Srednjovjekovna Bosna

[sehohari]

Znam šta je autentičnost. Znam šta je kulturno-istorijsko nasljeđe, znam smisao propisa o zaštiti ovakvih objekata, ali, ipak... Ne bismo li ovakve cjeline, poput ove predmetne stolačke tvrđave, ali takvih tvrđava imamo još desetine po BiH, ne bismo li ih trebati rehabilitirati, "dograditi", postaviti im prvobitni izgled, makar približno, koristeći arheološka znanja za taj period, npr, vrstu i oblik kamena, materijal za pokrivanje, itd. Pa da ova i slične tvrđave postanu zaista prostor za turizam u kojem se može vidjeti i doživjeti vrijeme u kojem su bile prije nekoliko stotina godina. Da se izradi i namještaj, rekviziti, da se zaposle stjuardi koji će određene dane, za turiste, oponašati život ljudi tog doba, da se može ručati hrana koju su oni jeli, pića, vojska, itd. Sve da bude kvalitetno komercijalizirano i pokriveno marketingom.
https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... /240802036




U jednoj ovakvoj tvrđavi proveo sam dio djetinjstva. Bio i u nekoliko ovakvih srednjevjekovnih gradova, i nisam ništa "doživio", nisam ništa vidio, osim porušenih zidova, utabane zemlje i nigdje nikog. Ni table sa opisom, ni skice izgleda prethodnog izgleda, ničega, i razumljivo je otsustvo ljudi u njihovom obilasku i smanjenom interesu turista. Ovakvim srednjevjekovnim gradovima treba dati "život", treba ga improvizirati na način da priblično pokazuje stvarno stanje, da posjetioci razumiju, da shvate i da znaju, a i da lokalne zajednice ostvare i profit. Plus popratni turistički sadržaji...

"Ovaj poduhvat omogućava posjetiocima i istraživačima da dobiju bolji uvid u izgled i značaj Bobovca u njegovom historijskom kontekstu. Ovaj spoj historije i moderne tehnologije pomaže u očuvanju kulturne baštine i omogućava da se ljepota i značaj Bobovca prenese na nove generacije".
https://www.klix.ba/magazin/zanimljivos ... /240813077

Smatram da je ideja koju si naveo veoma dobro. I sam sam mišljenja da bi istorijska mjesta (ne ograničavajući to samo na ovaj primjer) trebala biti "oživljena". Da u njima imaš mogućnost da stvarno osjetiš taj period, kakvo vrijeme tada bilo, i koju su tačno uloge imale te građevine kojima dajemo (ili bismo makar trebali dati) toliki značaj.

No, tu se pojavluje problem autentičnosti. Ne može se nadograditi istorijski objekat poput kule, tvrđave i onda reći "evo, ovdje je ta i ta osoba živjela, odlučivala i tkd.". Ogroman dio njihove važnosti upravo proizilazi iz činjenice da možeš pokazati na neki zid i na primjer reći "e, u ovaj zid je Tvrtko gledao kada je odlučivao da proširi Bosnu do mora". Ti spomenici naše kulture i istorije bi izgubile puno.

Po mom skromnom mišljenju, najbolje bi bilo do kraja komercijalizirati istoriju u tom pogledu i napraviti replike na drugim mjestima u blizini, gdje bi upravo mogli u djelo sprovesti ono o čemu pišeš. Kroz neku vrstu državno-privatnog partnerstva bi javne institucije mogle do određene mjere finansirati izgradnju "zabavnih" parkova sa tim istorijskim temama, a zauzvrat da država odredi kako objekti u takvom parku moraju da izgledaju i kako da animatori rade svoj posao.
Onda bi naročito kod djece porastao interes za istorijsko nasljeđe. Onda, sa interesom i punim razumijevanjem mogu da posjete "prave" objekte.

