Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post Reply
User avatar
argyle
Posts: 1838
Joined: 17/10/2010 09:56
Location: Džamahirija Bosna

#1 Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by argyle »

Tema za postavljanje video materijala i dokumenata ARBiH, VRS, UN-a itd koji se ticu Srebrenice i okoline u proteklom ratu.
Nesto slicno temi "Da se ne zaboravi".

Bez prica rekla kazala, i ako moguce bez nepotrebnih komentara.

Hvala.
Last edited by argyle on 24/03/2011 16:21, edited 1 time in total.
User avatar
argyle
Posts: 1838
Joined: 17/10/2010 09:56
Location: Džamahirija Bosna

#2 Re: Srebrenica - Arhiv 1992-1995

Post by argyle »

.
Last edited by argyle on 04/03/2016 19:42, edited 1 time in total.
User avatar
argyle
Posts: 1838
Joined: 17/10/2010 09:56
Location: Džamahirija Bosna

#3 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by argyle »

Smail Cekic - Genocid nad Bosnjacima Srebrenice

Image


Preporod - Arhiva Genocida

Image



2. Korpus - Analiza i hronologija dogadjaja u Srebrenici



Naser Oric - Srebrenica Svjedoci i Optuzuje - 1992-1994

Image
User avatar
BHCluster
Posts: 23260
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#4 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by BHCluster »


mahalik
Posts: 1916
Joined: 12/09/2009 16:48

#5 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by mahalik »

Ko je ovaj lik?
kratak_spoj
Posts: 81
Joined: 04/01/2012 02:17

#6 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by kratak_spoj »



Prošlo je 19 godina od pada Cerske i Konjević-Polja: 'Pesnica' - jedan od dokaza srbijanske agresije na BiH

Glavni štab Vojske Republike Srpske (VRS) izdao je 10. januara 1993. godine naredbu pod strogo povjerljivim brojem 02/2-22, koja je nosila naslov "Naređenje za izvođenje operacije Pesnica".

U njoj je, između ostalog, stajalo: "Vrhovna komanda oružanih snaga RS je postavila zadatak VRS da održi koridor Vlasenica - Caparde - Zvornik, da razbije neprijatelja na prostoru Cerske i Konjević-Polja i otkloni opasnost od zauzimanja teritorije opštine Bratunac".


Najžešća operacija

Ova operacija bila je nastavak ofanzive koju su Mladićeve snage započele u Podrinju još u oktobru 1992. godine s ciljem "da unište neprijatelja u istočnoj Bosni". S obzirom na to da su jedinice Armije RBiH u srednjem Podrinju pružale jak otpor agresoru, a na nekim dijelovima prešle i u kontranapade s velikim uspjehom, trebalo je krenuti u do tada najveću operaciju potpunog sloma otpora branilaca srednjeg Podrinja.

Pucnjavom kakvu do tada nije čuo podrinjski insan iz pravca Zvornika, Šekovića, Han-Pijeska, Vlasenice, Bratunca, Milića i Skelana započele su srpske trupe 13. na 14. januar 1993. najžešću vojnu operaciju do tada u Bosni. Cilj je bio zauzeti slobodni teritorij pod kontrolom Armije RBiH: zvorničku Kamenicu, Cersku, Konjević-Polje i Srebrenicu.

Posebno je važno bilo zauzeti Cersku i Konjević-Polje, jer su branioci BiH od početka agresije presijecali putnu komunikaciju Pala s Beogradom, linijom Vlasenica - Milići - Zvornik. Srpske jedinice su u tom periodu koristile alternativnu zaobilaznicu preko Šekovića i Capardi.

Otpor branilaca

U operaciju su uključeni Drinski, Sarajevsko-romanijski, Istočnobosanski, Krajiški i Hercegovački korpus VRS, pojačani Specijalnom brigadom "Mauzer", 65. zaštitnim pukom VRS... Prema naređenju od 10. januara 1993., plan je bio da se za pet dana završi operacija "Pesnica".

