Sta nas cini moralnim?

[Abacija]

Ok, hajde da obrnemo? Reci nam svoje misljenje, pa da iznesemo argumente za i protiv. Ukoliko smatras da nije vanjski faktor nego nesto urodjeno da nam das argumente za tvrdnju??

Koliko sam shvatila, receno je generalno vanjski faktori, ne iskljucivo ponasanje od strane roditelja.

Ja se slazem sa @Compos_Sui da je

savjest... nesto s cime se radjamo.

Usput sam jos prije naveo Zlatno pravilo kao mehanizam za samokontrolu, jer savjest se upravo tako moze i shvatiti - kao samokontrola. Tipicna pojava savjesti je poslije ucinjenog (zlo)djela. Medjutim, savjest je stalno prisutna i jedan je od glavnih faktora pri trenutacnom odlucivanju, kao i planiranju buducih akcija.

A sto se tice argumenata... Posto je ovo forum za filozofiju, meni je dovoljo da ukazem na falicnost tudjeg rezonovanja (kao sto sam to uradio sa rezonom @Riste Kuglarica). Na primjeru roditelja sam ukazao da vanjski faktor dovodi do beskonacne regresije. To isto vazi i za bilo koji drugi vanjski faktor...

P.S. Ja ovdje ne pokusavam da totalno negiram uticaj roditelja... Roditeljska uloga je da podstice savjesno razmisljanje kod djeteta dok se ono ne razvije u licnost. U trenucima slabosti roditelj je tu da ukaze, tj da "probudi" taj urodjeni mehanizam koji mi nazivamo savjest.

[metal_rules_cura]

Tema nije savjest, vec moral, sto su dvije razlicite stvari. Neko je spomenuo da nas savjest cini moralnim, pa smo se dovezali na to.

Uglavnom, ukoliko bi se shvatilo da je savjest urodjena to bi znacilo da je genetski uslovljena. Prema tom nekom shvatanju dijete roditelja koji nemaju savjest bi samim tim naslijedilo. Nisi mi pojasnio dovoljno detaljno sam fenomen "urodjene" savjesti.

Savjest je dimenzija koja je nametnuta, stvorena. Moje misljenje. Javlja se usred sukoba onoga sto su nas ucili, ocekivanja nas samih kakvi bi trebali da budemo, kao i ocekivanja drugih i onog sto smo napravili. Napravimo nesto sto nije u skladu sa vrijednostima prema kojima zivimo. A vrijednosti su mahom naucene. I nametnute. Sada... Drugo je pitanje da li smo mi to sto su nas ucili i drugo je pitanje da li je dobro fiksna ili varijabilna kategorija. Druga i vrlo siroka tema.

Kada analiziram ove navode... Citiram: "Savjest je spoznajni proces kojim provjeravamo jesmo li tačno odredili nešto prema onome što je u stvarnosti, to jeste, da li nam je procjena ispravna i da li je primjena našeg postupka odgovarajuća situaciji. Ona se odvija u procesu opisa situacije sa svim okolnostima-ponovno proživljavanje. Možemo govoriti o prethodnoj savjesti, kada prije djelovanja prosuđujemo šta je dobro, a šta zlo i naknadnoj savjesti, kada nakon djelovanja otkrivamo dobro i zlo.

Savjest je slična pravnom postupku pa se često naziva unutrašnjim sudijom. Savjest i sudi i izriče kaznu. Ona zahtjeva promjenu u ponašanju. Pošto je to subjektivna kategorija, često se događa da je pojedinac potiskuje i ne iskazuje kajanje za svoje postupke. Kako je čovjek društveno biće on je odgovoran drugim ljudima i njihovim savjestima - zato je dužan svoje postupke opravdavati argumentima.

Čovjek mora imati savjest o dužnosti, a dužnost se shvata kao dobro djelovanje. Ko nema savjest o dužnost nema ni prava..." Prema ovom mi se cini kako je savjest u velikoj mjeri uslovljena misaonim procesima, a misaoni proces svakako nije pitanje genetike. Prosto se radi o svjesnom prosudjivanju nasih postupaka. To moze raditi svako bice buduci da je svjesno. Eh sad, da li zeli to raditi, smatra li potrebnim, vise mi se cini da je stvar vanjskih faktora, dogadjaja i uticaja.

