Šta je nama Eugen Savojski (1697-2009)

[bach]

Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo.

nesto kontam, sto niko nije branio lijepo seher Sarajevo? ono, uletio lik usred tadasnjeg otomanskog carstva i popalio grad 'nako... jeste da je on imao 6.500 ratnika, ali iz onog pisma se vidi da je najavio napad tako da nema vadione da je uletio iznenada.

bice da su se ljudi, kao sto to na ovim podrucjima uvijek biva, zajebavali i ocito ga nisu shvatili ozbiljno, kao sto nismo shvatili ozbiljno ni Karadzica kad nam je fino, jasno i glasno, sa skupstinske govornice usred Sarajeva najavio da ce biti rata. moj stari tad kaze: 'ma, to mozda budu neki incidenti, nece u Sarajevu bit' nista'. fakat, istorija se ponavlja, a u ovoj zemlji repetitio ocito nije mater studiorum...

To ti je išlo kao i u ovom ratu po principu neće nas.

Neodbranjeno Sarajevo: Dok su muslimanski seljaci bježali u planine i prema Sarajevu (gdje nisu primljeni, već im je sugerirano da se utabore pred gradom), katolički seljaci su od Eugena molili zaštitu i molili da im pomogne da se isele iz Bosne kada se vojska bude vraćala nazad. Sarajevo, uprkos svemu, nije bilo u panici, niti spremno za odbranu. Jedan od zarobljenih janjičara ispričao je Eugenovim generalima da su tamo svi uvjereni da "austrijska vojska neće ići čak do Sarajeva nego da će se preko Travnika i Banje Luke vratiti natrag"

Ima text u proslom broju DANA o ovome, bilo bi ijepo da ga neko postira u cjelosti.

Porobi princ Eudjenio Sarajevo i druga mloga mista niz Bosnu. I odvede mlogo robje i odnese neizrečeno plino.

Ovako je franjevački ljetopisac fra Nikola Lašvanin opisao konačnicu niza ratova koji su započeli 1683. kada je ambiciozni veliki vezir Kara Mustafa paša, suprotno volji hedonističkog sultana Mehmeda IV, poveo vojsku od 200.000 ljudi na prijestolnicu Habzburške monarhije - Beč, a završili 1699. Karlovačkim mirom, kojim je Osmansko carstvo izgubilo ogromna područja Ugarske, Transilvanije i Slavonije. Anonimni Sarajlija, pjesnik, pisao je, nešto manje službeno, o svoj sili okrutnosti habzburške imperijalne vojske pod komandom princa Francoisa Eugenea de Savoie, poznatijeg kao Prinz Eugen, der edle Ritter: I bogati i siroti sada uzdišući plaču. Puste su ostale izgorjele bašte i vrtovi. Ko nikada nije čitao knjige ljubavi, taj ne može shvatiti ovog nasilja i srdžbe nebeske. Mnogima koji nisu znali računa svome imetku, potrebna je sada kora hljeba... Hiljade mjeseci će proći, a iz pustoši se nećemo dići. Poplavilo je more nesreće i tegobe i izdiglo se iznad naših glava. Ovo naricanje nad Sarajevom, "cvijetom među gradovima", samo je djelić onoga što je u sukobu dvaju carstava snašlo Budim, Kanjižu, Beograd, Niš, Livno, Derventu i druge gradove i naseljena mjesta.

[Woody]

Sredinom 1683. godine Osmanlije su izvršile dvomjesečnu opsadu habsburške prijestolnice. Austrijanci su se, ipak, uz pomoć saveznika, uspjeli odbraniti i nanijeti velike gubitke snagama Kara-Mustafe paše. Iako nije bio Austrijanac, u toj bici učestvovao je i mladi princ habsburških korijena Eugen Savojski.



Eugen Savojski rođen je 18. oktobra 1663. u Parizu, a umro je 21. aprila 1736; bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik. Smatran je najvećim vojskovođom svoga vremena, a porijeklo vuče iz sporedne porodične linije Savojske dinastije.
Na inicijativu Pape Inocenta XI oformljena je Sveta liga koju su činile Habsburška monarhija, Mletačka Republika i Poljsko-Litavska Unija, a u cilju dalje borbe protiv Osmanlija.

Predvođeni Eugenom Savojskim, habsburški vojnici su 1689. oslobodili Mađarsku da bi uslijedili "uspješni napadi" na preostali dio osmanske teritorije.

