacionalizacije univerziteta i privlačenja stranih studenata. Jer kako će neko iz Slovačke doći, pa makar i jedan semestra preko erasmusa, ako je kompletan studij na bosanskom jeziku?

[The BEN10]

Super da se o tome razmišlja. Pratim temu.

[17030]

Da li se od ove ili sljedeće godine kreće s implementacijom obavezne prakse na posljednjoj godini Bachelor studija (konkretnije na ETF-u), jer je krajem prošle akademske godine ova informacija kolala.

Smatram da bi ovo bio dobar potez, jer studenti dobiju na vrijeme potrebno praktično znanje, a i jedan od kriterija za rankiranje na TopUniversities je Employer reputation.

[Maystor]

Da li se od ove ili sljedeće godine kreće s implementacijom obavezne prakse na posljednjoj godini Bachelor studija (konkretnije na ETF-u), jer je krajem prošle akademske godine ova informacija kolala.

Smatram da bi ovo bio dobar potez, jer studenti dobiju na vrijeme potrebno praktično znanje, a i jedan od kriterija za rankiranje na TopUniversities je Employer reputation.

Tačno je da novi zakon propisuje takvu obavezu, ali teško će to ići. Ne može niko natjerati privatnu firmu da prima studente na praksu. Ko će platiti troškove osiguranja (recimo, student se povrijedi na praksi)? Dalje, ako je posljednji semestar rezervisan za praksu, onda bi studente trebalo osloboditi nastave, a to povlači izmjene nastavnog plana. Naravno da bi bilo dobro da studenti imaju praksu, ali to ne može na silu, za sve treba imati plan, i najvažnije, sredstva kojim će se to finansirati.

Može UNSA ući u top1000, ali kada bude na raspolaganju bar 20 miliona KM godišnje za naučna istraživanja. Trenutno Kanton Sarajevo za tu svrhu izdvaja nekih 150 hiljada KM godišnje

[cadburry]

Da li se od ove ili sljedeće godine kreće s implementacijom obavezne prakse na posljednjoj godini Bachelor studija (konkretnije na ETF-u), jer je krajem prošle akademske godine ova informacija kolala.

Smatram da bi ovo bio dobar potez, jer studenti dobiju na vrijeme potrebno praktično znanje, a i jedan od kriterija za rankiranje na TopUniversities je Employer reputation.

Tačno je da novi zakon propisuje takvu obavezu, ali teško će to ići. Ne može niko natjerati privatnu firmu da prima studente na praksu. Ko će platiti troškove osiguranja (recimo, student se povrijedi na praksi)? Dalje, ako je posljednji semestar rezervisan za praksu, onda bi studente trebalo osloboditi nastave, a to povlači izmjene nastavnog plana. Naravno da bi bilo dobro da studenti imaju praksu, ali to ne može na silu, za sve treba imati plan, i najvažnije, sredstva kojim će se to finansirati.

Može UNSA ući u top1000, ali kada bude na raspolaganju bar 20 miliona KM godišnje za naučna istraživanja. Trenutno Kanton Sarajevo za tu svrhu izdvaja nekih 150 hiljada KM godišnje

Pa recimo mogao bi se napraviti izborni predmet "Praksa" koji ce nositi 4-5 ECTS kredita. Posto 1 ECTS kredit je ekvivalent 25 sati angazmana u semestru, to bi znacilo da praksa traje 100-125 sati u tom semestru (npr. 10 sedmica po 12 sati tj. 3 puta sedmicno po 4 sata). Jedan referent na fakultetu bi se mogao zaduziti da kontaktira privatne i javne firme i da dogovara saradnju. Pa ako za jednu godinu uspije osigurati npr. 20 mjesta u firmama, onda samo 20 studenata moze izabrati predmet "Praksa". Ako bude 5 mjesta, onda 5 studenata i tako. Ja ne mislim da bi bio problem naci takve firme jer mnoge se zele pokazati kao drustveno odgovorne, a zele osigurati sebi dobre talente, a mozda i taj praktikant sta korisno uradi za firmu. Naravno, nece biti lako za sve studije, ali za pocetak tamo gdje postoji veliki interes i prostor (prevashodno inzenjerski studiji). Isto tako, moze se napraviti dogovor i sa javnim firmama i institucijama.

[17030]

...