[krivorijek]

A sto se tice argumenata... Posto je ovo forum za filozofiju, meni je dovoljo da ukazem na falicnost tudjeg rezonovanja (kao sto sam to uradio sa rezonom @Riste Kuglarica). Na primjeru roditelja sam ukazao da vanjski faktor dovodi do beskonacne regresije. To isto vazi i za bilo koji drugi vanjski faktor...

Izvini stari ali, kako god da se okrenes (recimo "untrasnjim" faktorima - radanjem se "prenosi" moral - sto opet ima nekakve veze sa roditeljima, zar ne), sve vodi ka beskonacnoj regresiji. Sve do one predhistorijske bare i pojave zivota (ako si na ovoj strani evolucije), pa i dalje od toga.

Dakle pitanje "ko je bio prvi", je isto toliko smisleno (zapravo identicno) kao i pitanje "ko je bio prvi covjek (majmun, ameba, celija) na zemlji"!? Pitanje implicira "bombasticnu" (tipa Big Bang: prije nista - poslije univerzum) pojavu fenomena (morala na Zemlji, ako si to mislio kad si pitao?).

Nije mi jasno, kako si to logicno pokazao da je sa tvoje strane kritizirano razmisljanje logicki nedopustivo, kad je jasno da i tvoja predpostavka ne moze zasluziti naklonost logike, i to pred potpuno istim argumentom (regresija)?

[metal_rules_cura]

A sto se tice argumenata... Posto je ovo forum za filozofiju, meni je dovoljo da ukazem na falicnost tudjeg rezonovanja (kao sto sam to uradio sa rezonom @Riste Kuglarica). Na primjeru roditelja sam ukazao da vanjski faktor dovodi do beskonacne regresije. To isto vazi i za bilo koji drugi vanjski faktor...

Izvini stari ali, kako god da se okrenes (recimo "untrasnjim" faktorima - radanjem se "prenosi" moral - sto opet ima nekakve veze sa roditeljima, zar ne), sve vodi ka beskonacnoj regresiji. Sve do one predhistorijske bare i pojave zivota (ako si na ovoj strani evolucije), pa i dalje od toga.

Dobro zapazanje!

[Abacija]

Samo za uvod da potvrdim da su savjest i moral i te kako povezani, i da je savjest sposobnost ili talenat osobe da prosudi sta je dobro a sta lose. (Ovo je vise kao bio odgovor na post @metal_rules_cure.)

A sto se tice argumenata... Posto je ovo forum za filozofiju, meni je dovoljo da ukazem na falicnost tudjeg rezonovanja (kao sto sam to uradio sa rezonom @Riste Kuglarica). Na primjeru roditelja sam ukazao da vanjski faktor dovodi do beskonacne regresije. To isto vazi i za bilo koji drugi vanjski faktor...

Izvini stari ali, kako god da se okrenes (recimo "untrasnjim" faktorima - radanjem se "prenosi" moral - sto opet ima nekakve veze sa roditeljima, zar ne), sve vodi ka beskonacnoj regresiji. Sve do one predhistorijske bare i pojave zivota (ako si na ovoj strani evolucije), pa i dalje od toga.

Dakle pitanje "ko je bio prvi", je isto toliko smisleno (zapravo identicno) kao i pitanje "ko je bio prvi covjek (majmun, ameba, celija) na zemlji"!? Pitanje implicira "bombasticnu" (tipa Big Bang: prije nista - poslije univerzum) pojavu fenomena (morala na Zemlji, ako si to mislio kad si pitao?).

Nije mi jasno, kako si to logicno pokazao da je sa tvoje strane kritizirano razmisljanje logicki nedopustivo, kad je jasno da i tvoja predpostavka ne moze zasluziti naklonost logike, i to pred potpuno istim argumentom (regresija)?

Razlika je ogromna. Dok argument o 'vanjskim faktorima' implicira da je savjest nametnuta (pretpostavljam od Boga?), kontra-argument o savjesti kao urodjenom mehanizmu se upravo zasniva na evoluciji. Iz argumenta o 'vanjskom faktoru' proizilazi da je covjek ”tabula rasa” scim se ja nikako ne slazem.

