Stećak - politika - UNESCO

Stranke, političari... Recite i Vi svoje mišljenje!
User avatar
kajdara
Posts: 203
Joined: 11/06/2010 15:12

Stećak - politika - UNESCO

Post by kajdara » 01/12/2010 16:23



Čini mi se, ponovo se igra prljava igra u vezi sa krunskim svjedočanstvom o specifičnoj civilizaciji Bošnjana. Riječ je o nominaciji stećaka za upis na UNESCO - listu. Naime, nigdje nije dostupan spisak odabranih lokacija, a prema onome što se može zaključiti sa poneke fotografije, vjerovatno se radi o lokacijama sa ukrašenim, znači izvorno nebošnjanskim stećcima. Imam dojam da baš oni koji uporno negiraju milenijsko postojanje Bosne i Bošnjana - kao zasebnog civilizacijskog identiteta na ovom svijetlom balkanskom promolu - pokušavaju tu i takvu svoju upornost "zaštititi" UNESCO-pečatom. Na takav ishod upućuje me i dosadašnji odnos i jednih i drugih i trećih, uključenih u nominaciju, prema ovom uistinu svjetski vrijednom civilizacijskom fenomenu.

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?f=49&t=61325


User avatar
kajdara
Posts: 203
Joined: 11/06/2010 15:12

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by kajdara » 06/12/2010 17:19

Sociološki i kulturološki (južno)slavenska populacija nije bila homogena, ali to nije odlučujući motiv za njeno daljnje raslojavanje, posobno u religijskom pogledu, a koji je u to vrijeme bio jedan od opredjeljujućih faktora moći (identiteta, ali i opstanka). Ko je bliži ognjištu, bliži je i prilici da se ogrije, ali i opeče. Znači, ne problematizirajući motive, bez obzira što im je u osnovi – dobra volja, ili prisila, onaj dio te populacije, koji je bio bliži Rimu, prihvatio je kršćanstvo kao dio vlastitog ponašanja. Potom, onaj dio te populacije, koji je bio bliži Novom Rimu, prihvatio hrišćanstvo kao dio vlastitog ponašanja. Postoji značajan broj dokumenata u kojima se navodi da su se slavenski vladari postupno odricali (monoteističkog) Peruna, na način da su prihvaćali kršćanstvo/hrišćanstvo zaklinjući se "Bogom Perunom", potom "Bogom Perunom i Gospodom Bogom", te samo "Gospodom Bogom". Na granici, odnosno što je vjerovatnije – u središtu, Bosna - bosanski vladari su nastojali sačuvati tradiciju, jer ona im je garantirala više naklonosti "novih" susjeda/komšija. S druge strane, opredjeljujući se za jednu ili drugu stranu, neminovno biše neposredno ugrozili mogućnost očuvanja vlastitog državnog identiteta, na kojem je zasnivana i vlastita im moć. Unekoliko, a iz supozicije bh-državotvorne populacije, situacija se može usporediti sa događanjima u i oko (R)BiH od 1990. godine.

Nesporno, bosanski vladari – Bosna je uspjela očuvati tradiciju i identitet bez obzira na nemale pritiske, sve do one venecijanske poruke Firenci da "pred očima Svijeta izgorje još jedno ugledno kraljevstvo". A izgorjelo je nemoćno da se odupre nemilosrdnoj osmanlijskoj najezdi. Osmanlije su, usput, počinile prvi genocid u Bosni, samo zato što Bošnjani nisu imali "Knjigu". Naravno, sila Boga ne moli, te u "neukrašenom" stećku nije mogla ni vidjeti univerzalnu poruku Čovjeku i njegovom rodu. Stoga ga je i započela "ukrašavati", s očitom namjerom da nestane. Ali on je ipak nadživio silnike, i to samo zato jer im nije bio čitak. S druge strane, baš zato što na njemu nije bilo otisaka ičeg svetog, od njega nije zazirao ni običan puk, te mu se nije ni svetio.

U formi u kojoj ga nastoje predstaviti UNESCO-u, stećak ne postoji. Ne postoji zato što nema bošnjačkog (čitaj: muslimanskog), srpskog, niti hrvatskog stećka. Stećak je, isključivo, dio bh-civilizacijske baštine. Naravno, bilo bi najnormalnije da je to danas i baština cjelokupne bh-populacije, bez obzira na dio formalno izmijenjenih obilježja uzoraka te populacije. Također, kao unikatan fenomen, stećak je i dio civilizacije uopće, od lokalnog do globalnog nivoa. U tom smislu, za očekivati je da se taj fenomen ne parcijalizira, odnosno da se cjelokupna populacija stećaka ponudi UNESCO-u – globalnoj edukacionoj, naučnoj i kulturološkoj instituciji. Međutim, bosnocidne (necivilizirane: edukocidne, naukocidne, kulturocidne) demonkratske metastaze su neumorne.

User avatar
kajdara
Posts: 203
Joined: 11/06/2010 15:12

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by kajdara » 12/12/2010 22:48

Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa: "Upravo stećci su svjedok bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima Crkve Bosanske, Kršćanske i Pravoslavne crkve, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo evropsku dimenziju reprezentacije smrti i njezinu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni."