Savojski je početkom oktobra 1697. krenuo iz Osijeka u Sarajevo, a u središte Bosanskog sandžaka stigao je 22. oktobra i zatražio da se grad preda, te vlastima uputio pismo, kojeg su odnijeli zastavnik i trubač.

Pismo Sarajevu:

"Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi jer je pripravljena i teška artiljerija", stoji u pismu Eugena Savojskog.

Savojski u pismu naglašava kako nisu došli "žrtvovati još ljudske krvi", te insistira da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš; ističe da naknadno neće ništa uvažavati kada se vojska približi gradu.

U svom pismu Eugen podsjeća na to koliko je u njegovom pohodu "proliveno otomanske krvi", te je upozorio građane Sarajeva da se ne zavaravaju nadom u otpor.

Pljačkanje i paljenje grada

O napadu Eugena Savojskog na Sarajevo malo se zna. Najviše podataka može se saznati iz njegovog dnevnika koji je vodio.

U njemu, između ostalog piše, o tome kako je Eugen, 23. oktobra., tokom marširanja na Sarajevo, sat i pol daleko od tabora, sreo zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Zastavnik je bio vidno ranjen, dok je trubač ubijen "za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva".

Kako je napisao u svom dnevniku, a čiji su dijelovi objavljeni u djelu Noela Malcolma Povijest Bosne, Savojski je svoje jedinice rasporedio na jednu uzvisinu iznad grada odakle je krenuo u napad.

Prema informacijama iz dnevnika, konjicu je činilo 4000 ratnika uz podršku 2500 vojnika koji su marširali na Sarajevo. Osim toga Eugen je na raspolaganju imao i artiljeriju.
"Turci su već bili sklonili najvrednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon sto su pobili svu silu Turaka", napisao je u svom dnevniku Eugen.

Prema pisanju Eugena Savojskog, mnogi kršćani su dolazili i molili da se sklone u njegov tabor te da napuste zemlju zajedno s austrijskom vojskom. Prema pisanju historičara, s habsburškim trupama je BiH napustilo i hiljade katolika.

Prilikom spaljivanja grada, uništen je veliki broj knjiga. Kako je pisao Andras Riedlmayer, ekspert za uništenu islamsku vjersku i kulturnu baštinu, u to vrijeme je u Sarajevu bila i sarajevska Hagada, koja je spašena.

Prema pisanju bosanskih Franjevaca, u Sarajevu je ostalo oko tridesetak hiljada mahom seoskog i prigradskog stanovništva. Skoro cijela infrastruktura grada bit će potpuno uništena.

Za jedne heroj, za druge zločinac

Eugen Savojski (Eugène de Savoie-Carignan) rođen je u Parizu, 18. oktobra 1663. godine.

Napoleon I smatrao je Eugena jednim od sedam najvećih komandanata u historiji.
Prvobitno mu je bila namijenjena svećenička karijera, ali se sa devetnaest godina odlučio za vojni poziv i htio se pridružiti francuskoj vojsci gdje je odbijen. Kako je imao habsburške korijene, pridružio se vojsci Leopolda I, kralja Njemačke, Ugarske, Švicarske, Češke, te vladara drugih habsburških posjeda.

Najveće bitke koje je vodio jesu one kod Mohača, Sente, Petrovaradina i Beograda.

Preminuo je 21. aprila 1736. godine u Beču, najvjerovatnije od upale pluća.

On je heroj austrijske povijesti, dok se svrstava među najveće zločince u historiji u Bosni i Hercegovine.

"Spasio je Austrougarsku monarhiju od najezde Turaka. Dva puta ih je odbio i on je prvi u Evropi koji se Turcima ozbiljno suprotstavio. Do danas su se održale neke tradicije na obilježavanju njegovog lika i djela"

"7. SS dobrovoljačka brdska divizija (7. SS-Freiwilligen-Division Prinz Eugen), sastavljena od etničkih Nijemaca (folksdojčera) sa područja Kraljevine Jugoslavije dobila je ime po njemu".

Drugovi delegati, idemo...

[madner]

Zasto je to medjusobno iskljucivo?

No, zar je bio veci piroman i pljackas od drugih vojskovodja tog vremena?