Međutim, zbog jakog otpora branilaca BiH Ratko Mladić zatražio je pomoć od Beograda, koju mu je Slobodan Milošević i uputio. Snage Vojske Jugoslavije (VJ) su 22. januara 1993. pristigle u ispomoć braći preko Drine. Komandant Drinskog korpusa VRS Milenko Živanović obavještava komandu Užičkog korpusa VJ da je, po šifri "Proboj", svim raspoloživim snagama ušao u aktivna borbena djelovanja s namjerom vezivanja što većih snaga neprijatelja.

Ova operacija uključila je najjače vojne snage iz susjedne Srbije, koje će na ovom prostoru ostati do potpisivanja demilitarizacije Srebrenice. Uključuje se artiljerija i avijacija VJ s područja srbijanskih općina Mali Zvornik, Ljubovija i Bajina Bašta.

Načelnik Štaba Užičkog korpusa VJ Dušan Lončar obavijestio je 25. januara 1993. komandu Drinskog korpusa VRS da "su snage Užičkog korpusa do 11 časova tog dana izbile na liniju: Radijevići - Straževac, Gradina - Žabokvica i Pale - Skejići". Sutradan, komandant Užičkog korpusa, generalmajor Dragoljub Ojdanić obavještava Ratka Mladića da "pripremi snage koje će preuzeti linije koje im je osvojio Užički korpus, te da će zadržati artiljeriju na srbijanskoj obali Drine, odakle će nastaviti pružati podršku VRS".

Također, general Ojdanić 27. januara 1993. izvještava komandu Drinskog korpusa VRS da će 29. januara Užički korpus predati Drinskom korpusu dostignute linije, te da će nastojati ovladati srebreničkim selima Straževac, Jezero i Sulice, kao i da vrši stalne napade na sela Osmače, Tokoljak, Arapovići, Tihići, Joševa, Miličevići...

To su, inače, sela u pograničnom pojasu sa Srbijom. Neprekidnim napadima združenih snaga VJ, VRS i MUP-a RS postigli su prvi uspjeh u borbi s braniocima BiH ovladavši početkom februara 1993. zvorničkom Kamenicom i Ilijinim brdom kod Cerske.

Protjerane duše

U februaru 1993. padaju Voljavica i Sase. Sljedeća na udaru bila je Cerska, jedini dio općine Vlasenica koji se od maja 1992. nalazio pod kontrolom bosanske vojske. Bila je to četvrta neprijateljska ofanziva na Cersku. Sve ranije su slomljene. Nakon skoro dvomjesečnog otpora gladnih i slabo naoružanih branilaca 1. marta 1993. Cerska je izdahnula.

Nakon Cerske 15. marta 1993. pada i Konjević-Polje koje je, prema priznanju ratnog zločinca Miroslava Deronjića u Hagu, zauzela niška Padobranska brigada VJ, pod komandom pukovnika Stupara. Veliki broj bošnjačkih izbjeglica kreće prema Srebrenici.

Preduga kolona nevinih protjeranih duša svoje privremeno gnijezdo naći će u ovom velikom logoru na periferiji svijeta. U martu 1993. združene snage VJ i VRS zauzimaju značajne kote i sela oko Srebrenice.

Broj stanovnika, nakon pada zvorničke Kamenice, Cerske, Konjević-Polja te bratunačkog i srebreničkog slobodnog teritorija, u Srebrenici se popeo na blizu 50.000 promrzlih i izgladnjelih ljudi. Odranije, srebrenička enklava bila je oaza slobode bošnjačkim izbjeglicama iz Bratunca, Vlasenice, Višegrada, Rogatice i Han-Pijeska.

Nakon danonoćnih bitaka prsa u prsa bosanski ratnici su 16. na 17. april 1993. u bici za Srebrenicu potisnuli neprijatelja ka Pribičevcu te s Čičevca ka Bukovoj Glavi i uspjeli spasiti grad. Ova ofanziva na srednje Podrinje trajala je više od tri mjeseca bez prestanka i premašila je sve dotadašnje agresorske ofanzive u BiH. U njoj je učestvovalo oko 20.000 srpskih vojnika sa oko 1.000 oklopnih vozila.