Kao što @cadburry reče, praksa bi generalno nosila određeni broj ECTS-ova, 5 ili 6, i trajala bi uporedo sa drugim predmetima u semestru. Koliko sam informiran, u Njemačkoj je to izvedeno tako da student može "istraživačku praksu" odraditi na fakultetu ili srodnoj katedri, a može i naći firmu certificiranu od strane univerziteta kako bi tu završio praksu.

Istina da mi nemamo kapacitete njemačke privrede ili budžete njihovih univerziteta, ali eto, od neke tačke se treba krenuti. Na praksi na fakultetu bi studenti mogli pomoći profesorima u nekim većim projektima, o kojima će se kasnije vjerovatno pisati istraživački radovi, tako da bi to moglo biti tzv. "dvije muhe jednim udarcem".

[hadzinicasa]

Da li se od ove ili sljedeće godine kreće s implementacijom obavezne prakse na posljednjoj godini Bachelor studija (konkretnije na ETF-u), jer je krajem prošle akademske godine ova informacija kolala.

Smatram da bi ovo bio dobar potez, jer studenti dobiju na vrijeme potrebno praktično znanje, a i jedan od kriterija za rankiranje na TopUniversities je Employer reputation.

Tačno je da novi zakon propisuje takvu obavezu, ali teško će to ići. Ne može niko natjerati privatnu firmu da prima studente na praksu. Ko će platiti troškove osiguranja (recimo, student se povrijedi na praksi)? Dalje, ako je posljednji semestar rezervisan za praksu, onda bi studente trebalo osloboditi nastave, a to povlači izmjene nastavnog plana. Naravno da bi bilo dobro da studenti imaju praksu, ali to ne može na silu, za sve treba imati plan, i najvažnije, sredstva kojim će se to finansirati.

Može UNSA ući u top1000, ali kada bude na raspolaganju bar 20 miliona KM godišnje za naučna istraživanja. Trenutno Kanton Sarajevo za tu svrhu izdvaja nekih 150 hiljada KM godišnje

EU u sklopu Programa Horizon 2020 daje 80 biliona € na raspolaganje u svrhu naucnoistrazivackog Rada. Mislim da BiH placa godisnje cca 2 mil.KM (moze se to zguglati - cini mi se da je to u sklopu Direkcije za europske integracije) za mogucnost ucesca u programima finansiranja EU. Dakle, napise se prijedlog projekta, nadju se partneri iz regije ili sire i eto ga: praksa, istrazivacki rad, razmjena izmedju ucesnika projekta, dodatni prihodi, djelimicno finansiranje materijala, profesionalno uvezivanje.... proberi. misljenja sam da postoji model po kojem se fakulteti mogu 30% finansirati na ovaj nacin. A da ne pominjem kako je profesorima cini mi se u ugovorima obavezno 40 postotni utrosak vremena na NIR koji se obicno svodi na potpisi ti mene pa cu ja tebe samo na drugom mjestu radi kvote indeksiranja, pa sve tako ukrug.


trenutno vise placamo za pristup fondovima nego sto koristimo finansiranja iz tih fondova...
nesto kao one neiskoristene donacije ili finansiranja infrastrukturnih projekata na kojima sjedimo, pa na kraju placamo penale....

elem, nije da se ne moze. samo ko ce od svih tih "profesora"? treba malo imatiu i kapaciteta i vizije a ne bi skodilo ni poznavanje nekog stranog jezika ili nedajboze prekogranicna poznanstva iz struke koja se ali avaj ne stjecu tako sto je neko kabadahija u svojoj carsiji.

[notsure]

[quote="hadzinicasa"EU u sklopu Programa Horizon 2020 daje 80 biliona € na raspolaganje u svrhu naucnoistrazivackog Rada. [/quote]

80 milijardi.

10^6 = milion = million = 1.000.000
10^9 = milijarda = billion = 1.000.000.000
10^12 = bilion = trillion = 1.000.000.000.000
10^15 = bilijarda = quadrilion = 1.000.000.000.000.000

[hadzinicasa]

[quote="hadzinicasa"EU u sklopu Programa Horizon 2020 daje 80 biliona € na raspolaganje u svrhu naucnoistrazivackog Rada.

80 milijardi.

