Stablo Bosanske dinastije Kotromanica

[Pietje_Bel]

Ovdje cu prepisati stablo Bosanske dinastije kotromanica sa postera dr. Envera Imamovica posto su me mnogi pitali da li mogu da uslikam cijeli poster. To nisam mogao da uradim ali prepisao sam tekst sa postera koji objasnjava stablo Kotromanica.

Stablo Bosanske dinastije Kotromanica

Banovi nepoznatog imena do IX stoljeca. Ban nepoznatog imena, spominje se 968. godine prilikom napada hrvatskog kralja Kresimira II na Bosnu. Ban nepoznatog imena spominje se oko 1041. godine kao saveznik Bizantskog cara Konstantina IX Monomaha u ratu protiv Dukije. Ban nepoznatog imena, kojeg je oko 1084. godine uklonio dukljanski kralj Bodin prilikom napada na Bosnu. Ban Stijepan zasjeo na prijestolje oko 1084. g. uz pomoc dukljanskog kralja Bodina. Ban nepoznatog imena spominje se 1103. godine kao tast dukljanskog kralja Kocopara.

Ban Boric (1154- 1163) imao dva sina: Stijepana i Pavla, te unuke i praunuke (Odola, Celko, Boric, Detmar, Matija). Ban Kulin (1180-1204). Zena mu se zvala Vojslava. Imao sina i sestru (nepoznatog imena), udata za humskog kneza Miroslava.

Ban Stijepan (1204-1232), sin Kulina Bana. Zena mu se zvala Anka. Imali sina Sebislava. Ban Matija Ninoslav (1232-1250). Dokumenti ne spominju ko su mu roditelji, ali izricito kazu da je bio clan uze dinastije, dakle Kulinovog roda. Imao nekoliko brace od kojeg se jedan zvao Simeon, te vise sinova (jedan se zvao Stijepan) i brojnu unucad.

Ban Prijezda (1250 -1290). Dokumenti navode da je bio u srodstvu s Banom Ninoslavom, najvjerovatnije je brat mu ili stricevic. Imao tri sina: Stijepan (Kotroman) i Prijezdu i Vuka, te kcerku Katarinu, udata za slavonskog banovica Radislava Babonica. Vukova kcerka se zvala Jelena. Udala se za Humskog vojvodu Vuka Hranica.

Ban Stijepan Kotroman (1290 - 1312), sin bana Prijezde. Bio ozenjen Jelisavetom (Elizabetom), kcerkom srpskog kralja Dragutina. Imao tri sina: Stijepana, Vladislava, Ninoslava i kcerku Katarinu (udala se za humskog kneza Nikolu). Vladislav bio ozenjen Jelenom, kcerkom bibirskog kneza Jurija Subica. Imali dva sina: Tvrtka i Vuka i kcerku Mariju (udala se za Ulricha X Helfsteina u Njemackoj) Ninoslav imao sina Dabisu. Prijestolje naslijedio Stijepan.

Ban Stijepan Kotroman II, po ocu nazvan Kotromanic (1314- 1353). Zenio se tri puta. Prva zena mu bila Ortenburska princeza iz Koruske (nepoznato ime), druga Bugarska princeza (nepoznato ime) a treca Elizabeta, kcerka Kazimira III iz Poljske. Imao sestero djece: Cetri sina (svi pomrli u djecijoj dobi), i dvije kcerke: Elizabetu i Katarinu. Elizabeta se udala za Madarskog kralja Isudovika, a Katarina za Hermana I Celjskog u Stajerskoj.

Kralj Tvrtko (1353 -1391). Sin Vladislava, a unuk bana Stijepana Kotromana. Zenio se dva puta. Prva sena bila domaca plemkinja Grubaca, a druga Bugarska princeza Doroteja iz kuce Bugarskog cara Ivana Sismana. Imao tri sina: Ostoju, Tvrtka i Vuka (Banica). Prijestolje naslijedio Dabisa.

Kralj Dabisa (1391 - 1395), sin Ninoslava, a unuk Bana Stijepana Kotromana. Zena mu bila Jelena Gruba, domaca plemkinja iz Huma. Imao kcerku Stanu, udata za Humskog kneza Jurja Radivojevica i sina nepoznatog imena. Kraljica Jelena Gruba (1395-1398), zena kralja Dabise. Nakon njegove smrti nasliedila ga na prijestolju.

Kralj Ostoja (1398 - 1404 i 1409 - 1418), sin kralja Tvrtka i njegove prve zene Grubace. Zenio se tri puta. Prva zena mu bila Vitaca, druga Kuljava (domaca plemkinja), a treca Jelena, kcerka bibirskog kneza Ivana Nelipica. Imao tri sina: Stijepana (po ocu nazvan Ostojic), Radivoja i Tomasa. Radivoj se zenio dva puta. Prva zena mu bila Katarina a druga Margarita. Imao tri sina: Tvrtka, Matiju i Djuraka.

Kralj Stijepan Ostojic (1418-1421). Sin kralja Tvrtka po kojem je nazvan Tvrtkovic. Bio ozenjen Dorotejom, necakinjom Madarskog kralja Sigismunda (kcerka Ugarskog Vojvode Ivana Gorjanskog). Nisu imali djece.

Kralj Tomas (1443 -1461). Sin kralja Ostoje a unuk kralja Tvrtka I. Zenio se dva puta. Prva zena mu bila Vojaca, djevojka iz naroda a druga Katarina, kcerka Bosanskog vojvode i hercega Vukcica iz Huma. Imao tri sina: Stijepana i Sigismunda, trecem nepoznato ime (umro kao dijete na mijetu), i kcerku Katarinu. Prilikom Turskog osvajanja Bosne Sigismund i Katarina (kao djeca) zarobljeni i odvedeni u Tursku.

Kralj Stijepan Tomasevic (1461 - 1463). Sin kralja Tomasa (po kojem je nazvan Tomasevic), i njegove prve zene Vojace. Bio ozenjen Marom (djevojacko ime Jelena), kcerkom srpskog despota Isazara Brankovica. Nisu imali djece.
Prilikom Turskog osvajanja Bosne (1463.) uhvacen u Kljucu a pogubljen u Jajcu. S njim je se ugasila dinastija Kotromanica i nestalo Bosanskog kraljevstva.

[Orbini]

Nije sigurno dali je loza ugasena - mozda je jednostavno postala beznacajna ili se prezime primjenilo kao sto je bio cest slucaj gdje se od imena oca napravi prezime i tako produzi dalje.

Postoje dva nasljednika loze Kotromanica koji su nastavili zivot izvan Bosne.

Prvi je Šimun(Sigismund) Kotromanic - sin kralja Stjepana Tomasa i Katarine Kosace o kojoj vec imamo temu. Odveden je u zarobljenistvo, ali je primio islam i obavljao znacajne funkcije u osmanskom carstvu. Njegova majka je kraljevstvo zavjetovala njemu ukoliko se vrati na katolicanstvo ali se to nije desilo. Promjenio je ime u Ishak beg Kraloglu(kraljevic). Šimun je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sandžak-bega od Karasija. Nikada se nije vratio kršćanstvu, niti je pokusao pobjeci. Buduci da je bio znacajna funkcija i cinovnik - bio je imucan i uticajan i vjerovatno je imao potomstvo. Pokusao sam traziti dokumente o porodici Kralogu ali ne razumijem turski. Nije sigurno dali je prezime Kraloglu ostalo u daljoj upotrebi. U svakom slucaju - u Turskoj je sigurno nastavljena krvna loza Kotromanica - i to od legitimnog nasljednika bosanske krune.

