u 19. vijeku, tj. u vrijeme nastajanja modernih nacija na nasim prostorima je postojala ideja da su svi juzni slaveni jedna nacija (to jest, postojalo je vise tih varijanti, jedna od njih je ilirski pokret, ali bilo je i drugih, al da ne idemo sad previse u detalje), a postojale su i ideje da su samo ovi ili samo oni nacija, pa se islo na to da i jezik mora biti standardizovan u istim okvirima, a pogotovo imenovan bas onom ciljnom grupom koju se htjelo mobilisati.
kao sto je moderna nacija drustveni konstrukt, takav konstrukt je i jezik. jbg, ja mislim da se lingisticki gledano vise razlikuje düsseldorfer platt ili kölsch od bavarskog nego BSH jezici, pa opet niko nece doci na ideju da to prozove vlastitim jezikom (zato sto to polticki, ekonomski i socijalno nije ni pozeljno ni potrebno). drugo je schweizerdeutsch, koji se negdje gleda vlastitim jezikom, ali upravo zato sto je politicki, ekonomski i socijalno postojala zelja da se on ne standardizira onako kako je to uradjeno u njemackoj. @komentar2, posto si spomenuo jednom rijec "sprachbund", vjerujem da ti ove analogije pored svih svojih mana ipak govore nesto.
u svakom slucaju je jthomas rekao sustinu problema (jedan jezik, politicki problem je imenovanje istog), a nelligton je i spomenuo jednu od situacija gdje se ne radi o lingvistickim stvarima, nego cisto o pitanju imenovanja jedne od standardizacija jezika, koja je na kraju odlucena politickom moci. znaci da je svko imenovanje produkt politickih i socijalnih okolnosti, pa tako i sadasnje i ono prije 150 godina. lingvisticki gledano je ipak jedan jezik sa razlicitim varijantama, razumijecemo se cak bolje ja i neko iz kragujevca nego neko iz manchestera i melbourne-a.
ja sam ipak da mi to sve sredimo po prof.dr. nerminu padezu, pa da mogu napisati u cv da govorim 15 jezika, osim mog maternjeg semberskog, koji je naravno sam svoj, autohotni jezik, jer ipak imamo 3-4 rijeci koje se nigdje drugo ne upotrebljavaju. haj zdra'o
Pravo je pitanje: da li postoji ovaj forum? 