[karanana]

ja bas postavih pitanje o njemu na drugoj temi, nesto mi bi mrsko otvarati novu, ali sad cu kopi/paste sa druge teme sa pitanjem onoga sto mene interesuje vezanim za ovo:

danas je 317 godina otkad je princ eugen spalio sarajevo 1697.
ja veoma malo znam o tome. ima li neko da zna sta se tu vojno desilo? meni nije jasno kako je on sa svojom vojskom za relativno kratko vrijeme nekih 20-25 dana mogao iz madjarske doci do sarajeva i spaliti ga. znaci nakon sloma turaka pred becom ovi krecu u kontra napad i uzimaju madjarsku. da li su se turci ikada vratili tamo? onda se austrougari spustaju u slavoniju pa u bosnu. sta biva nakon spaljivanja sarajeva? da li se oni zadrzavaju tu i namjeravaju zadrzati teritoriju ili se namjerno povlace nazad ili ih turci vojskom tjeraju nazad prema madjarskoj? jednostavno mi malo cudno da toliko duboko prodre pa me interesuje generalna situacija u to doba, ako neko zna.

[sinuhe]

Tako se ratovalo u ono vrijeme. Nakon neke bitke na polju ili pada vazne tvrdjave pobjednik bi dobio veliku teritoriju, ali isto tako bi se i povukli nakon potpisivannja mira ili samo 'nako.
Prodrli su oni mnogo dalje od Sarajeva, sve do Skoplja pa i dalje.

[JThomas]

sve je to u ta doba bilo jedno te isto. a nije puno drukčije ni danas.

[Woody]

ja bas postavih pitanje o njemu na drugoj temi, nesto mi bi mrsko otvarati novu, ali sad cu kopi/paste sa druge teme sa pitanjem onoga sto mene interesuje vezanim za ovo:

danas je 317 godina otkad je princ eugen spalio sarajevo 1697.
ja veoma malo znam o tome. ima li neko da zna sta se tu vojno desilo? meni nije jasno kako je on sa svojom vojskom za relativno kratko vrijeme nekih 20-25 dana mogao iz madjarske doci do sarajeva i spaliti ga. znaci nakon sloma turaka pred becom ovi krecu u kontra napad i uzimaju madjarsku. da li su se turci ikada vratili tamo? onda se austrougari spustaju u slavoniju pa u bosnu. sta biva nakon spaljivanja sarajeva? da li se oni zadrzavaju tu i namjeravaju zadrzati teritoriju ili se namjerno povlace nazad ili ih turci vojskom tjeraju nazad prema madjarskoj? jednostavno mi malo cudno da toliko duboko prodre pa me interesuje generalna situacija u to doba, ako neko zna.

Evo ti mali time-line, da se bolje snađeš, i da mi naučiš ovu lekciju. Pitaću te sljedeći čas :

Rat Svete lige 1683.-1698.

Nakon nekoliko godina mira,Osmansko Carstvo napalo je Habsburšku Monarhiju. Turci su skoro zauzeli Beč, ali je u posljednji trenutak Poljski kralj Jan III. Sobjeski na čelu udružene kršćanstve vojske spasio Beč porazivši ih u Bitci kod Beča 1683. Od tog poraza se Osmansko Carstvo nije više nikad oporavilo i njegova moć i snaga u jugoistočnoj Europi počela je slabiti.

Nova Sveta liga je osnovana na inicijativu pape Inocenta XI. uključivala je: Sveto Rimsko Carstvo (koje je vodila Habsburška Monarhija), Mletačku Republiku i Poljsku od 1684 godine. Njima se pridružila Carska Rusija od 1686. godine, kao i brojni njemački, engleski i škotski protestanski dobrovoljci.

Ubrzo se vidio rezultat ove koalicije u Drugoj Mohačkoj bitci koja se pretvorila u drugi veliki sultanov poraz. (Turci bježe prema jugoistoku Evrope - sve nogom u guzicu...)

Uključenje tadašnje Rusije u savez, označilo je prekretnicu, jer je to bilo prvi put da se službeno pridružila nekom savezu europskih sila. Od tad je započeo niz Rusko-turskih ratova, koji se je nastavio sve do početka 20. stoljeća. Kao rezultat ruskih vojnih napora na Krimu i Azovu, Rusija je zauzela ključnu osmansku crnomorsku utvrdu Azov. (Turci napadnuti i sa istoka - i gube značajne teritorije uključujući i veći dio Tataristana)

Nakon odlučne Bitka kod Sente 1697 i nešto manje značajnih bitaka poput Bitke kod Podhajca 1698., Sveta liga pobijedila je u ratu 1699. i prisilila Osmansko Carstvo da potpiše (Sremsko) Karlovački mir. (Kapitulacija Turaka i napuštanje polovine Evrope, koliko su do tada držali):



Tim ugovorom Osmanlije su izgubile najveći dio Mađarske, Transilvanije i Slavonije, Podolje u Ukrajini vraćeno je Poljskoj.