Drugi je Matija Kotromanic koji je padom bosanske kraljevine postavljen kao kralj u "novoobnovljenoj satelitskoj bosanskoj kraljevini" od strane Ugarske. Koja je obuhvatala uzak pojas sjeverne Bosne sa sjedistem u Tesnju. Najcudnije je sto je sultan sam priznao Matiju kao legitimnog kralja sto je bila neuobicajena praksa u to vrijeme. Kako bilo - ta "kraljevina" se kratko drzala a Matija potom nestao sa historijske pozornice. Matija je bio amidzic Stjepana Kotromanica i svojevremeno pretedent na krunu kada je postavljen Tvrtko II na prjesto. Ako bi iskljucili Simuna(Ishaka) bio je jedini ozbiljni nasljednik krune, a svakako i Kotromanic. Sta je bilo poslije sa njim ne zna se. Vjerovatno je nastavio zivot kao sitniji vlastelin u Ugarskoj kraljevini i moguce da je imao potomstvo. Dali je prezime ostalo i koja bi bila izvedenica na madjarskom ili njemackom - neznam - ali bi bilo interesantno istraziti.

[Pietje_Bel]

Nije sigurno dali je loza ugasena - mozda je jednostavno postala beznacajna ili se prezime primjenilo kao sto je bio cest slucaj gdje se od imena oca napravi prezime i tako produzi dalje.

Postoje dva nasljednika loze Kotromanica koji su nastavili zivot izvan Bosne.

Prvi je Šimun(Sigismund) Kotromanic - sin kralja Stjepana Tomasa i Katarine Kosace o kojoj vec imamo temu. Odveden je u zarobljenistvo, ali je primio islam i obavljao znacajne funkcije u osmanskom carstvu. Njegova majka je kraljevstvo zavjetovala njemu ukoliko se vrati na katolicanstvo ali se to nije desilo. Promjenio je ime u Ishak beg Kraloglu(kraljevic). Šimun je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sandžak-bega od Karasija. Nikada se nije vratio kršćanstvu, niti je pokusao pobjeci. Buduci da je bio znacajna funkcija i cinovnik - bio je imucan i uticajan i vjerovatno je imao potomstvo. Pokusao sam traziti dokumente o porodici Kralogu ali ne razumijem turski. Nije sigurno dali je prezime Kraloglu ostalo u daljoj upotrebi. U svakom slucaju - u Turskoj je sigurno nastavljena krvna loza Kotromanica - i to od legitimnog nasljednika bosanske krune.

Drugi je Matija Kotromanic koji je padom bosanske kraljevine postavljen kao kralj u "novoobnovljenoj satelitskoj bosanskoj kraljevini" od strane Ugarske. Koja je obuhvatala uzak pojas sjeverne Bosne sa sjedistem u Tesnju. Najcudnije je sto je sultan sam priznao Matiju kao legitimnog kralja sto je bila neuobicajena praksa u to vrijeme. Kako bilo - ta "kraljevina" se kratko drzala a Matija potom nestao sa historijske pozornice. Matija je bio amidzic Stjepana Kotromanica i svojevremeno pretedent na krunu kada je postavljen Tvrtko II na prjesto. Ako bi iskljucili Simuna(Ishaka) bio je jedini ozbiljni nasljednik krune, a svakako i Kotromanic. Sta je bilo poslije sa njim ne zna se. Vjerovatno je nastavio zivot kao sitniji vlastelin u Ugarskoj kraljevini i moguce da je imao potomstvo. Dali je prezime ostalo i koja bi bila izvedenica na madjarskom ili njemackom - neznam - ali bi bilo interesantno istraziti.

O ovome sam cuo ali nisam nikada vidio nista. Imas li neki link o ovoj satelitskoj Bosanskoj kraljevini i kraljem Matijom? Imamo li neki novac,zastave ili povelje koje su sacuvane?

Zelio bih vise znati o ovoj satelitskoj kraljevini. Kada su Turci napali tu satelitsku kraljevinu?

[Orbini]

Nije sigurno dali je loza ugasena - mozda je jednostavno postala beznacajna ili se prezime primjenilo kao sto je bio cest slucaj gdje se od imena oca napravi prezime i tako produzi dalje.

Postoje dva nasljednika loze Kotromanica koji su nastavili zivot izvan Bosne.

Prvi je Šimun(Sigismund) Kotromanic - sin kralja Stjepana Tomasa i Katarine Kosace o kojoj vec imamo temu. Odveden je u zarobljenistvo, ali je primio islam i obavljao znacajne funkcije u osmanskom carstvu. Njegova majka je kraljevstvo zavjetovala njemu ukoliko se vrati na katolicanstvo ali se to nije desilo. Promjenio je ime u Ishak beg Kraloglu(kraljevic). Šimun je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sandžak-bega od Karasija. Nikada se nije vratio kršćanstvu, niti je pokusao pobjeci. Buduci da je bio znacajna funkcija i cinovnik - bio je imucan i uticajan i vjerovatno je imao potomstvo. Pokusao sam traziti dokumente o porodici Kralogu ali ne razumijem turski. Nije sigurno dali je prezime Kraloglu ostalo u daljoj upotrebi. U svakom slucaju - u Turskoj je sigurno nastavljena krvna loza Kotromanica - i to od legitimnog nasljednika bosanske krune.

Drugi je Matija Kotromanic koji je padom bosanske kraljevine postavljen kao kralj u "novoobnovljenoj satelitskoj bosanskoj kraljevini" od strane Ugarske. Koja je obuhvatala uzak pojas sjeverne Bosne sa sjedistem u Tesnju. Najcudnije je sto je sultan sam priznao Matiju kao legitimnog kralja sto je bila neuobicajena praksa u to vrijeme. Kako bilo - ta "kraljevina" se kratko drzala a Matija potom nestao sa historijske pozornice. Matija je bio amidzic Stjepana Kotromanica i svojevremeno pretedent na krunu kada je postavljen Tvrtko II na prjesto. Ako bi iskljucili Simuna(Ishaka) bio je jedini ozbiljni nasljednik krune, a svakako i Kotromanic. Sta je bilo poslije sa njim ne zna se. Vjerovatno je nastavio zivot kao sitniji vlastelin u Ugarskoj kraljevini i moguce da je imao potomstvo. Dali je prezime ostalo i koja bi bila izvedenica na madjarskom ili njemackom - neznam - ali bi bilo interesantno istraziti.

O ovome sam cuo ali nisam nikada vidio nista. Imas li neki link o ovoj satelitskoj Bosanskoj kraljevini i kraljem Matijom? Imamo li neki novac,zastave ili povelje koje su sacuvane?

Zelio bih vise znati o ovoj satelitskoj kraljevini. Kada su Turci napali tu satelitsku kraljevinu?