10^6 = milion = million = 1.000.000
10^9 = milijarda = billion = 1.000.000.000
10^12 = bilion = trillion = 1.000.000.000.000
10^15 = bilijarda = quadrilion = 1.000.000.000.000.000[/quote]

jeste to je poenta
kako bilo, u pravu si. citala sam na engleskom pa mi ostalo, iako je to nikakav izgovor. mea maxima culpa. pripazicu ubuduce.

[Maystor]

EU u sklopu Programa Horizon 2020 daje 80 biliona € na raspolaganje u svrhu naucnoistrazivackog Rada. Mislim da BiH placa godisnje cca 2 mil.KM (moze se to zguglati - cini mi se da je to u sklopu Direkcije za europske integracije) za mogucnost ucesca u programima finansiranja EU. Dakle, napise se prijedlog projekta, nadju se partneri iz regije ili sire i eto ga: praksa, istrazivacki rad, razmjena izmedju ucesnika projekta, dodatni prihodi, djelimicno finansiranje materijala, profesionalno uvezivanje.... proberi. misljenja sam da postoji model po kojem se fakulteti mogu 30% finansirati na ovaj nacin. A da ne pominjem kako je profesorima cini mi se u ugovorima obavezno 40 postotni utrosak vremena na NIR koji se obicno svodi na potpisi ti mene pa cu ja tebe samo na drugom mjestu radi kvote indeksiranja, pa sve tako ukrug.


trenutno vise placamo za pristup fondovima nego sto koristimo finansiranja iz tih fondova...
nesto kao one neiskoristene donacije ili finansiranja infrastrukturnih projekata na kojima sjedimo, pa na kraju placamo penale....

elem, nije da se ne moze. samo ko ce od svih tih "profesora"? treba malo imatiu i kapaciteta i vizije a ne bi skodilo ni poznavanje nekog stranog jezika ili nedajboze prekogranicna poznanstva iz struke koja se ali avaj ne stjecu tako sto je neko kabadahija u svojoj carsiji.

To je "argument" koji se može čuti od vlasti (koja nas je dovela do ove situacije): aplicirajte na EU konkurse! Zamislite, recimo, da britanska vlada kaže Oksfordu i Kejmbdriždu "nećemo vam više finansirati istraživački rad, aplicirajte ka EU fondovima"

Naravno da postoje fondovi EU (nama je ograničen pristup, jer nismo članica EU, ali za mnoge stvari možemo aplicirati). Broj projekata iz EU fondova na UNSA eksponencijalno raste. Razmjena profesora i studenata takođe. Ali nikada nećemo ući u top 1000 sve dok država ne počne ulagati u nauku. EU fondovi nisu zamjena za državno ulaganje u nauku.

Zašto pričaš o stvarima o kojima pojma nemaš?

[hadzinicasa]

EU u sklopu Programa Horizon 2020 daje 80 biliona € na raspolaganje u svrhu naucnoistrazivackog Rada. Mislim da BiH placa godisnje cca 2 mil.KM (moze se to zguglati - cini mi se da je to u sklopu Direkcije za europske integracije) za mogucnost ucesca u programima finansiranja EU. Dakle, napise se prijedlog projekta, nadju se partneri iz regije ili sire i eto ga: praksa, istrazivacki rad, razmjena izmedju ucesnika projekta, dodatni prihodi, djelimicno finansiranje materijala, profesionalno uvezivanje.... proberi. misljenja sam da postoji model po kojem se fakulteti mogu 30% finansirati na ovaj nacin. A da ne pominjem kako je profesorima cini mi se u ugovorima obavezno 40 postotni utrosak vremena na NIR koji se obicno svodi na potpisi ti mene pa cu ja tebe samo na drugom mjestu radi kvote indeksiranja, pa sve tako ukrug.


trenutno vise placamo za pristup fondovima nego sto koristimo finansiranja iz tih fondova...
nesto kao one neiskoristene donacije ili finansiranja infrastrukturnih projekata na kojima sjedimo, pa na kraju placamo penale....

elem, nije da se ne moze. samo ko ce od svih tih "profesora"? treba malo imatiu i kapaciteta i vizije a ne bi skodilo ni poznavanje nekog stranog jezika ili nedajboze prekogranicna poznanstva iz struke koja se ali avaj ne stjecu tako sto je neko kabadahija u svojoj carsiji.