Nista na svijetu nije nastalo bombasticno. Sve je to dugotrajan proces za opstanak vrste. Nesto sto je urodjeno nije konstantno i, cak sto vise, mijenja se kroz generacije. Dok je ”prenos” morala eksplicitnim putem sa generacije na generaciju konstantan, ”prenos” morala genetskim putem je pod uticajem genetskih promjena. Tokom evolucije odredjene vrste zivotinja (medju kojima i nasi pretci na drvecu) su poceli da razvijaju fizioloske mehanizme da bi njihova vrsta opstala. @NIN je postavio knjigu u kojoj su navedene te zivotinje. Ja je nisam procitao, ali vjerujem da knjiga navodi majmune, slonove i delfine kao zivotinje sa, koliko toliko, razvijenim mehanizmom za moralno ponasanje. To sto povezuje ove zivotinje sa ljudima je da sve te vrste, isto kao i ljudi, zive u kompleksnim drustvenim sistemima. Znaci, da ovi sistemi nisu nastali evolucijom (zbog drugih razloga za opstanak vrste), bila bi vrlo mala vjerovatnoca za postojanje savjesti, tj morala.

Evo, fino vam je tu objasnjeno:

"Životinje očito ne mogu biti ljudi; kako bi onda mogle biti čovječne? Ako vam ovo zvuči gotovo kao retoričko pitanje, postavimo se u ulogu biologa, ili bilo koga tko promatra svijet u evolucijskom smislu. Na izvjesnoj razini mora postojati kontinuitet u ponašanju ljudi i ostalih primata. Ni jedno područje, čak i naš slavni moral, ne može se isključiti iz ove pretpostavke." (Frans de Waal,
"PRIRODNO DOBRI - PODRIJETLO ISPRAVNOG I POGREŠNOG KOD LJUDI")

[metal_rules_cura]

Mislim kako bi ova rasprava mogla otici u nedogled. Licno, ne povezujem savjest sa genetikom. Genetiku bi bilo apsurdno negirati, ali po ovom pitanju svakako bi se moglo postaviti pod upitnik. Vanjski faktor nije nesto od Boga... To nisam rekla, ali ok.

[NIN]

Raspravljati o moralu a pri tom ne uzimati u obzir njegovo porijeklo i njegov prirodni kontinuum je po meni kao raspravljati o okusima razlicite hrane a ne znati porijeklo zacina koji su stavljani u istu, bez kojih bi ta hrana bila bez ikakvog prepoznatljivog okusa.

"Ukupna slika organizacije copora kod ovih zivotinja (pavijana) odaje osjetljive snage ravnoteze, koja se poztize drustvenim ucenjem jedinki u coporu od njihova rodjenja do zrelosti, pa su povrede normi copora rijetke. Kad do njih dodje, one mogu biti strogo kaznjenje ako pocinitelj bude uhvacen."

Ronald Hall, 1964. Aggression in monkey and ape societies

Pozdrav...

[NIN]

Nista na svijetu nije nastalo bombasticno. Sve je to dugotrajan proces za opstanak vrste. Nesto sto je urodjeno nije konstantno i, cak sto vise, mijenja se kroz generacije. Dok je ”prenos” morala eksplicitnim putem sa generacije na generaciju konstantan, ”prenos” morala genetskim putem je pod uticajem genetskih promjena. Tokom evolucije odredjene vrste zivotinja (medju kojima i nasi pretci na drvecu) su poceli da razvijaju fizioloske mehanizme da bi njihova vrsta opstala. @NIN je postavio knjigu u kojoj su navedene te zivotinje. Ja je nisam procitao, ali vjerujem da knjiga navodi majmune, slonove i delfine kao zivotinje sa, koliko toliko, razvijenim mehanizmom za moralno ponasanje. To sto povezuje ove zivotinje sa ljudima je da sve te vrste, isto kao i ljudi, zive u kompleksnim drustvenim sistemima. Znaci, da ovi sistemi nisu nastali evolucijom (zbog drugih razloga za opstanak vrste), bila bi vrlo mala vjerovatnoca za postojanje savjesti, tj morala.