Mala ispravka - nija ga Ugarska postavila vec upravo Tuska sto je cudno za ono vrijeme i turski obicaj gdje se u korjenu sjekla svaka uspomena na ranije vladicanstvo. To je bila marionetska knezevina koja je kratko vrijeme pozirala kao obnovljeno kraljevstvo i poslije ukinuto. Tesanj je bio sjediste a Matija kralj ne samo postavljen od Turske nego priznat i od Ugarske. Link nemam, imam to u knjigama. Meni je medjutim interesantno sta je bilo sa Matijom poslije - kao i sa Ishakom(Simunom).

[Pietje_Bel]

Nije sigurno dali je loza ugasena - mozda je jednostavno postala beznacajna ili se prezime primjenilo kao sto je bio cest slucaj gdje se od imena oca napravi prezime i tako produzi dalje.

Postoje dva nasljednika loze Kotromanica koji su nastavili zivot izvan Bosne.

Prvi je Šimun(Sigismund) Kotromanic - sin kralja Stjepana Tomasa i Katarine Kosace o kojoj vec imamo temu. Odveden je u zarobljenistvo, ali je primio islam i obavljao znacajne funkcije u osmanskom carstvu. Njegova majka je kraljevstvo zavjetovala njemu ukoliko se vrati na katolicanstvo ali se to nije desilo. Promjenio je ime u Ishak beg Kraloglu(kraljevic). Šimun je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sandžak-bega od Karasija. Nikada se nije vratio kršćanstvu, niti je pokusao pobjeci. Buduci da je bio znacajna funkcija i cinovnik - bio je imucan i uticajan i vjerovatno je imao potomstvo. Pokusao sam traziti dokumente o porodici Kralogu ali ne razumijem turski. Nije sigurno dali je prezime Kraloglu ostalo u daljoj upotrebi. U svakom slucaju - u Turskoj je sigurno nastavljena krvna loza Kotromanica - i to od legitimnog nasljednika bosanske krune.

Drugi je Matija Kotromanic koji je padom bosanske kraljevine postavljen kao kralj u "novoobnovljenoj satelitskoj bosanskoj kraljevini" od strane Ugarske. Koja je obuhvatala uzak pojas sjeverne Bosne sa sjedistem u Tesnju. Najcudnije je sto je sultan sam priznao Matiju kao legitimnog kralja sto je bila neuobicajena praksa u to vrijeme. Kako bilo - ta "kraljevina" se kratko drzala a Matija potom nestao sa historijske pozornice. Matija je bio amidzic Stjepana Kotromanica i svojevremeno pretedent na krunu kada je postavljen Tvrtko II na prjesto. Ako bi iskljucili Simuna(Ishaka) bio je jedini ozbiljni nasljednik krune, a svakako i Kotromanic. Sta je bilo poslije sa njim ne zna se. Vjerovatno je nastavio zivot kao sitniji vlastelin u Ugarskoj kraljevini i moguce da je imao potomstvo. Dali je prezime ostalo i koja bi bila izvedenica na madjarskom ili njemackom - neznam - ali bi bilo interesantno istraziti.

O ovome sam cuo ali nisam nikada vidio nista. Imas li neki link o ovoj satelitskoj Bosanskoj kraljevini i kraljem Matijom? Imamo li neki novac,zastave ili povelje koje su sacuvane?

Zelio bih vise znati o ovoj satelitskoj kraljevini. Kada su Turci napali tu satelitsku kraljevinu?

Mala ispravka - nija ga Ugarska postavila vec upravo Tuska sto je cudno za ono vrijeme i turski obicaj gdje se u korjenu sjekla svaka uspomena na ranije vladicanstvo. To je bila marionetska knezevina koja je kratko vrijeme pozirala kao obnovljeno kraljevstvo i poslije ukinuto. Tesanj je bio sjediste a Matija kralj ne samo postavljen od Turske nego priznat i od Ugarske. Link nemam, imam to u knjigama. Meni je medjutim interesantno sta je bilo sa Matijom poslije - kao i sa Ishakom(Simunom).

Interesantno zvuci. Ja sam to vidio jednom u nekom filmu o Hrvatskoj srednovijekovnoj knezevini ili sta vec. Tu su ukratko spomenuli tog kralja i rekli da je vladao malim dijelom Bosne. Je li tacno da je zadnji dijelic Bosne (ili tog malog kraljevstva Bosanskog) pao 1531. godine?

[Bosanac sa dna kace]

procitah da jedan tip na islambosni ima u porodici fermane koji dokazuju da su oni od loze Kotromanica!?

[Orbini]

procitah da jedan tip na islambosni ima u porodici fermane koji dokazuju da su oni od loze Kotromanica!?

Jest, ko sto Kulenovici u SDA eliti tvrde da su potomci Kulin bana. No joke.

Potomci Simuna Kotromanica su danas Turci koji vjerovatno nemaju pojma ko im je predak, a potomci Matije Kotromanica su ili Nijemci, Madjari ili Hrvati,.. koji takodjer nemaju pojma o pretku.

Nebi bilo lose ovo istraziti po fermanima, vakufskim i crkvenim knjigama. Cisto iz znatizelje, sta bi i ako nadjemo direktne potomke ove dvojice? Mozemo ih samo upoznati, provodati malo po Bosni kao goste,.... i onda vratiti odakle dolaze da nastave zivjeti kako su i zivjeli.

[hadzironaldo]

Nije sigurno dali je loza ugasena - mozda je jednostavno postala beznacajna ili se prezime primjenilo kao sto je bio cest slucaj gdje se od imena oca napravi prezime i tako produzi dalje.

Postoje dva nasljednika loze Kotromanica koji su nastavili zivot izvan Bosne.

Prvi je Šimun(Sigismund) Kotromanic - sin kralja Stjepana Tomasa i Katarine Kosace o kojoj vec imamo temu. Odveden je u zarobljenistvo, ali je primio islam i obavljao znacajne funkcije u osmanskom carstvu. Njegova majka je kraljevstvo zavjetovala njemu ukoliko se vrati na katolicanstvo ali se to nije desilo. Promjenio je ime u Ishak beg Kraloglu(kraljevic). Šimun je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sandžak-bega od Karasija. Nikada se nije vratio kršćanstvu, niti je pokusao pobjeci. Buduci da je bio znacajna funkcija i cinovnik - bio je imucan i uticajan i vjerovatno je imao potomstvo. Pokusao sam traziti dokumente o porodici Kralogu ali ne razumijem turski. Nije sigurno dali je prezime Kraloglu ostalo u daljoj upotrebi. U svakom slucaju - u Turskoj je sigurno nastavljena krvna loza Kotromanica - i to od legitimnog nasljednika bosanske krune.

Drugi je Matija Kotromanic koji je padom bosanske kraljevine postavljen kao kralj u "novoobnovljenoj satelitskoj bosanskoj kraljevini" od strane Ugarske. Koja je obuhvatala uzak pojas sjeverne Bosne sa sjedistem u Tesnju. Najcudnije je sto je sultan sam priznao Matiju kao legitimnog kralja sto je bila neuobicajena praksa u to vrijeme. Kako bilo - ta "kraljevina" se kratko drzala a Matija potom nestao sa historijske pozornice. Matija je bio amidzic Stjepana Kotromanica i svojevremeno pretedent na krunu kada je postavljen Tvrtko II na prjesto. Ako bi iskljucili Simuna(Ishaka) bio je jedini ozbiljni nasljednik krune, a svakako i Kotromanic. Sta je bilo poslije sa njim ne zna se. Vjerovatno je nastavio zivot kao sitniji vlastelin u Ugarskoj kraljevini i moguce da je imao potomstvo. Dali je prezime ostalo i koja bi bila izvedenica na madjarskom ili njemackom - neznam - ali bi bilo interesantno istraziti.

zanimljivo, protabirit cu to malo samo mi napisi koje bi to godine moglo biti jer karasi je tek od 1345 pod osmanskom upravom.