Citirano je već tradicionalan falsifikat, kada se zaključak na populaciju stećaka izvlači iz uzorka skupine čije jedinice ne sadrže bitna obilježja populacije. Za razliku od 20 puta brojnije populacije, skupina ukrašenih stećaka, u smislu pisanog ili crtanog traga na njima, nije originalni bosanski fenomen, već se sa dovoljnom pouzdanošću može tvrditi da je nasilno imputiran bh-populaciji upravo s istim ciljem kao što se to i danas čini, samo pod nešto izmijenjenim – tzv. multikulturalnim motivima. Najveći dio takvih – multikulturalnih stećaka nastao je neposredno nakon osmanlijske okupacije Bosne. Vezivanje tzv. Crkve Bosanske za fenomen stećaka je neutemeljen kao i samo postojanje te Crkve. Također, obilježja Kršćanske i Pravoslavne crkve su, uglavnom, iz Osmanskog perioda, ili su zaostavština kršćanskih i pravoslavnih pokušaja okupacije Bosne. Obilježja koja simboliziraju žrtvu, što je u temelju kršćanstva/hrišćanstva, te i drugih monoteizama s "Knjigom", potpuno su bila strana bosanskoj populaciji. Ta tradicija se zadržala do danas, barem u onom obliku da se na stećcima i oko stećaka organiziraju narodni teferiči, ali i svakodnevno igraju djeca, zbog čega je i stećak unikatan civilizacijski fenomen.

Dalje, za razliku od "evropske dimenzije reprezentacije smrti", koja je eskalirala do konc-logora i genocida, stećak je simbol univerzalne životne harmonije, sublimirane u Dobrom Bošnjaninu – posljednjem izdanku staroslavenske tradicije, sačuvane u i u slijedećoj povelji: “Mi od staroslavenskog plemena, kunemo se svijetom i zadnjom riječi, od Peruna, neka rušitelji mira i kršitelji budu ukleti! Za sva vremena, dok sunce sije i dok je svijeta! Njihovi štitovi neka budu probodeni od njihovih vlastitih mačeva, strijela i ostalog oružja! Nek postanu robovi na ovom i drugom svijetu! To nek bude na ugled našim i ostalim narodima” (Ledić, F. 1969).

Image

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by PipiDugaDevetka » 14/12/2010 08:08

Fakat, gdje su andjeli i sveci na stćcima? Zašto ih nema?

Image

Image
Sumnjiva mi je ova kroatizacija i srbizacija stećaka, a najviše me čudi šutnja ostalih ''stećkologa''!

User avatar
kajdara
Posts: 203
Joined: 11/06/2010 15:12

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by kajdara » 15/12/2010 13:04

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum naglašava da je za upis na Tentativnu listu UNESCO-a predložen dio najreprezentativnijih nekropola u BiH.
- Ne treba se opterećivati brojem predloženih nekropola, jer moramo vidjeti ovaj proces kao proces zaštite stećka i nekropole stećka kao fenomena ovih prostora, naglasio je Šešum.

Lovrenović naglašava da je bh. tim do sada odabrao devet nekropola, ali nije želio još govoriti o kojim je nekropolama riječ. Potcrtao je da će izabrane nekropole pokriti sve regije njihove rasprostranjenosti na tlu BiH, a bit će podjednako obuhvaćena područja Federacije BiH i Republike Srpske. "Najvjerovatnije ćemo izabrati još jednu ili dvije nekropole, s obzirom na to da se najveći broj stećaka nalazi upravo na tlu BiH. Saradnici na ovom projektu prethodno su već obišli veliki broj nekropola, imajući u vidu da one moraju biti odraz svih kriterija koje je postavio UNESCO", kazao je Lovrenović.

http://img228.imageshack.us/img228/8768/dolinaz.jpg

(1) Svaka ideološko-politička parcijalizacija populacije stećaka prethodi stećakocidu.
(2) Šta znači “dio najreprezentativnijih nekropola?” Da li je, na primjer, najvisočiji uzorak populacije stećaka, na Mramorju, “dio najreprezentativnijih nekropola?”
(3) Šta znači “bit će podjednako obuhvaćena područja Federacije BiH i Republike Srpske?” U skladu sa, na primjer, “reintegracijom Ilidže u ustavni poredak Federacije BiH” i “80 godina Narodnog pozorišta Republike Srpske”, neće li se “stići” do milenijskog postojanja Federacije BiH i Republike Srpske?
(4) Šta znači: UNESCO?