Naravno! Moral* je ustvari jedan od socijalnih mehanizama koji znacajno determinira unutarnje interakcije grupe jedinki, ma koja vrsta da je u pitanju, sve dok je ista prilicno kompleksnog drustvenog ustroja. Pod kompleksnim drustvenim ustrojom prvenstveno mislim na drustva sa prilicno izrazenim, kako vertikalnim tako i horizontalnim jasno odredjenim hijerarhijama. U vrstama gdje obje hijrarhije imaju svoj znacaj, za jedinke je jako bitna percepcija sebe i svog statusa kao i percepcija statusa drugih jedinki (ovdje mozemo doci na onu savjest koja se, koliko vidim, prilicno vrtila do sada). Recimo, da covjekoliki majmuni (narocito Pan trogloditi - cimpanze) imaju izrazito prefinjenu percepciju svog polozaja u drustvu u prilog govore njihovi statusni rituali kojih je na pretek i, sto je najzanimljivije, koji su jako slicni i ponekad identicni nasima. Da ne bih duljio, sa bioloskog stanovistva, moral je neodvojiv dio tog socijalnog mehanizma koji je nastajao uporedo sa evolucijom istog i kako su se drustveni modeli oblikovali i postajali zamrseniji tako je i on sam postajao kompleksniji. Tema je jako kompleksna i plodonosna za kvalitetnu raspravu.

Pozdrav...


* Prilicno sam uvjeren da je moral prirodni produkt pa cu ga tako i etiketirati kod drugih vrsta gdje ga mozemo primjetiti u njegovim primitivnijim oblicima. Ovo napominjem jer se jos uvijek koplja lome izmedju antropologa razlicitih specijalnosti, psihologa i, naravno, filozofa oko ovog, za neke, cistog antropomorfizma. Ja sam na strani onih prvih i donekle onih drugih, kako se, vjerujem, i da primjetiti.

[NIN]

Sastavni dijelovi "Moralnog mehanizma":

Osobine povezane sa suosjecanjem
- Privrzenost, pomaganje i emocionalna zaraza,
- Nauceno prilagodjavanje nemocnima i ozlijedjenima i posebno postupanje s njima,
- Sposobnost mentalne zamjene mjesta s drugima - spoznajna empatija.

Osobine povezane sa normama
- Propisana drustvena pravila,
- Internalizacija pravila i ocekivanje kazne.

Reciprocitet
- Pojam davanja, razmjene i osvete,
- moralisticka agresija prema krsiteljima pravila reciprociteta.

Medjusobno slaganje
- Mirenje i izbjegavanje sukoba,
- Briga za zajednicu i odrzavanje dobrih odnosa,
- Prilagodjavanje suprotnih interesa kroz pregovore.


Sta mislite o ovoj nutrini nama toliko bitnog mehanizma koji pokrece nas moralni sud?

[Loulou]

Moral je fludina kategorija

[perscitus]

Moralno dobro je stvar predrasude.

[paratrooper]

u principu svrha morala je uspostavljanje reda vrijednosti. Zbog cega je potrebno imati taj sistem. Mislim da vi u BIH, vise od ostalih trebate znati koliko vas kosta to sto vam takvo nesto nedostaje.

Sve se razvija iz potreba. Negativne emocije su na primjer senzor nezadovoljenih potreba. E takve emocije trebaju mehanizam koji ce im zadovoljit potrebe, ali taj mhanizam zahtjeva adekvatne uslove. Uslov je da postoji jasan sistem vrijednosti neophodan za rad mehanizma. I konacno moral je samo "prica", "koncept" ili temelj sa kojeg bi se trebao graditi taj mehnizam.

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

[IZVANZEMALJAC]

http://navrelumudrosti.com/Vijesti/Arhi ... igija.html

Ima nešto o moralnosti iako je večina dokumentarca za drugu temu.

[Gaia]

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

tako je; etiku radja osjecaj, koji je prisutan u sadasnjem trenutku, a moral misao utemeljena na proslosti.

[metal_rules_cura]

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

a moral misao utemeljena na proslosti.

Ne bih tako kruto definisala moral, ali kako god, 90% tebe funkcionise na necem utemeljenom u proslosti.

[Gaia]

ne razumijem. pojasni.