[Orbini]

zanimljivo, protabirit cu to malo samo mi napisi koje bi to godine moglo biti jer karasi je tek od 1345 pod osmanskom upravom.

Otprilike 1470-te. 1463-ce je mislim odveden, neka me ispravi neko ako grijesim - za koliko godina je Ishak bey Kraloglu postao civija - neznam.

[Van Halen]

Postoje indicije da je Isa beg Ishaković (osnivač modernog Sarajeva) iz loze Kotromanića!?

[Orbini]

Postoje indicije da je Isa beg Ishaković (osnivač modernog Sarajeva) iz loze Kotromanića!?

Hronologija ne pase tome. U vrijeme kada je Isa beg Ishaković operisao po Bosni je jos postojala kraljevina i kralj. Dakle - znalo bi se od koga je i koje grane. On je stariji od naseg Ishaka Kraloglu pa tesko da su u kavkoj vezi. Ostaje opet otvoreno zato je podigao u Skopju turbe princezi Katarini koja je tu umrla na putu za Istambul. Sta skopski krajisinik Isa beg Ishaković ima sa njom da joj ukazuje toliku cast? Ako je bio porjeklom iz Bosne - prije da je od roda Kosace.

Malo pitanje - gdje tacno dodje Karasi?

[Van Halen]

I ja sam čuo za tu priču o turbetu u Skopju. Da nisu u rodu čisto sumnjam da bi to radio. Onda je vjerovatnije da je Isa beg porijeklom Kosača. A i to je sjajna stvar (jer po tome glavni nam je grad osnovao naš čovjek). Mislim da je Karasi u Anadoliji u okolini današnje Ankare. Mada nisam siguran.

[hadzironaldo]

Postoje indicije da je Isa beg Ishaković (osnivač modernog Sarajeva) iz loze Kotromanića!?

Hronologija ne pase tome. U vrijeme kada je Isa beg Ishaković operisao po Bosni je jos postojala kraljevina i kralj. Dakle - znalo bi se od koga je i koje grane. On je stariji od naseg Ishaka Kraloglu pa tesko da su u kavkoj vezi. Ostaje opet otvoreno zato je podigao u Skopju turbe princezi Katarini koja je tu umrla na putu za Istambul. Sta skopski krajisinik Isa beg Ishaković ima sa njom da joj ukazuje toliku cast? Ako je bio porjeklom iz Bosne - prije da je od roda Kosace.

Malo pitanje - gdje tacno dodje Karasi?

danas grad izmedju burse i canakkale-a, prije 1345 kada pada pod osmanlije je postojala knezevina karasi,
mene malo buni sto ga ti nezivas begom od karasija, po mojim izvorima ne postoji beg od karasija sve do 17og stoljeca,

[Orbini]

I ja sam čuo za tu priču o turbetu u Skopju. Da nisu u rodu čisto sumnjam da bi to radio. Onda je vjerovatnije da je Isa beg porijeklom Kosača. A i to je sjajna stvar (jer po tome glavni nam je grad osnovao naš čovjek). Mislim da je Karasi u Anadoliji u okolini današnje Ankare. Mada nisam siguran.

Pa moram priznati da sam tek skoro cuo za katarinino turbe u Skopju kojeg je podigao Ishak beg i poslije male pretrage - izgleda da je stvarno istina.
Pa se i meni javila ideja da su Ishak beg isakovic i Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) u nekom srodstvu. U prvi mah da je Ishak beg Isakovic sin naseg Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic), ali hronologija to pobija. Nas Kotromanic je po izvorima odveden u ropstvo u vrijeme kada je Ishak beg Isakovic bio izuzetno aktivan po Bosni. Prije bi bilo moguce da se radi o istoj osobi - da je nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) ustvari Ishak beg Isakovic.

Uzmimo da izvor o odvodjenju Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) u ropstvo taman kada pada Bosna nije tacan. Koliko znam radi se o interpretaciji jednog franjevca iz trece ruke mnogo poslije. Sta znamo o Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) poslije pada Bosne - gotovo nista. Da je postao znacajna funkcija i namjesnik Karasija je nesto sto sam nasao na wikipediji - nemam izvora o tome.


O skopskom krajisniku Ishak begu Isakovicu smo vec raspravljali ovdje a njegovo porjeklo nije tacno utvrdjeno. Nije utvrdjeno jeli on sin istoimenog Isak bega sa skopskog ratista ili posinak. Po nekim dokumentima je bio zarobljeni rob koji je pokazao svoje sposobnosti i zadobio povjerenje skopskog Isak bega, sto je bila uobicajena praksa tada. Po drugima je u rodu sa Kosacama cemu ide u prilog pismo koje je sam napisao Ishak beg Isakovic i gdje tako navodi. Datiranje tog pisma je nepoznato kao sto je diskutabilna godina sarajevske vakufname koja se uzima kao postanak grada. Mislim da je vakufnama ipak mladja nego sto se misli.

Postavlja se pitanje zasto je neki skopski krajisnik navodno porjeklom iz Kapadokije podigao tolike zadudzbine po Sarajevu. Saraj polje je u isturenoj provinciji koja nije bila sigurna da ce ostati pod osmanskom upravom. Zasto bi neko u Sarajevu osnovao trgovine, djamiju, prenociste, bazen, gostionu, skolu, dervisku tekiju,.. to je ogromna investicija - veca nego pokloniti danas ogromni trzni centar. Sta je nekom skopskom krajisniku Bosna toliko znacila da u nju ulozi tolika sredstva? U vrijeme pada bosanskog kraljevstva je sila roblja odvedeno, velik dio vlastele i njihove djece,.. zasto je bas princezi Katarini podigao turbe, ko mu je ona pa da joj ukazuje toliku cast.
Dakle, kada covjek sagleda sta je sve Ishak beg ulozio po Bosni, koliko je pomogao i kako se ponio prema uspomeni na princezu Katarinu,... nemoguce da nije imao nikakve veze sa Bosnom.

Dakle ako uzmemo da je nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) prebjegao ranije Turcima, Skopje kao najveca turska baza je najlogicniji izbor.
Kao sin Katarine Kosace je dakako u rodu sa Kosacama a to isto tvrdi za sebe Ishak beg Isakovic. Kada se uzme u obzir to pismo, graditeljska aktivnost i dobrotvornost Isak bega Isakovica i odnos prema uspomeni na princezu Katarinu - namece se logicno da se radi o istoj osobi.
Dali je nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) imao motiva da prebjegne Turcima - dakako je imao.

Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) je rodjen u legitimnom braku kako se u ono vrijeme smatralo. Otac mu je bio kralj Stjepan Tomas te je nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) bio legitimni nasljednik krune. Postoje jasne indicije da je kralj Stjepan Tomas ubijen upravo od ruke svog sina iz prvog nepriznatog braka - Stjepana Tomasevica koji poslije postaje kralj. Neki ga nazivaju i kralj oceubica. Iz perspektive naseg Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) to izgleda kao veliko razocarenje i izdaja. Oca mu kralja ubija stariji polubrat koji potom preotima bosansku krunu a sve to uz pomoc i blagoslov Rima. Rim je imao tal sa Stjepanom Tomasevicem da mu podrzava tron ukoliko ovaj iskorjeni herezu sto je Tomasevic i radio. Znaci naseg Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) su izdali i bosanska vlastela i Rim, te je izvisio. Mati mu Katarina je ostala na dvoru jer je Tomasevic nije smio otjerati - ipak je bila Kosaca - kci hercega - tada jedinog ili najmocnijeg saveznika. Medjutim kralj Stjepan Tomasevic nije imao potomstva, zena mu je bila maloljetna,... te sigurno nije trpio da mu se pred ocima setka legitimni nasljednik bosanske krune. Vladanje Stjepana Tomasevica je obiljezeno brojnim prebjegavanjima od njega kako crkvenih velikodostojnika tako i vlastele a sam kralj se zali papi kako mnogi prelaze na stranu Turaka koji su vec prisutni u Bosni. Sasvim sigurno je nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) prebjegao vec ranije. U vrijeme pada kraljevstva 1463 kada se spominje da je odveden u ropstvo - on je vec bio punoljetan tako da je taj podatak nepouzdan. Turci su radije sjekli odraslo plemstvo umjesto odvodili u ropstvo.

Nastavak slijedi - poslije pada kraljevstva njegova majka Katarina Kosaca je ostala jedina kraljevske loze, buduci da je maloljetna zena Stjepana Tomasevica vec nagulila majci u Ugarsku. Ponijela je dobar dio kraljevskog blaga i dala zavjet u Dubrovniku da bosansko kraljevstvo sljeduje samo njenom sinu Simunu Sigismund Kotromanicu ukoliko se vrati u katolicanstvo - a ukoliko ne - kraljevstvo nasljedjuje papa. Kad li je prije stigao primiti islam njen sin koji je bio na putu za carigrad kao rob ili je tek pristigao? Ako je vjerovati teoriji da je odveden tek 1463 kao rob - bio je tek frisak musliman a pitanje koliko je majka imala informacija o njemu kada je odveden. Prije ce biti da je u vrijeme njenog zavjeta nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) vec odavno prihvatio islam i to ne pod pritiskom. Mogao se vratiti krscanstvu ali nije, mogao je prebjeci ali nije. Da je prebjegao, zivio bi kao kralj u egzilu a majka je vec odavno iznijela dobar dio blaga - tako da mu nista nebi falilo. Ocito je sam Rim radije racunao na ovu drugu varijantu a to je da se nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) nikada ne vrati u katolicansvo i da papi ostane bosansko kraljevstvo na raspolaganje. A u to vrijeme je Bosna frisko osvojena i mogla se lako vratiti u krscanke ruke, tada je jedna bitka odlucivala sudbinu zemlje. Tako da je nas Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) i u tom slucaju bio sigurno izdignut od Rima jer niko mu dobrovoljno nebi omogucio povrat titule bosanskog kralja i imovine. On je bio ostavljen na cjedilu kako od bosanske vlastele, tako i Rima i sasvim je bilo logicno da ih je smatrao za neprijatelje.

Tako se mozaik polako uklapa - Ishak Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) je imao motiv da prebjegne Turcima jos ranije i da se bori za njih. U isto vrijeme nastupa Ishak beg Isakovic o cijem porjeklu neznamo nista, koji se predstavlja kao rod Kosaca i koji ocito ima jake veze kako sa Bosnom tako i sa princezom Katarinom.

Ovoj teoriji da se radi o istoj osobi nedostaje samo jedna stvar. Zasto bi Turci krili ko je ustvari Ishak beg Isakovic. Kako je moguce da se onda Ishak beg Isakovic ne spominje nigdje kao Kraloglu(kraljevic). Slucajnost ili neki politicki motiv.

Ovo je naravno pretpostavka - postoje dva Ishak bega na skopskom krajistu, po nekima otac i sin, oba aktivna u Bosni - tesko je utvrditi granicu kada jedan silazi sa pozornice a nastupa drugi. Naravno tipujem na mladjeg koji je vjerovatno 1461-ve stupio na scenu i koji je nase gore list.

[Van Halen]

Zvuči vrlo vjerovatno. Isa beg Ishaković je u pismima isticao (kako navodiš) da je od Kosača. Njegova majka Katarina je Kosača. To ide u prilog tvrdnji da je Isa beg Kraloglu i Isa beg Ishaković ista osoba. Diže nišane princezi Katarini, vrlo moguće kao njen stariji brat. Mislim da su u pitanju politički motivi u svakom slučaju, i da nikome sa strane nije odgovaralo da se nastavi loza Kotromanića. I za jedne i druge su bili tvrd orah. Vatikan je u slučaju nestanka loze dobio državu oko koje se lomio vijekovima.
Sa druge strane Turci nisu htjeli obnavljanje i jačanje kraljevstva koje bi im moglo stajat na putu prema srednjoj europi. Ne mislim pri tom da bi to bosansko kraljevstvo zaustavilo prodor Osmanlija, ali bi sasvim sigurno moglo stvarati probleme. Turci su lukavo iskoristili razdor između domaćih ljudi i vlastele ,i jedva dočekali da sruše kraljevstvo koje im je ipak u prošlosti znalo donijeti probleme (bitka na Kosovu , bitka kod Bileće). U svakom slučaju, za obje te strane je jedino prihvatljivo bilo da se ugasi loza Kotromanića, ili bar nasljednici (Ishak beg) sklone na stranu. Mislim da bi arhivi Vatikana i Istambula trebali imati više podataka o tome, samo pitanje je volje i mogućnosti za istraživanje. Bez obzira na sve moje mišljenje je da je loza Kotromanića preživjela, ali pod drugim imenom.

[Pietje_Bel]

Orbini,

Hvala na teksu. Vrlo interesantno. Ovo bi se trebalo vise istraziti.

[seldzuk]

Postoje indicije da je Isa beg Ishaković (osnivač modernog Sarajeva) iz loze Kotromanića!?

Isa-beg Ishaković je bio od Desisalića. To je sve što sam čuo. I to da su Desisalići bili bosanska plemićka porodica.
Jedino takvo prezime na koje sam naišao je prezime Ferhat-bega Vuković-Desisalić, vakifa Ferhadije džamije u Sarajevu.

[seldzuk]

Na ovom linku http://english.cri.cn/1174/2004-3-6/[email protected] se spominje Kraloglu džamija u Elbistanu, Kahramanmaras u Turskoj. Ako je Ishak-beg bio utjecajan sigurno je negdje izgradio i džamiju. U tekstu na linku se samo spominje da je munaru na džamiji oborio jak vjetar. Ni na turskom ne mogu da nađem ništa nalik tome a ne poznajem ga dovoljno da bih mogao detaljnije istražiti.

Sa ovog linka:
2 Killed, 3 Wounded in Collapse of Minaret of Mosque in Turkey
2004-3-6 0:38:49 Xinhua
Two people were killed and three others wounded when a minaret of a mosque in southeastern Turkey collapsed on Friday.