To je "argument" koji se može čuti od vlasti (koja nas je dovela do ove situacije): aplicirajte na EU konkurse! Zamislite, recimo, da britanska vlada kaže Oksfordu i Kejmbdriždu "nećemo vam više finansirati istraživački rad, aplicirajte ka EU fondovima"

Naravno da postoje fondovi EU (nama je ograničen pristup, jer nismo članica EU, ali za mnoge stvari možemo aplicirati). Broj projekata iz EU fondova na UNSA eksponencijalno raste. Razmjena profesora i studenata takođe. Ali nikada nećemo ući u top 1000 sve dok država ne počne ulagati u nauku. EU fondovi nisu zamjena za državno ulaganje u nauku.

Zašto pričaš o stvarima o kojima pojma nemaš?

Ouuukej u tvom postu ima par tacaka koje meni kazuju da nisi bas upucen u materiju nego na osnovi par procitanih floskula kojim se filuje javnost imas formiran, prilicno povrsan stav. Ali ne bih ulazila u diskusiju i dalje ih razradjivala.

Pri tome ja zaista ne mislim da ne postoji potreba i za sistemskim ulaganjem u razvoj obrazovanja i NIR-a sa posebnim naglaskom na udio prakticnog rada u formalnom obrazovanju. No da ne duljim, najlakse je krivnju traziti drugdje.

p.s. Mozda jer sam licno razradila model?

[Maystor]

Ouuukej u tvom postu ima par tacaka koje meni kazuju da nisi bas upucen u materiju nego na osnovi par procitanih floskula kojim se filuje javnost imas formiran, prilicno povrsan stav. Ali ne bih ulazila u diskusiju i dalje ih razradjivala.

Pri tome ja zaista ne mislim da ne postoji potreba i za sistemskim ulaganjem u razvoj obrazovanja i NIR-a sa posebnim naglaskom na udio prakticnog rada u formalnom obrazovanju. No da ne duljim, najlakse je krivnju traziti drugdje.

p.s. Mozda jer sam licno razradila model?

Pa naravno da ne bi ulazila u diskusiju kad pojma nemaš. Ne bih ni ja boksovao protiv Klička.

Model si mogla jedino razviti u nekoj opskurnoj NVO, ubleha još samo tamo prolazi.

Ćao

[Maystor]

Pa recimo mogao bi se napraviti izborni predmet "Praksa" koji ce nositi 4-5 ECTS kredita. Posto 1 ECTS kredit je ekvivalent 25 sati angazmana u semestru, to bi znacilo da praksa traje 100-125 sati u tom semestru (npr. 10 sedmica po 12 sati tj. 3 puta sedmicno po 4 sata). Jedan referent na fakultetu bi se mogao zaduziti da kontaktira privatne i javne firme i da dogovara saradnju. Pa ako za jednu godinu uspije osigurati npr. 20 mjesta u firmama, onda samo 20 studenata moze izabrati predmet "Praksa". Ako bude 5 mjesta, onda 5 studenata i tako. Ja ne mislim da bi bio problem naci takve firme jer mnoge se zele pokazati kao drustveno odgovorne, a zele osigurati sebi dobre talente, a mozda i taj praktikant sta korisno uradi za firmu. Naravno, nece biti lako za sve studije, ali za pocetak tamo gdje postoji veliki interes i prostor (prevashodno inzenjerski studiji). Isto tako, moze se napraviti dogovor i sa javnim firmama i institucijama.

Da, od nečega se mora krenuti. Bilo je i do sada "prakse", ali to se svodilo na lične kontakte i poznanstva između profesora i direktora firmi. Sada, kada je to zakonska obaveza, moraće se tražiti sistemska rješenja.
Kad već govorimo o UNSA, naši studenti (bar ovi iz tehničke grupacije) se veoma dobro snalaze npr. u Njemačkoj (ima svakakvih slučajeva, naravno). Dosta su potkovani "matematički" (ostaci starog sistema), brzo kontaju i lako uče nove stvari. Upravo tu je najveći pritisak da se to uništi (pogledaj temu ETF i propalitete poput Hrasno38 i sličnih). Neki dan su iznervirali profesora Avdispahića (zbog prolaznosti), popizdio čovjek, došao na ispit i dao studentima da crtaju funkciju y=x^3-1

[zanimljiv]