[Abacija]

u principu svrha morala je uspostavljanje reda vrijednosti. Zbog cega je potrebno imati taj sistem. Mislim da vi u BIH, vise od ostalih trebate znati koliko vas kosta to sto vam takvo nesto nedostaje.

Sve se razvija iz potreba. Negativne emocije su na primjer senzor nezadovoljenih potreba. E takve emocije trebaju mehanizam koji ce im zadovoljit potrebe, ali taj mhanizam zahtjeva adekvatne uslove. Uslov je da postoji jasan sistem vrijednosti neophodan za rad mehanizma. I konacno moral je samo "prica", "koncept" ili temelj sa kojeg bi se trebao graditi taj mehnizam.

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

Izvinite, a odakle se Vi to javljate?

[_veleposlanik]

u principu svrha morala je uspostavljanje reda vrijednosti. Zbog cega je potrebno imati taj sistem. Mislim da vi u BIH, vise od ostalih trebate znati koliko vas kosta to sto vam takvo nesto nedostaje.

Sve se razvija iz potreba. Negativne emocije su na primjer senzor nezadovoljenih potreba. E takve emocije trebaju mehanizam koji ce im zadovoljit potrebe, ali taj mhanizam zahtjeva adekvatne uslove. Uslov je da postoji jasan sistem vrijednosti neophodan za rad mehanizma. I konacno moral je samo "prica", "koncept" ili temelj sa kojeg bi se trebao graditi taj mehnizam.

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

Izvinite, a odakle se Vi to javljate?

da pomognem: javlja se iz polozaja odakle komotno moze odbrojavati Iranu u stilu "tik tak boom", i dosao da nam objasni sta je moral

[Kjajević Majko]

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

tako je; etiku radja osjecaj, koji je prisutan u sadasnjem trenutku, a moral misao utemeljena na proslosti.

Zapravo etika i moral su jedno te isto, samo što je danas etika nauka koja se bavi moralom.
I zapravo, obratno, jer je moral više baziran na praktičnom, a etika na teoriji. Iako se bave istom stvari, dobru jel.

[Gaia]

prakticno, etika je mnogo vaznija od morala. moral je teorija a etika je praksa. Moral je "izopacen" intersima vjerskih zajednca i pojedinaca koje na osnovu toga grade svoj status privilegovanih.

tako je; etiku radja osjecaj, koji je prisutan u sadasnjem trenutku, a moral misao utemeljena na proslosti.

Zapravo etika i moral su jedno te isto, ...

u istoj mjeri kao i osjecaj i misao.

[Air Ramiz]

Moralnim nas cini urodjen instikt za razlikovanje dobra od zla, a taj instikt je Boziji dar.

[Kjajević Majko]

u istoj mjeri kao i osjecaj i misao.

Obe riječi imaju isto značenje, ali vidim nisi pročitao/la dalje od toga pa nisi vidio/la da se danas tumači drugačije. Danas je etika nauka o moralu.

Ne razumijem kako osjećaj vežeš za etiku a misao za moral?
Ustvari zašto vežeš osjećaj i etiku, odnosno misao i moral?

[NIN]

Ako hocemo da damo uvodni pojam i odredbu etike, možemo poci od samog ovog termina i tako dati takozvanu
terminološku odredbu ili definiciju. Rec etika je grckog porekla i potice od dva prvobitno vrlo srodna termina eqoV i hqoV. Po Vilhelmu Vuntu ta dva termina su ipak imala vec u vreme Aristotela (384-322 pre n. e.) i razliku u znacenju. Dok je eqoV oznacavao prvenstveno naviku, naviknute, spoljašnje, uobicajene radnje, hqoV se odnosio prvenstveno na unutrašnja, oljna, duševna svojstva i odlike (mada je ta rec prvobitno znacila i - obitavalište). Za oznaku tih svojstava kod Srba je u literaturi XIX veka dugo bila u upotrebi rec naravstvenost, rec koja je ruskog porekla (nravi - obicaji). Medjutim, ova rec se danas skoro i ne upotrebljava, vec je zamenjena [str. 10] latinskim izrazom moral koji, opet, potice od reci mosmoris, što znaci i obicaj i narav. Etika je, dakle, nauka o moralu ili etosu.
http://filozofija.differentia.co.yu/skr ... -etike.htm
------------------------------------------------------------
Etika je nauka o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti.
------------------------------------------------------------
Dobar tekst:

What, then, is ethics? Ethics is two things. First, ethics refers to well based standards of right and wrong that prescribe what humans ought to do, usually in terms of rights, obligations, benefits to society, fairness, or specific virtues. Ethics, for example, refers to those standards that impose the reasonable obligations to refrain from rape, stealing, murder, assault, slander, and fraud. Ethical standards also include those that enjoin virtues of honesty, compassion, and loyalty. And, ethical standards include standards relating to rights, such as the right to life, the right to freedom from injury, and the right to privacy. Such standards are adequate standards of ethics because they are supported by consistent and well founded reasons.

Secondly, ethics refers to the study and development of one's ethical standards. As mentioned above, feelings, laws, and social norms can deviate from what is ethical. So it is necessary to constantly examine one's standards to ensure that they are reasonable and well-founded. Ethics also means, then, the continuous effort of studying our own moral beliefs and our moral conduct, and striving to ensure that we, and the institutions we help to shape, live up to standards that are reasonable and solidly-based.
http://www.scu.edu/ethics/practicing/de ... thics.html
------------------------------------------------------------------

Nego, sta cemo za ono moje pitanje gore? Haj' da ponovim:

Sastavni dijelovi "Moralnog mehanizma":

Osobine povezane sa suosjecanjem
- Privrzenost, pomaganje i emocionalna zaraza,
- Nauceno prilagodjavanje nemocnima i ozlijedjenima i posebno postupanje s njima,
- Sposobnost mentalne zamjene mjesta s drugima - spoznajna empatija.

Osobine povezane sa normama
- Propisana drustvena pravila,
- Internalizacija pravila i ocekivanje kazne.

Reciprocitet
- Pojam davanja, razmjene i osvete,
- moralisticka agresija prema krsiteljima pravila reciprociteta.

Medjusobno slaganje
- Mirenje i izbjegavanje sukoba,
- Briga za zajednicu i odrzavanje dobrih odnosa,
- Prilagodjavanje suprotnih interesa kroz pregovore.



@Air Ramiz, sta bi ti rekao na ovu postavku?

Pozdrav...

[Gaia]

etika i moral su dva razlicita koncepta.
ono sto smatramo moralnim ili nemoralnim je uslovljeno vremenom i kulturom u kojoj zivimo. i moze se razlikovati od covjeka do covjeka. ono sto je smatrano moralnim, recimo prije tisucu godina, danas se smatra nemoralnim, i obratno. isto tako, ono sto se danas smatra moralom u jednom dijelu svijeta, ne smatra se takvim u drugom. primjera ima mali milion. dakle, moral definiraju okolnosti, a etika prevazilazi vrijeme i prostor.

uzmimo za primjer Q-Festival u Sarajevu. mnogi, unutar nase kulture, smatraju homoseksualnost stidnim nemoralnim djelom, uslovljeni ustaljenim misaonim patronima iste. to je nemoralno, ali nije nemoralno premlacivati i pozivati se na smrt istih. to je valjda moralno?? mozda za neke i jeste, ali je daleko od etike.

zamisli da izadjes na ulicu i pred sobom ugledas kako njih nekolicina na mrtvo prebija mladu osobu. prizor ce prvo u tebi probuditi osjecaje, zatim misli – nikako drugacije! da li ces reagovati na svoja osjecanja ili misli, zavisi od stupnja razvoja tvojih etickih i moralnih vrijednosti. itd…

preporucujem ti da procitas donji clanak u kojem se sasvim lijepo pojasnjava veza izmedju etike i osjecanja:

Ethics as Emotions

[paratrooper]

Moralnim nas cini urodjen instikt za razlikovanje dobra od zla, a taj instikt je Boziji dar.

taj instinkt kojeg si pomenuo je reaktivna spremnost da se odgovori na nepravdu. Samo postoj mnogo pitanje sta, kada, zasto i pod kojim uslvima "odobrava" reakciju. Mislim , mislim da je neka vrsta niza "psiholoskih" prekidaca odgovorna za to stanje.