Turkish private NTV reported that a strong wind caused the minaret of Kraloglu mosque in Elbistan town of Kahramanmaras province to collapse.

On Saturday, one Turkish was killed and 10 others injured when the dome of Aydin Mosque collapsed in Sofu Street of Sarayalti district of Usak province.

On February 2, one building collapsed in Konya province of central Turkey, killing at least 92 people and injuring 29 others.

[Jazz_Junkie]

Neki tvrde da je cak iz loze Kosaca. Jos uvijek se ne zna mnogo o njemu na tu temu.

[Van Halen]

Najbitnije od svega da je bio domaći čovjek, a ne tamo neki Turčin. Ne bi Turčin sigurno ostavljao sav svoj imetak običnom narodu u tamo nekoj dalekoj hladnoj Bosni na korištenje. Mogućnost da je kraljevska loza preživjela ( a vjerujem da jeste, jer svi potomci nisu mogli biti iskorjenjeni) je fenomenalna stvar za sve nas.

[Orbini]

Najbitnije od svega da je bio domaći čovjek, a ne tamo neki Turčin. Ne bi Turčin sigurno ostavljao sav svoj imetak običnom narodu u tamo nekoj dalekoj hladnoj Bosni na korištenje. Mogućnost da je kraljevska loza preživjela ( a vjerujem da jeste, jer svi potomci nisu mogli biti iskorjenjeni) je fenomenalna stvar za sve nas.

Paaa, neznam zasto bi bila fenomenalna stvar za sve nas, taman da se i nadju direktni potomci Kotromanica. Naravno da bi ih volio vidjeti, upoznati,... ali to je tek znatizelja. Senzacija koja brzo prodje. Ako cemo ici granom Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic), sta mozemo naci? Poslije par vjekova zenidbenih veza sa anadolkama - potomci Kotromanica danas sigurno vise lice na Tatare negoli na Bosance - a da ne govorim kako se nacionalno osjecaju, kakvog su mentaliteta,.... Mozemo ih samo ugostiti, intervjuisati,.. i vratiti nazad kuci.

Ali ponavljam - cisto iz znatizelje volio bih da se pronadju. Sto se tice osnivaca Sarajeva, ne igra veliku ulogu sta je bio Ishak beg Isakovic etnicki - ako uzmemo u obzir da moja pretpostavka nije tacna. Naselje u Sarajevu je postojalo vec ranije, nebi on na pustoj ledini gradio - bila je vec naseobina na Vratniku mislim i jos dole u centru gdje su skoro nasli zidine srednjovjekovne utvrde. Osmanlije su inace uglavnom popravljale postojece gradove jer su vec lezali na putevima i raskrsnicama, sto je najlogicnije.

Tema o Ishak begu Isakovicu vec postoji - ovdje bih radije da istazimo ste je bilo sa Ishakom Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) i Matijom Kotromanicem.
Hvala na prilogu seldzuk, da te upitam - znas li turski ?

[seldzuk]

Najbitnije od svega da je bio domaći čovjek, a ne tamo neki Turčin. Ne bi Turčin sigurno ostavljao sav svoj imetak običnom narodu u tamo nekoj dalekoj hladnoj Bosni na korištenje. Mogućnost da je kraljevska loza preživjela ( a vjerujem da jeste, jer svi potomci nisu mogli biti iskorjenjeni) je fenomenalna stvar za sve nas.

Paaa, neznam zasto bi bila fenomenalna stvar za sve nas, taman da se i nadju direktni potomci Kotromanica. Naravno da bi ih volio vidjeti, upoznati,... ali to je tek znatizelja. Senzacija koja brzo prodje. Ako cemo ici granom Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic), sta mozemo naci? Poslije par vjekova zenidbenih veza sa anadolkama - potomci Kotromanica danas sigurno vise lice na Tatare negoli na Bosance - a da ne govorim kako se nacionalno osjecaju, kakvog su mentaliteta,.... Mozemo ih samo ugostiti, intervjuisati,.. i vratiti nazad kuci.

Ali ponavljam - cisto iz znatizelje volio bih da se pronadju. Sto se tice osnivaca Sarajeva, ne igra veliku ulogu sta je bio Ishak beg Isakovic etnicki - ako uzmemo u obzir da moja pretpostavka nije tacna. Naselje u Sarajevu je postojalo vec ranije, nebi on na pustoj ledini gradio - bila je vec naseobina na Vratniku mislim i jos dole u centru gdje su skoro nasli zidine srednjovjekovne utvrde. Osmanlije su inace uglavnom popravljale postojece gradove jer su vec lezali na putevima i raskrsnicama, sto je najlogicnije.

Tema o Ishak begu Isakovicu vec postoji - ovdje bih radije da istazimo ste je bilo sa Ishakom Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) i Matijom Kotromanicem.
Hvala na prilogu seldzuk, da te upitam - znas li turski ?

Turski znam malo. A koliko znam osnivač Sarajeva se zove Isa-beg Ishaković. A otac mu se zvao Ishak-beg, možda je zobg toga Ishaković.

[seldzuk]

Sa stranice Rijaseta, ne piše autor:
Wednesday, 31 January 2007 12:10

NASTANAK VAKUFA U BOSNI I HERCEGOVINI

Nastanak vakufa u Bosni i Hercegovini usko je povezano sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine i uspostavljanjem sistema državne vlasti na osnovama Šerijata. Pripremivši sve neophodne pretpostavke i iskoristivši sve novonastale okolnosti, Osmanlije su relativno lahko osvojile Balkan. Zavođenje osmanlijskog sistema vlasti u Bosni i Hercegovini je počelo postepeno još od dvadesetih - tridesetih godina XV stoljeća. Posebnu ulogu u tome je imalo Sarajevsko krajište. Nakon Kosovske bitke Vuk Brankovićje, ostavljen samome sebi, stupio u vazalski odnos prema sultanu te je morao 6.1.1392.g. predati Osmanlijama Skoplje sa još nekim svojim gradovima uz Bosanski drum. Skoplje tada postaje sjedište Osmanlijskog krajišta i polazna tačka za prodiranje u Bosnu. Na položaj namjesnika Sarajevskog krajišta 1414. g. dolazi Ishak-beg o čijem se porijeklu ništa pouzdano ne zna. Ishak-bega na položaju krajišnika 1439.g. su naslijedili njegovi sinovi, Barak i Isa-beg Ishaković. Osmanski krajišnici iz Skoplja su bili najistureniji sultanovi vojno-­administrativni zastupnici prema zapadu. Kao takvi skopski krajišnici su odigrali presudnu ulogu u potkopavanju i rušenju srednjovjekovne Bosne. Bosna je neprekidno bila pod njihovim nadzorom i sve osmanske vojne i političke akcije prema njoj polazile su iz Skoplja. Na taj način Osmanlije postepeno uspostavljaju vlast na relaciji od Skoplja do Hodidjeda, srednjovjekovne tvrđave na prostoru kasnijeg Sarajeva. U toku 1434.-35.g. Ishak-beg je više puta pod raznim izgovorima sa pozivima ili bez poziva domaćih velmoža upadao u Bosnu. U periodu 1435. do 1448. g. skopski krajišnici su napokon učvrstili osnovne pozicije u jugoistočnoj Bosni. Kao primjer je i prva podignuta džamija u Ustikolini (Turhan Emin-begova džamija) tridesetih godina XV stoljeća, što je sigurno znak da su na tom području živjeli muslimani. Konačno zauzimanje tvrđave Hodidjeda 1448. g. predstavlja osnovicu turske vlasti u Bosni. Zaposjedanjem Hodidjeda sultan je konačno dobio ključeve za konačno osvajanje Bosne. Na zaposjednutom dijelu Bosne Osmanlije su vjerovatno oko 1455. g osnovale Bosansko krajište kao svoju prvu vojnu jedinicu na bosanskom tlu. Na čelu krajišta je bio Ishak-beg Ishaković. Potkopavanjem Bosanskog kraljevstva tokom više decenija, sultan Fatih u proljeće 1463.g. na čelu velike vojne sile krenuo je u konačan pohod na Bosnu. Malobrojne posade Bosanaca, koje su se hrabro borile, takvoj sili se nisu mogle suprotstaviti. Pad Jajca 1463. g. se smatra i konačnim osvajanjem Bosne od strane Osmanlija. Osvajanje cijele Bosne je trajalo još 130 godina i završeno je tek padom Bihaća 1529. godine.