[HelaS]

Znam šta je autentičnost. Znam šta je kulturno-istorijsko nasljeđe, znam smisao propisa o zaštiti ovakvih objekata, ali, ipak... Ne bismo li ovakve cjeline, poput ove predmetne stolačke tvrđave, ali takvih tvrđava imamo još desetine po BiH, ne bismo li ih trebati rehabilitirati, "dograditi", postaviti im prvobitni izgled, makar približno, koristeći arheološka znanja za taj period, npr, vrstu i oblik kamena, materijal za pokrivanje, itd. Pa da ova i slične tvrđave postanu zaista prostor za turizam u kojem se može vidjeti i doživjeti vrijeme u kojem su bile prije nekoliko stotina godina. Da se izradi i namještaj, rekviziti, da se zaposle stjuardi koji će određene dane, za turiste, oponašati život ljudi tog doba, da se može ručati hrana koju su oni jeli, pića, vojska, itd. Sve da bude kvalitetno komercijalizirano i pokriveno marketingom.
https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... /240802036

Spoiler

Show

U jednoj ovakvoj tvrđavi proveo sam dio djetinjstva. Bio i u nekoliko ovakvih srednjevjekovnih gradova, i nisam ništa "doživio", nisam ništa vidio, osim porušenih zidova, utabane zemlje i nigdje nikog. Ni table sa opisom, ni skice izgleda prethodnog izgleda, ničega, i razumljivo je otsustvo ljudi u njihovom obilasku i smanjenom interesu turista. Ovakvim srednjevjekovnim gradovima treba dati "život", treba ga improvizirati na način da priblično pokazuje stvarno stanje, da posjetioci razumiju, da shvate i da znaju, a i da lokalne zajednice ostvare i profit. Plus popratni turistički sadržaji...

Spoiler

Show

"Ovaj poduhvat omogućava posjetiocima i istraživačima da dobiju bolji uvid u izgled i značaj Bobovca u njegovom historijskom kontekstu. Ovaj spoj historije i moderne tehnologije pomaže u očuvanju kulturne baštine i omogućava da se ljepota i značaj Bobovca prenese na nove generacije".
https://www.klix.ba/magazin/zanimljivos ... /240813077

Smatram da je ideja koju si naveo veoma dobro. I sam sam mišljenja da bi istorijska mjesta (ne ograničavajući to samo na ovaj primjer) trebala biti "oživljena". Da u njima imaš mogućnost da stvarno osjetiš taj period, kakvo vrijeme tada bilo, i koju su tačno uloge imale te građevine kojima dajemo (ili bismo makar trebali dati) toliki značaj.

No, tu se pojavluje problem autentičnosti. Ne može se nadograditi istorijski objekat poput kule, tvrđave i onda reći "evo, ovdje je ta i ta osoba živjela, odlučivala i tkd.". Ogroman dio njihove važnosti upravo proizilazi iz činjenice da možeš pokazati na neki zid i na primjer reći "e, u ovaj zid je Tvrtko gledao kada je odlučivao da proširi Bosnu do mora". Ti spomenici naše kulture i istorije bi izgubile puno.

Po mom skromnom mišljenju, najbolje bi bilo do kraja komercijalizirati istoriju u tom pogledu i napraviti replike na drugim mjestima u blizini, gdje bi upravo mogli u djelo sprovesti ono o čemu pišeš. Kroz neku vrstu državno-privatnog partnerstva bi javne institucije mogle do određene mjere finansirati izgradnju "zabavnih" parkova sa tim istorijskim temama, a zauzvrat da država odredi kako objekti u takvom parku moraju da izgledaju i kako da animatori rade svoj posao.
Onda bi naročito kod djece porastao interes za istorijsko nasljeđe. Onda, sa interesom i punim razumijevanjem mogu da posjete "prave" objekte.

Vratnička "Bijela tabija", pa i niže od nje "Žuta tabija", nekad davno, nadograđena je, njeni zidovi. Ne znam da li kamenom kakav je originalni, ali i da je ugrađen kamen iz istog majdana, takav, nadograđeni zid više nije originalan, nije autentičan. Mi danas tu tvrđavu posmatramo kao vjerodostojnu, kao objekat koji je originalan, autentičan, a nije, ali jeste zanimljiv, ali jeste reprezentativan i jeste "oživljen".