Za godinu agresije goloruk, neorganiziran i ispaćen glađu, bolestima i hladnoćom narod ovog dijela Podrinja postao je takva "opasnost" neprijatelju da je tih dana svaka informativna emisija u Srbiji i Crnoj Gori počinjala vijestima iz Srebrenice i okolice.

Uzaludna Rezolucija

Vijeće sigurnosti UN-a 16. aprila 1993. Rezolucijom 819 Srebrenicu je proglasilo zaštićenom zonom. U 4.59 sati ujutro 18. aprila 1993. na Sarajevskom aerodromu komandanti Armije RBiH Sefer Halilović i VRS Ratko Mladić postigli su sporazum o potpunom prekidu vatre na području Srebrenice.

Prve godine agresije u Srebrenici i na ostalom slobodnom teritoriju srednjeg Podrinja poginulo je oko 2.000 Bošnjaka. Ljudi iz ovog dijela BiH imaju običaj kazati da im je više umrlo civila i boraca od prostrelnih rana, koje su u normalnim uvjetima mogle biti sanirane za nekoliko dana, nego što su neke općine u BiH uopće dale boraca.

Srebrenica je tako samo na papiru postala zaštićena zona UN-a. Na apele upućene od januara do aprila 1993. iz Srebrenice o otvorenoj agresiji Vojske Jugoslavije međunarodna zajednica nije se osvrtala.

Ne zna se, a teško da će se ikada saznati zašto relevantna dokumentacija o agresiji VJ na ovom području od januara do aprila 1993. nije korištena kao dio pravne argumentacije na Međunarodnom sudu u Hagu po tužbi BiH za genocid protiv Srbije i Crne Gore.


Laži Filipa Moriona

Francuski general Filip Morion (Philippe Morillon), komandant snaga UNPROFOR-a za BiH, svratio je u okupiranu Cersku, koja je bila sva u plamenu i, da bi ugodio Mladiću, javno demantirao informacije bosanske vlade da je srpska vojska tamo počinila užasne zločine.

- Nisam osjetio miris smrti - lagao je Morion tada novinarima.
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/8 ... a-bih.html
akobogda
Posts: 215
Joined: 25/06/2011 21:49

#7 Re: Srebrenica - Arhiv 1992-1995

Post by akobogda »

Da pitam nesto. U borbu za koridor kod Baljkovica, koliko su umrli?

I, od 15000 koji su otisli kroz suma, koliko su umrli?
gomilego
Posts: 411
Joined: 30/09/2010 13:58

#8 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by gomilego »

Skrivena kamera u Bijeljini 1992.
Za Osloboeđenje piše Boris Dežulović

Zvao me jednom prilikom u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic. Elem, u ratno proljeće devedeset druge izgubio se Bobi negdje po Romaniji, pa nakon višesatnog lutanja naletio na do zuba naoružan četnički odred. “Znaš li ti ko smo mi?”, upitao ga s visoka četnički vojvoda pod šubarom. “Ako Bog da”, odgovorio mu Bobi, “skrivena kamera.”

Skrivena kamera, naravno, nije bila, ali se ipak pojavila da zabilježi što je s Bobijem bilo kad je završio vic, jedan od najboljih, najpotresnijih i najpreciznijih iz bosanske ratne baštine. Stotine takvih, skrivenih i manje skrivenih kamera snimale su bosansku apokalipsu, a jedna od najpoznatijih svakako je bila ona mladog američkog fotoreportera Rona Haviva, koji se 2. aprila te devedeset druge zatekao u Bijeljini, da snimi možda najstrašniju od svih strašnih fotografija bosanskog rata.