U ovom periodu širenja osmanske države osnovnu brigu države je predstavljala vojska i uprava, dok je rješavnje krupnih društvenih pitanja, kulturno-prosvjetnih, socijalnih i svih drugih, bilo prepušteno privatnoj inicijativi, uglavnom ustanovi vakufa. Može se reći da je uloga vakufa naročito u ranijem osmanskom periodu bila u toj mjeri značajna da se razvitak gradova ne može odvojeno ni razmatrati od historijske uloge vakufa. Vakufski objekti raznih namjena, u kojima je bio koncentriran sav vjersko-prosvjetni, kulturni i privredni život muslimana, činili su urbane kosture svih gradova.

Dolaskom Osmanlija na područje zatečenih varoši ili na drugim mjestima razvijaju se gradovi osmanskog tipa (kasabe). Jedna od institucija koja je najviše doprinijela razvitku gradova je «vakuf». Osnivanje gradova u osvojenim dijelovima teritorije je bilo jedino rezultat državne politike, dok se vakufi javljaju kao izvršioci te politike uvjetovani javnim potrebama, najviše strategijskim i komunikacijskim. To je razumljivo jer je osmanska država morala biti aktivna u formiranju gradova, koji su predstavljali ne samo centre organa vlasti i kulturnog života već su i svojom zanatskom privredom predstavljali prave radionice za vojsku.

S' obzirom da je u osmanskom periodu osnivanje kasaba započinjalo obično izgradnjom džamija, a u nekim slučajevima derviških tekija, sa stanovišta ko je bio graditelj najranijeg kulturnog objekta na određenom lokalitetu, koje će postati kasaba, mogu se uočiti tri varijante: l.privatna-derviška, 2. vladarska (državna) i 3. privatna (feudalna).

1. Značajni doprinos u širenju islama u osmanskom periodu dali su derviški redovi. Oni su išli u sastavu vojske i podizali svoje tekije (zavije). Tekije su privremeno bile u funkciji prometa i svratišta. Činjenica je da su derviši i u našim krajevima odigrali značajnu ulogu u prvobitnom širenju islama i osnivanju nekih naselja podizanjem svojih tekija. Ta komponenta naročito je bila vidljiva u istočnoj Rumeliji (Bugarska i Grčka) i Makedoniji gdje su Osmani bili doselili značajan dio svog stanovništva. U tek osvojenim tim krajevima derviši su početkom XV stoljeća na pogodnim putnim punktovima kao svratišta osnivali svoje tekije. Derviši su svoje zavije osnivali po vlastitom nahođenju, a kasnije su od sultana dobijali određenu zemlju za njihovo izdržavanje koju su zavještali za zavije i osnivali tako svoje vakufe. Kao primjer da je derviška komponenta bila vidljiva i u našim krajevima govore i činjenice.

Jake pretpostavke govore da je i Sarajevo imalo takav početak. U prilog tome govore i dva derviška nišana iz 1462. g., a iz te godine datira i prva vakufnama Ishak-bega Ishakovića, zapovjednika Bosanskog krajišta. Ti nišani Ajni-dede i Šemsi-dede su prvobitno stajali uz malu džamiju sa drvenom munarom kod današnjeg Higijenskog zavoda. Uklanjanjem džamije nišani su preneseni u harem Ali-pašine džamije gdje i sada stoje. Datum njihove smrti govori da su oni živjeli prije nego je Ishak-beg sačinio prvu vakufnamu i da su vjerovatno bili osnivači prve zavije.

Drugi primjer koji ide u prilog ovoj varijanti jeste osnivanje prvobitne zavije u Rogatici koja je nazvana Čelebi-pazar. Zaviju je osnovao derviš po imenu Muslihudin. Zemljište za tu zaviju mu je poklonio zaim tog područja Mehmed Čelebija, sin Ishak-bega Ishakovića. Očito da su Mehmed Čelebija kao i njegov otac protežirali derviše, kojima su i sami pripadali.

Treći primjer je Visoko gdje je Bosanski sandžak-beg Ajas-beg tu prije 1489. g osnovao tekiju kao prvi muslimanski kulturni objekat.

Iako značajna ova derviška komponenta je bila skromna, slabašna i kratkotrajna jer tamo gdje je i postojala dolazilaje ubrzo u sjenu službene islamske linije, jer kratko iza tekija su podizani drugi znatno vredniji i značajniji vakufski objekti, džamije, mesdžidi i dr.

2. Druga varijanta u formiranju gradskih naselja a time i osnivanju prvobitnih vakufa sastojala se u činjenici da su na raznim punktovima gdje su oformljivane kasabe kao prve značajne vakufske građevine podizane tzv. "carske džamije", koje su faktički bile državne. Tako je od sedamdesetih godina XV stoljeća do sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća, tj. od vladavine Mehmeda II do kraja vladavine Sulejmana II, bilo u Bosni podignuto 25 carskih džamija kojima su bili određeni temelji slijedećih kasaba: Sarajevo i Zvornik prije 1481.g., Foča, Rogatica, Višegrad, Srebrenica, Travnik, Prusac, Prozor i Nevesinje prije 1512.g., Knežina, Doboj, Stolac prije 1520.g., Jajce, Banja Luka, Donja Tuzla, Bijeljina, Gradiška, Kamengrad, Obarci, Glamoč, Dobrun, Blagaj kod Mostara i Jezero kod Jajca prije 1566.g. Kasnije je na rijeci Uni današnji Kulen-Vakuf osnovan podizanjem džamije Ahmeta (1603.-1617.). U svim navedenim slučajevima radilo se o najranije podignutim džamijama, koje su predstavljale početak urbanog formiranja spomenutih kasaba. Ima slučajeva gdje su u jednom mjestu bile podignute i po dvije carske džamije. Tako je u Zvorniku osim Fatihove džamije u predgrađu bila sagrađena i Sulejmanija džamija, koja je faktički predstavljala početak urbanog formiranja današnjeg Zvornika. U Rogatici je pored Bajazidove džamije bila podignuta i džamija Selima II 1573.g. Isto tako u jajcu je pored Sulejmanije džamije bio podignut i mesdžid na ime istog sultana. Da su navedene džamije bile faktički državne a ne sultanske ima više dokaza. One nisu imale svoje vakufe iz kojih bi se izdržavale, već su građene sultanskim naređenjima i službenici tih džamija su plaćani iz državnih para. Također nije pronađena niti jedna vakufnama koja bi se odnosila na carske džamije u Bosni i ni u jednoj vakufnami spomenutih sultana ne spominju se izgrađene carske džamije. Za sarajevsku carsku džamiju se iz popisnih deftera vidi da su njeni službenici: imami, hatibi i mujezini bili timarlije dok su ostali troškovi: za osvjetljenje, prostirku i popravak isplaćivani iz državnih para. Kakav je bio postupak pri gradnji carskih džamija govori i sačuvani zapis Bajazidove džamije u Pruscu gdje u prijevodu stoji: "Po naređenju sultana Bajazida podigao je džamiju Skender-paša godine 893/1498., a obnovio kadija iz Akhisara godine 1010/1601.-2." Iz ovog natpisa je očigledno da su lokalni funkcioneri podizali džamije po naređenju sultana jer je to bio jedan od političkih načina kako doći do zadatog cilja osvajanja i uvezivanja osmanlijskog državnog sistema. Sve se to uklapalo u šire interese osmanskog carstva jer su gradovi predstavljali osnovni oslonac tadašnje države. Tako kada se u određenim uvjetima na određenim punktovima nije našao lokalni feudalac da iz svojih sredstava osnivanjem vakufa pospješi razvoj kasaba, tu se miješala država i pospješivala razvoj tih područja.