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by PipiDugaDevetka » 27/12/2010 23:16

Nezbilj wrote:Cijela priča o Hercegovini odnosno Humu nije počela slučajno već se upravo pokušava relativizirati pojam bosanski stećak. Po meni bitno je da se stećak prepozna kao dio autentične historijske baštine države Bosne i Hercegovine bez obzira kako ga nazivali iako ne vidim osnove za relativiziranje atributa bosanski. Ranije sam objasnio istoriju nastanka današnjeg imena naše zemlje i tu su stvari prilično jasne. Hercegovina odnosno Hum jeste prirodna i istorijska regija ali činjenica je da je ova regija postala i ostala dio bosanske države. Stjepan Kotromanić je pripojio Hum Bosni i to je jednostavno istorijska činjenica. Velika večina stećaka potiče iz 14. i 15. vijeka odnosno perioda tokom kojeg se Hum nalazio u sastavu bosanske države prema tome nema sumnje da se stećak razvio kao autentični bosanski odnosno bosanskohercegovački fenomen. Općine sa najvećim brojem stećaka u BiH su: Nevesinje oko 3900. Konjic oko 3100, Rogatica 2600, Livno 2500, Trebinje 2400, Stolac 2300 itd. Najukrašeniji i najveći stećci nalaze se na kraljevskim posjedima u srcu stare bosanske države u okolini Kaknja, Ilijaša i Vareša. Dakele od srednjevijekovnih područja najbogatijih stećcima imamo područje Konjica koje je od vremena Kulina Bana bilo pod vlašću bosanskih vladara, Rogaticu u zemlji Pavlovića koji su uvijek bili lojalni bosanskim banovima i kraljevima, Livno kojim su vladale bosanske vojvode Vukčići-Hrvatinići i Humska područja Kosača: Nevesinje, Trebinje i Stolac. Nekropola Zgošća kod Kaknja vezuje se uz sam vrh vladarske porodice Kotromanića što dokazuje da je kultura korištenja stećaka kao nadgrobnih spomenika prožimala sve segmente i djelove tadašnje bosanske države.


feral.tribune wrote:Prosjecan Hrvat ili Srbin nikad u zivotu nije ni cuo za rijec stecak . On misli da se to jede . Hrvati i Srbi pak u Hercegovini pisaju po steccima jer na njima nema ni krizeva ni krstvova ni orlova ni sahovnice . To su iskljucivo i jedino bosanski spmenici . To su kameni biljezi o postojanju bosanske drzave i bosanske nacije . Nijedan narod u Evropi nema kameni muhor o svom imenu i postojanju osim bosanskog naroda i bosanske nacije . To su bosanski ljudi koji su cijeli zivot bjezali od pokrstavanja i zivi se izvukli da bi ih mrtve krstili . Prosavanje stecaka bosanskim kulturnim , istorijskim i nacinalnim blagom jedino i skljucivo BOSANSKIM je pitanje bioloskog opsanka nacije i pitanje opstanka Bosne kao drzave . Hitno se nesto mora poduzeti a onaj ko opstruira mora ici na vjesala . To je pitanje zivota . Bosana je puna izdajnika , Svaka budala zna da stecak nema nikakve veze sa Srbima i Hrvatima , katolicima i pravolslavcima a nema veze ni sa Srbijom ni Hrvatskom . U Jugoslaviji stecci su se vezali jedino uz ime nase drzave Bosne i Hercegovine ali ona je tada bila unutra SFRJ skupa sa steccima pa susjedi i komsije nisu marili . Kada je Bosna dobila samostalnost sve sto bosansko je postalo upitno i kao takvo treba prisvojiti . Do rata su cevapi i baklava i sevdalinka i burek i pita i stecak i ...sve je to rata bilo predmet zajebancije i sprdnje i sve je bilo bosansko . Danas je to sve super i divno i moglo bi pripasti Srbima i Hrvatima . Bosna je opasnosti vecoj nego 92 ali to balije ne vide i ne zele vidjeti . Izdajnici oko SDA i IVZ se moraju odstraniti a Bosna mora dignuti hampu oko ovoga . Za pocetak prekid diplomatskih odnosa i odmah urgentno sve to skupa sa psom tornjakom proglasiti Bosanskim .

Nezbilj wrote:
cyprus wrote: Da li su građevine koje su osmanlije gradile širom osvojenih područja dio kulturne baštine Republike Turske


Koliko znam takve građevine se nazivaju osmanskim naslijeđem, osmanskom arhitekturom itd. dakle nose atribut države odnosno kulture iz koje su ponikle odnosno pod čijim uticajem su sagrađene. Osmanska arhitektura ima svoje karakteristike isto kao što bosanski stećak ima svoje i tu nema nikakve dileme. U Srbiji na primjer također imamo nadgrobne spomenike tkz. "krajputaše", u Armeniji imamo "hačkare", u Poljskoj imamo "babe" td. i sve su to kameni nadgrobni spomenici sa svojim autentičnim karakteristikama različitim od bosanskog stećka. Prema tome neka Sr Hr i CG sa svojim stećcima rade šta hoće. Naše je da ih pokušamo zaštititi i sačuvati isto kao što Turci obnavljaju po BiH "svoje" građevine ali su one u osnovi bosanske. Tako se trebamo postaviti i prema stećcima u Sr Hr i CG ali ne relativizirati nešto što je autentično poniklo iz BiH i što u neku ruku predstavlja simbol BiH.

Turska i te kako baštini osmansku kulturu i državu kao svoju iako osmansko carstvo ima veze sa modernom Turskom koliko i rimsko sa Italijom ili drevni Egipat sa današnjom Arapskom republikom Egipat. Koliko današnja Srbija ima veze sa Srbijom Stefana Nemanjića ili Hrvatska sa kraljem Tomislavom? Ali državna politika ovih dviju zemalja ni na koji način ne dovodi u pitanje državni kontinuitet svojih srednjevijekovnih sa modernim državama. Međutim srednjevijekovne granice Srbije i Hrvatske sa današnjim su "niđe veze" u odnosu na BiH koja je u pet deka ono što je bila i u 15. vijeku. Prema tome srednjevijekovna bosanska država i njeno naslijeđe je direktno kulturno vlasništvo današnje države BiH i svih njenih građana.