I laik, ne samo "profesionalac", uočit će nadogradnju ovakvih objekata, i iako će možda profesionalcu smetati, laiku neće, atakvih je najviše i svi mi - laici, turistički dolazimo da vidimo kakvi su bili objekti u njihovo vrijeme i kakav se život vodio tada. Teško je pretpostaviti na osnovu temelja ili ostataka zidova. Mnogi naši istorijski, srednjevjekovni ili prethodni objekti, čak nemaju niti neku tablu na kojoj je postavljena ilustracija, ili manja replika takvih objekata. Ko je zadužen za to? Po meni, najprije Zemaljski muzej BiH, pa onda lokalen zajednice na čijim se teritorijalnim područjima nalaze takvi objekti, pa turističke organizacija, itd.

Svejedno, i dalje mislim da sve srednjevjekovne objekte treba nadograditi do njihovog oblika kakav je bio prije rušenja, naravno, uz asistiranje stručnjaka.

[dr_Evil]

https://www.youtube.com/watch?v=-aZzfOot9OE

Jel mene neko handri ovdje?

https://www.frontal.ba/novost/87694/pri ... -u-bugojnu

Evo pratim sve sta se tice nase historije uveliko, ali sam ovo na neku foru propustio. Trol?

[stubrijez]

https://www.youtube.com/watch?v=-aZzfOot9OE

Jel mene neko handri ovdje?

https://www.frontal.ba/novost/87694/pri ... -u-bugojnu

Evo pratim sve sta se tice nase historije uveliko, ali sam ovo na neku foru propustio. Trol?

Ja sam ovo par puta preletio, zbunjen sam kao i ti... mislim isto da je neka prevara u pitanju. U biti cim sam cuo DNK analizom je utvrdjeno otpiso sam klip...

[Novi_Nick]

KAKO JE SKONČAO JEDAN OD NAJVEĆIH BOSANACA IKADA: Vladao je Dalmacijom i dijelovima Srbije, bio je enormno bogat, svrgavao kraljeve, ženio se tri puta, ali sve je bilo uzalud…

Njegov dolazak u Dubrovnik 1426. bio je spektakularno primanje jednog stranca.

Jeste li znali?



Glavni junak naše današnje priče je Sandalj Hranić Kosača, bosanski vojvoda, velmoža iz roda Kosača.

Sandalj Hranić Kosača sin je Hrane Vukovića, a sinovac vojvode Vlatka Vukovića. Imao je braću kneževe Vukca i Vuka Hranića. Njegov nasljednik na čelu roda je sinovac, sin Vukca Hranića, Stjepan Vukčić Kosača. Sandalj ga je uvrštavao među važnije predstavnike roda Kosače zajedno sa braćom, prilikom prodaje svoga dijela Konavala Dubrovčanima juna 1419. godine.

Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435.

Na čelu roda Kosače je od 1393, kada se prvi put i spominje u savremenoj historiji.

Od svoga strica, vojvode Vlatka Vukovića, Sandalj je naslijedio posjed, plemenitu baštinu, i titulu vojvode. To mu je omogućilo da odmah preuzme i istaknutu poziciju u krugu najuglednijih bosanskih velmoža.

Sandaljeva vjerska orijentacija pokazuje sklonost prema Crkvi bosanskoj. Nije bio član hijerarhije Crkve bosanske, ali je priznavao njeno mjesto i ulogu u bosanskom društvu. Bio je oženjen ženama pravoslavne i katoličke vjerske pripadnosti.

Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja, Dabra, Popova, Ljubomira, Ljubinja, Bileće do Kotora i Novog (Sveti Stefan) u župi Dračevici. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići. Zajedno s punicom, banicom Ankom, i drugom suprugom Katarinom Vuković Hrvatinić, miraz iz drugog braka, Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423.

Najpoznatije Sandaljeve rezidencije bile su u Blagaju, Novom, Kozmanu, Samoboru, Kuknju i Ključu. One su omogućavale kontrolu prostranog posjeda. Tokom godine često je mijenjao mjesto boravka. Njegov itinerarij predstavlja jednog od najpokretljivijih bosanskih velmoža srednjeg vijeka. Sandalj je boravio 1412. u Budimu na turniru evropskih vladara i velmoža koji je priredio ugarski kralj Sigismund Luksemburški. Sandalj je u Dubrovniku stekao posjede i imao svoju palatu. Bio je i dubrovački plemić. Njegov dolazak u Dubrovnik 1426. bio je spektakularno primanje jednog stranca. U Dubrovniku je imao svoje depozite u kojima je čuvao dragocjenosti. Prodaja dijela Konavala omogućila mu je ulaganje novca na dobit u Dubrovniku od kojeg su on i njegovi nasljednici imali značajne kamate od dvije glavnice u iznosu od 600 dukata. Od Dubrovčana je primao konavoski dohodak u iznosu od 500 perpera.

