Škobo Habu wrote: ↑07/07/2020 08:42
Produkt vlaške komponente u ondašnjoj Bosni i Humu.
Druga stvar, pročitaj nešto na temu samih simbola na stećcima - mnogi od njih su pred-slavenskog porijekla - astralni znaci. Gradnja stećka, kao nadgrobnih spomenika, simbolizuje sam status preminulog. Veći stećci - veći status i hijerarhija preminulog. Što znači da takav vid sahranjivanja zahtjeva i visok socijalni status i bogatstvo.
Astralni znaci?
Jel to nešto specijalno vlaško?
Meni se čini da vi ovde ne razumete neke elementarne stvari ni u vezi Slovena ni u vezi Vlaha.
Sloveni nisu neka velika genetski slična zajednica, usko povezana zajedničkom kulturom, tradicijom i načinom života.
Sloveni su pre svega velika jezička zajednica.
Mi ovde nismo slični sa Rusima i Poljacima po DNK, već po jeziku. Zato smo svi Sloveni.
Tako je bilo i pre 1000 godina.
Isto važi i za Vlahe.
To je bilo šaroliko romanofono stanovništvo.
I ako su na stećcima 100% epitafi na slovenskom jeziku, onda ne možemo pričati o vlaškim stećcima.
Da su stećci vlaški produkt, onda bi sasvim sigurno bilo i starijih stećaka iz predslavenskog vremena, kad su tu živeli samo Vlasi.
Problem sa katoličkim i pravoslavnim stanovništvom početkom 19. stoljeća jeste u tome što ono nije imalo nikakav "nacionalni osjećaj pripadnosti" nekoj od tadašnji nacionalni komponenti koje su se budile na prostoru AU i Osmanskog carstva.
A kojoj probudjenoj nacionalnoj komponenti su naginjali muslimani iz BiH?
Rekao bih da su muslimani u najvećoj meri imali taj problem i on će ih pratiti i kroz XX vek.
Imaš dovoljno putopisa sa početka 19. stoljeća i sa zapadne, i sa istočne strane, u kojima se putopisci čude odsustvu bili kakvog nacionalnog duha kod pravoslavaca i katolika. Pa sami Srbi, u doba Prvog srpskog ustanka, pravoslavce iz Bosne nazivaju Bošnjacima, kao i muslimane.
Da, to je tačno. Kao što ih i danas često nazivaju Bosancima.
Bošnjak je samo arhaizam za Bosanca. Može se sresti u Načertaniju.
Znači, nazivali su ih u regionalnom smislu Bošnjacima. Ne u nekom nacionalnom.
Na kraju, već sam pisao o tome, sam Prelog tvrdi da su na prostoru današnje Romanije doseljeni u 17. vijeku pripadnici crnogorskih plemena - i to po kazni - zbog podignutog ustanka protiv Osmanlija. Jesu li tadašnji Crnogorci bili etnički Srbi kao što su danas?
I jesu i nisu.
Nije običan narod u 17.veku imao razvijenu nacionalnu svest.
Konkretno, Crnogorci su imali osećaj pripadnosti plemenu Vasojevića, Kuča, Drobnjaka, Cuca, Banjana...To je bilo jako bitno.
Svi oni su dalje imali osećaj pripadnosti pravoslavnoj veri, u odnosu na muslimane. I to je bilo jako bitno, jer im je odredjivalo položaj i neki status u društvu.
Ali neki širi nacionalni doživljaj nisu imali.
Svoju pravoslavnu veru su nazivali "srpskom verom" i to je najdalje što su dobacivali.
Njih je kao Srbe identifikovala prosvetiteljska elita iz 19.veka. Nacionalno prosvetiteljstvo je svuda u Evropi dolazilo iz viših učenih slojeva ka nepismenom stanovništvu.
Petrovići, kao vladari Crne Gore, su se aktivno uključili u srpski nacionalni pokret i "posrbljavanje" svog stanovništva. I crnogorske muslimane su uterivali u srpstvo.