Fotografiju znamo napamet, pa je vidimo i zatvorenih očiju - dva pripadnika Arkanove Srpske dobrovoljačke garde strogih lica patroliraju praznim centrom grada, s automatskim puškama na gotovs, a do njih, pod zidom bijeljinskog Doma omladine, u plitkoj lokvi krvi leže tri leša. Jedno od njih pripada Tifi Šabanović: nesretna žena leži na trbuhu, mrtvoga lica zabijenog u mokri pločnik kao u jastuk obgrljen rukama, onako kako ljudi od strepnje i straha bježe u san. Konačno, iznad ubijene Tife uvijek taj isti mladi vojnik ležerna koraka, snimljen s leđa, sa zoljom o ramenu, crnom “fantomkom” u epoleti i sunčanim naočalama na tjemenu - u lijevoj mu ruci spušteni kalašnjikov, u desnoj upaljena cigareta, a podignuta mu se desna noga u crnoj čizmi sprema udariti Tifinu mrtvu glavu, nonšalantno kao što je pet-šest godina ranije pred školom šutirao prazne konzerve piva.

Ključni detalj te fotografije na njoj se zapravo ne vidi: to je oko promatrača, objektiv Havivove nimalo skrivene kamere. Bijeljinski užas 2. aprila 1992. američki fotograf, naime, snima javno i nesmetano, s osobnom dozvolom Željka Ražnatovića Arkana, u pratnji njegovih vojnika. Mladić koji čizmom udara mrtvo žensko tijelo to zna: zna li pak da ga Amerikanac iza njegovih leđa snima i u tom trenutku, nije poznato, niti je važno. On je potpuno opušten pred tri leša na pločniku, pred ugaslim životom žene koja mu je mogla biti majka, pred kolegama iz brigade, pred vlastitim bogom i pred vlastitom savješću, pred američkim fotografom i njegovom kamerom. Pa potpuno tako opušten pred svijetom i pred historijom šeta sablasno opustjelim bijeljinskim ulicama i udara mrtve ljudske glave.

Svih ovih godina ta nam je čuvena fotografija bila stoga još strašnija, a odjek ležernog ubojičinog koraka još jeziviji. Istim je tim nonšalantnim korakom on otišao i iz Bijeljine i iz rata, i svih ovih dvadeset godina njime mjerio pločnike našeg svijeta. U njemu je bio jednako opušten kao na Havivovoj fotografiji, šutirajući prazne konzerve piva kao da su ljudske glave. Njegovo je ime Srđan Golubović i mogao je biti bilo koji od prolaznika što ste ih mimoilazili mokrim pločnicima svoga grada.

Prije koji dan novine su javile da je Srđan Golubović, mladić sa najstrašnije od svih strašnih slika bosanskog rata, uhapšen u Beogradu. Njegova je poslijeratna priča malo drugačija od uobičajenih, onih o dobrim susjedima s mračnom tajnom: Srđan Golubović bio je, naime, DJ, i to jedan od poznatijih i priznatijih u Beogradu, veteran elektronske plesne muzike i utemeljitelj beogradske trance-scene. Glazbi se posvetio po povratku iz rata, zolju i kalašnjikov zamijenio je gramofonom i sintesajzerom lako, jednostavno i ležerno, onako kako se mijenja posao na crno. Njegovi su partyi, kažu upućeni, bili među najboljima u gradu, a surađivao je s najboljim - kako se to sad kaže, jel’ muzičarima? - i vodećim imenima svog žanra, svim onim kompliciranim i metaliterariziranim imenima s velikim i malim engleskim slovima. On se, recimo, zvao Max. DJ Max.