Van Halen wrote:Dubravko Lovrenović je vatikanski "plaćenik" koji na polju historije radi sve protiv Bosne. Znamo da su se stećci vijekovima nakon nestanka bosanske države prisvajali od strane istočne i zapadne crkve, a za vrijeme bosanske srednjovijekovne države te iste crkve su uništavale kulturu koja je bila vezana za te iste stećke. I danas je stanje slično, ista meta isto odstojanje. Pod krinkom brige za stećke, oni se otimaju od Bosne i daju i okolnim zemljama. A zna se dobro da su stećci samo bosanski i humski, i ako se nalaze danas na teritorijama susjednih zemalja to je iz čistog razloga što je Bosna nekad vladala tim dijelovima i što su bosanci živjeli tu, a odatle protjerani godinama kasnije. Mogu oni raditi šta hoće, ali STEĆAK JE SAMO BOSANSKI !!!


Citirao sam, po meni najkvalitetnije diskusije, pa umjesto zaključane teme, nastavimo ovdje. (Bez @gorana5)

stari grad Visegrad
Posts: 2216
Joined: 23/03/2009 18:35

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by stari grad Visegrad » 27/12/2010 23:50

Radi se o tome da je predstavnik drzvae BH (?) pristao da stecak udje u ZAJEDNICKO kulturno blago Hrvatske, Crne gore, Srbije i Bosne i Hercegovine u Unesco.
Dakle stecak je upisan u kulturno blago svijeta, a iz ovih gore zamalja.

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Wo ... _in_Europe

Znaci da opet kradu bosansko kulurno-istorijsko nasljedje iz doba bogumilske srednjo-vjekovne Bosne, od Sandzaka do Sibenika.

I ko ce stati u kraj lopovima?
Last edited by stari grad Visegrad on 28/12/2010 02:06, edited 2 times in total.

stari grad Visegrad
Posts: 2216
Joined: 23/03/2009 18:35

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by stari grad Visegrad » 27/12/2010 23:53

Naravno ovo je kategorija vrhuskog zlocina nad kulturnim najsljedjem Bosne (i Hercegovine).
Ko odgovara za zlocine, a ko intervenise protiv nanjete stete?

User avatar
BHCluster
Posts: 15772
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Has thanked: 3 times
Been thanked: 10 times
Contact:

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by BHCluster » 28/12/2010 00:01

Kako nesto ovako zaustaviti?

User avatar
nikad_vise
Posts: 1727
Joined: 20/09/2010 22:35
Has thanked: 1 time

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by nikad_vise » 28/12/2010 00:13

neka kradu kad smo fukarski narod..nemamo mi pojma ni sta je kultura,nemamo svijest o naciji,ljubav prema ovoj drzavi..zgrada u kojoj se odrzavao zavnobih se raspada a ucesnici umiru od gladi iako je to bio jedan od najvaznijih datuma za nas,arheoloski lokaliteti se urusavaju i raspadaju,svoje rijeke i ulice zabacujemo smecem i nistimo..toliko smo pohlepan i proklet narod da je to neshvatljivo..nemamo nikakav osjecaj za zajednistvo nego samo gledamo svoje guzice da se dobro najedemo i napijemo a za ostalo nas boli ona stvar..
dzaba mi dize pritisak..bem ti ovo nek kradu ovakve teme vise i ne treba postavljati..ajd ba decenije su pred nama imamo se kad kajati..


User avatar
Bosnolog
Posts: 8060
Joined: 07/09/2009 00:23
Location: Pod Suncem i Zvijezdama

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by Bosnolog » 28/12/2010 01:14


nihoniho
Posts: 1744
Joined: 18/03/2008 19:10
Location: cardak ni na nebu ni na zemlji

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by nihoniho » 28/12/2010 01:24

nazalost, bosnjaci , kao realno jedini faktor koji bi mogao insistirati na ocuvanju stecka kao dijela bosanske kulturne bastine, su razapeti izmedju fundamentalisticke elite , za koji istorija pocinje onog trenutka kada je na ove prostore dosao islam, a sve prije su bili cafiri i anamo oni i lijevih radikalnih antinacionalista koji bi izbrisali sve do 1941 i tita. jebeno


User avatar
kajdara
Posts: 203
Joined: 11/06/2010 15:12

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by kajdara » 28/12/2010 02:16

Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike kulture. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike kulture. Stećke! (Krleža, M., 1960.)

Jasnu sliku o prošlosti Bosne mogli bi nam podati samo domaći ljtopisi bosanski, sastavljeni od očevidaca i suvremenika. Nu takovih ljetopisa neima, pače neima nade, da bi se naći mogli. Da, u Bosni se je u opće malo bilježilo; za Bosnu nemamo niti žića kraljeva, kakono za Srbiju, a niti pisaca crkvene poviesti, kakono u Hrvata Tomu arcidjakona. Jednom riečju, za ciele dobe bosanske banovine i kraljevine do g. 1463. nije se u Bosni upravo nitko našao, da bi bilo prošle zgode bilo zgode svoga doba pobilježio u tu svrhu, da im se sačuva uspomena. Dubrovački poznati nam historik Luccari kaže, da je neki Emanuel napisao „Chronologiu Ducis Hervoyae“, koji je koncem 14. i početkom 15. stoljeća silno uticao na tadanje događaje u Bosni i Hrvatskoj, ali o tomu ljetopisu neima traga (Klaić, V., 1882).