3. Treću varijantu osnivanja kasaba odnosno vakufa u Bosni činili su lokalni feudalci. Osnivanje kasaba na ovaj način uvjetovale su razne potrebe kao što su sigurnost puteva i saobraćaja i sl. koje je utvrđivao nadležni kadija. U takvim slučajevima, vodeći se moralnim i ekonomskim razlozima, našli su se pojedini lokalni funkcioneri koji su obično služili na sultanovom dvoru u Istanbulu gdje bi kao imućni podizali ne samo džamije nego i čitave komplekse građevina u okviru svog vakufa, tako da su u veoma kratkom vremenskom periodu nicale kasabe sa svim nužnim objektima samo jednog osnivača. Imamo nekoliko primjera ovakvog načina osnivanja kasaba a time i prvih značajnih vakufa u Bosni.

Na ovaj način je osnovan današnji Mrkonjić-Grad odnosno Varcar-Vakuf. Osnovao ga je hadži Mustafa-aga, sin Mehmed ­bega, rodom iz istog kraja, koji je krajem XVI stoljeća bio na carskom dvoru kao upravnik sultanovog harema. On je oko 1592. g. kako se vidi iz njegove vakufname, podigao niz građevina: džamiju, mekteb, karavan-saraj, han sa 20 soba, 24 dućana i ednu pekarsku peć čime je to mjesto dobilo status kasabe.

Na isti način je osnovana i kasaba Rudo na Limu, koju je osnovao Mustafa-beg Sokolović oko 1555.g. Tako je također osnovana i kasaba Glasinac kod Sokoca. Osnovao ju je neki lokalni funkcioner hadži Ibrahim-aga, 1589.g., koji je u okviru svog vakufa podigao: džamiju, karavan-saraj, mekteb i izvjestan broj dućana. Na identičan način osnovano je i niz drugih kasaba i značajnih vakufa u Bosni. Ova treća varijanta je najznačajnija u nastanku vakufa jer su na ovaj način nastali najznačajniji i najznamenitiji vakufi u Bosni.

Iz naprijed navedenog je očigledno da su prvi vakufi u Bosni nastali kao jedan od najefikasnijih načina uspostavljanja teritorijalne cjelovitosti osmanske države na području Bosne. To je bio jedini mogući način da se u nekadašnjim varošima Bosne i drugim mjestima koje su Osmanlije zauzele u Bosni osnuju ekonomski jake kasabe odnosno gradovi koji su služili osmanskoj državi, da se čvrsto instaliraju u Bosni koja je imala veoma značajnu ulogu u čuvanju osmanskog carstva od sjevernih susjeda. Osnivanje vakufa je između ostalog imalo i značajnu ulogu u islamizaciji stanovništva, jer je vakuf islamska institucija zasnovana na propisima Šerijata. Njihovim osnivanjem građeni su vjerski objekti džamije, jedan od osnovnih simbola osmanlijske države.
Analizirajući tok nastanka vakufa u BiH može se uočiti da oni svoj pravi procvat doživljavaju u prvoj polovini XV i XVI stoljeća kada se pojavljuju i najznamenitiji vakifi kao što su: Ishak-beg Ishaković, Gazi Husrev-beg, Rustem-paša Opuković, Mehmed-paša Sokolović, Ferhad-beg Sokolović i dr. Uprkos svim nedaćama i presijama koje su vršene na vakufskoj imovini, pojedini vakufi ovih najznamenitijih dobrotvora su i danas sačuvani i služe svojoj svrsi.

Copyright © 2008 Rijaset.

[seldzuk]

A ima i na wikipediji:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Isa-beg_Ishakovi%C4%87

[seldzuk]

Najbitnije od svega da je bio domaći čovjek, a ne tamo neki Turčin. Ne bi Turčin sigurno ostavljao sav svoj imetak običnom narodu u tamo nekoj dalekoj hladnoj Bosni na korištenje. Mogućnost da je kraljevska loza preživjela ( a vjerujem da jeste, jer svi potomci nisu mogli biti iskorjenjeni) je fenomenalna stvar za sve nas.

Paaa, neznam zasto bi bila fenomenalna stvar za sve nas, taman da se i nadju direktni potomci Kotromanica. Naravno da bi ih volio vidjeti, upoznati,... ali to je tek znatizelja. Senzacija koja brzo prodje. Ako cemo ici granom Ishaka Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic), sta mozemo naci? Poslije par vjekova zenidbenih veza sa anadolkama - potomci Kotromanica danas sigurno vise lice na Tatare negoli na Bosance - a da ne govorim kako se nacionalno osjecaju, kakvog su mentaliteta,.... Mozemo ih samo ugostiti, intervjuisati,.. i vratiti nazad kuci.

Ali ponavljam - cisto iz znatizelje volio bih da se pronadju. Sto se tice osnivaca Sarajeva, ne igra veliku ulogu sta je bio Ishak beg Isakovic etnicki - ako uzmemo u obzir da moja pretpostavka nije tacna. Naselje u Sarajevu je postojalo vec ranije, nebi on na pustoj ledini gradio - bila je vec naseobina na Vratniku mislim i jos dole u centru gdje su skoro nasli zidine srednjovjekovne utvrde. Osmanlije su inace uglavnom popravljale postojece gradove jer su vec lezali na putevima i raskrsnicama, sto je najlogicnije.

Tema o Ishak begu Isakovicu vec postoji - ovdje bih radije da istazimo ste je bilo sa Ishakom Kraloglu(Simun Sigismund Kotromanic) i Matijom Kotromanicem.
Hvala na prilogu seldzuk, da te upitam - znas li turski ?

Nema na čemu.Turski znam malo. A koliko znam osnivač Sarajeva se zove Isa-beg Ishaković. A otac mu se zvao Ishak-beg, možda je zobg toga Ishaković.