Poslušao sam na internetu jednu njegovu, hm, stvar, i nakon dvadeset sekundi sintetičkog kronometra, kao u kakvom nervoznom techno ili house spotu, čuo sam i vidio Maxovu cokulu kako u pravilnom ritmu udara u Tifinu glavu. O da, njegov trance udara u glavu: primjedba će se učiniti neumjesnom, svakako uvredljivom za ljubitelje elektronske plesne kulture i dvadesetogodišnje klince iz noćnih klubova, ali ne znam kako bih vam drugačije rekao - dobro došli u nelagodu. Mi u njoj živimo cijeli vaš život. DJ Max, majstor sintetičke muzike i guru noćne zabave, nije bio jedan od onih ratnih zočinaca “negdje među nama”: ovaj je bio na stejdžu i udarao vam je ritam. Plesali ste kako on svira. Metafora je, istina, malo prvoloptaška, ali - jebiga - volej je po definiciji na prvu loptu. Onako kako ga je na školskom igralištu udarao mali Srđan Golubović. Onako kako ga je u vašim godinama udarao na pločniku iza bijeljinskog Doma omladine. I tada je vikao “Ajmo, ruke gore!”.

DJ Max našu je nelagodu prenio slijedećoj generaciji: on ionako nikad nije živio u njoj. Uhapšen je, uostalom, zbog posjedovanja droge ili takve neke pizdarije. Sve do tada, svojim je životom hodao opušteno i ležerno: korak iz kojega je udario mrtvu glavu Tife Šabanović bio je samo jedan, usputan i nevažan. Toliko o savjesti i ljudskoj duši: katarza ratnog zločinca postoji samo u književnosti i starim filmovima. Zato se on nije bojao skrivene kamere. Nije on radio ništa iza naših leđa. Mi smo gledali iza njegovih.

Image
iz zadnje klupe
Posts: 909
Joined: 27/07/2012 18:10

#10 Pad 93 godine slobodnih teritorija Višegrada i Rogatice

Post by iz zadnje klupe »

Nakon 17 godina od završetka rata o skoro svakom segmentu i mjestima dešavanja se naveliko raspravljalo i ima dosta materijala i na internetu.

Medjutim ja vrlo malo mogu nači išta o dešavanjima od druge polovine 92 godine kada navodno borci Gornjeg Podrinja kreću u ofanzivu i dolaze do pred sam Višegrad, navodno skroz blizu hidrocentrale Visegrad, i da se na pojedinim mjestima izaslo na granicu prema Uzicu.

ako je to tačno i gledajući na karti razdaljinu između Gorazda i Višegrada, to je bila veoma vrlo velika teritorija koja se oslobodila a zatim izgubila (Ustiprača, dijelovi Rogatičke opštine), mnogo veča teritorija sama nego što sada iznosi veličina gorazdanskog dzepa, a uz taj prostor na tromedji Gorazda, Rogatice i Višegrada je bio gusto naseljen i cisto bosnjacki.

skoro sam gledao slike Ustiprače, prelijepo mjesto, jedno od onih koji su pali u srpskoj protivofanzivi kada su Srbi sve to vratili i ponovo dosli pred sama vrata Gorazda.

Da li ta protivofanziva desila prije ili poslije pada Grepka cime je Gorazde ostalo bez kopnene veze sa ostatkom Armije BIH

Hvala onima koji imaju korisne informacije
User avatar
japin_mutapi
Posts: 11507
Joined: 11/06/2011 19:00
Location: Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#11 Re: Pad 93 godine slobodnih teritorija Višegrada i Rogatice

Post by japin_mutapi »

preporučujem knjigu "biti svjedok istine" od ahmeta sejdića komandanta prve slavne višegradske brigade
uporedo sa čitanjem knjige prostudirati geografiju i topografiju teritorije o kojoj se govori u knjizi pa če mnoge stvari biti jasnije

p.s. u pitanju su dvije knjige sa istim imenom dio prvi i dio drugi
User avatar
japin_mutapi
Posts: 11507
Joined: 11/06/2011 19:00
Location: Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#12 Re: Pad 93 godine slobodnih teritorija Višegrada i Rogatice

Post by japin_mutapi »

evo link na ovu temu na drugom forumu
mogu se pročitat knjige
ima dosta slika mapa dokumenata
intervju sa ahmetom sejdićem
User avatar
argyle
Posts: 1838
Joined: 17/10/2010 09:56
Location: Džamahirija Bosna