Image

User avatar
cyprus
Posts: 37803
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna
Has thanked: 3 times
Been thanked: 12 times

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by cyprus » 28/12/2010 02:51

Ma niste mi jasni nikako... :-)

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by PipiDugaDevetka » 28/12/2010 06:23

cyprus wrote:Ma niste mi jasni nikako... :-)

Ni meni nije bilo jasno dok nisam pogledao ovo:
http://www.facetv.ba/face-tv/4634.html

Nezbilj
Posts: 706
Joined: 16/08/2009 00:23

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by Nezbilj » 28/12/2010 08:14

Hvala Kajdara na reinkarnaciji ove teme.
Mislim da je ovo prije svega prvoklasna politička tema i šteta bi bilo da je ne izdiskutujemo do kraja. Ovdje se po meni na primjeru sudbine stećka zapravo savršeno vidi ideološko stanje BH društva i jasno se razaznaju različiti pravci i segmenti razmišljanja i stavova. Tim više što su stećci zaostavština iz vremena kada je Bosna bila samostalna i jaka država i tadašnjim regionalnim okvirima. Dakle pitanje o kojem mi ovdje raspravljamo jeste čiji su zapravo stećci? A najlogičniji odgvor bi bio: oni su vlasništvo države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. I tako dolazimo do pojma prirode države BiH odnosno tumačenja pojma i Srpska i Hrvatska i Bošnjačka. Takva BiH u ideološkom smislu praktično i nije suverena jer Srbi i Hrvati već imaju svoje nacionalne države. Dakle ako su stećci i Srpski i Hrvatski a ovi narodi su konstitutivni i u svojim nacionalnim državama i u BiH onda je logično da ni najvrijedniji i najautentičniji simboli države BiH neće biti tretirani kao suvereno vlasništvo ove države već kao zajedničko dobro cijelog regiona. To je naša stvarnost. Pitanje je samo je li to i naša budućnost. Moja teza je da se paradigma da je Bosna i Kurtina i Pantina mijenja i da već danas večina građana ove zemlje želi njen suverenitet. Govorimo o BH državnoj i nacionalnoj ideologiji. Ova ideologija prihvatljiva je većini Bošnjaka, većini "ostalih", jednom dijelu Hrvata i manjem broju Srba. Pitanje je samo da li se nabrojane u ovom trenutku ideološki segmentirane grupe mogu uvezati pod jedinstvenu ideološku platformu? Ovakva mogućnost i ideja naravno biće na svaki način osuđena od večine Srba i Hrvata i je li to razlog da se pomirimo sa ovakvom njihova frankenštajn idejom naše države. Da li je jačanje državne nacionalne svijesti pravac u kojem će se ovo društvo kretati ili će se nastaviti jačanje tri etno-nacionalne ideologije? Da li će vast SDP-a započeti taj proces ili će u startu doživjeti fijasko?

feral.tribune
Posts: 864
Joined: 29/01/2008 17:23
Location: u uvali moga djetinjstva

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by feral.tribune » 28/12/2010 10:26