Pa recimo mogao bi se napraviti izborni predmet "Praksa" koji ce nositi 4-5 ECTS kredita. Posto 1 ECTS kredit je ekvivalent 25 sati angazmana u semestru, to bi znacilo da praksa traje 100-125 sati u tom semestru (npr. 10 sedmica po 12 sati tj. 3 puta sedmicno po 4 sata). Jedan referent na fakultetu bi se mogao zaduziti da kontaktira privatne i javne firme i da dogovara saradnju. Pa ako za jednu godinu uspije osigurati npr. 20 mjesta u firmama, onda samo 20 studenata moze izabrati predmet "Praksa". Ako bude 5 mjesta, onda 5 studenata i tako. Ja ne mislim da bi bio problem naci takve firme jer mnoge se zele pokazati kao drustveno odgovorne, a zele osigurati sebi dobre talente, a mozda i taj praktikant sta korisno uradi za firmu. Naravno, nece biti lako za sve studije, ali za pocetak tamo gdje postoji veliki interes i prostor (prevashodno inzenjerski studiji). Isto tako, moze se napraviti dogovor i sa javnim firmama i institucijama.

Da, od nečega se mora krenuti. Bilo je i do sada "prakse", ali to se svodilo na lične kontakte i poznanstva između profesora i direktora firmi. Sada, kada je to zakonska obaveza, moraće se tražiti sistemska rješenja.
Kad već govorimo o UNSA, naši studenti (bar ovi iz tehničke grupacije) se veoma dobro snalaze npr. u Njemačkoj (ima svakakvih slučajeva, naravno). Dosta su potkovani "matematički" (ostaci starog sistema), brzo kontaju i lako uče nove stvari. Upravo tu je najveći pritisak da se to uništi (pogledaj temu ETF i propalitete poput Hrasno38 i sličnih). Neki dan su iznervirali profesora Avdispahića (zbog prolaznosti), popizdio čovjek, došao na ispit i dao studentima da crtaju funkciju y=x^3-1

Prije svega, ovo nikako ne može biti istina jer iz provjerenih izvora znam da se dotični ne pojavljuje na ispitima, već dolazi njegov mlađi kolega koji predaje smjeru Računarstva i informatike, druga stvar ne znam kako mogu iznervirati profesora kad su predavanja gotova prije ispita, a i u pitanju je funkcija jedne varijable dok se na matematici 2 rade one sa dvije varijable. Nećemo sad pisati opet o matematičkoj potkovanosti, najmanje su tu zasluge sadašnjih profesora, svaki student ETFa koji je položio matematike kod Fatkića zna da je naučio malo ili nimalo.
Eh sad ontopic: Kada bi se uvela obavezna praksa na ETF, firme bi se otimale za studente, sasvim sigurno bi se moglo stvoriti i po 500 mjesta u generaciji da je moguće (realan broj studenata treće godine ETF se kreće između 100 i 200), obzirom da su firme svakako očajne za kadrom trenutno, praksa koju ne plaćaju oni nego kanton im je win-win situacija, 0KM izdvojeno, a imaju radnika spremnog za ulazak u kompaniju. Ovo se pogotovo odnosi na Računarstvo i informatiku, ima tu želje i od kompanija koje se bave drugim smjerovima (mada uvijek vrijedi ona da ti uvijek završe kao testeri ). Ideja je generalno dobra, dosta fakulteta to implementira, u konkretnom slučaju ETF koji je svakako jedan od onih koji drže Univerzitet u nekom pristojnom renomeu u regiji, može dati dobar primjer primjene. A i šansa za povredu na radu je jako mala, neznatna ako usporedimo sa npr. građevinom ili poljoprivredom.

[DzejAr]

A mozda da se uvedu studentske evaluacije profesora pa da i od toga zavisi imenovanje, a mozda i ostanak u profesiji (u koju su mnogi zalutali)?