Dobar dio Dalmacije pripao je Mletačkoj Republici, kao i Moreja u Grčkoj.

(I Turci se više nikada nisu vratili na te teritorije. Karlovačkim mirom utvrđene su zapadne granice Otomanskog carstva)

[karanana]

shtrebam.

ali opet, valjalo je eugenu sa bojista slavonije i madjarske zaputiti se maksuz uz rijeku bosnu do sarajeva da ga spali i da se onda vrati nazad bez namjere da ga zadrzi

[madner]

Napoleon nije bio puno sporiji u napredovanju po danu/km od Hitlera.

Sarajevo je bio veliki grad za to doba, pljacka i spaljivanje je nacin da se oslabi protivnik.

[seln]

To su, kako da kazem, bili "lijepi adeti" ratovanja u to vrijeme... zauzmi grad, i ako ga ne namjeravas drzati (a Eugen je znao da mu to realno nije moguce), pobij, opljackaj, popali, malo siluj, koliko da vojnici odreaguju adrenalin od borbe...i onda se povuces, sve noseci "tri tovara blaga".
Ne treba zaboraviti, par decenija ranije je zavrsen tridesetogodisnji rat, koji je Njemacku (a pomalo i ostale zemlje) skoro pretvorio u pustinju. Njemacke drzave su izgubile 30% stanovnistva, poneke regije u Bajernu i do 70%, potpuno je unistena privreda, kultura, skolstvo...i silovana je svaka treca zena izmedju 10 i 70. Pri tome govorimo o Nijemcima, katolicima i protestantima. U poredjenju sa njima, Eugen je bio relativno blag.

[Woody]

shtrebam.

ali opet, valjalo je eugenu sa bojista slavonije i madjarske zaputiti se maksuz uz rijeku bosnu do sarajeva da ga spali i da se onda vrati nazad bez namjere da ga zadrzi

Ništa to nije za pravog momka

Imao je on namjeru da zadrži Sarajevo, itekako... ali ga zajeba mirovni sporazum iz Sremskih Karlovaca

[seln]

shtrebam.

ali opet, valjalo je eugenu sa bojista slavonije i madjarske zaputiti se maksuz uz rijeku bosnu do sarajeva da ga spali i da se onda vrati nazad bez namjere da ga zadrzi

Ništa to nije za pravog momka

Imao je on namjeru da zadrži Sarajevo, itekako... ali ga zajeba mirovni sporazum iz Sremskih Karlovaca

Imao je karinu da izbije oci...sa cetiri hiljade vojnika i par topova.

[Arsenal Royal]

Paljenje Sarajeva je mnogo manje tužniji događaj nego što je gubitak Bošnjačkih posjeda u Mađarskoj i Hrvatskoj. Mnoge Bošnjačke familije koje su ostale na svojim imanjima ubrzo su bile asmilirane i pokrštene tako da su za sva vremena izgubljeni. Ta imanja sa druge strane bila su isključivo u rukama Bošnjaka kao Spahijski timar i nagrada za brojne bitke.

Ono što je ostalo i dan danas u mađarskoj nažalost nije uspjelo izbjeći Hrvatskoj nacionalnoj školi iz 19 vijeka koja je odradila i tamo posao kao što je i sa našim sunarodnjacima katolicima u Vrhbosni i pravoj Bosni te ih je pohrvatila tako da danas u mađarskoj imamo :
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nj ... 1arskoj%29

[parapet]

Ta imanja sa druge strane bila su isključivo u rukama Bošnjaka kao Spahijski timar i nagrada za brojne bitke.

Žali li iko prethodne vlasnike prije vojnih zaposjedanja?

[Arsenal Royal]

Ta imanja sa druge strane bila su isključivo u rukama Bošnjaka kao Spahijski timar i nagrada za brojne bitke.

Žali li iko prethodne vlasnike prije vojnih zaposjedanja?

Point taken

[Cybernetic]

.

[seln]

Pa ne mozes biti veliki vojskovodja a da ne uprljas ruke, pogotovo ne u tadasnje doba. Dao je veoma vazan doprinos u obrani Beca od Turaka i zbog toga zauzima zahvalnu poziciju u povijesti Austrije, ali da ga se sada slavi kao heroja, za to nema potrebe. Prema njemu se ovdje u Austriji odnose kao prema povijesnoj licnosti cije je mjesto u muzeju, a ne danasnjici.