Naravno da je ovo politicka tema jer svojatanje bosanske kuturne bastine od agresora nema veze sa logikom i istorijom nego sa politikom . Hrvatima i Srbima nije stalo do stecaka jer stecci njima ne pripadaju . tu nema ni katolickih ni pravoslavnih simbola a jos manje sahovnice i orlova koje iskljucivo pripadaju RH I Srbiji . Dok je Bosna bila u sastavu u SFRJ niko nikada nije rekao da S- H narodi imaju veze s tim . Krleza je pisao o steccima i rekao da su to bosanski spomenici kulture i da Bosanci jedini sa Astecima , Inkama i Majama imaju kameni biljeg i dokaz svog naconalnog bitisanja . Kada Srbija i Hrvatska nisu tenkovima oteli Bosnu pokusavaju ovako . I sada najvaznije oko cega se sve vrti i uvijek se vracamo na isto . Srbi i Hrvati imaju svoje nacinalne drzave i oni po zakonu i sili svih rezolucija i klauzula ovog svijeta moraju biti u Bosni nacionalne manjine . To se mora desiti . To nije ni moja ni bosanska zelja . To je jednostavno tako . Talijani i Srbi su nacinalna manjina u Hrvatskoj . Madjari i Hrvati i Bosnjaci su nacinalna manjina u Srbiji . Samo u Bosni , to je jedini primjer u svijetu , postoje nekakva tri konstituta . Nije do Srba i Hrvata , do nas je . Do Bosanaca . Zasto se to dozvoljava i tolerira . Ako SDA i IVZ zele podijeliti Bosnu neka nam to kazu da ih hapsimo i sudimo kao ljude koji ruse drzavu . Ako zele normalnu Bosnu neka to dokazu u praksi . Oni su stvarno olos . Koliko god vam zvucalo kao naucna fantastika ako Bosanci dozvole da prodje ova lakrdija i ovaj apsurd sa steccima Bosna i Bosanci ce nestati . 100 % ce nestati . Ovo ne smije ni slucajno proci . Gledam neki dan na HTV prilog Zorana Sprajca . Za vrijeme rata ljudi iz Hrvatske dolazili u BiH i krali tornjake koje danas setaju na uzici po trgu Bana Jelacica . To su kaze psi koji su stari 2000 dvije hiljade godine i poticu sa hrvatskih dijelova Bosne i Hercegovine :lol: :x Da li iko iz ambasade BiH gleda ovo i da li reaguje na ovakve lazi i ovakve kolosalne gluposti koje ne moze normalan mozak niti smisliti a stoga ni komntirati . Pas Tornjak je prijavljen kao hrvatski pas , nasi su reagovali i stranci rekli : Ok , neka bude i hrvatski i bosanski . Hrvati su zadovoljno trljali ruke jer su ga ipak na kraju ukrali . Da je imalo hrvatski , barem 0000,1 % oni bi se bunili protiv ovakve odluke . Da su stecci barem 0000000000,1 % hrvatski ili srpski tu rijec Bosana ne bi smjela ni prismrditi . Stvarno smo zalostan narod . Da je HV i HVO usao u istocni dio Mostara ciji bi danas bio Stari Most . tesko pitanje zar ne :D Ovo je formula koja sve rjesava . Bosna je nacinalna drzava bosanskog naroda . Bosanski jezik je sluzbeni jezik . U tim dvjema recenicama se krije opstojnost drzave i biloski opstanak bosanskih muslimana . Do nas je . Da li zelimo da zivimo ili ne . Zbog cega smo ginuli . Zbog cega smo bili u logorima . Zbog cega je bila Srebrenica . Da nam dzelati kradu stecke a jucer su srali po njima . Otidji u Siroki Brijeg i reci samo STECAK . Svaki drugi covjek ce ti reci da je to nesto balijsko i da to treba unistiti . Garantiram !

stari grad Visegrad
Posts: 2216
Joined: 23/03/2009 18:35

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by stari grad Visegrad » 28/12/2010 12:12

STECAK

Skender Kulenovic

Stecak mramorni cuti govorm scena po boku,
jaci od kandza kise, povampirenja i kradje.
Njegov mjesec i sunce, sto znace posmrtne ladje,
davno su prevezli dusu, vjekuju sad u doku.

Udaljili su se od njeg i gradovi i sela.
Vidik mu stvore listopad i koze sto tu brste.
Vjetar podsjeti lijeske, i one se sapatom krste.
Zmija mu krene uz reljef, svoj reljef svije sred cela.

Zasto sam dosao ovdje, kad sve vec ovdje pise?
Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom disem.
Cuj, zvoni zrelo stablo - to lijes mi tese zuna.

Stihove sto jos bruje dlijetom po stecku svom stisaj,
pa, uspokojen, pusti neka ih pokrije lisaj,
lezi pod stecak stiha bez prevoznika-cuna.

Skender Kulenovic

Agic Nurija
Posts: 821
Joined: 22/06/2007 09:23

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by Agic Nurija » 28/12/2010 12:40

cyprus wrote:Ma niste mi jasni nikako... :-)


Ni ti nama!

Agic Nurija
Posts: 821
Joined: 22/06/2007 09:23

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by Agic Nurija » 28/12/2010 12:56

Bosanski ambasadori
ili
AMBASADORI BEZIMENE ZEMLJE
I NARODA
KOJEG VIŠE NEMA

Pod kraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, živio sam i radio u njemačkom gradu Konstancu na Bodenskom jezeru (Konstanz am Bodensee), največoj kopnenoj masi vode u Evropi što se proteže u dužini od oko 60 km na tromeđi Austrije, Njemačke i Švajcarske, u podnožju sjevernih obronaka Alpa, iz čijih ledenih glečera izvire i u ovo jezero utiče i ističe rijeka Rajna. Istih godina u tom lijepom i historijskom gradu privodila se kraju prva faza izgradnje velikog, potpuno novog univerzitetskog kompleksa, po čemu je ubrzo uvršten u red velikih njemačkih univerzitetskih centara.

Univerzitetska biblioteka, za divno čudo, obilovala je između ostalog i neobično obimnom južnoslavenskom literaturom, te sam na tom odjelu rado boravio u slobodnim danima, prelistavajući debele knjige i stare listine. Osakaćen spoznajom o vlastitom nacionalnom, kulturnom i historijskom kolektivu, u rijetko slobodnom vremenu neumorno sam tih godina tragao za slovom i sjemenom iz kojeg je nikla moja zemlja, ovozemaljski zaokružen prostor i na njemu narod kojem sam po kulturnom i etničkom porijeklu jedino mogao da pripadam.