Ne, u kontekstu teme rangiranja univerziteta. Sve tri rang liste koje sam spomenuo nemaju nikakve veze sa nastavom i trenutnim studentima. Uglavnom se sve (izuzev nepotpune topuniversities liste) vrti oko objavljivanja članaka, a to je aspekt koji studente uopšte ne interesuje, osim ako žele i sami doktorirati. Topuniversities lista još uzima u obzir svršene studente i međunarodnu strukturu studenata, ali studentske evaluacije nisu i neće biti u narednim decenijama način rangiranja univerziteta jer bi morale biti izuzetno objektivne (kvalitet profesora u očima studenta zavisi i od studentskog predznanja, vrste predmeta, starosti) i sveobuhvatne (koja bi to evaluacija ravnomjerno mjerila sve profesore sa 26368 unierziteta koje sada webometrics poznaje, kako postići ugovore za unificirano evaluiranje sa svim njima u svijetu). Stvari koje se tiču radne discipline i etičkog ponašanja se ostavljaju da se sređuju unutar kuće ili sudstva i nevezani su za rang liste.

Nisam siguran, ali mislim da u neke od tih indexa spada i zadovoljstvo studenata univerzitetom tako da bi se ta kategorija mogla poboljsati uvodjenjem evaluacija profesora od strane studenata.

[DzejAr]

A mozda da se uvedu studentske evaluacije profesora pa da i od toga zavisi imenovanje, a mozda i ostanak u profesiji (u koju su mnogi zalutali)?

U tom slučaju bi najboolje bili rangirani ublehaši od profesora koji pričaju viceve na predavanjima, koji su raja sa studentima i svima dijele prolazne ocjene.

Evaluacija profesora bi bila samo djelic cjelokupne slike o profesoru. Da, ima ublehasa koji dijele desetke sakom i kapom, ali ima i jako kvalitetnih ljudi koji bi sigurno dobili odlicne ocjene po vise kriterija, a sigurno i od strane studenata.
A najvise ima onih koji pored toga sto su losi profesori, su i ublehasi, i jos se i izivljavaju na studentima znajuci da nikakvih sankcija nece biti za takvo ponasanje, da ne pricam o ustaljenoj praksi kojom se radi satnice predaje vise predmeta a uglavnom se isti materijal predaje na svakom od njih. Ovim bi se putem barem donekle uspostavila ravnoteza kada je u pitanju kvalitet nastave i zadovoljstvo studenata sto bi dugorocno trebalo voditi ka stvaranju kvalitetnijeg kadra.

[17030]

Kakva je dinamika rada studenata na doktoratu? Ima li tu prostora za proširenje njihovog "outputa" naučnih radova (naravno, da ne bude prosto kvantiteta preko kvalitete)?

[gux]

Prije svega, ovo nikako ne može biti istina jer iz provjerenih izvora znam da se dotični ne pojavljuje na ispitima, već dolazi njegov mlađi kolega koji predaje smjeru Računarstva i informatike, druga stvar ne znam kako mogu iznervirati profesora kad su predavanja gotova prije ispita, a i u pitanju je funkcija jedne varijable dok se na matematici 2 rade one sa dvije varijable. Nećemo sad pisati opet o matematičkoj potkovanosti, najmanje su tu zasluge sadašnjih profesora, svaki student ETFa koji je položio matematike kod Fatkića zna da je naučio malo ili nimalo.
Eh sad ontopic: Kada bi se uvela obavezna praksa na ETF, firme bi se otimale za studente, sasvim sigurno bi se moglo stvoriti i po 500 mjesta u generaciji da je moguće (realan broj studenata treće godine ETF se kreće između 100 i 200), obzirom da su firme svakako očajne za kadrom trenutno, praksa koju ne plaćaju oni nego kanton im je win-win situacija, 0KM izdvojeno, a imaju radnika spremnog za ulazak u kompaniju. Ovo se pogotovo odnosi na Računarstvo i informatiku, ima tu želje i od kompanija koje se bave drugim smjerovima (mada uvijek vrijedi ona da ti uvijek završe kao testeri ). Ideja je generalno dobra, dosta fakulteta to implementira, u konkretnom slučaju ETF koji je svakako jedan od onih koji drže Univerzitet u nekom pristojnom renomeu u regiji, može dati dobar primjer primjene. A i šansa za povredu na radu je jako mala, neznatna ako usporedimo sa npr. građevinom ili poljoprivredom.

Profesor Avdispahić na završnom ispitu iz IM-ova ispituje onu liniju kojoj je drzao predavanje, tako isto i doc. Šabanac ispituje onu drugu liniju kojoj je držao predavanja. Tako da nije istina da se ne pojavljuje na ispitu, štaviše studenti bi i voljeli da ih sve ispituje doc. Šabanac