Ma jasno je to svakome, osim ovakvima kao Woody, kojem je drazi mrtav musliman nego ziv krscanin (inace, isti je pokusavao da se proda kao "realan Bosnjak", ali je u medjuvremenu odustao ). To je proslost, od neprijatelja iz tog doba su kasnije postali saveznici, pa kasnije opet neprijatelji, pa prijatelji... open end.
I ovo kenjanje, "zadrzao bi on Sarajevo, ali ga zajebao mirovni sprazum"..bi, malo morgen. Turci su vec bili ponovo osvojili Beograd, Austrija je ostala bez novca i od daljih poraza je spasio ulazak Rusije u rat. Tako je mir svima dobro dosao: Austrijaci su dobili Madjarsku i napunili kasu nametima novim podanicima, Rusi su zauzeli Krim, Venecijanci Dalmaciju, Turci su odgodili propast carstva za dva vijeka...
Kasnije su se saveznici poklali kao psi oko plijena, ali to je prica koju Woody nerado prica.

[ioannes]

interesantno je da su dva pohoda Eugena Savojskog bitno utjecala na Demografsku sliku ovih krajeva
poslje pohoda na Sarajevo iz Bosne se sa njim povlaci 30 000-40 000 katolika, od toga se katolicka populacija nikad poslje nije oporavila

jos veci demografski pokret se desio,kada je se eugen Savojski povlacio sa Kosova
i time oko 35 000 Srba sa njim otislo do Beograda i naselilo vojvodinu....
a opustosenu plodnu zemlju koja je ostala,naselise arnautska plemena i time postavise temelj za Albansku velikobrojnost na Kosovu

[dječak sa šibicama]

Paljenje Sarajeva je mnogo manje tužniji događaj nego što je gubitak Bošnjačkih posjeda u Mađarskoj i Hrvatskoj. Mnoge Bošnjačke familije koje su ostale na svojim imanjima ubrzo su bile asmilirane i pokrštene tako da su za sva vremena izgubljeni. Ta imanja sa druge strane bila su isključivo u rukama Bošnjaka kao Spahijski timar i nagrada za brojne bitke.

Ono što je ostalo i dan danas u mađarskoj nažalost nije uspjelo izbjeći Hrvatskoj nacionalnoj školi iz 19 vijeka koja je odradila i tamo posao kao što je i sa našim sunarodnjacima katolicima u Vrhbosni i pravoj Bosni te ih je pohrvatila tako da danas u mađarskoj imamo :
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nj ... 1arskoj%29

Bosnjaci u Madjarskoj

Jesu li to oni Joldashi i Nakashi, tipicna bosanska prezimena

[Velkoski]

Jebem mu i oca i mater.

Toliko na temu o ovom smetljaru.

[Cybernetic]

.

[ioannes]

Nije ovo Bosna gdje samo jos fali da Tvrtka Kotromanica stave na listu kandidata za clana predsjednistva.

[_BataZiv_0809]

Mislim da ovo "ili" uopce ne treba u naslovu teme. Nema velikog vojskovodje da je ratne pohode ostvarivao bacanjem latica ruza i slanjem diplomatskih nota. Izuzetak je donekle Habsburska monarhija, koja se rodnim vezama prosirila po cijeloj Evropi, dakle bez rata, samim tim i vojskovodja.

Elem iz pozicije bosansko/bosnjackog nacionalista on je pljackas, krvolok i silovatelj, iz pozicije austrijskog nacionaliste on je heroj. Samo sto drug Cybernetik rece-u Austriji je dosta relaksiranija situacija glede istorijskih licnosti.

Dakle bio je i jedno i drugo, samo je stvar percepcije, odnosno onog ko percipira. Sta mislite sta bi Nijemci rekli za Crvenu Armiju pri ulasku u Berlin? Ali s apsekta istorije,to je manje relevantno, jer je ta ista Armija dala ogroman doprinost oslobadjanju Evrope.

P.S. Ima dobar film o stanju u Berlinu nakon upada Crvene Armije, zove se A woman in Berlin, preporuka

[nKrkan]

Al meni nije jasno kako je se u pyčku materinu probio do Sarajevo ,a tada Osmansko Carstvo bilo u peaku

[karanana]

ni meni to nikako nije jasno.
znaci probiti se 300 kilometara sa nekih 6-7 hiljada vojnika, proci gradove i utvrde, maksuz doci u sarajevo i spaliti ga i zatim se laganini istim putem vratiti. ja mislim da ovde ima neke lazi u toj prici jer jednostavno nema logike.