U koaliciji s Hrvojem Vukčićem i Jurjem Radivojevićem zbacuje kralja Stjepana Ostoju 1404. godine i postavlja za kralja Ostojinog brata Tvrtka II, ali se Ostoja ubrzo vraća na vlast. Proširuje svoj posjed na istočni dio Huma na račun vojvode Radiča Sankovića, a dobija i dio trga Drijeva. Tada je stekao titulu velikog vojvode rusaga bosanskog. Vrhunac u svome razvoju otvara 1405. kada postaje uz Hrvoja Vukčića jedan od najvažnijih bosanskih magnata. Tu poziciju kruniše bračnom vezom s Hrvojevom sinovicom Katarinom.



Učestvuje u svim prijelomnim događajima bosanske historije kroz prve tri decenije 15. vijeka. Zajedno s kraljem Ostojom i Zlatonosovićima 1415. godine učestvuje u ubistvu kneza Pavla Radinovića, brata Ostojine supruge, kraljice Kujave Radinović. To mu je donijelo neprijateljstvo s Pavlovićima koje se odražavalo kroz čitavo vrijeme njegovog života.



Na svome prostranom posjedu Sandalj je imao vazale koji su bili podređeni njemu i rodu Kosača. Rod Kosača imao je četiri kuće sa svojim predstavnicima. Svi su nosili titule kneževa. Važnu ulogu na Sandaljevom posjedu imali su Vlasi koji su svojom karavanskom trgovinom omogućavali ekonomsko uzdizanje širih prostora u vezama sa Bosne sa Mediteranom.

Bio je oženjen tri puta. Njegova prva supruga bila je Jelena Crnojević, druga Katarina Vuković Hrvatinić, a treća Jelena Lazarević.

Uprkos tri braka nije imao potomke. Naslijedio ga je sinovac Stjepan Vukčić Kosača.

(M.I.)

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/39 ... zalud.html

[dr_Evil]

Mrsko mi trazit temu o steccima pa nek admin premjesta:

https://bljesak.info/vijesti/flash/kod- ... cka/484166

Kod Mostara pronađena nova nekropola koja broji 102 stećka

Dakle nekropola za koju se ocito znalo i ostetilo dok se pravio put je otkrivena, vau! Izgleda da ako neko nije zapisao u knjigu da nije postojala.

Ali u svakom slucaju cestitam momcima sto su zapisali!

[Tvrtko II Kotromanić]

Mrsko mi trazit temu o steccima pa nek admin premjesta:

https://bljesak.info/vijesti/flash/kod- ... cka/484166

Kod Mostara pronađena nova nekropola koja broji 102 stećka

Dakle nekropola za koju se ocito znalo i ostetilo dok se pravio put je otkrivena, vau! Izgleda da ako neko nije zapisao u knjigu da nije postojala.

Ali u svakom slucaju cestitam momcima sto su zapisali!

opet ovi kvazihistoricari
vise puta su se Odsjek za historiju, arheologiju i drugi pravi historicari kontaktirali od strane medija, gdje je receno da se treba potraziti literatura i mimo arh. leksikona koji je jos predratno izdanje, a da prva kontakt adresa jeste FF UNSA tj Odsjek za historiju

jest eto, dva-tri amatera, kvazihistoricara su prvi, u 21. vijeku, otkrili ogromnu nekropolu stecaka


evo primjer tekste gdje su se pravi historičari oglasili, prije svega prof E. Filipovic koji je vjerovatno najveci strucnjak za srednjevjekovnu Bosnu: https://raskrinkavanje.ba/analiza/dosad ... alazistima