#13 Re: Pad 93 godine slobodnih teritorija Višegrada i Rogatice

Post by argyle »

japin_mutapi wrote:preporučujem knjigu "biti svjedok istine" od ahmeta sejdića komandanta prve slavne višegradske brigade
uporedo sa čitanjem knjige prostudirati geografiju i topografiju teritorije o kojoj se govori u knjizi pa če mnoge stvari biti jasnije

p.s. u pitanju su dvije knjige sa istim imenom dio prvi i dio drugi
:thumbup:
User avatar
O'zone
Globalni moderator
Posts: 22352
Joined: 17/02/2008 20:29
Location: Kad god popizdite na vlast, sjetite se da i u opoziciji sjede ista takva govna...."

#14 Re: Pad 93 godine slobodnih teritorija Višegrada i Rogatice

Post by O'zone »

Pročitah prvu knjigu za drugu na žalost link nije radio a možda je i bolje što nije. Ovakve mi stvari zgade život i ljude. Gospodina Sejdića sam imao priliku da upoznam poslije rata i stekao sam utisak o njemu kao o mentalno prejakom i odlučnom čovjeku dok se o fizičkoj konstituciji i snazi i ne treba govoriti.

Unište me ovakve knjige i svjedočenja gdje umjesto da se bore protiv neprijatelja moraju više da gledaju iza svojih leđa u "svoje ljude" ni danas se situacija nije promjenila isto sranje samo drugo pakovanje ali je tada bilo gadnije i sve radi nečijih interesa i pametovanja.

Žao mi ljudi koji izginuše i ostadoše trajni invalidi na linijama braneći svoje porodice ali i ovaj najodvratniji kukolj koji nam danas rukovodi opet sa bitnih pozicija.
djes_ba
Posts: 665
Joined: 25/08/2009 17:22

#15 Re: Pad 93 godine slobodnih teritorija Višegrada i Rogatice

Post by djes_ba »

O'zone wrote:Pročitah prvu knjigu za drugu na žalost link nije radio a možda je i bolje što nije. Ovakve mi stvari zgade život i ljude. Gospodina Sejdića sam imao priliku da upoznam poslije rata i stekao sam utisak o njemu kao o mentalno prejakom i odlučnom čovjeku dok se o fizičkoj konstituciji i snazi i ne treba govoriti.

Unište me ovakve knjige i svjedočenja gdje umjesto da se bore protiv neprijatelja moraju više da gledaju iza svojih leđa u "svoje ljude" ni danas se situacija nije promjenila isto sranje samo drugo pakovanje ali je tada bilo gadnije i sve radi nečijih interesa i pametovanja.

Žao mi ljudi koji izginuše i ostadoše trajni invalidi na linijama braneći svoje porodice ali i ovaj najodvratniji kukolj koji nam danas rukovodi opet sa bitnih pozicija.
evo ti da drugi dio knjige link
http://www.rogatica.com/index.php/knjig ... e?start=10
skenirano po 20 stranica
samo kao sto si rekao bolje da necitas
pozadinci su cudo
dresdener78
Posts: 912
Joined: 04/08/2011 09:23
Location: CZ/D/BiH

#16 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by dresdener78 »

Mogu li da vas zamolim da meni pomognete skupljati argumente i činjenice:

Već duže vrijeme se borim u Češkoj protiv velikosrpskih udruženja, između kojima ima ono "Udruženje prijatelja Srba na Kosovu". To su ustvari oni koji su verbalno napali Madeleine Albright prošle godine na autogramiadi u Pragu. Na njihovim stranicama ima svašta:

http://www.kosovoonline.cz/index.php?op ... 53&lang=cs

Problem je da oni šire svoju "istinu" i na drugim mjestima. Šta se tiče Srebrenice, tamo piše:
Ve zprávě Holandského ústavu pro válečnou dokumentaci (NIOD) už z let 1991-94 je uvedeno: „Srbské vesničky, obklíčené muslimskými městy, byly přepadeny a zbývající srbské osady byly obsazeny. Obyvatelé byli povražděni, jejich domy vyloupeny a vypáleny, nebo vyhozeny do povětří… Odhaduje se, že kolem 1 - 1 200 Srbů zahynulo během těchto útoků, zatím co jich bylo kolem 3 000 zraněno. Konečně z 9 390 srbských obyvatel okresu Srebrenica, jich zůstalo pouze 860…“
Bosanski: Prema izvještaju Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju (NIOD) iz 1991.-1994. godine, "Srpska sela opkoljena muslimanskim gradovima su bila napadnuta i ostala srpska naselja zauzeta. Stanovnici su bili ubijeni, njihove kuće opljačkane i zapaljene ili dignute u vazduh... Procjenjuje se da je oko 1000-1200 Srba ubijeno tokom ovih napada, dok ih je 3000 ranjeno. Od 9390 srpskih stanovnika općine Srebrenica ih je ostalo samo 860..."

Može li meni neko dostaviti nešto kao kartu / šemu opkoljenja Srebrenice i podatke o broju jedinica VRS da mogu dotične četničke istine negirati?

Čelnici ovog udruženja jesu poslanik parlamenta za socijaldemokratsku partiju Jaroslav Foldyna (njegova majka je bila Srpkinja što on često spominje), reditelj Václav Dvořák (autor dokumenta Oteto Kosovo, koji je bio tako "objektivan" da je Češka televizija odbila ga emitirati i on se od tada smatra disidentom), i profesor dijetologije Rajko Doleček, kojeg se moja majka sjeća zbog njegovih izjava u medijima u sredini devedesetih u vezi sa ratom u bivšoj Jugoslaviji, koje su prema njenim riječima bile šokantne i pune mržnje.
Ovi relativno utjecajni pojedinci dobivaju često prostor u medijima za svoje priče.

Hvala puno...
User avatar
Truba
Posts: 81017
Joined: 17/03/2004 09:36
Location: Vizantija

#17 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by Truba »

trebam pomoć

treba kolegi neko ko je znanstveno radio na temu srebrenice a da je voljan na mail odgovoriti na nekoliko pitanja u vezi sa srebrenicom
za jedan istraživacki projekt

imate li ikoga preporuciti :?
User avatar
Zokipfc
Posts: 1073
Joined: 24/04/2013 18:44

#18 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by Zokipfc »

`Bez namjere da nekoga uvrijedim, ali kako to mozete velicati jednog zlocinca kao sto je naser oric, koji je zajedno sa svojim hajvanima ubijao zenu, djecu i starce? A da ne pricam o njegovim ratnom profiterstvu, ili kako je on zivio ko bubreg u loju dok je jadni narod u Srebrenici gladovao. Ili kako je na dogovor napustio Srebrenicu dok je obecao da ce grad braniti do smrti?

itd itd..
User avatar
DuckZz
Posts: 3088
Joined: 07/05/2012 18:12

#19 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by DuckZz »

Nije mi jasno, da li je trenutni ukupan broj stradalih u Srebrenici 8372 bez ovih danas ukopanih 409 žrtava, ili je taj broj već uračunat ?
Last edited by DuckZz on 11/07/2013 23:28, edited 1 time in total.
lokum rahat
Posts: 46
Joined: 28/02/2010 23:06

#20 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by lokum rahat »

Knjigu "Naser od Gazimestana do Haga i nazad" možete naručiti na tel: 061 534 024
zvucnikk
Posts: 147
Joined: 08/07/2012 21:16

#21 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by zvucnikk »

Moze li neko strucan da mi odgovori
Svake godine gledam ove dokumentarce o padu Srebrenice.
I sad kao da nezz sta ce biti ja sve se nadam da ce zavrsiti ok.
Medjutim,kopka me slijedece,kada je krenula kolona prema Tuzli,i kada je pocelo opkoljavanje Srebrenica,zasto TK kanton koji je tada brojao sigurno preko 500.000 dusa,nije mogao povuci iz svake opstine,ili barem iz Tuzle,Zivinica,Kalesije,Lukavca odredjen broj vojnika da krene u susret prema Srebrenici.
Koliko je ljudi napadalo Srebrenicu..Zar smo mi bas imali tako slabu logistiku,vojno znanje,ili su nam te 95 u vrhu sjedili nesposobni kadrovi
User avatar
It_is_a_Leclerc
Posts: 19223
Joined: 23/05/2012 23:51
Location: Osmatračnica