Po običaju u takvim prilikama pravio bih po neku kraču pauzu i u studentskoj kantini uz kafu prelistavao lokalnu štampu. Jednog dana na prvoj stranici novina "Konstanzer Kurier" pročitao sam da je prilikom renoviranja na nekom tavanu zgrade u starom dijelu grada pronađen primjerak čuvene hronike iz vremena održavanja koncila rimske crkve u Konstancu 1415 - 1418 (Ulrich von Richental). Napomenuo bih ovdje da je Konstanc jedini veči njemački grad, koji nije bio izložen razaranju ni u Prvom, niti u Drugom svjetskom ratu, pošto kroz sami grad prolazi granica Švajcarske, inače trajno neutralne zemlje. Zato nije nikakva rijetkost vidjeti natpise na zgradama (ano domini…) u starom dijelu grada stare i preko osam stotina godina.

U okviru članka bio je priložen i jedan crtež iz pronađene hronike koji je predstavljao tadašnju (zapadno)evropsku političku vrhušku pri ulasku u katedralu. Čitajuči tekst ispod slike, zastao sam presječen osječajem koji se nije mogao opisati nikakvim postoječim riječima. Između ostalog stajalo je da je, u pratnji kralja Žigmunda (Sigismund) i njegove žene, grofice od Celja treća po redu stajala bosanska kraljica. Naravno da sam istog dana potražio postojeći faksimil Rihentalove hronike u biblioteci i u narednim mjesecima neumorno odgonetao tekst, razgledao slike, zavirivao u grafike i grbove koji su predstavljali određene ličnosti, crkvene ili svjetovne oblasti, te pokrajine i na kraju kraljevine.


Gore pomenuti i njemu slični crkveni koncili mogu se bez predumišljaja uporediti sa današnjim skupovima najviših predstavnika Evropske Zajednice, pošto je Rimska crkva, (trajno u svojoj apsolutističkoj teoriji i robovlasničkoj praksi organizacioni nasljednik Rimskog imperija), tokom cijelog srednjovijekovlja bila vrhovna i zvanična, kako duhovna, tako politička evropska institucija, bez čijeg (papskog) pečata i potpisa ni jedan državni dokument nije mogao biti međunarodno vrijedan, niti ijedan vladar krunisan.

Jedan od poznatih bosanskih srednjovijekovnih kuriozuma je između ostalog bilo i trajno buntovništvo bosanskih duhovnih vođa spram rimske crkve i njenog viđenja Boga i (Bogom danog) uređenja svijeta, pa ipak to nije smetalo svjetovnim predstavnicima bosanskog naroda, da se nađu na skupovima na kojima se praktično odlučivalo o globalnoj sudbini evropskih naroda i što je najvažnije, pojedinačnih nacionalnih, to jeste državnih prostora. Kronika po sebi je jedan rijedak dokument koji mjestimično u detalje govori o općim kretanjima u svijetu tadašnje Evrope, a ono po čemu je koncil zapamćen u potomstvima slavenskog svijeta jeste, Iz Praga na prevaru dovođenje Češkog reformatora Jana Husa (Johannes Huss) u Konstanc, njegovo hapšenje, suđenje i spaljivanje na lomači. Česi su u Konstancu odavno opremili spomen prostorije u zgradi u kojoj je Hus bio pritvoren i jednim ogromnim kamenim spomenikom obilježili mjesto na kojem se odigrao strašni čin presude po kanonima inkvizicije (svetog suda) rimske crkve.

Suvišno je ovdje pomenuti gorku činjenicu, da Bosanci, koliko je meni do danas poznato, nikada nisu ispisali svoju vlastitu priču o bosanskoj srednjovijekovnoj diplomatiji, vijekovima dugom i neobično visokom statusu bosanskih vladara u evropskim političkim krugovima i što je možda najvažnije, priču o stvarnim razlozima propasti srednjovijekovne bosanske države i još stvarnijim razlozima zabrane svakog i najmanjeg poteza koji bi, po odlasku turskih Osmanlija iz Bosne mogao da znači obnovu iste. Moju skromnu studiju ovog i mnogih sličnih historijskih dokumenata koji su se odnosili na Bosnu, nisam nikada i nigdje objelodanio, ali ovaj put pozivam sam sebe na malu pisanu ispovijest, a povodom razgovora urednice "Glasa" sa našim novim ambasadorom, to jeste ambasadorkom u Švedskoj ili još bolje, na Skandinaviji.

Ambasadori su, sa diplomatskim ansamblom od vajkada u normalnim uvjetima predstavljali svoju zemlju i svoj narod u nekoj drugoj zemlji i pred nekim drugim narodom ili narodima.

Tako je bilo i sa Bosnom sve do Berlinskog Kongresa 1878 i njegovih odluka, kada prvo teoretski, a zatim malo po malo i praktično nestaje Bosne i bosanskog naroda iz evropskog historijskog i geopolitičkog kolorita, a u naoko bezazlenoj kovanici sročenoj tom prilikom na germanskom govoru "Bosnien und Herzegowina" nastaje period u kojem se dotadašnje kompaktno i nadasve autohtono stanovništvo srednjovijekovne bosanske kraljevine, prvo dijeli na dva pokrajinska naroda, Bosance i Hercegovce (?!), da bi tako denacionalizirana i državno pravno razbaštinjena ljudska masa bivšeg jedinstvenog, bosanskog narodnog kolektiva bila preparirana u dvije (buduće) isto tako, vjerski opredijeljene grupe, to jeste dva ( imenom susjedna) kvazinaroda, od kojih ni jedan u Bosni nisu posjedovali naslijeđenu historijsku zemlju, več bi se kao takvi prvo kulturološki, a potom i teritorijalno, u datim okolnostima pripajajli svojim (navodnim) maticama. Jedini problem je predstavljao ostatk (večina ?!) stanovništva nove provincije koji se sada nazivao samo neopredjeljenim muslimanima, a koji je u teoretskom dijelu projekta bio predviđen za asimilaciju u gore pomenute dvije kleronacije putem dobrovoljng (nacionalnog) opredjeljivanja pojedinca i isto tako dobrovoljnog odabira, kojoj od dvije ponuđene varijante da se prikloni, ali....