[Rejhana]

opet ovi kvazihistoricari
vise puta su se Odsjek za historiju, arheologiju i drugi pravi historicari kontaktirali od strane medija, gdje je receno da se treba potraziti literatura i mimo arh. leksikona koji je jos predratno izdanje, a da prva kontakt adresa jeste FF UNSA tj Odsjek za historiju

jest eto, dva-tri amatera, kvazihistoricara su prvi, u 21. vijeku, otkrili ogromnu nekropolu stecaka


evo primjer tekste gdje su se pravi historičari oglasili, prije svega prof E. Filipovic koji je vjerovatno najveci strucnjak za srednjevjekovnu Bosnu: https://raskrinkavanje.ba/analiza/dosad ... alazistima

Danas sam kontaktirala Dženana Dautovića i još jednog profesora sa FHN u Mostaru, isto su mi rekli da imaju problema sa tom ekipom iz Fondacije Bassania. Uzimaju novac od naivnih građana, predstavljajući se kao nezavisni istraživači, "otkrivaju" već otkrivene nekropole stećaka koje stoje u evidenciji, pri tom ih proglašavajući neotkrivenim. Tako rade. Promjene npr. ime lokaliteta nekropole, predstave ga pod drugim imenom, uzmu susjedni ili slično i naravno pod imenom pod kojim nije zavedena. Glavni cilj svega toga je da im se uplaćuju pare na žiro račun, zgrtanje love, a oni će kao "otkrivati" i "istraživati".

Emir Fillipović je odličan istoričar, nažalost zbog gomile kvaziistoričara poput ovih iz Fondacije Bassania čija imena neću da navodim, i njima sličnih, a koji su čak i medijski zastupljeni, ne može doći do izražaja. Ima još kvalitetnih istoričara koji izbacuju radove u tišini, ali kao što sam rekla, nemaju mogućnost da dođu do izražaja jer je zastupljen medijski senzacionalizam i površnost. To dovoljno govori o stanju u našem društvu i državi, gdje se znanje malo ili nikako ne cijeni, i šta ćeš onda očekivati, nego zaostalost, neobrazovanost i diletantizam.

[Tvrtko II Kotromanić]

opet ovi kvazihistoricari
vise puta su se Odsjek za historiju, arheologiju i drugi pravi historicari kontaktirali od strane medija, gdje je receno da se treba potraziti literatura i mimo arh. leksikona koji je jos predratno izdanje, a da prva kontakt adresa jeste FF UNSA tj Odsjek za historiju

jest eto, dva-tri amatera, kvazihistoricara su prvi, u 21. vijeku, otkrili ogromnu nekropolu stecaka


evo primjer tekste gdje su se pravi historičari oglasili, prije svega prof E. Filipovic koji je vjerovatno najveci strucnjak za srednjevjekovnu Bosnu: https://raskrinkavanje.ba/analiza/dosad ... alazistima

Danas sam kontaktirala Dženana Dautovića i još jednog profesora sa FHN u Mostaru, isto su mi rekli da imaju problema sa tom ekipom iz Fondacije Bassania. Uzimaju novac od naivnih građana, predstavljajući se kao nezavisni istraživači, "otkrivaju" već otkrivene nekropole stećaka koje stoje u evidenciji, pri tom ih proglašavajući neotkrivenim. Tako rade. Promjene npr. ime lokaliteta nekropole, predstave ga pod drugim imenom, uzmu susjedni ili slično i naravno pod imenom pod kojim nije zavedena. Glavni cilj svega toga je da im se uplaćuju pare na žiro račun, zgrtanje love, a oni će kao "otkrivati" i "istraživati".

Emir Fillipović je odličan istoričar, nažalost zbog gomile kvaziistoričara poput ovih iz Fondacije Bassania čija imena neću da navodim, i njima sličnih, a koji su čak i medijski zastupljeni, ne može doći do izražaja. Ima još kvalitetnih istoričara koji izbacuju radove u tišini, ali kao što sam rekla, nemaju mogućnost da dođu do izražaja jer je zastupljen medijski senzacionalizam i površnost.To dovoljno govori o stanju u našem društvu i državi, gdje se znanje malo ili nikako ne cijeni, i šta ćeš onda očekivati, nego zaostalost, neobrazovanost i diletantizam .

Upravo tako

A pritom prevarantski diletanti dobiju i medijskog prostora

Samo niša varijanta priča o piramidi
A plus još na one niske strasti neznanja udarati kupce bogato ukrasenih "knjiga" pa furati nacionalističko romantičarsku sliku srednjeg vijeka

[Novi_Nick]