#22 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by It_is_a_Leclerc »

zvucnikk wrote:Moze li neko strucan da mi odgovori
Svake godine gledam ove dokumentarce o padu Srebrenice.
I sad kao da nezz sta ce biti ja sve se nadam da ce zavrsiti ok.
Medjutim,kopka me slijedece,kada je krenula kolona prema Tuzli,i kada je pocelo opkoljavanje Srebrenica,zasto TK kanton koji je tada brojao sigurno preko 500.000 dusa,nije mogao povuci iz svake opstine,ili barem iz Tuzle,Zivinica,Kalesije,Lukavca odredjen broj vojnika da krene u susret prema Srebrenici.
Koliko je ljudi napadalo Srebrenicu..Zar smo mi bas imali tako slabu logistiku,vojno znanje,ili su nam te 95 u vrhu sjedili nesposobni kadrovi
Bilo je određenih borbenih dejstava na borbene linije zvorničke brigade VRS-a od strane pripadnika 27. divizije Armije R BiH koji su u aprilu 1995. prešli na slobodnu teritoriju. Kako god, ozbiljnije djelovanje 2. armijskog korpusa je izostalo. Ne znam zašto..
User avatar
gnjev
Posts: 3357
Joined: 02/04/2013 11:56
Location: Sarajevo
Contact:

#23 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by gnjev »

To su ti jarane igre nekih vecih igraca . Mi smo samo marionete

Sent from my ST21i using Tapatalk 4 Beta
User avatar
agnostic_front
Posts: 6311
Joined: 14/04/2010 21:45
Location: Grbavica

#24 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by agnostic_front »

DuckZz wrote:Nije mi jasno, da li je trenutni ukupan broj stradalih u Srebrenici 8372 bez ovih danas ukopanih 409 žrtava, ili je taj broj već uračunat ?
Do juče je bilo ukopano 5657 žrtava, sa jučerašnjih 409, to je 6066. Nekoliko žrtava je ukopano van Memorijalnog centra, a nekoliko još nije ukopano jer porodice ne žele zbog toga što tijela nisu kompletna.
Erased
Posts: 391
Joined: 30/03/2012 14:21

#25 Re: Srebrenica i Podrinje - Arhiv 1992-1995

Post by Erased »

It_is_a_Leclerc wrote:
zvucnikk wrote:Moze li neko strucan da mi odgovori
Svake godine gledam ove dokumentarce o padu Srebrenice.
I sad kao da nezz sta ce biti ja sve se nadam da ce zavrsiti ok.
Medjutim,kopka me slijedece,kada je krenula kolona prema Tuzli,i kada je pocelo opkoljavanje Srebrenica,zasto TK kanton koji je tada brojao sigurno preko 500.000 dusa,nije mogao povuci iz svake opstine,ili barem iz Tuzle,Zivinica,Kalesije,Lukavca odredjen broj vojnika da krene u susret prema Srebrenici.
Koliko je ljudi napadalo Srebrenicu..Zar smo mi bas imali tako slabu logistiku,vojno znanje,ili su nam te 95 u vrhu sjedili nesposobni kadrovi
Bilo je određenih borbenih dejstava na borbene linije zvorničke brigade VRS-a od strane pripadnika 27. divizije Armije R BiH koji su u aprilu 1995. prešli na slobodnu teritoriju. Kako god, ozbiljnije djelovanje 2. armijskog korpusa je izostalo. Ne znam zašto..
Zbog ovog je neko trebao da odgovara a sigurno generali Sead Delić i Rasim Delić, jer su nečinjenjem saučestvovali u klanju Srebreničana.
Post Reply