Divno je slušati diplomate kada pričaju o stvarima kao da su odavno riješili sve temeljne probleme svijeta iz kojeg potiču, te tako umjesto deklaracije o obnovi bosanske države i implementaciji suvereniteta bosanskog naroda na vlastitom državnom teoritoriju, slušamo priče naših ambasadora o progonu i patnjama mladih muslimana, ekonomskim problemima Balkana, feminističkom pokretu, pravima individue u največoj savremenoj grobnici bosanskog naroda, američkom izumu "R.S." i nešto manjoj "H.B" i sve tako izmiješano preko prijema, zvanica, balova i korova velikog svijeta, do privatnih razgovora M. Filipovića sa engleskom kraljicom o njegovom svijetu i njegovoj (ne)zvaničnoj historiji.

Stanka za BiH, politička organizacija gospođe Medihe i po njoj njen vlastiti izum, trebala je možda da bude "Stranka za obnovu republike Bosne" i da, poslije raskola njenog vođe sa SDA-pokretom udari kamen temeljac budučem političkom radu bosanskog državnog parlamenta. Ali, kako organizovati parlament jedne države, čije se ime svelo na dvije gografske pokrajine, glavni grad preinačen u kanton, narod bezimen, podijeljen na bulumente ubica, kriminalaca i njihovih žrtava. I kako objasniti ispovijest jednog ambasadora na kraju balade, da je največi problem vrhovnog predstavništva u Štokholmu u sumi od 15 tisuća KM.

Iskoristio bih priliku da upitam:

Koga ili šta predstavljaju ambasadori države koja glasi…

U teritorijalnom opisu:
- Bosna i Hercegovina
- Republika Srpska
- BiH Federacija Hrvata i Bošnjaka-muslimana

U nacionalnom opisu:
- Bosanski Bošnjaci-muslimani
- Bosanski Srbi-pravoslavci
- Bosanski Hrvati-katolici
- I ostali državotvorni poluproizvodi

U kulturnom opisu:
- Bosanski govor (pismo zbrkano i izmiješano)
- Srpski jezik (pismo samo čirilica)
- Hrvatski jezik (pismo jedino latinica)

Ili možda naši ambasadori predstavljaju ideologiju stranke kojoj pripadaju, smatrajući sebe dijelom " demokratske internacionale", milionske mase ideoloških istomišljenika, kojima je kosmos domovina, a planeta Zemlja poligon za političko nadpuhivanje i nadmetanje.

Jadan je onaj narod kojeg u svijetu predstavljaju oni, koji stotinama godina nemilosrdno trošeći i uništavajući općenarodnu imovinu, uporno negiraju suštinsko postojanje tog istog naroda, a nemaju moralne podloge da ovu gorku istinu priznaju makar sami sebi, tajno i pred sobnim ogledalom.

Uppsala, mart 2002

User avatar
tbv
Posts: 882
Joined: 19/12/2010 14:46
Location: _______________
Contact:

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by tbv » 28/12/2010 15:53

PipiDugaDevetka wrote:
cyprus wrote:Ma niste mi jasni nikako... :-)

Ni meni nije bilo jasno dok nisam pogledao ovo:
http://www.facetv.ba/face-tv/4634.html

:thumbup:

@kajdara
Hvala ti sto si ponovo zapoceo temu, neko je suze pustio moderaciji, ja i Bosnolog dobili etiketu nacionalista sto ja i priznajem da jesam, a i ponosim se stim, dok je goran5 sa svojim nebulozama samu tu posluzio kao kec na desetku da se tema zatvori. Ako moze samo da se temi jos doda opcija da forumasi mogu dati misljenja i u vezi svojatanja drugih bosanskohercegovackih nasljedja, blaga i produkata. Hvala ti jos jednom.

elSaik
Posts: 11640
Joined: 27/03/2007 16:49
Location: 8. krug pakla
Been thanked: 1 time
Contact:

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by elSaik » 28/12/2010 16:06

Samo mala korektura teksta sa linka - nikada nije postojala niti banovina niti kraljevina Bosna i Hercegovina.

stari grad Visegrad
Posts: 2216
Joined: 23/03/2009 18:35

Re: Stećak - politika - UNESCO

Post by stari grad Visegrad » 28/12/2010 16:23

elSaik wrote:Samo mala korektura teksta sa linka - nikada nije postojala niti banovina niti kraljevina Bosna i Hercegovina.


Postojala je Kraljevina Bosna.

Post Reply